- PIŠE: Mario Barać
- 545
Jedno od omiljenih mjesta na kojem Pakračani i Lipičani, ali i brojni ljudi iz bliže i dalje okolice ovo ljeto traže osvježenje i kakav-takav bijeg od ljetnih vrućina su bazeni u Lipiku.
Tako je već godinama, a mi smo zavirili u digitaliziranu pakračku ARHIVU kao bi se prisjetili kako je na bazenima bilo prije više od 45 godina.
Kompleks od tri bazena površine 2.700 četvornih metara na kojem dominira veliki Olimpijski bazen, izgrađen je i svečano otvoren u rujnu 1980. godine što je označeno kao završetak prve od ukupno tri faze izgradnje Turističko-rekreacijskog centra. S bazenima i sportskim terenima TRC se prostirao na površini od 18 hektara.
Istovremeno je završen i svečano otvoren trgovačko-zabavni dio, poznatiji kao Wandelbahn i to na 2.000 četvornih metara poslovnog prostora. Iz novinskog teksta koji je objavljen u tada jedinom lokalnom mediju „Pakračkom vjesniku“ broj 191 u rujnu 1980. saznajemo da trgovačko-zabavni dio raspolaže „s automatskom kuglanom, disco klubom, kafe-slastičarnom, prodavaonicom novina, suvenira, gramofonski ploča i magnetofonskih vrpci, frizerskim salonom, automatima za igru i drugim sadržajima“. Zahvaljujući novinskom tekstu objavljenom u lipnju 1981. u broju 191 između ostalog doznajemo da je prve kupališne sezone na bazenima radilo 28 zaposlenika.
Godine 1982. godine navodi se da je na bazenima u Lipiku bilo „dva puta više posjetitelja nego lani u istom razdoblju“.
Novinski tekstovi iz tog vremen nam otkrivaju i druge zanimljivosti primjerice tadašnje cijene ulaza, ali i koliko je koštala porcija ćevapa, sladoled ili sok kao i informaciju iz kojih gradova su sve posjetitelji dolazili tražiti osvježenje na bazene Lipik.
U svibnju 1983. godine otvoren je nekadašnji hotel u Lipiku tada kategoriziran u visoku „B“ kategoriju sa 326 kreveta i bio je pravo malo turističko čudo tog vremena.
U „Pakračkom vjesniku“ br. 231 iz srpnja 1983. zapisano je da je prve goste hotel službeno primio 29. travnja, u svibnju je ostvareno 2.470 noćenja, a već u srpnju broj noćenja se popeo na 3.504. U istom tekstu navodi se kako prve organizirane grupe međunarodnih gostiju stižu u rujnu, a prvi su bili Šveđani.
Na naslovnici spomenutog broja 231 je fotografija gužve na bazenima, a u potpisu pod fotografiju autor navodi da lipičke bazene dnevno posjeti i do 2,5 tisuće kupača.
Godinu dana kasnije turističke broje su i dalje rasle, a popunjenost hotela je u kolovozu bila za 85% više od bilo kojeg mjeseca u toj godini. Iz teksta saznajemo da je te godine u lipičkim toplicama boravilo 36.743 domaća i 3.316 stranih turista što je za 155,6% više nego godinu prije. Od stranaca najbrojniji su bili Šveđani i Grci.
Nije Lipik samo preko ljeta bio omiljena, kontinentalna, turistička destinacija, a to potvrđuje tekst objavljen u veljači 1984., u br. U kojem se navodi da je u siječnju te godine bilo popunjeno svih 368 hotelskih kreveta u hotelu „Lipik“ (324) i „Begovača“ (44).
Ususret ljetnoj sezoni te iste 1984. godine Lipik je 9. i 10. lipnja bio domaćin jubilarnih 20. Radničko-sportskih susreta staklara bivše države na kojima je sudjelovalo oko 1.500 natjecatelja.
