- PIŠE: Dinko Kliček
- 2948
„Neupitno je da Dobrovoljno vatrogasno društvo Donja Obrijež odlikuje kvalitetan rad, no osim toga, njihova prepoznatljivost u širem okruženju je i velika posvećenost radu s mladima. Sudionici su mnogih natjecanja gdje postižu zavidne uspjehe, a redovni su gosti na državnim prvenstvima. Sve to garancija je njihove sutrašnjice i opstojnosti u budućnosti“, rekao je Ilija Turković st, predsjednik Vatrogasne zajednice područja Pakrac Lipik, predajući prigodni poklon predsjedniku DVD-a Donja Obrijež Dariju Škariotu, 6. kolovoza na svečanoj skupštini povodom obilježavanja 125. obljetnica rada i postojanja vatrogastva u Donjoj Obriježi. Riječ je rođendanu trećeg najdugovječnijeg vatrogasnog društva na našem području, odmah iza pakračkog i lipičkog.
S povijesti ovog vitalnog 125-godišnjaka upoznala je Lea Šmit, članica Društva koja je pročitala ulomke iz povijesti o seoskom vatrogastvu, ali i referirala o aktualnoj vatrogasnoj operativi.
Pohvale na račun slavljenika uputio je i predsjednik Vatrogasne zajednice Požeško – slavonske županije Drago Žnidarec, potvrdivši među ostalim i neupitnost ulaganja u vatrogastvo kako na županijskoj tako i na lokalnim razinama, poželjevši Obriježanima da Društvo nastave voditi kao i do sada - uspješno i već utabanom stazom svojih predaka.
Uobičajene pozdrave i čestitke u ime Grada Pakraca prenio je Miroslav Ivančić, predsjednik pakračkog Gradskog vijeća koji je tom prilikom izdvojio: „Vatrogasci više nisu samo oni koji gase požare, već su subjekti na koje stanovnici u svojim naseljima računaju u svim situacijama nepogode, prvi koje će pozvati kada ustreba“, rekao je Ivančić prisjetivši se humanitarnog djelovanja u vrijeme krize u Sisačko-moslavačkoj županiji, kad su među ostalima i vatrogasci s našeg područja promptno reagirali i bili pri ruci potresom ugroženom stanovništvu.
„125 godina je velika povijest, velika tradicija koja izaziva respekt i poziva na jednaku odgovornost u budućnosti. Osim što ste vatrogasci, slušajući isječke pročitane iz vaše duge povijesti, vidljivo je da ste i nositelji društvenog i kulturnog života što je pridonijelo razvoju ovog mjesta. Ostanite takvi!“, poručila je županica Antonija Jozić, pohvalivši se pritom kako je aktualna Vlada izmjenama zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave povećala sredstva za vatrogasna društva.
Uslijedili su pozdravni govori gostiju iz susjednih DVD-a, a svečanost je nastavljana ispred vatrogasnog doma tradicionalnim svečanim postrojavanjem, mimohodom, dodjelom zahvalnica zaslužnim članovima obriješkog DVD-a te pokaznom vatrogasnom vježbom.
Kulturni dio službenog programa uveličali su članovi KUD-a „Seljačka sloga" iz Prekopakre. Zbog gastronomskog užitka tristotinjak prisutnih gostiju i uzvanika, glavom je morao platiti jedan vol sa svojih 500 kilograma žive vage, koji se 12 sati vrtio na ražnju, sve kako bi ova seoska veselica bila upamćena i na uobičajenoj razini, nadaleko poznatoj kad je u pitanju slavlje na obriješki način.
- 1560
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, sjećanje na vojno-redarstvenu akciju „Oluja“ u kojoj je oslobođen Knin i najveći dio zaposjednutoga hrvatskog teritorija, obilježeni su u Pakracu, Donjim Grahovljanima, Dobrovcu i Lipiku odavanjem počasti svim poginulim braniteljima.
