Magazin

: PIŠE: Domagoj Ajman; 17. svibnja 2026; 2642

U posljednje vrijeme suočeni smo s novim financijskim opterećenjem – povećanim troškovima tehničkog pregleda i registracije vozila. Iako se radi o obvezi koju vozači moraju ispuniti jednom godišnje, mnogi ističu kako su cijene dosegle razinu koja značajno utječe na kućni budžet. Kako bismo između ostalog doznali što stoji iza poskupljenja, kakve su posljedice za građane, očekuju li se daljnja poskupljenja u budućnosti, razgovarali smo s Jakšom Grčevićem, voditeljem Stanice za tehnički pregled vozila u Pakracu.

Koliko su cijene porasle u odnosu na prošlu godinu?

Povećanje ovisi o vrsti i zapremnini motora vozila, budući da se naknada za ceste obračunava prema tim kriterijima. Kod osobnih automobila riječ je o primjetnom rastu koji, ovisno o kategoriji vozila, može iznositi i do 60%.

Jesu li poskupljenja jednaka u cijeloj Hrvatskoj ili postoje razlike po stanicama?

Poskupljenja su jednaka na području cijele Hrvatske, budući da su sve stavke definirane propisima na nacionalnoj razini. Ne postoje razlike ovisno o lokaciji, pa građani plaćaju iste iznose bez obzira na to gdje obavljaju registraciju vozila.

Jesu li uvedene nove zakonske obveze koje su utjecale na cijenu troškova tehničkog pregleda i registracije vozila?

U ovom slučaju nije riječ o novim obvezama, već o promjeni visine naknade za ceste, koja je dio ukupnog troška registracije i definirana je propisima.

Tko donosi odluku o cijenama – država ili same stanice za tehnički pregled?

Cijene su određene državnim propisima, što znači da su jednake za sve korisnike bez obzira na lokaciju ili pružatelja usluge. Takav sustav sprječava razlike u cijenama između različitih dijelova države i osigurava jednake uvjete za sve građane. Osim toga, povećava transparentnost i omogućuje korisnicima da unaprijed znaju koliki će biti troškovi.

Što je konkretno dovelo do nedavnog poskupljenja troškova pri tehničkom pregledu i registraciji vozila?

Važno je naglasiti kako tehnički pregled i sama registracija vozila nisu poskupjeli. Do povećanja ukupnog troška došlo je zbog rasta jedne od stavki koja se naplaćuje prilikom registracije, a riječ je o naknadi za ceste. Visina te naknade određena je propisima na razini države, a prihod je namijenjen županijskim upravama za ceste koje su zadužene za održavanje cestovne infrastrukture.

Koje su to stavke u postupku registracije najviše poskupjele?

Povećanje se odnosi isključivo na naknadu za ceste, koja je dio ukupnog troška registracije vozila. Ostale stavke nisu se mijenjale.

Koliki dio ukupnog troška otpada na tehnički pregled, a koliki na druge naknade?

Na primjeru prosječnog osobnog automobila, konkretno benzinca zapremine 1600 cm³, ukupni trošak registracije iznosi 162,49 eura. Od toga tehnički pregled čini manji dio, odnosno 50,05 eura. Veći dio odnosi se na zakonom propisane naknade, pri čemu najveći iznos otpada na naknadu za ceste u iznosu od 79,60 eura. Uz to, tu su i posebna naknada za okoliš u iznosu od 8,60 eura te ostali troškovi vezani uz registraciju vozila. Ukupna cijena može se djelomično razlikovati ovisno o tome koliko vozilo godišnje prijeđe kilometara, kao i o drugim tehničkim karakteristikama vozila.

Koji su najčešći razlozi neprolaska vozila na tehničkom pregledu?

Najčešći razlozi neprolaska tehničkog pregleda odnose se na kočioni sustav, a zatim na svjetlosnu signalizaciju. Rjeđe se uočavaju nedostaci na elementima ovjesa i upravljačkog sustava, kao i na pneumaticima.

Koliko u postotku automobila ne prođe tehnički pregled?

U prva tri mjeseca ove godine ukupna neispravnost vozila u Stanici za tehnički pregled Pakrac iznosi 15,35%, što je nešto niže od prosjeka na razini Hrvatske, koji iznosi 16,38%.

Riječ je o uobičajenom udjelu, pri čemu većina vozila nakon otklanjanja uočenih nedostataka uspješno prolazi tehnički pregled.

Općenito, kako ocjenjujete kvalitetu automobila koje vozimo na ovom području?

Općenito gledano, stanje vozila je zadovoljavajuće. Vozni park je nešto stariji, što je i očekivano, ali većina vozila je uredno održavana, uz uobičajene nedostatke koji se javljaju kroz redovito korištenje.

Koji problem najčešće uviđate u odnosu vozača prema svojim automobilima?

Većina vozača odgovorno se odnosi prema svojim vozilima i redovito ih održava, no uvijek postoje i pojedinačni slučajevi u kojima se određeni nedostaci ne otklanjaju na vrijeme. Ipak, takvi primjeri ne predstavljaju ukupnu sliku.

Koliko vozila godišnje obradite u Vašoj stanici za tehnički pregled i je li to više ili manje u odnosu na ranije godine?