- PIŠE: Mario Barać
- 2493
Ljetni temperaturni toplinski val koji traje već desetak dana, iz dana u dan postaje sve teži pa većina nas željno iščekuje bilo kakvo osvježenje, a posebno željno iščekujemo kišu. Vodoopskrbne tvrtke diljem Hrvatske pozivaju na racionalno trošenje vode, a energetsku krizu produbljuju i suše zbog kojih su velike hrvatske rijeke dosegle vodostajne minimume.
Vodostajna „kriza“ pogodila je i našu Pakru koje se od rijeke pretvorila u „plitak potok“, a dokaze smo evidentirali i fotografirali 4. kolovoza oko 15 sati i to pri temperaturi zraka od 35 stupnjeva. Prema službenim podacima tog dana vodostaj kod Kusonja je bio 0 centimetara, a protok 0,5 m3 u sekundi. Ilustracije radi, najveći vodostaj Pakre kod Kusonja izmjeren je 16. svibnja 2014. kada je izmjereno 204 centimetra.
Našu ljetnu ekspediciju na Pakri počeli smo kod Brusničkog mosta, svojevremeno jednog od omiljenijih ljetnih kupališta. Sada je korito Pakre kod Brusničkog mosta u većem dijelu suho, a tamo gdje protječe, dubina vode je jedva preko gležnja.
Nizvodno prema gradu također je na oko vidljivo da je vodostaj minimalan, uvjerili smo se u to i kod novog kusonjskog mosta gdje smo doslovno bez problema hodali koritom Pakre koja je na tom dijelu polovično presušila.
Kod pješačkog vatrogasnog mosta iz korita rijeke provirili su brojni sprudovi, a zanimljiv je pogled sadašnje razine Pakre u odnosu na bočni potporni zid koji počinje u obali Petra Krešimira. U već spomenutom svibnju 2014. podivljala Pakra je ostavila trag zahvaljujući kojem je vidljivo da je tada svega desetak centimetara dijelilo rijeku od izlijevanja.
Prema Velikom mostu, vidljivo je da u vodi ima sve manje kisika pa je na površini jako puno algi koje imaju neugodan miris.
U ovom dijelu Pakre nailazimo i na prve znakove života, ali ne na ribe nego na rodu koja je osvježenje pronašla u mlakoj vodi između Velikog i Malog mosta.
Ipak, bez obzira što vlada suša, vegetacija u ovom dijelu rijeke je dosta bujna, korito je zazelenilo raslinje i trava od koje se ne vidi betonski kanal pa to sve skupa pomalo romantično podsjeća na nekadašnji, prirodni tok Pakre prije njene betonizacije.
No na stranu nostalgija, ovo je dokaz da će odgovori brzo morati poduzeti konkretne korake u smislu uređenje korita rijeke Pakre u samom središtu Pakraca.
Na prve ribe nailazimo odmah poslije brane kod mosta kod Nadcestarije, odnosno „petlje“. Upravo zahvaljujući brani, na tom dijelu voda je dublja pa su samim time i uvjeti za život u vodi bolji, no samo nekoliko desetaka metara nizvodno, opet ista priča – sprudovi, polusuho korito i voda koja je jedva kreće prema Lipiku.
Na mjestima je rijeka toliko uska i plitka da ju je doslovno moguće preskočiti.
Mala brana koja je u razini ulaska u Filipovac praktički više nema funkciju, a betonska konstrukcija Velike brane koja se nalazi nedaleko pontonskog mosta u Lipiku više je suha nego mokra jer se rijeke njome slijeva samo kroz sredinu.