U nazočnosti obitelji stradalih te pakračkih i lipičkih predstavnika braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata, kao i gradskih izaslanstava i vijećnika na čelu s gradonačelnicom grada Pakraca Anamarijom Blažević i predsjednikom Gradskog vijeća grada Lipika Slobodanom Katunarom, položeni su zajednički vijenci na trgu Franje Tuđmana te na trgu bana Josipa Jelačića u Pakracu. Prigodnim riječima obratila se gradonačelnica Blažević koja je, uz pozdrave prisutnima i zahvale, iskazala ponos svih nas na branitelje zbog kojih je danas Hrvatska slobodna i cijela.
Gradonačelnica Anamarija Blažević
Program obilježavanja nastavljen je u Donjim Grahovljanima kod spomen obilježja poginulim braniteljima, a zatim u Dobrovcu kod spomen ploče poginulim braniteljima.
Počast je odana i u Lipiku na Trgu hrvatskih branitelja, a program je završen svetom misom u lipičkoj Crkvi Svetog Franje Asiškog.
- PIŠE: Darko Baronica
- 1727
Od jutros je u tijeku asfaltiranje grubim (nosećim) slojem županijske ceste koja u dužini od 120 metara, od ulaza u kuriju Janković do kuće Dizepp, prolazi Trgom bana Josipa Jelačića koja je radi te rekonstrukcije zatvorena za sav automobilski promet od 25. srpnja. Završi li mehanizacija i radnici tvrtke Promet građenje Požega asfaltiranje tijekom dana, ona će od sutra biti ponovo dostupna vozačima, mada o tome nismo uspjeli dobiti potvrdu u gradskoj upravi kao niti termin polaganja finog asfaltnog sloja, što će značiti ponovo privremeno, bar na jedan dan, zatvaranje prometa.
Tijekom proljeća u sklopu iste rekonstrukcije modernizirano je parkiralište na istočnoj strani ove prometnice, te će ostati u ovoj fazi, osim finog asfaltiranja još za „ukockati“ pješački nogostup uz „Cubismo“. Nakon toga Županijska uprava za ceste morat će odraditi vertikalnu i horizontalnu prometnu signalizaciju, a gradska uprava sadnju drveća na zelenim površinama s istočne strane trga s kojih je radi dotrajalosti i ovih radova uklonjeno zimus.
Trodijelni projekt
Ovo je tek središnji dio projekta rekonstrukcije ove županijske ceste koja bi trebala biti nastavljena ove jeseni. Nastavkom radova bit će obuhvaćen sjeverni dio, od ulaza u kuriju do Spahijskog podruma gdje će, uz rješavanje pitanja podzemnih instalacija na zahtjev zaštitara biti spuštena razina za oko 20 centimetara čime će se izbjeći stepenica za ulaz u Spahijski podrum čija rekonstrukcija je u tijeku. Ovaj dio radova prema ugovoru s izvođačem treba biti završen do kraja godine i njegova ugovorena vrijednost uključujući i sadašnje radove na trgu je 1,53 milijuna kuna.
U nastavku cjelokupnog projekata iduće godine bi trebala uslijediti kolnička rekonstrukcija iste županijske prometnice, južno od Dizeppove kuće pa do česme pri čemu će na križanju ispred pravoslavne crkve biti izgrađen kružni tok.
Ukupna vrijednost ovog trodijelnog projekta je 4,25 milijuna kuna, a financiran je od strane Grada i ŽUC-a.
- 2550
Pjesma „Pakrac – taj mali grad“ sada ima i pripadajući glazbeni spot koji je nedavno snimljen te premijerno prikazan na Dječja tv. Pred samim zelenim platnom filmskog studija stajali su prvotni izvođači ove pjesme, naši učenici sada već bivšeg 2. A i 3. C razreda, a planovi snimanja spota najavljeni su još ove godine u ožujku kada je pjesma prvi puta izvedena povodom obilježavanja početka Domovinskog rata u organizaciji Udruge djece branitelja Pakraca i Lipika.
Kako nam kaže Tomislav Novinc, predsjednik Udruge, snimanje spota obavljeno je u jednodnevnom izletu u Zagrebu početkom lipnja. Prilika za taj pothvat prepoznata je na mrežnoj stranici Dječja tv koja je zainteresiranima nudila besplatno snimanje pa je tako video izrađen u studiju Croatia filma. Pjesma je inače nastala suradnjom OŠ braće Radića, učiteljica Anite Domitrović, Irene Gradišar i Marine Ančić, a zvuk su snimili Jozo Hodak i FOTOimago uz podršku Kulturnog prosvjetnog društva „Sloga“ Pakrac. Osim roditelja učenika i obrtnika Viskovića i Tutića, put je financiran uz pomoć gradonačelnice Pakraca Anamarije Blažević.
