07. listopada 2022

3568

U najtežim životnim razdobljima kao što je suočavanje i nošenje s neizlječivom bolesti, bliskost druge osobe, topao pogled te na koncu i stručna pomoć znači više nego lijek. Palijativni bolesnici zahtijevaju posebnu pažnju i razumijevanje njihovih potreba, a jedna od najvažnijih uloga palijativnog tima jest komunikacija, volja i spremnost na pomoć u bilo kojem trenutku, rekla nam je koordinatorica palijativne skrbi u pakračkom Domu zdravlja Mateja Turina povodom nadolazećeg Svjetskog dana palijativne i hospicijske skrbi koji se obilježava svake druge subote u mjesecu listopadu s ciljem podizanja svijesti i senzibiliziranjem stavova o pacijentima koji boluju od teških i neizlječivih bolesti te njihovim obiteljima.

Koordinatorica palijativne skrbi Mateja Turina, mag.med.techn.

Palijativna skrb je u suštini aktivna i cjelovita briga za pacijenta kada bolest više ne odgovara na postupke liječenja, a nastoji se osigurati najbolja kvaliteta preostalog života. Mobilni palijativni tim takvu skrb obavlja u domu pacijenta, a u svom pristupu uključuje i obitelj oboljelog te zajednicu u kojoj se pacijent nalazi. U prvom se redu pacijentu pruža medicinska pomoć što može biti liječenje boli i drugih simptoma, postavljanje katetera, sondi za hranjenje i ostalo, a o postupcima brige palijativni tim educira članove obitelji odnosno one osobe koje su uz pacijenta. Također se posuđuju pomagala poput bolesničkih kreveta, invalidskih kolica, hodalica, antidekubitalnih madraca i toaletnih kolica, opisuje Turina i nadodaje da vjerojatno najzahtjevniji dio palijativne skrbi nije tjelesne naravi već psihičke i emocionalne što posao čini multidisciplinarnim. Pacijentima i njihovim bližnjima se pruža psihološka podrška za vrijeme bolesti te za vrijeme žalovanja, a u koju se svrhu po procjeni poziva i psiholog koji potom obavlja kućne posjete. Nerijetko je potrebna i socijalna podrška, osobito pri savjetovanju za ostvarenje socijalnih prava, smještaja u Domove za starije i nemoćne osobe ili udomiteljske obitelji  te u vidu prilagodbe obitelji na nove okolnosti, zbog čega palijativni tim surađuje s Centrom za socijalnu skrb koji se uključuje po potrebi.

Uključivanje u palijativnu skrb ostvaruje se preporukom liječnika obiteljske medicine ili liječnika specijaliste prilikom otpusta iz bolnice. Uzevši u obzir da nije moguće samoinicijativno naručivanje, u pogledu dobivanja palijativne skrbi nije bilo problematike, kaže Turina, jer svi koji su imali tu potrebu su je bez poteškoća i ostvarili, njih ukupno 437 pacijenata u pet godina djelovanja palijativnog tima u Pakracu. Zbrinuti su čak i oni pacijenti koji ne spadaju u potpunosti u kategoriju palijative na način da im se posuđuju potrebna medicinska pomagala, kako iz vlastite posudionice tako i one od udruge Palijativni tim LiPa s kojom usko surađuju. Pokrivajući područje polovine Požeško slavonske županije, trenutno je na pakračkom području i okolici 182 pacijenta, dok je za drugu polovinu županije zadužen požeški tim. U sklopu mobilnog tima uz koordinatoricu rade medicinska sestra Maja Marin i doktorica Paula Colosetti Kop koju trenutno mijenja doktor Aleksandar Beluškov.

Svaki se pacijent posjećuje najmanje jednom mjesečno

Široko obuhvaćeno područje djelovanja često znači i izlazak na ruralan, teže dostupan teren, a ovisno o potrebama pacijenata kućna posjeta traje i po nekoliko sati, zbog čega se u jednom danu tijekom radnog vremena obiđe po petero pacijenata. Svaki je pacijent posjećen najmanje jednom mjesečno, po potrebi i češće. Turina kaže da bi u idealnim uvjetima palijativni tim radio 24 sata po sedam dana u tjednu te bi raspolagao sa stacionarnim smještajem i odjelom palijativne skrbi, a u trenutnim uvjetima nastoje obaviti sve što je potrebno unutar osmosatnog radnog vremena, iako se u bilo koje vrijeme telefonskim putem odazivaju na hitne slučajeve gdje pozivateljima daju uputstva za postupanje. Nadalje objašnjava da nedostatak stacionarnog smještaja predstavlja problem kada je pacijentu potrebna hospitalizacija odnosno u situaciji gdje se potrebni uvjeti ne mogu realizirati u njegovom domu. Za sada se to rješava smještajem u pakračku bolnicu u slučaju kada su potrebni zahvati koji se ne mogu obaviti kod kuće te smještajem u bolnicu Sveti Rafael Strmac za pacijenate koji su u terminalnoj fazi bolesti.