Ovu mini ekspediciju završavamo kod pontonskog mosta kojim se ide u Dakićev sokak. Na tom dijelu prirodnog toka korito rijeke postaje usko, a trava koja sakriva obje obale, nosi Pakru, odnosno ono što je od nje ostale, prema ušću u Ilovu…
- PIŠE: Mario Barać
- 2813
- Foto: freepik.com
Objavljeni su podaci Državnog zavoda za statistiku o Prirodnom kretanju stanovništva za 2025. godini. Nama najzanimljiviji podaci su da je Pakrac na neslavnom 3. mjestu po broju razvoda prema broju stanovnika, dok je Lipik 2. u kategoriji pozitivnog trenda povećanja vjenčanih u odnosu na godinu dana ranije. Vrijedi istaknuti i to da je Pleternica na samom državnom vrhu po broju sklopljenih brakova prema broju stanovnika.
Prema podacima DZS lani je u Hrvatskoj sklopljeno 17.270 brakova (64 više nego u 2024.), dok je razvedeno 5.674 (713 više nego u 2024.).
Po pitanju vjenčanja gledajući apsolutne brojke naravno da je lani najviše brakova sklopljeno u najvećim gradovi. U top 5 su Zagreba (3.483), Split (702), Osijek (441), Rijeka (375) i Zadar (321). Od nama bližih gradova dobro kotira Bjelovar sa 168 sklopljenih brakova.
- Foto: freepik.com
Kada broj sklopljenih brakova gledamo prema broju stanovnika, na vrhu ljestvice je Pleternica, sa 7 sklopljenih brakova na 1.000 stanovnika. Slijede Otok (6,92), Hvar (6,68), Imotski (6,54), te Metković i Obrovac (6,45) brakova na tisuću stanovnika.
Najveći porast broja sklopljenih brakova zabilježen je u Grubišnom Polju gdje je 11 brakova sklopljenih 2024., u 2025. godini povećan na 26 što je povećanje od 136,36%. Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži Lipik koji 2023. ima evidentirano 15 vjenčanja, a u 2025. godini ta brojka je skočila na 28 vjenčanja što je povećanje za 86,67%. Recimo i to da su lani u Pakracu sklopljena 33 braka.
Lani je u Hrvatskoj razvedeno 5.674, odnosno 713 više nego u 2024. godine. Problematično je što je broj rastava brakova u uzlaznom trendu jer je 2023. godine bilo ukupno 4.407 rastava ili čak 1.200 manje nego u 2025.
Apsolutno gledano najviše rastava očekivano je bilo u najvećim gradovima, ali ako se gleda broj rastava u odnosu na broj stanovnika, najviše razvedenih brakova na 1.000 stanovnika u 2025. godini imao je Zabok, 2,76 razvoda, a slijedi Mursko Središće 2,66. Na neslavnom trećem mjestu je Pakrac koji je lani imao 18 rastava što predstavlja 2,63 rastave na 1.000 stanovnika.Niz nastavljaju Vukovar (2,60), Križevci (2,37), Hrvatska Kostajnica (2,30) te Našice i Slatina sa 2,26 razvoda na tisuću stanovnika.
Recimo i to da je na području naše županije lani evidentirano 331 vjenčanje i 92 rastave od kojih 4 u Lipiku.
Pozitivne vijesti stižu kada usporedimo podatke prirodnog prirasta koji je i ove godine negativan, ali je u odnosu na 2020. godine u stalnom i značajnom opadanju. Tako je lani u Hrvatskoj rođeno 32.600 beba, a umrlo 50.007 ljudi što je negativni prirodni prirast od -17.528. Ilustracije radi 2024. godine negativni prirodni prirast je bio -19.011 (32.204 rođenih i 51.080 umrlih), a 2021. je bio čak -26.204 (36.641 rođenih i 62.712 umrlih).
Gledajući brojke samo za Požeško-slavonskoj županiji, lani je rođeno 525 beba, a umrlo je 911 ljudi što ne negativni prirodni prirast od -386 ljudi. U Pakracu je lani prirodni prirast bio -59, obzirom da je rođeno 57 beba, a umrlo je 116 ljudi. U Lipiku je lani prirodni prirast bio -35 jer je rođeno 39 beba, a umrlo je 74 ljudi.
