- PIŠE: Dinko Kliček
- 2486
Nakon što budu provedene sve potrebne pripremne radnje, očekujemo da bi javni poziv prema građanima mogao biti otvoren tijekom ožujka, najavio je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat. Tom prilikom Horvat je otkrio da se u tu svrhu planira utrošiti oko 50 milijuna kuna, a nakon odabira banaka koji bi trebao biti reguliran tijekom veljače, APN bi zahtjeve građana trebao zaprimati od 21. ožujka.
„S obzirom da je svrha ovog Zakona poticati demografsku obnovu društva, urbanu regeneraciju naselja te smanjenje odlazaka broja mladih obitelji, ovaj će poziv biti otvoren sve do utroška planiranih sredstava za subvencioniranjem“, istaknuo je ministar u ponedjeljak u objavi na internetskoj stranici Ministarstva.
U objavljenom hodogramu ministarstvo predviđa da će 9. ožujka biti objavljen oglas za subvencioniranje stambenih kredita, a od tada će i građani moći bankama podnositi svoje zahtjeve za kredite. Datum 21. ožujka je naveden kao trenutak kada će banke u ime svojih klijenata početi s predajom zahtjeva za subvencije Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN).
Zakonom o subvencioniranju stambenih kredita omogućena je subvencija mjesečnog iznosa rate ili anuiteta korisnika kredita za stambeni kredit koji uzimaju kod kreditnih institucija za kupnju stana ili kuće, odnosno za izgradnju kuće, a sve u svrhu rješavanja stambenog pitanja.
Kandidatura za subvenciju podrazumijeva pravovremeno prikupljanje potrebne dokumentacije, koja je po objavi poziva uredno specificiranja na web stranicama APN-a. Eventualna pomoć oko kompletiranja i popunjavanja iste može se potražiti kod lokalnih registriranih agencija za promet nekretninama. Jedna od takvih je i Nekretnine Vostri, vlasnice Sande Vostri koja je s nama podijelila višegodišnje iskustvo u pripremi prijavne dokumentacije.
Sredite dokumentaciju i spremni dočekajte ožujak
„Tako je, novi krug APN-ovih stambenih subvencija započinje sredinom ožujka. Mladi često zovu i zanimaju se za ovaj vid pomoći pa sve ide u prilog tome da će ove godini biti pojačan interes za subvencije. Zato savjetujem svim potencijalnim kadidatima da unaprijed pripreme dokumentaciju kako bi se prijavili odmah po otvaranju poziva. Iako on traje do utroška svih 50 milijuna kuna, valja ući u obradu što ranije. Također, moram reći da su svi prijavljeni kojima je naša agencija pomagala oko dokumentacije uredno prošli na natječaju, barem što se papira tiče. Zato, ako nešto nije jasno, javite se i pitajte, tu smo za vas!“, poručila je Sanda.
Podsjetimo, subvencija se dodjeljuje osobama mlađima od 45 godina i to za prvih pet godina otplate kredita, uz dodatne pogodnosti koje nose djeca ili invalidne osobe s tjelesnim oštećenjem iznad 50 posto. Isto tako, važno je znati da visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita. Najviše dobivaju oni koji kupuju stan ili kuću ili grade kuću u najnerazvijenijim područjima, napominju iz Ministarstva.
Koliko je popularna ova mjera u Hrvatskoj, svjedoči podatak o 22.169 odobrenih zahtjeva za subvencioniranjem od početka njene provedbe 2017. godine pa zaključno s posljednjim pozivom u ožujku 2021. godine. Po podatcima Ministarstva, za subvencije je iz državnog proračuna dosad isplaćeno više od 456,7 milijuna kuna.
43 obitelji koristilo gradsku pomoć za kupnju ili adaptaciju
Grad Pakrac također ima paralelan program pomoći mladim obiteljima. Ako prođu na APN-ovom programu ili neovisno o njemu kupe kakvu nepokretnu imovinu, slobodno mogu pokucati na vrata gradske uprave i zatražiti pomoć u propisanom postotku ili maksimalnih 15 tisuća kuna za kupnju, izgradnju ili rekonstrukciji stambenog objekta te za kupnju građevinskog zemljišta. Takva financijska pomoć je višegodišnja praksa Grada provođena kroz Javni poziv mladim obiteljima na podnošenje zahtjeva za dodjelu financijskih sredstava u svrhu rješavanja vlastitog stambenog pitanja na području Grada Pakraca. Koliko je ova mjera popularna i pomaže mladima svjedoče podaci za prošlu godinu koje smo dobili od Ivone Sandrin, više stručne suradnice za poslove Grada Pakraca.