 „Za ovaj posao čovjek treba imati puno empatije i raditi ga sa srcem. Izuzetno je težak fizički i psihički jer svakodnevno obilazite ljude koji su pred kraj svoga života, a na vama je odgovornost da mu pružite najbolju moguću skrb i podršku… Nije važno koliko radiš, već koliko ljubavi unosiš u ono što radiš i koliko to daruješ drugima“, zaključuje Turina referirajući se na riječi sv. Majke Terezije.

PIŠE: Iva Širac

07. listopada 2022

1583

U sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke u Pakracu su se od 4. do 6. listopada održavali besplatni preventivni pregledi na mobilnom mamografu ispred Gradske sportske dvorane u Pakracu u organizaciji djelatnika Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije, a financirano od strane Grada Pakraca.

Dolaskom suvremenog mobilnog mamografa iz Grada Zagreba, u tri dana djelatnici Nastavnog zavoda dr. Andrija Štampar iz Zagreba pregledali su 150 Pakračanki u dobi od 50 do 69 godina u sklopu sedmog ciklusa Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke. Žene su na kućne adrese dobile pozive iz županijskog zavoda i javile se na besplatni broj kako bi rezervirale svoje termine. 

Tom prigodom gradonačelnica Anamarija Blažević posjetila je zdravstvene djelatnike Zavoda u Gradskoj sportskoj dvorani te izrazila zadovoljstvo zbog odličnog odaziva žena, ali i zbog činjenice da je ovakav važan pregled našim sugrađankama, posebno onima koje pripadaju rizičnoj skupini, dostupan, nema dugog čekanja, a i tehnički lako izvediv budući da žene ne moraju putovati na pregled u Požegu.  

Kako nam je rekla dr. Jasmina Kovačević, voditeljica županijske Službe za javno zdravstvo, dolazak mobilnog mamografa bio je od iznimnog značaja jer je već nekoliko godina u našoj županiji mamografski pregled u sklopu Nacionalnog programa moguće obaviti samo u Požegi budući da mamograf u pakračkoj bolnici više ne ispunjava kriterije kvalitete za sudjelovanje u programu. Istaknula je kako je upravo zbog loše prometne povezanosti i udaljenosti od Požege odaziv žena na mamografiju iz ovog dijela županije značajno pao, a odaziv je dodatno narušila i pandemija koronavirusa stoga je želja da se na ovakav način rada nastavi uz podršku lokalne samouprave dok se ne nađe trajnije rješenje.

Besplatnim pregledima na mobilnom mamografu koji će biti dostupan od 25. do 27. listopada također ispred Gradske sportske dvorane u Pakracu  bit će obuhvaćeno još 150 Pakračanki koje su nakon poziva potvrdile svoje termine. Time će se, kako je dodala dr. Kovačević, na pravi način obilježiti listopad - mjesec borbe protiv raka dojke.

PIŠE: Dinko Kliček

06. listopada 2022

1636

 „Pamtimo to dobro, u Pakracu su u to vrijeme ostali samo najhrabriji, oni koji su bili spremni dati život jedan za drugoga, što se nažalost u konačnici i dogodilo tog kobnog 6. listopada 1991. godine kada su ginuli borac uz borca, prijatelj uz prijatelja“, prisjetio se herojske jeseni 1991. Marko Martinelli, hrvatski branitelj i sudionik događanja, vadeći iz sjećanja proživljene strahote, vlastito ranjavanje, ali i ponos na posljednje trenutke s hrvatskim herojima Stjepanom Šircem, Daliborom Duchačem i ostalima koji su tog dana pali za Hrvatsku.

