- PIŠE: Pakrački List
- 1849
Piše: velečasni Jozo Zorić
Kad pogledamo našu svakidašnjicu stječe se dojam da čovjek unatoč visokim tehnološkim dostignućima nikada nije bio toliko otuđen i sam. Jer, dok se na jednoj strani događa da ljudi neprestano „žive tuđe živote“, prateći iz dana u dan što netko drugi radi, bilo da je riječ o tzv. celebrityima (slavnima) i influencerima (utjecajnima), na drugoj stani vidimo kako se pojedinac nikada manje nije stvarno i životno zanimao za onoga pored sebe. Zato nije rijetkost u svakodnevnom govoru da netko više zna i „prati“ nekoga u Americi ili Europi nego što može kazati da li svom susjedu koji je u potrebi ili nemoći može pomoći. Zato često čujemo od analitičara današnjeg vremena koji nastupaju u javnim medijima da je nezainteresiranost za bližnjega zapravo jedna od sveprisutnih odlika današnjega društva.
Nada - pozitivna krepost
Prije nekoliko mjeseci u emisiji „Peti dan“ jedan je komentator citirao književnika Ivu Andrića koji je napisao: „Što će nam ovaj život od pedeset godina (a jedna teža od druge ) ako mu jedna sveta istina ne daje snagu i ljepotu i ne produžuje ga u jednu sjajnu vječnost. Nemojte drhtati kao da je svijet hladna i prazna soba, ne zatajite svoje duše nikada, jer je divno uskrsavanje istina“. Ova istina, kako i sam književnik naslućuje i piše, jest činjenica koju i ovoga Uskrsa slavimo pobjeda nad smrću koju je putem križa ostvario Bogočovjek Isus Krist jedini je on pobijedio smrt i omogućio ostvarenje vjere svih čovjekovih nadanja u konačnu pravdu, trajni mir i vječnu sreću. O toj nadi kao središnjem pojmu često u svojim porukama za Uskrs govore i pape. Nada je stvarnost koja nadilazi optimizam koja kaže kako treba misliti pozitivno „da će biti bolje“, ali i utjehu koja veli „da uvijek može biti gore“. Naš papa Franjo često govori o nadi da je ona „pozitivna krepost, ona krepost koja struji pod vodom života, ali koja nas drži da se ne utopimo u mnogim poteškoćama, da ne izgubimo onu želju naći Boga, naći ono čudesno lice koje ćemo vidjeti svi jednoga dana“. Papa jasno govori o nadi da onaj koji i u tamnim životnim problemima zadrži svjetlo nade, može prepoznati i vidjeti one stvarnosti koji drugi ne vide i tražiti snagu i hrabrost za svoj svakidašnji često turoban i neizvjestan život.
Uskrs kao životno opredjeljenje
U nedavnom broju našeg tjednika Glas Koncila izašla je izjava gradonačelnika ukrajinskog glavnog grada Kijeva i proslavljenog boksača Vitalija Klička koji je kazao nadbiskupu Svjatoslavu Ševčuku kako narod danas „više nego hranu, odjeću i medicinske potrepštine treba riječi nade“ koje Crkva treba i može ponuditi. U poplavi domaćeg beznađa koje nam se stalno servira kao da je to samo dio hrvatske svakodnevnice prepoznavanje stvarnog temelja ove nade vodi u osmišljavanju ljudske egzistencije u uskrsnuće života. Društvo koje prestane živjeti „smrt Boga“ i počne uzgajati plodove „uskrsnuća“ neće imati problema sa beznađem, samoćom, niti sa smislom svoga postojanja, niti sa strahovima za sutrašnjicu. Poruku stvarnosti nade i vjere moći će donijeti samo ljudi Uskrsa kojima Uskrs nije tradicija ili običaj nego temeljno životno opredjeljenje. Zato ću jasno i nedvosmisleno reći sa Svetim Pavlom: „Sve mogu u Onome koji me jača!“
Sa željom da naš životni put nastavimo s Onim kojemu je sve moguće, neka Vam je sretan i blagoslovljen Uskrs!