„U 2021. godini je temeljem navedenog Javnog poziva odobreno 43 zahtjeva od 48 pristiglih, za što je odobreno više od 500 tisuća kuna. Kroz takav program pomoći 19 mladih obitelji je izvršilo rekonstrukciju na svom stambenom objektu, tri obitelji su nastavile gradnju svog doma, a njih 21 je kupilo svoju prvu nekretninu“, kazala nam je Sandrin te najavila da bi novi Javni poziv za 2022. godinu trebao biti objavljen početkom ožujka, a zajedno s obrascima i potrebnom dokumentacijom, bit će objavljen na gradskoj mrežnoj stranici.
Također doznajemo da će u suradnji Grada Pakraca i Savjeta mladih Grada Pakraca krajem veljače biti održana stručni skup za javnost na kojoj će sudjelovati i predstavnici APN-a.
Foto: arhiva Pakračkog lista
- PIŠE: Pakrački List
- 1830
Prije dva dana na službenoj Facebook stranici požeško-slavonske županice Antonije Jozić objavljena je obavijest da Županija i dalje financira prijevoz vlakom pakračkim studentima koju objavljujemo u cijelosti:
Prije par dana obaviještena sam da studenti s područja Pakraca imaju problem u ostvarivanju prava na besplatni prijevoz vlakom do Zagreba i Osijeka, a kojeg županija financira. Administracija je u sve uplela prste, neću prebaciti krivicu ni na Hrvatske željeznice niti u cijelosti preuzeti na županijsku upravu, no ovom se prilikom želim ispričati roditeljima i studentima. Naravno da financiramo prijevoz i dalje, a sve vas studente koji ste u ovom mjesecu morali platiti kartu pozivam da se javite u županijsku upravu, županija će vam refundirati troškove.
Obrazac zahtjeva za refundaciju objavit ćemo na stranici županije (stavit ću ovdje link kad ga objavimo), a uz zahtjev trebate dostaviti potvrdu o redovnom studiranju i kartu/-e. Sve šaljete na mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
U međuvremenu je na službenim stranicama županije objavljen obrazac zahtjeva za refundaciju kojeg možete vidjeti OVDJE.
- PIŠE: Darko Baronica
- 2885
Grad Pakrac na prošlogodišnjem rujansko-listopadskom popisu stanovništva imao je 7095 stanovnika, rezultat je prvih preliminarnih objavljenih rezultata koje je na svojim stranicama 14. siječnja objavio Državni zavod za statistiku (DZS). U usporedbi s rezultatima popisa iz 2011. godine kada smo imali 8460 stanovnika to je za 1365 manje ili 16,1 posto.
Naravno da je naselje Pakrac i dalje najveće u administrativnoj jedinici koji je u vrijeme prošlogodišnjeg popisa imao 4.147 stanovnika ili za 695 manje (14,4 posto) nego prije deset godina kada je u njemu živjelo 4842 osobe. Na području našeg susjeda Grada Lipika živi 5.126 stanovnika, dok ih je 2011. bilo 6.170, dakle 1.044 stanovnika manje ili 16,9 posto. Naselje Lipik, kao središte jedinice lokalne samouprave i dalje ima najviše stanovnika, njih 1.951, dok ih je deset godina ranije bilo 2.257, odnosno 306 više – 13,6 posto pa možemo zaključiti da je ovaj popis stanovništva iskazao podjednak gubitak stanovnika u obje jedinice lokalne samouprave ovog područja.
Županija izgubila stanovnika veličine Pakraca i Lipika zajedno
Prema objavljenim rezultatima popisa Požeško-slavonska županija ima 64.420 stanovnika i u odnosu na popis 2011. godine, kada je imala 78.034 stanovnika, je u tih deset godina izgubila 13.614 stanovnika odnosno 17,45 posto. Koliko je to stvarno veliki gubitak možda najbolje ilustrira podatak da je on veći nego što Pakrac i Lipik imaju sada popisanih stanovnika zajedno – 12.221. Pri tom su sagledavajući postotak gubitka stanovništva od naše županije još lošije Vukovarska, Sisačka i Brodska.
Ovo su prvi preliminarni rezultati Državnog zavoda za statistiku, a narednih tjedana i mjeseci, kako to bude objavljivao Državni zavod za statistiku ćemo se u našim medijima baviti analizom i ostalih lokalno prikupljenih podataka pri čemu su svakako najinteresantniji podaci o starosti, školskoj spremi i nacionalnoj pripadnosti.
Te rezultate priželjkuje i gradonačelnica Anamarija Blažević. Zamoljena za komentar prvih rezultata izbora istaknula je da oni nisu neočekivani. Gubitak stanovništva nije zanemariv, ali naglašava da on nije isključivo posljedica negativnih trendova migracije nastale nakon ulaska Hrvatske u EU već značajnim djelom negativnih trendova u prirodnom kretanju, odnosno odnosu brojeva rođenih i umrlih, o čemu će biti detaljno pisano u nastavku ovog teksta.
Skoro pola stambenih jedinica prazno?!