„Žao mi je što ovdje nedostaje preživjelih sudionika, svjedoka te akcije Domovinskog rata. Mjesto im je ovdje, da se zajedno poklonimo i odamo počast svima koji su na današnji dan dali svoj život za Domovinu“, zaključio je Martinelli na komemoraciji održanoj 6. listopada kod kapele sv. Franje Asiškog u Gornjoj Obriježi. Skup sjećanja održan je povodom 31. obljetnice ratne tragedije kada je u sukobima sa srbočetničkim neprijateljem u Batinjanima i Gornjoj Obriježi u listopadu poginulo 19 hrvatskih branitelja, 4 civila, a 12 branitelja je ranjeno.

U prisutnosti obitelji poginulih, uobičajeno odavanje počasti stradalima održano je u nazočnosti lokalnih gradskih čelnika, članova Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata s pakračko-lipičkog područja te brojnih drugih predstavnika vojnih, policijskih i civilnih udruga, učenika lipičke i pakračke osnovne škole, ali i svih ostalih koji su osjetili potrebu pokloniti se žrtvama.

„Trideset i jednu godinu kasnije i dalje prisutan osjećaj gorčine i ljutnje zbog mučkih ubojstava koja su se ovdje dogodila. Prisutan je i ponos što smo imali istinske heroje koji su dali živote za Hrvatsku i koje nećemo i ne smijemo zaboraviti“, rekao je Miroslav Ivančić, predsjednik GV Pakraca te dodao kako je snimljen film o evakuaciji pakračke bolnice, a vjeruje da će se dogoditi film i ovom tragičnom događaju koji zaslužuje ostati trajno dokumentiran.

Nazočnima se ispred Požeško-slavonske županije kratko obratio dožupan Ferdinand Troha, nakon čega je riječ uzeo izaslanik ministra hrvatskih branitelja Miroslav Vacek.

„Danas se prisjećamo 19 poginulih branitelja, a mi dionici tog vremena moramo se potruditi da priča o njihovom herojstvu bude ispričana i zabilježena. Jednako kao i činjenica na koju smo posebno ponosni - ona o zapadno-slavonskom bojištu i operacijama u kojima je oslobođeno više od 2000 kilometara hrvatskog teritorija i to s ključnim ulogama Pakraca i Lipika“, nadovezao se Vacek na spomenuti koncept trajnijeg dokumentiranja događaja od 6. listopada 1991. godine, rekavši pritom da Ministarstvo branitelja uvijek podupire i pronalazi sredstva za takve inicijative.

U organizaciji Hrvatskog časničkog zbora Pakrac-Lipik i Grada Pakraca, 31. godina obilježavanja stradavanja u Batinjanima i G. Obriježi završena je svetom misom koju je služio požeški biskup msgr. dr. Antun Škvorčević sa svećenicima Pakračkog dekanata. Nakon skupa u G. Obriježi, svi uzvanici su vijence položili i kod centralnog spomen obilježja poginulim braniteljima u Pakracu.

Uoči komemoracije u Gornjoj Obriježi položeni su vijenci na spomenike poginulim braniteljima u Batinjanima i Velikom Banovcu.

PIŠE: Pakrački List

06. listopada 2022

1505

Tradicionalna manifestacija Zajednice Talijana Liberta „Jesen u našem kraju“ održat će se u subotu, 8. listopada tijekom poslijepodnevnih sati u Ploštinama.

PIŠE: Darko Baronica

06. listopada 2022

3324

Baš kao i ostatak Hrvatske, Grad Pakrac u 10 godina između 2011. i 2021. osim manjeg broja stanovnika (-1365 ili 14,8 posto) bilježi manji udio stanovništva srpske nacionalne manjine, manji udio vjernika te porast starijeg stanovništva, pokazuje to analitika djelomičnih rezultata popisa obavljenog lani u ožujku/travnju, podatke koje je Državni zavod za statistiku (DZS) objavio polovinom ovog mjeseca, a koji se odnose na starost stanovništva, njegovu nacionalnu i vjersku pripadnost te državljanstvo i materinji jezik.

Za analitičare i većinu ostalih značajnih društvenih pokazatelja iz popisa stanovništva, o samom broju osoba koje borave na nekom području najvažniji bi trebao biti podatak o njihovoj starosti jer on ukazuje na radne sposobnosti, ali i brojne druge svakodnevne potrebe i navike kao što su prosvjetne, zdravstvene, potrošačke i druge. U tom pogledu, analizom objavljenih podataka, nesumnjivo se nameće podatak da smo u desetogodišnjem razdoblju između dva popisa stanovništva ostarjeli, kako u usporedbi prema vlastitoj osnovi iz 2011. godine, tako i u odnosu na prosjek Hrvatske. No, ne onoliko koliko su pesimisti to nagovještavali, ali ipak ostarjeli.