Novinc se u ime Udruge zahvaljuje svima koji su sudjelovali u organizaciji, a posebno učenicima koji su na najbolji mogući način predstavili svoj grad. Glazbeni uradak možete pogledati na
- PIŠE: Darko Baronica
- 2414
Ovih dana živimo na temperaturi iznad 35 stupnjeva Celziusa što mediji uz pomoć znanosti napuhavaju kao nedoživljeni toplinski val, mada bi zapravo uz dva ili tri stupnja tolerancije trebala biti uobičajena srpanjska pojava. No ono što je doista neobično i novo u našim životima jest da u danima kada klime i u radnim i životnim prostorima rade intenzivno, jednako intenzivno razgovaramo o jeseni i grijanju. Razlog je znan svima – više nije glavno pitanje koliko će koštati plin kao najzastupljeniji grijači energent na ovom području nego hoće li ga uopće biti dovoljno. No ova briga ne završava samo na ubijanju vremena na ljetnim vrućinama, nego su mnogi od naših sugrađana krenuli u akciju osiguranja alternativnih grijanja, što najčešće znači povratak na drveni ogrjev. Potvrdili su nam to i trgovci. Peći na kruta goriva, ali i samo ogrjevno drvo, bez obzira radi li se o onim registriranim koji drva istovremeno, osim šumskog rušenja odnosno piljenja na željenu duljinu i cijepaju i dovoze, ili onih koji se bave samoizradom proširujući taj pojam na ostatak rodbine, prijatelja, susjeda… pretvara se u unosan fuš.
Povratak na drva nije jeftin
Mijenjati izvor energije u sustavu na grijanje nije nimalo jednostavno. Mnogima, koji žive u višeetažnim zgradama ponajviše zbog nedostatka slobodnih dimnjaka, ali i drugih razloga, to je gotovo nemoguće, odnosno imaju mogućnost tek dogradnje sustava s plinskim bojlerom nekih od električnih grijalica. No mijenjanje sustava grijanja, odnosno prelazak (povratak) na grijanje na kruta goriva, u samostojećim stambenim i poslovnim objektima prvenstveno drva, jer je ugljen i lož ulje kao takvo gotovo zaboravljen, povezan s nizom komplikacija i troškova. Prvi od njih je kupovina peći, jedne za centralno grijanje, ili eventualno više njih za grijanje (kuhanje) po pojedinačnim prostorijama što podrazumijeva postojanje više dimnjaka koje treba, ako nisu radili prethodnih godina, osposobiti ili bar provjeriti. Tu su i popratni elementi poput dimovoda, kutije za drva i slično. No za većinu je najveći problem smještavanje zaliha ogrjevnog drveta. U težnji da stvorimo moderno životno okruženje s lijepim okućnicama u vremenu plinskog izobilja i prihvatljivih cijena istih mnogi su kućevlasnici svoje drvarnice ili druge pomoćne prostorije porušili ili ih nikada nisu niti izgradili. Stoga kod mnogih postoji problem smještavanja centralne peći za grijanje na drva ili više njih po pojedinim prostorijama, ali još više skladištenje zalihe ogrjevnog drveta koje za jednu zimu, ovisno o veličini prostora i potreba, dosežu često i više od 20 prostornih metara.