Osim stanovništva prošlojesenski popis je obuhvaćao i popisivanje kućanstava i stambenih jedinica. Iz prve objave rezultata DZS evidentno je da 7095 naših stanovnika živi u 2979 kućanstava što iznosi 2,4 člana po obitelji. Prije deset godina tadašnjih 8460 stanovnika je živjelo u 3303 kućanstava (više 324) pri čemu je obitelj imala prosječno 2,6 člana. Prema objavljenim podacima na području jedinice lokalne samouprave Pakrac nalazi se 5346 stambenih jedinica od kojih je 5097 u privatnom vlasništvu. Možda je za neke opsežne zaključke temeljom objave prvih sintetičkih podataka DZS, bez razrađene analitike, prerano. No valja primijetiti da logika nalaže da jedna obitelj živi u jednom stambenom prostoru iz čega proizlazi da je 2.367 (44,3%) prazno ili služi kao kuća za odmor. No prema godišnjem prikupljenom porezu na kuće za odmor takvih je na našem području jako malo. Dakle prazne su, a takav zaključak potkrepljuje i činjenica da brojna rješenja o plaćanju komunalne naknade iz gradske uprave ne idu na adresu nekretnine za koju se izdaje rješenje nego na adresu vlasnika koji ne živi u toj nekretnini.
Točna ili netočna anketa
Popis stanovništva je najvažnija aktivnost i anketa u razdoblju od 10 godina djelovanja Državnog zavoda za statistiku jer tako dobiveni rezultati predstavljaju brojčanu bazu za razne planske dokumente na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te su pokazatelj razvoja. Stoga je svima stalo da su tako dobiveni podaci što točniji. No i u pripremi zadnjeg popisa je više puta kroz različite institucije isticano da je ovo možda zadnji popis ili bar zadnji na taj način. Razlog je tehnološki napredak koji zahvaljujući računalnim sustavima prisutnih na svim razinama i institucijama omogućuje prikupljanje i praćenje tih istih podataka (migracije, prirodno kretanje, razne socijalne karakteristike, stanovanje) gotovo na dnevnoj razini. Drugi razlog zašto se razmišlja o napuštanju principa popisa stanovništva „od kuće do kuće“ je u činjenici da je ipak riječ o statističkoj metodi ankete, koja unatoč zakonskim odredbama, ostavlja podosta prostora za subjektivno izjašnjavanje anketiranih, ali i mogućih propusta anketara (popisivača).
Još u pripremi popisa ne mali broj pojedinaca je izrazio sumnju u rezultate takozvanog samopopisivanja putem internetske aplikacije gdje je mogućnost kontrole da li popisane osobe žive baš na toj adresi (ili Njemačkoj, Srbiji, Zagrebu….), jesu li svi popisani članovi kućanstva na toj adresi i slično. I do nas su došle glasine da su popisana cijela ili dijelovi kućanstva koji tu ne žive. Jednako tako imamo saznanja da neka kućanstva navodno popisivači nisu niti obišli. Statistika kao znanost uvijek ističe da kod njene metode ankete, kao što smo već napisali, tolerira se statistička greška do 3 posto bilo u plus ili minus. Stoga se mogu pročitati sve prisutnija razmišljanja da se takav oblik popisa stanovništva, nepouzdan, spor i skup, napusti i da se za potrebe analitičkih i planskih dokumenta počnu primjenjivati podaci koje Državni zavod za statistiku i onako prikupljanja maltene svakodnevno i objavljuje na godišnjim razinama za prethodnu godinu.
U nastojanju da dođemo do što kvalitetnijeg podatka „kol'ko nas ima“ odlučili smo usporediti podatke dobivene metodom popisa stanovništva s podacima koje elektronski prikuplja i objavljuje državni zavod za statistiku kontinuirano.
Na popisu brojniji nego u statistici Zavoda
Prema procijeni DZS objavljenoj u studenom prošle godine, dakle manje od dva mjeseca od objave privih rezultata popisa, koja se temelji na bazi godišnjih podataka o prirodnom kretanju (rođeni:umrli) i migracijama (odseljeni:doseljeni prema podacima MUP-a o prebivalištu) Pakrac je na kraju 2020. godine imao 6.566 stanovnika i svake godine u prošlom desetljeću je gubio između 150 i 300, osim te zadnje godine kada je gubitak iznosio 43 stanovnika.
U tih 10 godina prema tablicama DZS rođeno je 715 novih naših stanovnika, a umrlo je 1.357, dakle u prirodnom kretanju je Pakrac izgubio 642 stanovnika.