Iz godine u godinu bilježimo blagi porast broja pregleda. Tijekom 2025. godine obavljeno je blizu 10.000 tehničkih pregleda, što potvrđuje kontinuiran rast u odnosu na prethodna razdoblja. Tome je zasigurno pridonijela i nova stanica s dvije tehnološke linije, koja omogućuje veću protočnost i učinkovitost rada, ali velik dio zasluga ide i našim djelatnicima koji svojim radom i pristupom doprinose kvaliteti usluge.

Kako građani Pakraca reagiraju na povećanje cijena?

Građani, kao i uvijek, primijete svako povećanje troškova, pa tako i ovo vezano uz registraciju vozila. Reakcije su različite, ali većinom se radi o razumljivoj zabrinutosti zbog ukupnih troškova, uz prihvaćanje objašnjenja kada se pojasni na što se konkretno povećanje odnosi.

Primjećujete li pad broja vozila koja dolaze na tehnički pregled?

Naprotiv, bilježimo blagi porast broja vozila koja dolaze na tehnički pregled. To pokazuje da građani i dalje vode računa o ispravnosti svojih vozila i redovito obavljaju potrebne postupke.

Jesu li se kriteriji tehničkog pregleda postrožili u posljednje vrijeme?

Kriteriji tehničkog pregleda nisu se mijenjali te se pregled provodi na istoj razini, u skladu s važećim propisima i standardima koji vrijede jednako za sve.

Očekujete li daljnja poskupljenja u skoroj budućnosti?

U ovom trenutku nema informacija o novim promjenama cijena, pa se ne očekuju dodatna poskupljenja.

Postoji li mogućnost olakšica ili subvencija za građane u budućnosti?

Takve odluke donose se na razini nadležnih institucija, pa je teško unaprijed govoriti o mogućim promjenama. U ovom trenutku nema konkretnih informacija o eventualnim olakšicama ili subvencijama.

Koliko imate zaposlenih i imate li potreba za dodatnim zapošljavanjem?

Trenutno imamo sedam zaposlenih, od čega su četiri kontrolora i tri referenta. Takva organizacija rada u ovom trenutku zadovoljava potrebe poslovanja, pa nema potrebe za dodatnim zapošljavanjem.

: PIŠE: Pakrački list; 16. svibnja 2026; 757

Konačno sam spojio lijep sunčan dan i slobodno vrijeme. Dva hondina kotača strpljivo čekaše ovogodišnji izlazak na toplu cestu. Ja još više, iako guzica i glava nisu još utrenirani za dužu vožnju. Duga je i naporna bila ova zima i loše vrijeme sve donedavno. Proteglo se i na prve proljetne dane. Ovisnici o putovanjima i boravku u prirodi razumjeti će me.

Kamo ću? Negdje u Zagorje! Čini mi se odličnim izborom. Provjerih napumpanost guma, dosipah benge i krenuh. Izbor je slučajno pao na Oroslavje. Simpatični zagorski gradić koji ima oko šest tisuća stanovnika neki nazivaju i vratima Hrvatskog Zagorja. Grad Oroslavje naziv je dobilo prema orlu, koji je i dan danas zaštitni znak grada. Vikendom mami izletnike zanimljivim sadržajem i gastro ponudom, posebno u poznatoj pizzeriji Oro-goro.

Nakon nešto malo više od pola sata vožnje „starom Zagorskom magistralom” našao sam se kod rotora u centru gradića. Inače, spomenuta prometnica povezuje ovaj dio Zagorja sa Zagrebom, ali je u vrlo lošem, mjestimično i opasnom stanju. Rupe, ulegnuća, kolotrazi i idiot vozači poziv su na krajnje opreznu vožnju. Sa središnjeg Oro trga gdje dominiraju uskrsno jaje, crkva UBDM i obelisk sa orlom uputio sam se do dvorca Oroslavje Donje u Park obitelji Prpić.

Potajno sam se nadao kako je u boljem stanju nego prije nekoliko godina kada sam ga prvi puta obišao.

Dođoh, vidjeh i ne ostadoh u pozitivnom iznenađenju. Dvorac i dalje nepovratno propada. I iznutra i izvana. Nekako se samo park drži u kakvom takom životu. Održavan je gotovo uredno, a stazama mu kroče obližnji stanari i poneki šetači, biciklisti i vozači dvokotačkih električnih ljubimaca. Park/perivoj prošaran je mnogim proljetnicama u ovo doba. Svi se njihovi prpošni cvjetići takmiče se u ljepoti i gizdavosti te bogatstvu mirisa. Ugurao sam se među njih kao jednako vrijedan vjesnik proljeća.

*Dvorac Donje Oroslavje nalazi se na ravnici s lijeve strane na ulazu u grad nedaleko svoga središta. Izgradila ga je obitelj Vojković (Sigsimund) potkraj 18. stoljeća te za razliku od ostalih četverokrilnih baroknih dvoraca, Donje Oroslavje imalo je jedan novitet u gradnji. Na dvorišnoj strani dvorca nije se nalazio hodnik s arkadama već je hodnik bio u uzdužnoj osovini glavnog krila što je omogućilo gradnju prostorija s obje strane hodnika. Krajem 19. stoljeća Vojkovići su prodali dvorac Ugarskoj hipotekarnoj banci. Nakon toga dvorac je promijenio još nekoliko vlasnika: Novakovića, grofa Oršića, Tucića i Milana Prpića. Prpić je kupio dvorac 1920. godine i bio posljednji poznati vlasnik dvorca.