- PIŠE: Mario Barać
- 536
Ovoljetni drugi toplinski val bliži se svome vrhuncu, temperature se na termometru sve više bliže brojci 40, a svatko traži svoj način kako se s vrućinama izboriti.
Jučer, posljednjeg dana mjeseca srpnja u Lipiku je izmjerena maksimalna temperatura od 37,1 °C.
Prema podacima i evidenciji Državnog hidrometeorološkog zavoda u mjernoj postaji Lipik u posljednjih 30 godina od kad traje mjerenje, temperatura zraka je tri puta prešla preko 40. Najviša ikad temperatura izmjerena je 10. kolovoza 2017. godine kada se živa na termometru popela do 40,8 °C. Tijekom istog toplinskog vala u Lipiku je 4. kolovoza izmjereno 40,7 °C.
Treći po vrijednosti toplinski rekord iznosi 40,2 °C, a izmjeren je 22. kolovoza 2012.
Podsjetimo i na to da je najviša ikad izmjerena temperatura zraka u Hrvatskoj 42,8 °C, a zabilježena je 4. kolovoza 1981. godine u Pločama.
Zanima nas kako se vi nosite s vrućinama i na koji način i gdje se osvježavate? Jeste li na moru i kako je tamo? Možda imate dvorišni bazen ili idete u Lipik? Ili je vaše rješenje kupanje u rijeci ili jezeru? Jeste li planinarski tip pa osvježenje tražiti u šumi? Ili jednostavno spas nalazite u klimatiziranoj kući ili stanu ili pred ventilatorom? Svoje komentare i fotografije nam šaljite na facebook stranici.
- PIŠE: Mario Barać
- 1989
Pronalazak ostataka zapadne cilindrične kule utvrde Stari grad Pakrac koja je otkrivena prije nekoliko dana prilikom građevinskih radova na podizanju nove nadstrešnice kod Policijske postaje, pobudila je veliko zanimanje građana, a posebno struke pa smo za izjavu zamolili glavnog pakračkog arheologa Krešimira Vaceka.
„Prema terenskom nalazu procjena je da je kula bila promjera oko 8 metara, a prema svim ostalim kulama i prema ostalim fortifikacijskim strukturama unutar same sonde možemo zaključiti da je kula izgrađena s prijelaza 15. na 16. stoljeća. Moguće dogradnje su bile do 1540. godine kada je Nikola Šubić Zrinski dobio novac od Hrvatskog sabora za pojačavanje utvrda u obrani od osmanlija.
Ovaj vjerojatni temelj kule je otkriven samo desetak centimetara ispod asfalta. To nam govori da je tadašnji komunistički režim prilikom izgradnje tadašnje milicijske postoje, srušio ostatke utvrde na današnju „nula hodnu“ razinu i zatrpali šutom i jednostavno sve preasfaltirali. Ovo su temelji kule koja je u svojoj biti srušena, sami temelji su jako oštećeni, ali nam ovaj nalaz puno govori o pravim dimenzijama starog grada.
Važnost ovog nalaza je prije svega u tome što nam je potvrdilo da postoji sloj iz 14. i 13. stoljeća ispod današnjih struktura. Do sad smo mislili da je sve to trajno izgubljeno gradnjama novih struktura, međutim i ispod i policijske postoje i općine i ostalih struktura na lokalitetu, postoji još živi arheološki sloj. Najvrjednija spoznaja je da arheološki slojevi na ovom dijelu nisu u potpunosti uništeni, a ono sekundarno je što možemo utvrditi dimenzije utvrde“, naglašava Vacek.
Nalaz je potvrdio da se koristio način gradnje tipičan za to razdoblje uz dokaze da je u gradnji korišten vapneni mort koji, kada se spoji s kamenom iste prirode, znači vapnencem, stvori čvrst materijal koji se može čak mjeriti i sa današnjim modernim betonima. Zidovi ove kule su debljine oko jedan metar, a ilustracije radi zidovi kule koja je otkrivena pored zgrade općine bili su debeli oko četiri metra.