Kod najmlađe populacije držimo korak s ostatkom RH

Statističari DZS-a su analizu starosti stanovništva razradili na način da su ukupno stanovništvo podijelili u 20 starosnih razreda od po pet godina (0-4, 5-9, 10-14…90-94, 95+ godina. 

U tri najmlađe kategorije, dakle do 14 godina starosti, krajem ožujka 2021. godine u Pakracu (uvijek cijela jedinica lokalne samouprave, dakle i pripadajućih 42 naselja od kojih Bjelajci, Cicvare, Lipovac, Prgomelje i Tisovac nemaju stalnih stanovnika) živjelo je 994 stanovnika (po kategorijama 322, 306, 366) što je 14,03 posto u ukupnom udjelu. Deset godina ranije u toj dobi je kod nas živjelo 1336 stanovnika ili 15,79 posto (419, 413, 504) što je bilo za 342 više, ili skoro 1,8 posto u ukupnom udjelu stanovništva, odnosno za četvrtinu više u njihovom međusobnom odnosu. U isto vrijeme u cijeloj Hrvatskoj je prosjek stanovnika (djece) mlađe od 14 godina, objavili su demografi, iznosio 14,27 posto, dakle za hrvatskim prosjekom zaostajemo tek neznatnih 0,24 posto. Dakle u posljednjih 10 godina natalitet, odnosno migracije među najmlađim stanovnicima, identične su kao u ostatku države, što je s obzirom na sve ono u čemu zaostajemo za prosjekom RH više nego dobro.  

Pad broja stanovnika, apsolutnom iznosu i postotku, bilježimo i u dobi srednjoškolaca, 15 do 19 godina. Lani ih je bilo 367 (5,18 posto), a prije deset godina 462 (5,46 posto), dakle i tu smo u malom minusu od 0,3 posto u odnosu na ukupan broj stanovnika. Nažalost demografi nisu izračunali udio ove kategorije u ukupnom hrvatskom stanovništvu pa nam usporedba nije moguća.  

Na drugom kraju životnog vijeka u sedam metodoloških petogodišnjih kategorija starijih od 65 godina na području Pakraca je u vrijeme popisa živjelo 1805 stanovnika (580, 424, 304, 274, 182, 346) što je bilo 25,46 posto ukupnog stanovništva što znači da nam je svaki četvrti stanovnik bio u životnoj dobi, odnosno u godinama, kada su ljudi obično umirovljenici, a zasigurno nisu u kategoriji radno sposobnog stanovništva. Deset godina ranije, unatoč oko 1300 ukupno više stanovnika u starosnim kategorijama 65+,  živjelo je 1804 stanovnika, dakle čak i jedan manje što je tada u postotku iznosilo 21,34, dakle svaki peti nije se ubrajao u radno sposobne.  

Najviše stanovnika u dobi od 60 do 70 godina - 1153

Ukupno uzevši Pakračani su nešto stariji od državnog prosjeka jer je u Hrvatskoj 2021. godine živjelo 22,45 posto stanovnika starijih od 65 godina, ili 3 posto manje nego kod nas. Brojčano to ne izgleda kao veliki zaostatak. No nešto je problematičnije kada se zna da nam onda tih 3 posto nedostaje u kategoriji radno sposobnog stanovništva.

U tom životnim razdoblju, odnosno 9 starosnih kategorija između 20 i 65 godina u Pakracu je lani u proljeće živio 3951 stanovnik ili 55,76 posto ukupnog broja žitelja. Deset godina ranije u tim kategorijama i dobi je živjelo 4875 stanovnika ili 57,41 posto. Ono što nadalje nije dobro u toj populaciji je činjenica da je najbrojnija bila najstarija kategorija, 60-65 godina kojih je bilo 573, a druga po brojnosti je kategorija 55-60 godina kojih je bilo 476, dok su najmanje brojne tri najmlađe kategorije (20-24, 25-29, 30-34 godina)  kojih je bilo redom 403, 337 i 349. To navodi na zaključak da bude li se provodio ponovo popis za 10 godina statistička slika će nam po pitanju radno sposobnog stanovništva biti još lošija. No od statističke slike veći je problem život sam jer nastavi li se ovakav trend za koju godinu će nam više od polovine stanovnika biti u godinama kada nisu radno aktivni što može biti veliki problem na funkcionalnost zajednice, ali i na njen ukupni financijski potencijal.       