Barokni dvorac iz 18. st. kako rekoh propada kao još jedno “dobro” iz Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. Možda treba biti i oštriji: strši kao gradsko, županijsko i državno ruglo. Nema se novaca. Zašto? Vrišti pitanje sa sjedalice na ljuljački u parku. Obnovu zdanja zaobilazile su sve monete. Za Juge Dinari, potom Kune, a sada i Euri. Iako čujem da planovi o obnovi i prenamjeni već dugo postoje u nekoj fiktivnoj budućnosti lokalnih „glava”. Negdje u ovim prostorijama propada i jedna od zanimljivosti dvorca. Na svodovima unutrašnjosti navodno su još očuvani rijetki ostaci kasno baroknog slikarstva u Hrvatskoj s kraja 18. stoljeća. Prikazuju motive iz grčke i rimske mitologije. Sada su pod “ključem”.

Grad se dičio još jednim baroknim dvorcem nedaleko centra. Dvorac Oroslavje Gornje obitelji Sermage također iz 18. st. Izgorio je do temelja 1949. Bio je to jedini dvorac u doba gradnje sa pokrovom od crijepa, a u njemu je svojevremeno koncertirao i skladatelj Franz Listz. Posljednji vlasnik bio je barun Ljudevit Vraniczany. Za istaknuti je kako su u uređenom perivoju postavljeni kipovi Flore i Satira, jedini sačuvani barokni kipovi s mitološkim bićima u Hrvatskoj. Perivoj je uređen i danas za ugodne šetnje. Na izlazu iz grada nastavlja se naselje Mokrice. U njemu nalazim jednu zanimljivost za školske uzraste, a i za nas starije. Park znanosti! Doduše djeluje malo zapušteno (neuređene su staze i voćnjak, polomljeni neki eksponati). No prima posjete. Lijepo mjesto da svoje najmlađe na zanimljiv način približite svijetu znanosti. Ukoliko se nađete u ovom dijelu Zagorja svakako uživajte u Oroslavju.

Izvori navedeni na: https://lukylipik-vrijemeodluke.blogspot.com/2026/03/oci-pune-hrvatske-oroslavje.html

Provozao se, fotkao i tipkao: Marijan Lukić Luky

: PIŠE: Pakrački list; 10. svibnja 2026; 1932


Josip Modly, pilot i konstruktor aviona

Istražujući povijest našeg malenog grada, često nas iznenade spoznaje o zanimljivim i inovativnim ljudima koji su kroz dugu povijest živjeli i djelovali u Pakracu. Jedna od tema ovogodišnje Noći knjige bili su izumitelji i inovacije pa su posjetitelji u Kabinetu doživljaja Spahijskog podruma mogli razgledati i malu izložbu posvećenu pakračkim izumiteljima i inovatorima.

Pretražujući inozemne digitalne arhive, sasvim slučajno otkrivamo dugu inovacijsku tradiciju Pakraca i njegovih stanovnika koji su svojim idejama često bili korak ispred vremena. Jedan takav slučajan pronalazak predmeta nalik satu doveo nas je do priče o alarmnom satu iz 1896. godine, koji je patentirao direktor kraljevske pošte i telegrafa Konstantin Haidenegg.

Patent alarmnog sata crtež Konstantin Haidenegg

Posebnost ovog izuma bila je upotreba električne baterije u vrijeme kada mnogi europski gradovi još nisu bili elektrificirani. Mehanički sat, pokretan oprugom, koristio je električnu energiju iz baterije za aktiviranje alarmnog zvona koje se moglo podesiti za određeni dan, tjedan ili mjesec. Haidenegg je svoj inovativni izum patentirao u Velikoj Britaniji, Mađarskoj i Švicarskoj krajem 19. stoljeća, u vrijeme kada je postupak patentiranja bio vrlo složen i zahtijevao angažman odvjetničkih ureda te znatna financijska sredstva. Zahvaljujući digitalnom arhivu austrijskog ureda za patente nailazimo i na još dvojicu pakračkih izumitelja.
Max Müller patentirao je 1891. godine posudu za čuvanje različitih tvari u uvjetima vlažnog zraka. Riječ je zapravo o preteči današnjeg humidora — posebnog spremnika za duhan, šafran i druge osjetljive tvari koje je trebalo održavati vlažnima. O Maxu Mülleru danas gotovo ništa ne znamo, no njegov patent svjedoči o inovativnosti koja je i tada postojala u Pakracu. Još jedan zanimljiv patent pripada Sigmundu Paulinu iz Pakraca, koji je 1889. godine patentirao sredstvo protiv insekata. Izum se sastojao od jednostavne, ali učinkovite smjese petroleja, terpentina, kamfora i naftalina. Patent ističe lakoću pripreme i primjene pripravka, kao i dostupnost sastojaka, što ga je činilo praktičnim rješenjem za zaštitu prostora od štetnih kukaca krajem 19. stoljeća.