Prema podacima MUP-a u razdoblju 2011. do 2020. godina iz Pakraca je odselilo 2.561 stanovnik i to u druge jedinice lokalne samouprave (može i Lipik - Klisa, Japaga, Filipovac...) županije 455, u druge županije RH 889 i u inozemstvo 1.217. Istovremeno je doselilo 1.389 novih stanovnika i to iz drugih jedinica lokalne samouprave županije (može i iz Lipika -…) 489, iz drugih županija RH 610 i iz inozemstva 290. Dakle u razdoblju 2011-2020. smo u migracijama izgubili 1.172 stanovnika. Zbrajajući taj podatak s podatkom o gubitku u prirodnim kretanjima dolazimo u desetogodišnjem razdoblju do manjka od 1.814 stanovnika. Odbijajući tu brojku od baznog podatka – popisa 2011. kada nas je popisano 8.460 dolazimo do brojke od 6.646, ili 80 više nego što službeno procjenjuje DZS, a jedno od mogućih objašnjenja zašto se ti podaci razlikuju je se što procjene DZS temelje na podacima za cijelu godinu, a popis stanovništva 2011. je rađen na bazi stanja na 31. ožujka čime je već u procjeni obuhvaćeno to tromjesečno razdoblje. No riječ je o razlici od samo 1,2 posto, dakle ono što statističari dozvoljavaju kao statističku grešku, dakle za stvarni život je nebitno.
Prema službenoj procijeni DZS Pakrac je u 10 godina izgubio 1.814 stanovnika što je 21,4%, a prema rezultatima popisa 1.365 ili 16,1%.
Kome vjerovati?
Iz tih različitih podataka nameće se pitanje kome vjerovati; statističkim analitičarima ili popisivačima?
Državni zavod za statistiku svake godine objavljuje broj učenika osnovnih škola na početku školske godine. U pakračku osnovnu školu 2011. godine je krenuo 751 učenik. Deset godina poslije, u jesen 2020. u istu školu je krenulo 605 učenika ili 146 manje nego 10 godina ranije što je 19,4 posto. Taj podatak daje za pravo analitičarima.
No istovremeno je lani u svibnju na popisu birača za lokalne izbore u Pakracu bilo 6967 birača što je znatno bliže stanju koje su utvrdili popisivači, ali opet nemoguće jer pravo glasa imaju osobe starije od 18 godina, a toliko ih niti po popisivačima nije moglo biti.
Sigurno da između ova dva različita podatka nije od životne važnosti koji je točan. U svakom slučaju ima nas premalo i sve manje i tako već točno 100 godina kada Pakrac prvi put kao jedinica lokalne samouprave počinje gubiti stanovništvo. Nažalost više vjerojatno nitko niti ne pomišlja na rast u nekom budućem promatranom razdoblju. Važno je zadržati postojeće statističko stanje. Koliko je to moguće, bar neke naznake ćemo dobiti kada bude završena starosna i školska struktura postojećeg stanovništva, ali sve će ovisiti o trendovima među mlađoj populaciji (više) kao i o tome što će im naša sredina moći ponuditi (nažalost manje).
Po kriteriju stanovništva neka naselja postoje još samo na putokazima
Statistika se ipak poboljšava
Statistika oko broja stanovnika posljednjih godina se ipak poboljšava, odnosno gubici su, gledajući prirodna kretanja i migracije, manji. Prema procjenama DZS Pakrac je 2020. izgubio 43 stanovnika, godinu prije 142, u 2018. 146, a rekordno loše 2016. čak 368.
Prema podacima MUP-a o prebivalištu, koje smo dobili u uredu gradonačelnice, lani (2021.) je 66 rođene djece, a umrlo je 149 Pakračana (-83). Lani je u druga područja RH odselilo 70 osoba, a 12 u inozemstvu. Istovremeno je na područje Pakraca doselilo 109 osoba iz RH i 26 iz inozemstva pa su nam migracije u konačnosti donijele 53 stanovnika više tako da je uz obračun gubitaka u prirodnim kretanjima od 83 osobe u konačnosti broj stanovnika manji za 30. I to je manje, ali manje manje nego prijašnjih godina.
POVIJEST POPISA Najmanje stanovnika u stoljeće i pol unazad
Prvi organizirani popis stanovnika na području današnje Hrvatskoj proveden je još 1857. godine i od tada, uključujući i lanjski, još 16 puta. Državni zavod za statistiku na svojoj internet stranici je objavio rezultate svih popisa pa stoga možemo pratiti kretanje broja stanovnika kroz zadnjih 165 godina i na ovom području.
Prema tim podacima već te 1857. godine teritorij današnje jedinice lokalne samouprave (JLS) Grad Pakrac je nastanjivalo 8.030 stanovnika. Usporedbe radi, na području Grada Lipika je bilo 5.421 stanovnik, a naše današnje županijsko sjedište Grad Požega je imalo tek 5.191 stanovnika i bilo je nešto manje od Pleternice, pa čak i od Općine Brestovac (6.782). Već na idućem popisu 1869. godine u granicama svoje današnje JLS Pakrac bilježi značajan porast na 10.195 (Lipik 7068). Na trećem popisu 1880. godine Pakrac je i dalje najveća JLS na županiji s 10.234 stanovnika (Lipik 8.275) što su i dalje dvije stanovništvom najveće općine na području današnje županije. Četvrti popis proveden 10 godina poslije također je protekao u rastu broja stanovnika: Pakrac 13.496, Lipik 11.553, a „mala“ Požega 7.871, manje od Brestovca 8.300 i Pleternice 8.037. Sljedeći popis vlasti Austro-Ugarske monarhije su proveli na prijelazu stoljeća (1900.), a Pakrac je imao 15.975 stanovnika, Lipik 12.616, dok Požega s 9.437 stanovnika izbija na treće mjesto u današnjoj županiji.