- 2448
Prvu pakračku tržnicu u travnju iskoristili smo za razgovor s kupcima i prodavačima o uskršnjoj košarici, odnosno cijeni iste, kako bismo provjerili utjecaj uvođenja eura i osjetne inflacije na blagdanski stol.
Na pakračkoj zelenoj tržnici, prodavač koji već duži niz godina prodaje na istom štandu kaže kako nije dizao cijene u zadnjih godinu dana, već je samo zaokružio na iznos eura pa mu je samim time i prodaja ista kao prošle godine. Druga je prodavačica u sličnoj situaciji te kaže kako količinski manje prodaje, no budući da su cijene više, u iznosu zarade joj je stanje slično kao i protekle godine. Što se tiče cijena namirnica, deset jaja koštala su dva eura, vezica mladog luka i rotkvice su bili po jedan euro.
Tijekom razgovora s umirovljenikom koji je došao obaviti blagdansku kupovinu saznali smo kako zbog iznosa mirovine i poskupljenja osnovnih potrepština ne planira kupovati ništa više nego za bilo koji drugi dan, a iznos kojeg bi inače potrošio za hranu prenamijenit će za poklone unukama. Za razliku od njega, druga sugrađanka je procijenila svoj iznos košarice za tri osobe na sto eura, što je oko 30 posto veća cijena nego što je prošle godine potrošila na iste namirnice. S navedenim se složila i iduća naša sugovornica koja također planira potrošiti oko sto eura, dok je sugrađanka koja ima šesteročlanu obitelj, procijenila iznos potrošnje na 200 eura što je znatno više nego prošle godine te smatra da će zbog poskupljenja imati skromni, ali ipak blagdanski stol.
Prije nekoliko dana Nezavisni hrvatski sindikat objavio je rezultate svojeg istraživanja u kojem je procijenio sadržaj i iznos blagdanskog stola od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka te je košarice podijelio u tri kategorije: skromnu, srednju i bogatiju, kako bi prikazali razlike u mogućnostima uz potrebu građana da imaju primjeren blagdanski stol. U bogatiju košaricu uvrštene su skuplje namirnice koje se tradicionalno konzumiraju za Uskrs kao što su bakalar, janjetina i kuhana šunka, u srednjoj su košarici jeftiniji oslić, odojak i rolana šunka, dok se u skromnoj nalaze jeftiniji dijelovi svinjetine te najjeftinija vrsta ribe, srdela i sušena lopatica. Bogatija košarica prema navedenom istraživanju ove godine iznosi 327,80 eura (2469,81 kn), srednja košarica iznosi 203,71 eura (1534,85 kn), dok skromna košarica iznosi 100,25 eura (755,33 kn), navodi se u priopćenju Nezavisnih hrvatskih sindikata.
U kratkom razgovoru s Pakračanima, možemo vidjeti kako se potrošnja slaže s navedenom procjenom te će ovogodišnji blagdanski ručak biti nešto skromniji i tražiti kompromise za inače uobičajene namirnice.
- PIŠE: Silvia Feltrin
- 2792
U Branimirovoj ulici od nedavno možete primijetiti dva radarska prikazivača brzine, postavljena u oba smjera prije nailaska u nepregledni zavoj, koji su namijenjeni pružanju informacija vozačima o trenutnoj brzini kretanja vozila kao i o dopuštenoj brzini na toj dionici ceste.
Kako doznajemo od glasnogovornice Policijske uprave požeško-slavonske, Nikoline Janković, „radi se o preventivnim prometnim radarima koji su od 2012. godine bili postavljeni na lokaciji u mjestu Filipovac (državna cesta D38), a budući da nakon izvršene rekonstrukcije državne ceste isti više nisu zadovoljavali svoju svrhu, premješteni su na novu lokaciju u Ulicu kneza Branimira u Pakracu (županijska cesta ŽC4099).“
Prijedlog lokacije nadzora brzine
Iz PU požeško-slavonske također najavljuju da će se temeljem ROADPOL-ovog plana aktivnosti za 2023. (organizacija međunarodne mreže prometne policije) na području država članica, a time i na području Republike Hrvatske, odnosno na području Policijske uprave požeško-slavonske u razdoblju od 17. do 23. travnja provoditi pojačane aktivnosti usmjerene na nadzor brzine, dok će se 21. travnja od 0 do 24 sata provoditi kontinuirani pojačani nadzor brzine pri čemu će se koristiti svi raspoloživi uređaji za nadzor brzine i maksimalno raspoloživ broj službenika.