Max Muller patent crtež humidor

U 20. stoljeću među najzanimljivijim pakračkim inovatorima svakako se ističe Josip Modly, konstruktor zrakoplova i probni pilot. Modly je razvio ideju jeftinih i pristupačnih sportskih zrakoplova namijenjenih široj upotrebi. Već 1938. godine konstruirao je model J.M., zamišljen kao lagani sportski avion koji je mogao služiti i za obuku pilota. Tijekom života razvio je više prototipova, među kojima su najpoznatiji J.M.-8 i J.M.-9 — jednosjedi i dvosjedi projektirani s ciljem jednostavnog upravljanja, ekonomične potrošnje i šire dostupnosti. Nakon Drugog svjetskog rata nastavio je raditi na razvoju modela zrakoplova te je do kraja života ostao posvećen unapređenju sportskog i amaterskog letenja. Vjerovao je da bi zrakoplovi jednog dana mogli postati dostupni širokom krugu ljudi, slično kao automobili. Dijelovi jednog od njegovog nedovršenog zrakoplova danas se čuvaju u Tehničkom muzeju u Zagrebu. Od 1945. godine pa sve do smrti objavio je više od 250 članaka i napisao 14 knjiga. Među pakračkim inovatorima ističe se i Pero Kordić, kreativan izumitelj koji je patentirao dva izuma vezana uz podmazivanje parnih lokomotiva. Važno mjesto pripada i Ivi Geberu, inovativnom Pakračaninu koji je cijeli svoj radni vijek posvetio unapređenju nastave i nastavnih pomagala. Kao nastavnik tehničkog odgoja bio je jedan od pionira razvoja sadržaja i didaktičkih sredstava za predmet koji je u osnovne škole uveden 1960. godine. Na Akademiji je educirao studente o praktičnoj primjeni suvremene audiovizualne tehnike u nastavi, sudjelovao u modernizaciji tehničkih nastavnih pomagala te bio član stručnog tima u elektroničkoj eksperimentalnoj učionici. Autor je knjige „Osnove tehnike“, prvog udžbenika za tehnički odgoj u Hrvatskoj, koji je doživio desetak izdanja. Osim toga, napisao je više priručnika, objavljivao stručne radove i sudjelovao u realizaciji školskih emisija.
Svi ovi ljudi svjedoče kako je Pakrac, premda malen grad, kroz svoju povijest iznjedrio pojedince koji su svojim znanjem, kreativnošću i inovativnošću ostavili trag daleko izvan lokalnih okvira. Njihovi izumi, ideje i postignuća danas predstavljaju vrijedan dio naše povijesne i kulturne baštine te čine važan dio inovacijskog identiteta grada.

Piše: Jelena Hihlik

: PIŠE: Mario Barać; 30. travnja 2026; 458

Od danas u poslijepodnevnim satima na prodajnim mjestima u KTC-u i Suvenirnici Pakrac u prodaji je novi 644. broj „Pakračkog lista“ u kojem vam donosimo najznačajnije novosti u mjesecu travnju.

U Temi broja posvetili smo se završetku obnove Vatrogasnog doma u Pakracu zahvaljujući kojoj pakrački vatrogasci napokon imaju odlične uvjete za rad.

Intervjuirali smo Jakšu Grčevića, voditelja Stanice za tehnički pregled vozila Pakrac koji nam je između pojasnio razloge poskupljenja usluga, a između ostalog odgovorio kolika je prolaznost vozila na tehničkom i koji su najčešći razlozi neprolaska.

Umjesto klasične rubrike „Sugrađani“, duplericu ovog broja smo posvetili Osnovnoj glazbenoj školi koja je koncertima i drugim aktivnostima obilježila 30 godina rada i postojanja.

U ožujku smo obilježili i Dan županije pa donosimo atmosferu sa svečane županijske skupštine na kojoj su podijeljene nagrade, a nagrađeni su i najtalentiraniji sportaši među kojima su i Pakračani.

Večernji list već 50 godina provodi svoju „Turističku patrolu“, a zahvaljujući ocjenama kolega novinara, Pakrac je ove godine proglašen šampionom kontinentalnog turizma!

Gradska knjižnica i čitaonica Pakrac po prvi put je u novom prostoru Spahijskog podruma obilježila „Noć knjige“ pri čemu su uručili nagrade i priznanja naj čitateljima, suradnicima i volonterima.

Od travnja smo bogatiji za novu sportsku udrugu, Pikado klub „Pakrac“ čiji članovi su u Gradskoj sportskoj dvorani organizirali spektakularan turnir.

Iz sporta donosimo odličnu seriju „Hajduka“ koji je napokon ulovio formu i nanizao 4 uzastopne pobjede.

Rukometaši „Pakraca“ su na dva koraka do naslova prvaka, i dalje sve drže u svojim rukama.

Kuglači(ce) ponovno rasturaju: Niko Kalvi u dresu „Zaprešića“ osvojio Ligu prvaka, a Lorena Zubalj i Simona Zukanović („Pakrac-Papuk“) osvojile prvo i drugo mjesto na državnom U15 prvenstvu.

Najavljujemo i nedjeljnu motocross utrku na Matkovcu.