Nesmiljeni rast stanovništva se nastavlja i u prvom desetljeću prošlog stoljeća pa na popisu provedenom 1910. godine Pakrac ima 18.422 stanovnika, Lipik 13.909, a Požega 11.020.
Kako rat i poratne migracije utječu na broj stanovnika na ratom poharanom području prvi put u 20. stoljeću smo mogli zaključiti nakon popisa 1920. godine, a nažalost, poslije još dva puta. Po prvi put Pakrac i Lipik bilježe pad broja stanovnika; Pakrac na 17.640 (-782), Lipik na 13.503 (-406), dok Požega raste na 12.054 (+ 1.034).
Prije 90 godina Pakrac kao današnja Virovitica, Križevci, Kutina
No oporavak slijedi već do popisa 1930. godine kada Pakrac bilježi snažni rast i ima u današnjim svojim granicama nikada više popisanih 20.361 stanovnika debelo odmakavši Lipiku 13.786 i Požegi 12.393. O kakvom se gradu radilo ilustrira podatak da danas približno toliko stanovnika imaju gradovi (naselja) poput Virovitice, Križevaca i Kutine.
Požeško-slavonska županija u današnjim svojim granicama tada ima 99.657 stanovnika, dvostruko više nego na prvom popisu 1857. godine (47.877), ali i približno 35 tisuća više nego danas.
Do idućeg popisa 1948. godine kroz ovo područje je protutnjao 2. svjetski rat i poratno razdoblje s velikim političkim promjenama koje su zajedno donijele drugi depopulacijski val. Pakrac je pao na 15.961 stanovnika (-4.400), Lipik na 11.867 (-1.919). Požega i dalje raste i sada ima 13.715 stanovnika ili 1.322 više nego 1931. godine.
Na popisu provedenom svega pet godina poslije, 1953. godine prisutan je blagi oporavak po pitanju broja stanovnika: Pakrac ih ima 17.003, Lipik 12.290, a Požega 15.450. Po pitanju kretanja stanovništva 50-te godine nisu donijele neke veće promjene pa na popisu 1961. godine Pakrac ima 17.644 stanovnika, Lipik 12.190, a po prvi put Požega je brojnija od Pakraca s 19.508 stanovnika.
Šezdesetih godina značajna lokalna migracija
Da razvoj industrije koji je na našem području bio prisutan 50-tih i 60-tih godina (počinje finalna proizvodnja u Papuku, pokreće se staklana u Lipiku, Moderna i Jedinstvo u Pakracu, kroz ciglanu u Filipovcu, kamenolome i Konstruktor snažno se razvija građevinska industrija) ne mora nužno utjecati na povećanje broja stanovnika potvrdio je popis iz 1971. godine gdje je Pakrac sa 17.023 stanovnika, kao i Lipik s 11.651 ponovo u blagom minusu u odnosu na prethodno razdoblje, dok Požega upravo u tom desetljeću bilježi snažan rast i dosegla je 24.939 stanovnika. Pri tome treba uzeti u obzir da je sredinom šezdesetih godina počeo val odlazaka na rad u Njemačku pa se može zaključiti da je migracija išla u dva smjera.
No ako industrijalizacija u prethodna dva desetljeća, što i zbog spomenutog „pečalbarenja“ nije povećala ukupan broj stanovnika, značajno se odrazila na lokalna migracijska kretanja. Nekada velika sela, prema popisu iz 1948. godine Donja Obrijež 700, Dereza 428, Donji Grahovljani 419, Omanovac 437, Toranj 598, Batinjani 503, u naredna dva desetljeća izgubila su između 30 i 40 posto stanovnika, a manja, posebice na udaljenim obroncima Papuka i Psunja, počeli s odumiranjem. Njihovo stanovništvo počinje bježati sa, u socijalizmu, upropaštene poljoprivrede na novootvorena industrijska radna mjesta pa brojem stanovnika rastu prigradska naselja: Prekopakra s 944 stanovnika 1948. na 1324 1971. godine, Kusonje u istom razdoblju s 450 na 744 stanovnika. Taj rast je naročito prisutan u naselju Pakrac koji je 1948. godine imao 3.558, a 1971. već 6.136 stanovnika i Lipik s 1.407 na 2.554. Sedmo desetljeće prošlog stoljeća ne bilježi neke velike promjene u broju stanovnika pa na popisu 1981. godine Pakrac i Lipik bilježe mali pad u odnosu na prethodni. Pakrac ima 16.475, Lipik 11.335 stanovnika. Požega je opet u malom plusu i dosegnula je 26.708 stanovnika. Isti trend je pokazao i posljednji jugoslavenski popis, proveden neposredno prije novog rata, 1991. godine. Današnja JLS Pakrac je imala 16.367 stanovnika, Lipik 11.222, a Požega 28.157.