U Pakracu, bilo da je riječ o peći na drva za centralno grijanje ili za pojedinačno grijanje i kuhanje u prostorijama, osim u trgovačkom centru se mogu kupiti u dvije specijalizirane trgovine: Termometal i Metalko. U obje je posljednjih tjedana, otkada vlada zabrinutost za pouzdanost u opskrbi plinom, potražnja za takvim pećima porasla, potvrđuju vlasnici takvih trgovina, pozivajući se pri tom ne samo na iskustva iz vlastitih trgovina nego i ono što čuju od dobavljača i kolega iz drugih gradova. U Termometalu su, kaže Silvano Ajhner, između polovine lipnja i polovine srpnja prodali dvadesetak peći što je dvostruko više nego inače u tih nekoliko ljetnih tjedana. Porast prodaje u Metalku je nešto manja, ali Zdenko Ružička očekuje navalu kupaca krajem kolovoza i u rujnu, nakon povratka s godišnjeg odmora, što je bila ranijih godina uobičajena praksa. Naravno ostane li sadašnja nervoza i (polu)informacije oko pouzdanosti dostupnosti plina. Inače cijena peći za centralno grijanje na kruta goriva je između 6 i 12 tisuća kuna, ovisno o veličini, dizajnu i kvaliteti, dok su peći za pojedinačno zagrijavanje ili kuhanje znatno jeftinije, opet ovisno o veličini, kvaliteti i dizajnu između jedne i pet tisuća kuna.
Kupovinom peći i pratećeg pribora nismo riješili sve probleme za našu zimu uz pucketanje prave vatre. Ostao je skuplji, često i naporniji dio – nabavka i priprema drva.
Drva u šumariji jeftinija, u dvorištu skuplja
Ako izuzmemo ipak za većinu rijetku i pomalo napuštenu metodu nabavke drva kroz samoizradu „na panju“, najčešće u nekoj privatnoj šumi, ili pak kupovine višemetrice u šumariji što podrazumijeva organizaciju prijevoza, zamorno piljenje motornom pilom i daljnje usitnjavanje, prestaju već spomenuta dva druga načina: kupovina kod registriranih proizvođača na palete, odnosno kod onih koji se bave „samoizradom“. U oba slučaja, u odnosu na lani drva su poskupjela, a vjerojatno će i još, kažu oni koje se time bave.
No istovremeno drva su u lokalnim podružnicama Hrvatskih šuma drva pojeftinila, kažu njihovi upravitelji. Razlog je smanjenje PDV-a za čime je Vlada RH posegnula proljetos smanjivši porez s 25 na 13 posto pa tako sada prostorni metar, kako to mjere u šumariji i što odgovara 1,7 kubika drvene mase mjereći „narodnim načinom“, košta kada je u pitanju grab ili bukva 270 kuna. Oba ravnatelja, lipički Slobodan Katunar, odnosno pakrački Damir Hasl, potvrdili su nam da je ovog ljeta potražnja značajno porasla. Kako oni imaju obvezu ispuniti isporuku ugovorenih godišnjih količina prema registriranim proizvođačima ogrjevnog drveta, dolazi do povremenih nestašica višemetrice pa domaćinstva kada je u pitanju grab ili bukva povremeno moraju čekati i po mjesec dana da se na njihovim lagerima stvore zalihe. Iz tih razloga niti proizvođači ogrjevnog drveta u oba slučaja nisu u mogućnosti uvijek i odmah odgovoriti na zahtjev konačnog korisnika kupca.
Ma kako to izgledalo čudno, na cijenu ogrjevnog drveta u Pakracu, kao da je riječ o nafti, utječu cijene iste materije u Italiji, Austriji, Njemačkoj…. Kako su nam pojasnili neki od proizvođača s kojima smo razgovarali koji su inače u svojoj proizvodnji količinski uglavnom orijentirani na izvoz u te tri zemlje, pri čemu su već onda teško podmirivali potrebe, lani su po paleti veličine 1,7 kubika dobivali 100 do 110 eura pa su na lokalnom tržištu Pakraca i Lipika prodavali po cijeni od 700 do 750 kuna. Ove godine u izvozu je dodatno potražnja porasla, gotovo više nitko ne pita za cijenu te na inozemnom tržištu palete doseže cijenu od 150 eura s tendencijom daljnjeg rasta. Naravno da se to odrazilo i na lokalno tržište Pakraca i Lipika gdje se sada takva paleta prodaje za oko 1100 kuna (porast u odnosu na lani od oko 40 posto), odnosno kako nam je rekao jedan drvoprerađivač stalnim kupcima na lokalnoj razini daje 10 do 15 posto popusta u odnosu na izvoznu cijenu. Tražeći objašnjenje u činjenici da im je izvorna sirovina u šumariji pala, a konačni proizvod poskupio, jedan od njih uz spominjanje porasta cijena goriva i rada je rekao: „Došlo je i naših pet minuta“, mada nam se ne čini da im je i prije ove ludnice s energentima bilo loše.