Manje i Hrvata i Srba

Od 7086 stanovnika Grada Pakraca (2011. godine 8460 stanovnika), popisanih kao takvih lani, njih 5.428 ili 76,6 posto se izjasnilo kao Hrvati. U apsolutnom iznosu to je za 740 manje nego 10 godina prije, ali u postotku to je za 3,7 posto više. Stanovnika koji su se izjasnili kao pripadnici srpske narodnosti na lanjskom popisu je bilo 801 ili 11,3 posto. Deset godina ranije ih je bilo 1340 (-539), odnosno u postotku manje za 4,5 posto. Po narodnosti i dalje su na trećem mjestu Talijani kojih je 2021. popisano 294 ili 4,15 posto. U odnosu na popis proveden 2011. godine Talijana je također manje za 109 ili 0,6 posto. Kao Česi na lanjskom popisu se izjasnilo 232 stanovnika ili 3,27 posto što je za 35 manje u apsolutnom broju, ali u postotku porast za 0,11 posto. Pripadnici ostalih narodnosti prisutni su, kao ranijih godina, neznatno ili  tek u tragovima: Mađari 41(-4 u odnosu na 2011.), Makedonci 19 (+15), Albanci 16 (-17), Bošnjaci 11 (+5),  Nijemci 10 (-1), Slovenci 6 (+1), Ukrajinci 3 (-2), Slovaci 3 (-1),  dva Roma i Rusa, po jedan Crnogorac, dok nije bilo pripadnika austrijske, bugarske, poljske, rumunjske, rusinske, židovske, turske i vlaške narodnosti. Sedamnaest stanovnika iskoristili su pravo da se izjasne kao ostali, 22 u smislu vjerske pripadnosti, a osmero je ostalo neraspoređeno, 73 građana se odbilo izjasniti, a 96 je ostalo nepoznato, dakle njih 216 ili 3 posto nije obuhvaćeno niti jednom od  23 metodološki ponuđene narodnosti.

Pad pripadnika srpske narodnosti ispod 15 posto mogao bi utjecati na organizaciju lokalnih vlasti utoliko što manjina koja ima udio svog stanovništva iznad 15 posto, što je bio slučaj na popisu 2011. godine u Pakracu sa Srbima, ostvarivala je pravo na zamjenika gradonačelnika/ce iz svojih redova. Prema sadašnjem udjelu od 11,3 posto i sadašnjim zakonskim odredbama to više neće biti potrebno pa je moguće da nakon četiri mandata gradskih vlasti koliko je ta praksa bila na snazi, u narednom koji bi trebao započeti 2025. godine to više neće biti praksa. Isto tako sa zajamčena dva vijećnička mjesta u gradskom vijeću srpskoj manjini u novom mandatu bi zakonom trebalo biti zajamčeno jedno vijećničko mjesto. No i njima, kao i Talijanima i Česima, ostaje zakonsko pravo na izbor i ustrojstvo vijeća nacionalnih manjina kao savjetodavnog tijela lokalnim vlastima.       

Među nevjernicima tek svaki 20. stanovnik

Treći segment koji je DZS ponudio u ovoj analizi odnosio se na izjašnjavanje stanovništva po pitanju vjeroispovijesti. Ukupno 368 stanovnika 5,19 posto nisu se izjasnili kao pripadnici neke od ponuđenih osam vjera ili „ostalih religija“, dok je među vjernicima najviše  katolika - 5.130.

Od onih 368 koji se nisu razvrstali niti prema jednoj od ponuđenih vjera najviše ih se, 181 (2,55 posto), izjasnilo da nisu vjernici ili ateisti, njih 78 (1,1 posto) su se izjasnili kao agnostici (niti vjeruju, niti ne vjeruju) ili skeptici, dok se 109 odbilo izjasniti po pitanju vjeroispovijesti. Prije 10 godina u te tri kategorije se svrstalo 435 građana ili gotovo identičnih 5,14 posto.