Da se rat i demografija jako ne vole potvrdio je prvi popis nakon Domovinskog rata u neovisnoj Hrvatskoj proveden 2001. godine kada je zabilježio u Pakracu tek 8.855 stanovnika (-7.512 ili 45,9%), u Lipiku 6.674 (-4.568 ili 40,5%). Požega je u tom desetljeću porasla za 44 stanovnika i tada ih je imala 28.201. Blagi silazni trend je nastavljen i u prvom desetljeću ovog stoljeća pa na popisu 2011. godine Grad Pakrac ima 8.482 stanovnika, a Lipik 8855. Po prvi put na popisu u minusu je i Grad Požega koji te godina ima 26.248 stanovnika.
Iz ovako nanizanih podataka o broju kretanja stanovnika kroz povijest popisa će mnogima postati razumljivo zašto stariji Pakračani vole povijest svoga grada i zašto su na nju toliko ponosni.
- PIŠE: Pakrački List
- 2230
Na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 12 godina nepravomoćno je na Županijskom sudu u Bjelovaru osuđen Milorad Arsenić (72) iz Pakraca koji je u 27. siječnja prošle godine u istočnim pakračkim vinogradima, Ulica Jana Žiške bacio bombu na djelatnike HEP-a koji su mu došli isključiti struju, izvješćuje jučer portal Bjelovarac.hr.
Tog dana, oko 9,15 sati zaposlenici HEP-a došli su mu isključiti struju jer nije plaćao račune. Nezadovoljan njihovim postupanjem, stoji u presudi, Arsenić je u namjeri da ih liši života, iz svoje kuće u njihovom smjeru bacio ručnu bombu M75 s koje je prethodno skinuo osigurač. Bomba je pala i dokotrljala se kolnikom do djelatnika HEP-a i eksplodirala u njihovoj neposrednoj blizini. Sva trojica zadobila su teške tjelesne ozljede. Jedan je zadobio ozljede osobito opasne po život, a su tek pukom srećom sva trojica preživjela, najteži ozlijeđeni 52-godišnjak s teškim zdravstvenim posljedicama.
Arsenić je proglašen krivim za počinjenje tri kaznena djela ubojstva u pokušaju te mu je za svako pojedino izrečena kazna od po pet godina zatvora. Za kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari izrečena mu je još godina dana zatvora. Na kraju, Arseniću je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 12 godina, a u kaznu mu je uračunato i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru u kojem se nalazi od 27. siječnja prošle godine te će ondje ostati do pravomoćnosti presude.
Fotografija: PIXSELL /Antonio Pejša/
- PIŠE: Pakrački List
- 1470
Danas poslijepodne u prodaji će biti novi 596. broj „Pakračkog lista“ u kojem možete pročitati:
Potraga za boljim
Ako Državni zavod za statistiku ne promijeni metodologiju narednih deset godina jedinica lokalne samouprave Grad Pakrac imat će za sve administrativne potrebe 7.095, a naselje Pakrac 4.147 stanovnika. Toliko nas je popisano na lanjskom popisu stanovništva održanom u rujnu i listopadu. Oba statistička pokazatelja su znatno manja nego prije deset godina, za 16,1, odnosno 14,4 posto i to vjerojatno nikoga ne iznenađuje. Rezultati su time očekivani i nastali kao dugogodišnja posljedica činjenice da je svake godine prošlog desetljeća umiralo prosječno 60-tak Pakračana više nego što ih se rađalo. Drugi dio od tog minusa od 1365 stanovnika, oko 750, nastao je kao posljedica činjenice da se u tom desetljeću svake godine odselilo više stanovnika nego što se doselilo.
Još poraznije je zagledanje u dublju povijest koje ukazuje da na ovim prostorima od prvog službenog popisa 1857. godine nikada nije živjelo manje ljudi. Već tada, prije 164 godine, u granicama današnje administrativne jedinice Grada Pakraca, živjelo je 8.030 stanovnika, a prije točno 90 godina dosegli smo rekordnih i iz današnje perspektive nevjerojatnih 20.161 stanovnika.
Kako je to moguće?