Naravno da su slijedom toga poskupila drva i kod onih koji se bave „samoizradom“. Prema našim izvorima trenutno je cijena metra kubnog graba ili bukve, dovezenog u dvorište kupca u formi procijepljene metrice između 350 ili 400 kuna (bagrem oko 300 kn) što je približno 80 posto jeftinije od iste količine iscijepanih na spomenutoj paleti, ali ih treba dodatno izrezati što je daljnji trošak od oko 30 kuna po metru (50 po paleti), a što je također 5 do 10 kuna skuplje po metru nego lani, kao i iscijepati. No i ovi proizvođači/trgovci najavljuju, nastavi li se ovakav interes za drvetom, do jeseni će biti poskupljenja još.
Ono što je interesantno, nismo uspjeli naći adekvatnog sugovornika s iskustvom grijanja isključivo na pelete, dakle sintetičkog proizvoda od drvene i druge biljne mase unatoč činjenici da se one proizvode u neposrednom susjedstvu, u Brezinama. No prema našim saznanjima i u Europi, primjerice u Italiji gdje je taj oblik energenta daleko zastupljeniji makar uvezen iz Hrvatske, uglavnom ga koriste kotlovnice u javnim ustanovama, odnosno zajedničke kotlovnice. Jedan od razloga je sigurno i zazor od novih tehnologija mada je ova u masovnoj primjeni već više od dvadesetak godina.
Cijene energenata kao vlak
Proljetos kada je došlo do najava, ne samo sigurnog poskupljenja energenata nego i naznaka moguće nestašice plina, televizije su se natjecale koja će uz pomoć stručnjaka bolje predvidjeti daljnji razvoj događaja. Tako je u jednom programu gostovao i stručnjak koji je vrlo dobro objasnio ponašanje cijene energenata. On ih je usporedio s kretanjem vlaka gdje je plin lokomotiva, a ostali (drvo, ugljen, lož ulje, električna energija, peleti…) vagoni. U svakom vlaku vagoni se kreću onom brzinom kojom se kreće lokomotiva i koliko poskupi plin, približno isto toliko poskupe i ostali energenti. Stoga izbor najjeftinijeg energenta, čak i u vremenima obilja ponude na tržištu, što sada nije prisutno, nije lagan i poprilično je stvar subjektivnog doživljaja što je s obzirom na komfornost uporabe, nabave, skladištenja, potrebnog truda i svega ostalog kome najprihvatljivije. No stručnjaci i o tome imaju svoje mišljenje.
Stručnjaci: „Plin je dalje najjeftiniji“
U uvjetima kada je kuća/stan prošla energetsku obnovu, plin je i dalje najjeftinije pogonsko gorivo za zagrijavanje kućanstva, tvrdi Zdenko Tica, suvlasnik i direktor tvrtke koja se bavi energijom, sigurno jedan od najvećih lokalnih stručnjaka u ovom području. On bijeg iz ove energetske krize na duge staze vidi isključivo u okretanju obnovljivim izvorima energije i žali što prilikom energetske obnove s kojom smo prije desetak godina službeno započeli nije bila prisutnija uporaba ove vrste energije, što je prisutno značajnije tek sada. Tako ističe podatak da je na zadnjem natječaju Fonda za zaštitu okoliša energetsku učinkovitost koji se odnosio na ugradnju dizalica temperature i fotonaponskih ćelija, provedenog lani, iz našeg kraja prošlo, što on zna, 15-tak domaćinstava. Ističe da okretanju takvoj vrsti korištenja energije u našim domovina više nije stvar efikasnosti i uštede nego postaje životni stil, trend kao što je to prije dvadesetak godina postala ugradnje PVC stolarije bez koje je danas nezamisliva izgradnja novih kuća ili stanova te je uvjeren da će solarnih panela narednih godina biti sve više.