U ovom broju lista čitajte i kolumne našeg putopisaca Marijana Lukića i Jelene Hihlik, ravnateljice Muzeje Grada Pakraca koja piše o poznatim pakračkim izumiteljima.

Novi broj Pakračkog lista po cijeni od 3 eura kupite u KTC-u i Suvenirnici.

: PIŠE: Pakrački list; 08. travnja 2026; 483

Rujan u svoj svojoj raskoši, nudi boje i mirise gdje god krenuli i pogledali. Krenuh te udaljene 2017-te prema Lipiku, ali sjetih se pred Popovačom kako sam nedavno obilazeći Podgarić i stari Garić grad vidio putokaz za Jelengrad.

Tada nisam imao vremena za obilazak pa sam ovom prigodom potražio put do tamo. Doduše znao sam kako krećem u zanimljivu dvokotačku avanturicu jer se i Jelengrad kao svi stari gradovi, ruševine, nalaze se u brdima, gorju. Makadami vode do njih ili zahtjevni poljski i šumski putevi. Još veće pitanje mi se motalo po glavi! Kako ću proći nakon silnih kiša proteklih tjedana i kakav put zateći na ovom području... Kawasaki ZR1200s i nije sretan odabir za šumske puteve. Nije na ove puteve niti pametno ići sam. Područja su to i bez GPS signala. No nemam drugi izbor. Odlučio sam: Ajmo gore „u planine” Luky, Lukiću znatiželjni Marijane.

Solidan makadam
... pozitivno me tada iznenadilo što je makadam (stara šumska cesta) bio solidno vozan, djelomično blatan, ali vozan, bez nezgodnih krivina te dugih preopasnih uspona. Prve fotke klikam uz ogradu lovačkog doma gdje sam zamišljao riku betonskog jelena koji se bunio protiv buke motora u svom mirnom okolišu. Neke od samo jednom jestivih gljiva nudile su objektivu svoje oblike i boje. Nakon kilometar, dva sreo sam šumske radnike te provjerio točnost svoga kretanja prema ruševinama staroga grada. Ispratili su me upitnim i čudnim pogledima uz iskreno: Sretno ti! Ima tu još nekih tvojih kolega motorista. Kasnije sam uočio te kolege i slušao parajuće zvukove njihovih „enduraca”.
Njihovi su jahači vidljivim putevima i izvan njih oponašali umijeća skokova divokoza. Uživajući u šumskoj vegetaciji i njenoj hladovini stigao sam pozornom vožnjom prateći uočljive markacije do proplanka na svega sto metara od Jelengrada.

Uspio sam!
Vadim fotić iz kofera motora i koračam u povijest. Za početak malo kartografije područja lokacije Jelengrada i ponuđenog teksta o povijesti starog vlastelinstva zabilježenoga sa uredno postavljenih oglasnih ploča. Šuma je Južna Garjavica pokraj sela Katoličko Selišće. Treba istaknuti kako su uz Jelengrad nedaleko smješteni Garić grad i Košutgrad. Bili su nekada međusobno povezani.

*Jelengrad, srednjovjekovna utvrda na Moslavačkoj gori. Prvi se put spominje 1460. kao utvrda Zarwasko (madž. szarvas: jelen) u darovnici Jurja Čupora Moslavečkoga pavlinskomu samostanu u Gariću. Gospodari Jelengrada bili su obitelj Čupor Moslavečki (do 1492), Toma Bakač (1493–1521) i obitelj Erdődy (1521–45). Od 1545. Do 1606. pod osmanskom su vlašću; poslije je napušten.
**Stari grad Jelengrad nalazi se na jugozapadnim obroncima Moslavačke gore, oko 30 km sjeveroistočno od Popovače. Smješten je s desne strane Jelenskog potoka.
... moguće vrijeme gradnje burga je i druga polovica 13. st. nakon provale Mongola u ove krajeve. Proteže se na području regionalnog parka prirode duguljasto u smjeru istok-zapad na oko 300 m/nv. Burg je dugačak oko 65 m, a širok oko 13 – 15 m (vanjske dimenzije) dok su unutarnje dimenzije nešto manje (dužina oko 60 m i širina oko 8.5 m do oko 13.6 m). Strmo ispod njega nalazi se obrambeni opkop.

Obrambena kula i zidine
Na platou su pravokutna obrambena kula i dijelovi obrambenih zidina. Kako sam pronašao, zadnja arheološka ispitivanja zabilježena su 2012/13. godine, a dodatni potrebni radovi i 2021. **Pronađeni su ulomci kasnosrednjovjekovnih keramičkih posuda (lonci različitih veličina, poklopci, zdjele, čaše, vrčevi te pećnjaci), a na jednoj poziciji i topovske kugle.
... obilazak je ugodan, Sunce mazi, a blagi vjetar miluje lice. U jednom kutu burga iskorištavam sadržaj ponešene limenke piva do zadnje kapi. Žeđ ugašena! Objektivom lovim kadrove. Uvijek na ovakvim lokalitetima razmišljam o životu vojnika i naroda u doba intenzivna života u njima. Gušteri bježe unutar šupljina kamenih zidina nezadovoljni mojim uznemiravanjem. Kako je danas ovdje? Što se događa kada mir okoline ne remete traktori, motorne pile i mi motoristi, quadisti, planinari? Treba spomenuti nedavna događanja u spomenutom Katoličkom Selištu. Jelengrad Renaissance je jedinstveni festival elektronske glazbe koji se održava ovom selu podno zidina Jelengrada. Glazba ovdje spaja moderni elektronski zvuk s prikazom srednjovjekovnog života. Događaj organizira istoimena udruga, a tematski je usmjeren na ples, glazbu i atmosferu koja “razbija čaroliju strašnog zmaja” i slavi srednji vijek.