Naravno da ovaj nalaz budi dodatni interes pa nas je zanimalo što se može napraviti u smislu danjeg istraživanja ovog lokaliteta označenog kao Sonda 4? „Mi smo u ovom slučaju izvršitelji arheološkog nadzora i hitnog zaštitnog istraživanja, koje je nastalo nakon što je izvršitelj građevinskog projekta naišao na dijelove arhitekture. U biti mi smo ovdje priskočili da izvršimo dokumentaciju preostalih slojeva i da utvrdimo arheološki potencijal i da dalje iskoordiniramo na koji način će oni ovu privremenu nadstrešnicu napraviti, a da se ni na jedan način ne oštete ovi arheološki slojevi. U toj koordinaciji glavnu ulogu ima Konzervatorska služba Požega, ured Pakrac i oni izdaju smjernice kako postupiti. U slučaju da vlasnik zemljišta bude odlučio u budućnosti graditi stabilan objekt sa čvrsti temeljima, onda je to dužan prijaviti i uslijedilo bi arheološko istraživanje do same zdravice. Obzirom da je ovdje planirana gradnja privremene strukture, konzervatori su dopustili ovako polovično istraživanje samo jednog dijela. Znači razlika je u intenzitetu građevinskih radova“, pojašnjava Vacek.
Dodaje da i ovaj nalaz potvrđuje da Pakrac ima ogroman arheološki, a samim ti i turistički potencijal. „Morali bi svako iskoristiti ogroman potencijal koji imamo jer malo gradova ima takav potencijal. Mi praktički u sred grada imamo arheološko nalazište koje od nacionalne važnosti, koje je zadnjih godina zaokupilo ogromnu pažnju javnosti iz različitih tema, od religijskog, narodnih vjerovanja do samog nacionalnog utjecaja i važnosti same kovnice novca koja je bila smještena negdje unutar tog grada, a i same važnosti ovog lokaliteta u borbi protiv Turaka i obrani Hrvatsko-Ugarsko kraljevstva u 16. stoljeću“, zaključuje Vacek.
- PIŠE: Domagoj Ajman
- 1126
Ranije smo pisali kako će Nogometni klub „Hajduk“ Pakrac u nadolazeću sezonu ući sa znatno izmijenjenim kadrom, no jedno je ostalo isto – Tomo Škondro i dalje marljivo održava terene na čijem djelu se sezonama dive, kako žitelji naših lokalnih klubova, tako i onih iz 4. MŽNL PŽ-SB te šire okolice.
Iako se u kuloarima spominjalo kako će i Tomo „dići sidro“, danas smo ga zatekli kako kosi atletsku stazu, dok „tepih“ na pomoćnom terenu zalijeva prskalica.
„Nije se to spominjalo bez razloga, ali eto žao mi je da to propada i ostane zapušteno. Spojili smo vodu na bunar i vidiš kako to lijepo izgleda kada se redovno navodnjava. Po ljeti je najbitnije redovno zalijevati terene, pogotovo nakon što ih se pokosi. Danas sam pokosio pomoćni teren, sad kosim atletsku stazu pa ću sutra glavni teren. Svakodnevno zalijevam po noći ili rano ujutro, jer bez toga ništa od posla. Općenito, ako se nogometni teren radi negdje gdje ga se nema kako zalijevati, ne treba ga onda ni praviti“, riječi su kojima je Tomo zaključio svoje kratko predavanje.
Tomina priča doživjela je svojih „5 minuta“ u stupcima Pakračkog lista prije nepune tri godine, a tko se želi prisjetiti, može pročitati ovdje. Nama je izrazito drago viđati ga i dalje na „Hajdukovim“ terenima, jer ukoliko ga uprava, članovi, treneri i igrači puno cijene, dojma smo da je i to puno – malo, usporedivši to s njegovim doprinosom klubu.