Od sredine 19. stoljeća pa do Drugog svjetskog rata Slavonija i Pakrac bili su područje u koje se u potrazi za preživljavanjem doseljavalo iz cijele Austro-Ugarske monarhije. Ne pojedinačno, nego u cijelim imigracijskim valovima. Na početku tog vala doseljavanja su u naše krajeve doselili Talijani iz sjeverne Italije. Nekako u isto vrijeme su, u ne malom broju, stigli Španovčani iz Gorskog Kotara. Nekoliko desetljeća poslije početkom industrijske proizvodnje u našoj pilani došla je s obiteljima kvalificirana radna snaga iz češkog i njemačkog dijela tadašnje monarhije. Prateći stare demografske teorije mogli bismo konstatirati da je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće na ovom prostoru kruha bilo za sve i postaviti pitanje kako to da se stotinjak godina poslije tu više ne može prehraniti niti polovina stanovnika iz onog doba.
No u tih stotinjak godina, i tri rata, sve se promijenilo. Silni tehnološki napredak je omogućio stanovništvu veliku mobilnost, a internet unazad dvadeset godina nas bolje informira o događajima u udaljenim krajevima, nego o onima iz susjednog sela. U ljudskoj prirodi je oduvijek težnja za boljim, lakšim, novim što često podrazumijeva promjernu životne sredine i to ne mogu promijeniti nikakve lokalne demografske mjere koje na život mladih ljudi ipak imaju tek kozmetički karakter. Stoga, za budućnost, kada je u pitanju demografija, s razlogom postoji zabrinutost.
S druge pak strane, na granicama Europe, čekaju milijuni izbjeglica iz siromašnih dijelova Azije i Afrike koje svoje bolje, a koje naši ljudi traže u Austriji ili Njemačkoj, vide između ostalog u tim ispražnjenim dijelovima Europe. U takvoj suvremenoj seobi naroda, teško je vjerovati da bi jedno područje, veličine svega oko 350 četvornih kilometara, umjerene klime i brojnih prirodnih bogatstava, solidno urbanizirano ostalo ispražnjeno od stanovnika. Samo je pitanje koliko smo mi spremni prihvatiti takve kulturološke i svake druge promjene koje nose migracijski valovi. No, sila zakon mijenja.
TEMA BROJA: REZULTATI POPISA STANOVNIŠTVA Izgubili smo 1365 stanovnika
Grad Pakrac na prošlogodišnjem rujansko-listopadskom popisu stanovništva imao je 7095 stanovnika, rezultat je prvih preliminarnih objavljenih rezultata koje je na svojim stranicama 14. siječnja objavio Državni zavod za statistiku (DZS). U usporedbi s rezultatima popisa iz 2011. godine kada smo imali 8460 stanovnika to je za 1365 manje ili 16,1 posto.
Naravno da je naselje Pakrac i dalje najveće u administrativnoj jedinici koji je u vrijeme prošlogodišnjeg popisa imao 4.147 stanovnika ili za 695 manje (14,4 posto) nego prije deset godina kada je u njemu živjelo 4842 osobe. Statistički broj stanovnika po našim naseljima objavljujemo u tablici. Piše: Darko Baronica
INTERVJU: MONIKA LUCIĆ FIDER, RAVNATELJICA GRADSKE KNJIŽNICE PAKRAC U epidemiološkom razdoblju građani više čitali
Gradska knjižnica Pakrac je lokalna ustanova koja je u zajednici prepoznata kao jedna od nositelja kulturnih i društvenih događanja u gradu. Kako su se s obzirom na epidemiološka ograničenja prilagodili u radu, je li epidemija poremetila funkcioniranje knjižnice i broj članstva, ali i o budućem novom prostoru u koji će se preseliti za otprilike dvije godine u Spahijskom podrumu razgovarali smo s Monikom Lucić Fider, ravnateljicom Gradske knjižnice Pakrac. Razgovarala: Iva Širac
NAŠI SUGRAĐANI: "TESSARI" POSTAO "TREND" Nova trgovina 50 metara niz cestu
Sada već davne 1993. godine otvorena je od strane poznate pakračke obrtničke obitelji Tessari, a gotovo 28 godina mnogim je Pakračanima bila omiljena destinacija za opskrbu odjećom, obućom, donjim rubljem, pozamanterijom ili pak sportskom opremom. Trgovina „Tessari“, oduvijek smještena na početku Tomislavove ulice, većinu je vremena slovila kao jedna rijetkih, a često i jedino mjesto u gradu gdje se nabavljala markirana roba, ali i mjesto gdje se za kvalitetu ostalih proizvoda garantiralo imenom i prezimenom. Sve do pred kraj prošle godine kad se obitelj Tessari povlači iz posla tekstilom i zatvara trgovinu. Piše: Dinko Kliček
U novom broju još pišemo:
KORONAVIRUS Na Požeštini divlja, lokalno u opadanju
ŠTO NAS OČEKUJE U GRAĐEVINSKOJ 2022. GODINI Najviše novca gradskim prometnicama
MARIJANA PETIR U RADNOM POSJETU PAKRACU Upoznata s projektima i investicijama, ali i problemima poljoprivrednika
RADOVI NA AGLOMERACIJI Naznaka prvih tehničkih pregleda
GRAD PAKRAC Nova aplikacija za prijavu komunalnog nereda
30 GODINA LOGORA BUČJE Doznati sudbinu nestalih trajna je zadaća ove države
PAKRAC DOBIO PRVOG MALOG SUGRAĐANINA U OVOJ GODINI Maleni Andrija - prva pakračka beba
DOKUMENTARNI ZAPIS Rat i demografija se jako ne vole
TREBATE LI OVE GODINE CIJEPITI PSA? Odgovor je isključivo u putovnici
HRVATSKI MOTOCIKLISTIČKI SAVEZ Vladimiru Tessariju nagrada za životno djelo
Sve to pročitajte u NOVOM BROJU PAKRAČKOG LISTA kojeg možete kupiti već danas na sljedećim lokacijama: MLIN I PEKARE (Hrvatskih velikana, Strossmayerova, Prekopakra), KTC, TO KRNDIJA.