Legenda o banu vukodlaku
*** Usnuo jedne noći Bjelin ban, gospodar Jelengrada, čudan san. U magli je vidio neku spodobu koja mu se približila i izgovorila samo jednu rečenicu: “Ti ćeš postati kralj!” Kada se probudio, povjeri svojoj ženi što je sanjao. Na to mu ona kroz smijeh odgovori: “Kani se takvog sna, a poglavito misli.” Međutim, bana Bjelina poče taj san sve više proganjati i obuzimati misao da bi on ipak mogao postati kralj. To mu je sigurno “suđeno”, ali se i sam mora potruditi za ostvarenje sna. Počeo je kovati urotu protiv svoga kralja kojemu je do tada vjerno služio. Nagovarao je svoje susjede plemiće da zajednički svrgnu kralja, a kada njega postave na kraljevsko prijestolje, on će ih bogato nadariti. Neki su se i odazvali njegovu pozivu te počeše kovati urotu. No, jedne noći čuje on svoju ženu kako u snu govori da Bog oprašta svim grešnicima, svake vrste, samo ne izdajicama. On je probudi i upita što je sanjala? I ona mu ispriča svoj strašan san: “Vidjela sam tvoju dušu, dragi mužu i bane, kako se nalazi pred sudom Božjim. A okolo sami vragovi koji zatražiše od Svevišnjega tvoju dušu jer ti njima pripadaš. I tada si me ti probudio.”

Zamisli se ban Bjelin nad tim snom svoje žene shvativši grijeh svoje izdaje. Povuče se u obližnji samostan otaca pavlina, ali njegova duša više nije imala mira. Pobjegao je iz samostana i nastanio se u najgušćoj šumi i divljini Moslavačke gore. Tu je živio godinama poput divlje zvijeri dok ga neki razbojnici nisu ubili. Na njegovo tijelo naišli su pastiri i pokopali ga, ali ban ni nakon smrti nije imao mira. Lutao je planinom kao vukodlak i zavijao je od ponoći do zore. I tako je to dugo trajalo, sve dok ga vrazi ne odvedoše u pakao. Ulomak je iz knjige: Legende puka hrvatskog, Tomislav Đurić

To bi bilo to, nadam se kako Vam je bilo zanimljivo. Hvala na čitanju. Proučite ponuđene izvore, a posebno iscrpan je označen sa dvije zvjezdice.
Izvori:
*https://www.enciklopedija.hr/clanak/jelengrad
**https://darkoantolkovic.wordpress.com/2015/03/30/jelengrad-i-kosutgrad-dva-moslavacka-stara-grada/
***https://www.selo.hr/ban-vukodlak-s-jelengrada/

Provozao se, fotkao i tipkao - Marijan Lukić Luky

: PIŠE: Mario Barać; 07. travnja 2026; 1059

Tomislav Novinc rođen je 1987. godine u Pakracu gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju nakon čega je magistrirao na Učiteljskom fakultetu u Petrinji. Najveći dio radnog staža proveo je u pakračkoj Osnovnoj školi braće Radić.

Od 2013. godine je bio predsjednik Udruge djece branitelja Pakrac-Lipik, bio je i član Školskog odbora Osnovne glazbene škole Pakrac te predsjednik Upravnog vijeća Dječjeg vrtića Maslačak. Oženjen je i otac tri sina. Novinc je za gradonačelnika Pakraca izabran u prvom krugu lokalnih izbora u svibnju 2025. godine i na toj dužnosti naslijedio je dotadašnju gradonačelnicu Anamariju Blažević.
Obzirom da mu je ovo prvi Dan Grada na to dužnosti, porazgovarali smo s njim o važnim gradskim temama.

Na gradonačelničkoj dužnosti ste deset mjeseci. Kakvi su vaši dojmovi iz tog perioda i koji su za vas bili najveći izazovi?
Biti gradonačelnik je velika čast, ali i velika obveza. U proteklom razdoblju nastojao sam se prije svega upoznati sa svim aspektima funkcioniranja gradske uprave, gradskih ustanova i društava. Jedan od najvećih izazova svakako je usklađivanje brojnih projekata i potreba grada s financijskim mogućnostima proračuna. Zahvaljujem se svim mojim suradnicima, kao i bivšoj gradonačelnici Anamariji Blažević koji su mi pomogli upoznati se s dužnostima i prijeći sve izazove s kojima sam se susreo.