Za pripremu ove akcije iz PU požeško-slavonske pozivaju građane da predlože lokacije koje smatraju ugroženima zbog kretanja vozila nedopuštenim brzinama. Svoje prijedloge mogu dostaviti do 10. travnja na adresu elektroničke pošte Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., nakon čega će se analizirati dostavljeni prijedlozi i odabrati lokacije nadzora brzine kretanja vozila, pogodne za nadzor brzine.
- 2326
Svečanim koncertom učenika koji je jučer u večernjim satima održan u prepunoj gradskoj vijećnici kurije Janković, Osnovna glazbena škola Pakrac obilježila je svoj 27. rođendan.
Na početku koncerta ravnateljica škole, Alfreda Petani Grafina pozdravila je sve okupljene učenike i roditelje uz zahvale na podršci i potpori, kao i Marijanu Malogorskom, pročelniku upravnog odjela za graditeljstvo i komunalne djelatnosti koji je prisustvovao u ime Grada.
Kako je istaknula Petani Grafina, glazbena škola slavi svoj dan 1. travnja u spomen na prvi registrirani koncert u Pakracu 1894. godine kojeg je održalo Hrvatsko pjevačko društvo „Domoljub“.
Program je otvoren himnom koju su izvele učenice solistice uz pratnju učiteljice, a u sklopu sadržajnog dvosatnog programa, svoje nastupe su izveli učenici krenuvši od malog zbora, komornih harmonikaša koji su obradili popularnu pjesmu Despacito pa sve do završne izvedbe učitelja koji su odsvirali „Libertango“ Astora Piazzolle.
Libertango predstavlja prijelaz s klasičnog tanga ka tangu „nuevo“, odnosno novom pravcu, a prema zalaganju i aktivnosti učenika glazbene škole, vidimo da već 27 godina idu u dobrom pravcu.
- PIŠE: Silvia Feltrin
- 2542
Nakon dvije godine pauze zbog korone, ovog tjedna ponovo je započelo provođenje projekta Memorijalnog centra Domovinskog rata Vukovar u kojem će oko 4000 učenika osmih razreda iz cijele Slavonije raspoređenih po grupama, posjećivati naš grad. Riječ je o projektu u sklopu kojeg će učenici, uz Vukovar, učiti o vrijednostima Domovinskog rata i bitkama koje su se vodile na našem području te se upoznati s kulturnom i povijesnom baštinom pakračkog kraja.
Prva grupa osmaša iz Osijeka i Nove Gradiške jučerašnji posjet Pakracu započela je u Kusonjama, gdje im je održano predavanje na mjestu tragične pogibije osamnaestorice pripadnika 105. bjelovarske brigade i dvojice policajaca koji su ubijeni u neprijateljskoj zasjedi. Nakon toga, učenicima je kod Policijske postaje Pakrac profesor Branko Križan ispričao nekoliko osnovnih rečenica o Domovinskom ratu s naglaskom na događaje u Pakracu koji su prethodili prvom oružanom sukobu, odnosno početku rata u Hrvatskoj. Slijedio je obilazak spomen - obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu kod zgrade gradske uprave, a ispred muzeja upriličen im je i prikaz kovanja Slavonskog banovca.
Osmaši su zatim posjetili Muzej vojne i ratne povijesti gdje ih je profesor Mario Tušek upoznao sa izložbenim postavom muzeja, dok su ostatak vremena iskoristili za šetnju gradom i upoznavanje pakračkih znamenitosti kao i arheološkog nalazišta. Zadnje mjesto posjeta bila je državna ergela u Lipiku, nakon čega su osnovci posjetili i Okučane.
Nove grupa učenika trebala bi u Pakrac doći već sutra, a predviđeno je da će ovaj projekt trajati do sredine lipnja ove godine.
- PIŠE: Pakrački List
- 1312