Gledanje u termostat i brojila
No to je budućnost. Nama je sezona grijanja pred vratima i lagano prigrijavanje počet će već za dva mjeseca. Mediji su stoga ovih tjedana prepuni poziva političara da se termostati u domaćinstvima, a naročito u javnim prostorima, u odnosu na prethodne zime zavrnu bar za jedan stupanj Celzijus i jednako tako prepuni nepotrebnih i priglupih savjeta kako uštedjeti na troškovima plina i električne energije. Kao da sirotinja to ne zna. No, bude li plina ili ne dovoljno, već radi njegove cijene zasigurno će u termostat, ali i brojila, češće nego prijašnjih zima, pogledavati i oni kojima su prihodi u domaćinstvu bili takvi da to do sada nisu morali nužno raditi. Racionalna potrošnja energenata kod savjesnih građana će pomalo postati životni stil, a sadašnja zabrinutost kod većine, naročito ovisnika o plinskom snabdijevanju manje se odnosi na cijenu, a više na dostatnost. No i tu ima racionalnog razmišljanja. Ako svi bar malo smanjimo potrošnju, što je moguće, ako se ovaj trend prelaska/povratka na grijanje na drva nastavi ovim intenzitetom, ako se nastavi ugradnja solarnih panela kako u privatnim kućama tako još više u javnim ustanovama, onda za one preostale ovisnike o opskrbi plinom, će ovog energenta biti dovoljno, kažu oni optimističnije raspoloženi prema ovom problemu. Uz nadopunu: „Kakva bi to bila država koja u 21. stoljeću nije u mogućnosti osigurati plin za grijanje domaćinstava“? Slična razmišljanja ovih dana stižu i iz Vlade pa su i panične prognoze u medijima sve rjeđe.
REŽIJE I PRORAČUN
Čekaju se konačne zimske cijene
Na nedavnom sastanku slavonskih župana i gradonačelnika s premijerom Plenkovićem i dijelu ministara u Okučanima, neki župani su upozoravali da bi troškovi energenata mogli srušiti im proračune. U tom dijelu županije su u osjetljivom položaju jer su osnivači zdravstvenih, prosvjetnih i socijalnih ustanova o čijem funkcioniranju moraju skrbiti. Njihovi ravnatelji upozoravaju da su im troškovi energenata već sada tri puta veći nego prije godinu dana te se pribojavaju početka sezone grijanja kada će im biti nemoguće pokrivati te troškove iz sadašnjih prihoda na što će morati reagirati županije. Kako u tom pogledu stoji pakrački proračun?
Što se tiče ustanova kojima je osnivač Grad najteže bi moglo biti u dječjem vrtiću koji radi u šest objekata. Tu su još i tri sportska objekta (dvorana, kuglana, teniski balon) te zgrade knjižnice, muzeja i gradske uprave, ali i objekti kojima upravljaju udruge poput vatrogasnih domova, svlačionica na nogometnim igralištima, Hrvatski dom, Doma umirovljenika i druge.
Ima li straha, upitali smo gradonačelnicu Anamariju Blažević.
Za sada još o tome ne razmišljamo jer je teško predvidjeti što u pogledu cijena nosi jesen, ali ćemo sigurno reagirati kada za to dođe vrijeme. Nemamo puno takvih objekata, a dobra je okolnost što je dio njih prošao energetsku obnovu, dio ima i solarne panele. Bude li potrebe reagirat ćemo na rebalansu. Što se tiče udruga za sada još nisu reagirale nekim konkretnim zahtjevom.
O smanjivanju režima javne rasvjete nismo razmišljali. Svake godine moderniziramo dio javne rasvjete ugrađujući štedljive modele s boljom osvijetljenosti, ali isto tako svake godine i proširujemo javnu rasvjetu kao nedavno u novoobnovljenoj Ulici Alojzije Jankovića tako da nam je potrošnja električne energije za nju gotovo na istom. U svakom slučaju, prije nego što reagiramo pričekat ćemo da vidimo što nosi jesen, rekla je gradonačelnica.
- PIŠE: Pakrački List
- 1264
Iz Komunalca obavještavaju korisnike iz Pakraca da će zbog državnog praznika Dana domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja (5. kolovoza), odvoz otpada iz dijela Pakraca, koji se inače vrši petkom, odraditi iznimno sutra (četvrtak). Mole se korisnici da do 5 sati ujutro pripreme svoje spremnike s otpadom.