Kakva su vaša iskustva sa sugrađanima, odnosno što vas najčešće pitaju i na što se žale?
U gotovo svakodnevnoj sam komunikacija sa sugrađanima. Najčešće me pitaju o svakodnevnim životnim potrebama - stanje i obnova cesta i nogostupa, javna rasvjeta, uređenje naselja te održavanje javnih površina. Jedan dio pitanja odnosi se i na gradske projekte, zanima ih kada će pojedini radovi započeti ili završiti, koje projekte planiramo te kako će oni konkretno utjecati na kvalitetu života u Pakracu. Aktivan sam na gotovo svim društvenim mrežama pa često stižu i poruke u kojima dobivam inicijative i prijedloge za ulaganja i poboljšanja određenih dijelova Grada.

Trenutno najveće gradilište u Pakracu je ono na izgradnji odnosno adaptaciji zgrade budućeg Braniteljskog centra. Što će ova ustanova konkretno značiti za Pakrac i Pakračane?
Braniteljski centar pružit će adekvatnu skrb hrvatskim braniteljima i članovima obitelji u potrebi. Obnovit će se zgrada stare psihijatrije koju iz gradskog proračuna ne bismo mogli samostalno obnoviti. Osim infrastrukturnog značaja otvorit će se i nova radna mjesta. Drago mi je što je ravnatelj centra naš Davor Huška i što će prvi Braniteljski centar biti u Pakracu. Isto tako u prostoru centra uredit će se i soba u spomen na najhumaniju akciju u Domovinskom ratu – evakuaciju psihijatrijskih bolesnika 1991. godine.

Koji su veliki projekti i kapitalne investicije planirane u skoroj budućnosti?
Trenutno smo u projektiranju novih sadržaja i krajobraznog uređenja Športsko – rekreacijskog centra što je nastavak ulaganja u sport i sportske sadržaje na području Pakraca. Kroz projekte prekogranične suradnje planiramo uređenje Društvenog doma Novi Majur, uređenje svlačionica i sanaciju platoa ispred gradske sportske dvorane. Isto tako planiramo uređenje Društvenog doma Omanovac kroz natječaj LAG-a. U suradnji s Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine planiramo izgradnju višestambene zgrade na Pilanskom putu što je trenutno u fazi projektiranja. Županica Jozić me je nedavno obradovala informacijom o odobrenim sredstvima izgradnje i opremanja školske sportske dvorane Osnovne škole braće Radića u Pakracu uz ranije najavljenu izgradnju manje sportske dvorane u Prekopakri. Očekujemo izgradnju nogostupa i uređenje prometnice u ulici Dalibora Duchača u Prekopakri kao i u ulici Tome Lujanca u Badljevini.

Kakva je situacija s gradskim proračunom i poreznim prihodima?
Proračun je stabilan, sve je plaćeno u valuti i nemamo dugovanja. Porezi bilježe povećanje od gotovo 490.000 eura u 2025. godini u odnosu na 2024.

Iako se kontinuirano ulaže u gradsku infrastrukturu, potrebe i dalje postoje. Jedna od važnijih je obnova javne rasvjete u najvećem pakračkom naselju Jug koja je u jako lošem stanju. Kakvi su konkretno planovi i u kojoj je fazi?
Javnu rasvjetu u ulici Andrije Hebranga prijavit ćemo na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Program podrške brdsko-planinskim područjima u iznosu od gotovo 87.000 eura. Trenutno obavljamo prvu od tri faze ovog projekta, u kojoj ćemo rekonstruirati postojeću i ugraditi novu rasvjetu uz glavni pravac od bolnice prema sportskom centru, dok će u preostalim fazama javnom rasvjetom biti obuhvaćene ulice cijelog kruga oko Ulice Andrije Hebranga.

Potrebe postoje i u prometnoj infrastrukturi, a jedan od prioriteta je sanacija odnosno spajanje Vukovarske ulice. U kojoj je to fazi?
Trenutni smo u fazi ishođenja projektno tehničke dokumentacije. Lokacijska dozvola je ishođena, u tijeku je rješavanje imovinsko – pravnih odnosa. Projekt je raspoređen u tri faze, plan je da se građevinska dozvola ishoduje ove godine.

Zgrada stare gimnazije u samom središtu grada u prošlosti je bila planirana za razne namjene, ali na žalost i danas zjapi prazna i derutna. Iako je vlasnik tog objekta Županija, kakvi su sadašnji planovi za taj objekt?
Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved je prilikom obilježavanja obljetnice početka Domovinskog rata u Pakracu 2023. godine najavio obnovu zgrade kao hostela za učenike koji borave u Pakracu kroz projekt
„Posjet učenika osmih razreda Pakracu, Lipiku i Okučanima“. Trenutan fokus je na obnovi zgrade Braniteljskog centra, vjerujem da ćemo nakon otvorenja zajedničkom suradnjom krenuti u obnovu i prenamjenu stare gimnazije.

Jedan od većih infrastrukturnih zahvata bila je i obnova zgrade Dobrovoljnog vatrogasnog društva Pakrac. Tu je bilo problema pa nam objasnite o čemu se radi, u kojoj je fazi obnova i kad možemo očekivati kraj radova?
Sa zadovoljstvom mogu reći da su radovi završeni. Obnova objekta je koštala 765.000 eura, projekt je financiran kombinacijom sredstava iz fondova, vlastitih sredstava DVD-a te uz potporu Grada Pakraca. Objekt nije značajnije obnovljen od Domovinskog rata, čije posljedice su se vidjele još nedavno.
Obnovom doma poboljšani su uvjeti za operativni rad vatrogasaca, smještaj vozila i opreme te organizaciju aktivnosti društva. Obnova je bila važna investicija jer je DVD Pakrac jedno od najstarijih vatrogasnih društava u županiji s dugom tradicijom i značajnom ulogom u sustavu civilne zaštite i sigurnosti građana.