Od vjernika već spomenuti podatak 5130 izjašnjenih  katolika je za 1467 manje nego prije 10 godina kada ih se kao takvih izjasnilo 6597. U postotku 2011. godine je bilo 77,98 posto katolika od ukupnog stanovništva, a lani 72,4 posto dakle oko 5,5 posto manje. Ovi podaci jako su približni u svim segmentima državnom prosjeku gdje se kao katolici izjasnilo 79 posto stanovništva pri čemu je i taj statistički podatak u padu približno kao i kod nas na lokalnoj razini. Kao pravoslavci se izjasnilo 766 stanovnika ili 10,81 posto što je pad za 449 stanovnika ili 4,5 posto. Protestanata je 41, a ostalih kršćana 516 (7,28%), Muslimana tek 29, pripadnika istočnih religija dva, a ostalih 38.  Židova nema za razliku od 2011. godine kada je bio jedan.  

Najznačajnije odrednice ovih kategorija označeni su u našoj tablici s usporedbom stanja od prije 10 godina pri čemu naglašavamo da su podaci izvedenica iz više tablica DZS pa su moguće manje greške.

U ovoj analizi DZS se još bavi pitanjima državljanstva i materinjeg jezika. Kao i na državnoj razini, i na lokalnoj, oko 98 posto stanovništva je materinji jezik hrvatski, pri čemu oni pojedinačni primjeri nisu statistički vrijedni ozbiljne analize. Također i kod državljanstva  gdje više od 99 posto građana ima hrvatsko državljanstvo, 191 građanin uz hrvatsko ima još neko drugo, a lani u ožujku je na našem području živjelo 40 stranaca pri čemu se ne navodi čijih državljana. 

Tako smo nakon skoro godinu i pol dana od završenog popisa stanovništva napokon dobili i statističke podatke obrađene po nekim sociološkim parametrima. Odmah po objavi pojedinci, prvenstveno lokalni i vjerski čelnici su izrazili sumnju u njihovu točnost. I naša gradonačelnica je za potrebe ovog teksta odbila komentirati lokalne rezultate čekajući da oni postanu službeni i konačni. Uostalom između siječnja, kada je DZS kao privremene i neslužbene objavio prve brojke s popisa stanovništva pa do ove objave u rujnu, Grad Pakrac je u njihovim izvješćima naknadno izgubio 9 stanovnika u ukupnom broju pa sada umjesto siječanjskih 7095 stanovnika barataju s brojkom od 7086 stanovnika. No kako god bilo, uz eventualne naknadne manje korekcije, do novog popisa ćemo u službene svrhe baratati s ovim brojčanim podacima.

NIKOLA IVANOVIĆ Nismo iznenađeni

Pad broja stanovnika pripadnika srpske manjine smo očekivali, tako da nas to nije iznenadilo. Naravno da nam je žao, kao što nam je žao i što je popis pokazao ukupno manje stanovnika na području Grada Pakraca i Požeško-slavonske županije. S tim podatkom se moramo suočiti i nastojati ostalima pružiti maksimum u pogledu kvalitete života.

Svjesni smo da uslijed ovog pada broja stanovnika pripadnika srpske manjine nas očekuje i gubitak profesionalnih dužnosti na mjestima zamjenika gradonačelnika/ca u Pakracu, odnosno zamjenika župana/ice u županiji što će utjecati na život i rad cijele manjine jer su ti ljudi radili na vidljivosti i mijenjanju imidža srpske manjine te su „vukli“ u pogledu realizacije njihovog programa. Sada će nam cilj biti to prebaciti na vijeće nacionalne manjine. No to će biti teško jer u vijeću se radi volonterski što je znatno teže, posebno kada su sredstva za to nedostatna, rekao je Nikola Ivanović, zamjenik gradonačelnice u Pakracu u predzadnjem mandatu, odnosno sadašnjeg zamjenika županice iz redova srpske nacionalne manjine.     

PIŠE: Pakrački List

06. listopada 2022

1713

Zbog izvođenja asfalterskih radova na dijelu Ulice kneza Branimira u Pakracu danas 6. listopada privremeno će biti zatvorena cesta za promet od 7 do 17 sati od Trga bana Josipa Jelačića u duljini otprilike 500 metara prema Šeovici, stoji u obavijesti Županijske uprave za ceste Požeško-slavonske županije.   

Obilazni pravci za sva vozila su:

Ulica kneza Branimira - Ulica Križnog puta - Osječka ulica - Ulica Andrije Hebranga  i obrnuto.