I ove godine ostalo je djece koja nisu upisana u vrtić. Što je tome razlog i u kojoj je fazi ranije najavljivana izgradnja vrtića na Pilani odnosno kakvi su planovi za rješavanje tog problema?
Sva djeca koja su rođena do 31.8., a da su zadovoljavali uvjete su upisana. Prednost pri upisu prema zakonu su imala djeca koja su navršila četiri godine, nedavno je zakonom ta odluka o prednosti ukinuta.
Ostalo je devetero neupisane djece, četvoro ih je gdje su oba roditelja zaposlena, ali nisu imala dob do 31.8., nemaju prebivalište na području grada ili nisu zaposlena oba roditelja.
Projekt za vrtić na Pilani je spreman, čekamo natječaj na koji bismo ga mogli prijaviti. Očekujemo uskoro i troškovnik za radove u vrtiću u Badljevini kako bismo ga mogli urediti i modernizirati za potrebe vrtićanaca.

Nestabilna geopolitička situacija u svijetu reflektira se i na nas, prije svega kroz masovna poskupljenja. Svjedoci smo da poskupljuju i energenti i usluge što je direktan udar na standard građana. Može li Grad u tom dijelu pomoći sugrađanima i ako može, na koji način?
Nestabilna geopolitička situacija i globalna kretanja na tržištu energenata i usluga svakako se odražavaju i na svakodnevni život naših sugrađana. Svjesni smo da poskupljenja predstavljaju značajan pritisak na kućne budžete.
Grad Pakrac kroz sufinanciranje boravka djece u vrtiću, kupovinom radnih bilježnica i likovnih mapa te sufinanciranjem produženog boravka, potporama za novorođenčad, programom 3+, programom potpore obrtnicima i poduzetnicima, sufinanciranjem troškova stanovanja korisnicima minimalne zajamčene naknade te drugim programima nastoji olakšati svakodnevne troškove naših građana.

Nedavno se sastalo i Povjerenstvo za prevenciju. Kakva je ocjena sigurnosti u Pakracu?
Kako sam istaknuo na povjerenstvu možemo biti jako zadovoljni sa sigurnošću u Gradu. Načelnik Hrastić nas je izvijestio kako je Požeško-slavonska županija prva u Hrvatskoj po postotku razriješenih kaznenih djela. Unatoč tome opreza nikada dosta, sve češći su pokušaji prevara putem aplikacija i društvenih mreža, uglavnom prema starijim sugrađanima. Ono što me najviše smeta je vandalizam na novoposađenim stablima, zelenilu, klupama i koševima. Apeliram na sve da zajedno čuvamo gradsku imovinu, a na sugrađane koji imaju informacije o vandalima da ih prijave nadležnim tijelima.

Pakrac se sve više spominje kao Centar humanoidne robotike. O čemu se radi, kakvi su planovi i što to potencijalno donosi Pakracu?
Za vrijeme mandata bivše Gradonačelnice krenula je ideja razvoja humanoidne robotike u Pakracu. Sada se nalazimo u 1. fazi u kojoj je izrađena studija humanoidne robotike i troškovnik uređenja. Raspisan je natječaj za osobu koja će održavati edukacije za polaznike šestomjesečnog programa za mehatroničare i programere. Troškove edukacije za polaznike pokrivat će HZZ, edukacije će biti u prostorima PCP-a u Pakracu.
Isto tako, trenutno dolazi još jedan robot na kojem će polaznici moći programirati i raditi u realnim scenarijima. Kroz 2. fazu planiramo izradu projektne dokumentacije za rekonstrukciju zgrade bivše uprave „Papuk“ koja će postati Centar humanoidne robotike u Pakracu. Očekivani rezultati su 40 certificiranih stručnjaka godišnje i do 75 novih radnih mjesta u prvih 5 godina.

Možete li nakon deset mjeseci rada na dužnosti gradonačelnika ocijeniti je li teže biti gradonačelnik ili učitelj?

Biti gradonačelnik je puno dinamičnije i izazovnije. Kako nisam imao stalni radni odnos u školi, prošao sam nekoliko radnih mjesta u sustavu obrazovanja, od asistenta u nastavi do učitelja u produženom boravku. U nastavi imate stalno radno vrijeme i fokusirate se što bolje rasporediti aktivnosti kroz jedan školski sat. Ako pričamo o odgovornosti rekao bih da su oba posla vrlo odgovorna i zahtjevna. Kao gradonačelniku sugrađani vam povjeravaju grad na upravljanje, dok u školi roditelji povjeravaju učitelju ono najvrjednije što imaju – svoje dijete.

Na kraju ovog intervjua koja je vaša poruka našim čitateljima i sugrađanima?

Želim svim našim sugrađankama i sugrađanima čestitati Uskrs te uputiti iskrene čestitke, uz zahvalnost na zajedništvu, trudu i ljubavi koju svakodnevno ulažete u boljitak našeg grada.