- PIŠE: Darko Baronica
- 1953
foto: pakrac.hr
Prije nekoliko dana istekao je rok za dostavu ponuda za izradu idejnog projekta "Urbanističko-arhitektonsko rješenje Sportsko-rekreacijskog centra Pakrac" koju je Grad raspisao početkom siječnja. Riječ je o planskom urbanističkom dokumentu koji ima dvojaku važnost.
SRC Pakrac se na površini od 13,1 hektar prostire na jugu grada i omeđuju ga ulice: Bolnička na zapadu, Alojzije Janković na istoku, Hrvatske policije iz Domovinskog rata na sjeveru, odnosno Vukovarske na jugu. Sada je na tom prostoru u funkciji sedam objekata-poligona: glavno nogometno igralište, pomoćno nogometno igralište s rasvjetom, manje igralište s umjetnom travom koje je u fazi opremanja, kuglana, teniski kompleks od dva igrališta pri čemu od jesenas jedno ima balon, lani dograđen skate-park te sprave za vježbanje na otvorenom.
Njegovi korisnici, najstariji NK Hajduk od 1999. godine kada se na tom prostoru počeo igrati nogomet, kuglaši od 2008. godine, ali i posljednjih godina Teniski klub, stalno imaju želju i potrebu ovaj sportski park nadograđivati što je Hajduk i uspio izgradnjom pomoćnog terena, ali i lani manjeg s umjetnom travom. No, problem je, bez obzira što to izgleda kao da „livade“ ima jako puno, razmještaj sadržaja, jer oni nerijetko, posebno kada je u pitanju nogomet traže velike površine, vrlo bitan. Stoga je racionalno korištenje prvi uvjet, a to bez urbanističkog rješenja nije moguće.
Bez takvog dokumenta nema europskih novaca
Druga važnost ovog dokumenta proizlazi iz činjenice da unatoč tome što se gotovo svake godine dogradi neki od objekata on je i dalje u većoj mjeri neizgrađen. Za daljnju izgradnju i realizaciju želja potreban je nemali novac koji u gradskom proračunu ne postoji i stoga izvor financiranja treba tražiti u europskim i državnim fondovima, a jedna od mogućnosti je svakako i upravo započeti program Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. koji je lani u srpnju dobio pozitivnu ocjenu Europske komisije kroz koji bi do kolovoza 2026. Hrvatska trebala potrošiti 47,5 milijarde kuna bespovratnih sredstava EU. Bez ovakvog prostorno-planskog dokumenta to nije moguće.
U programskim smjernicama koje je gradska uprava zadala potencijalnim kandidatima za izradu ovog dokumenta, osim ugradnje već postojeći pobrojanih objekata, definiraju se potencijalni budući sadržaji, mada nam je gradonačelnica Anamarija Blažević rekla da se u ovom trenutku na njih treba gledati kao na popis naših želja i njihov potencijalni razmještaj na spomenutih 13 hektara. Tako je predviđena izgradnja bazenskog kompleksa, nove šesterostazne kuglane pri čemu, kako je pojasnila gradonačelnica, ne znači da bi imali dvije kuglane nego bi postojeća bila prenamijenjena, zračna streljana koja bi služila kao vježbalište za streličare, teniski kompleks koji bi se sastojao od šest terena, dva postojeća i četiri novoizgrađena, igralište za odbojku, igralište za uličnu košarku, pump track bike, teren za mini golf, igralište za nogomet u kavezu, igralište za padel, novonastali i brzo šireći sport sličan tenisu, zelena površina za izgradnju trim staze, dječje igralište, višefunkcionalni objekt za tuševe i sanitarne čvorove kao i gospodarska građevina za spremište alata i strojeva za održavanje. Naravno projekt mora riješiti prometne i zelene površine kao i energetsku i telekomunikacijsku infrastrukturu pri čemu je važno istaknuti da ovim dokumentom nije predviđeno projektiranje niti jednog od navedenih objekata već samo načelno njihovo smještavanje u zadani prostor.
Idejni projekt će po njegovom završetku biti javno prezentiran te će o predloženim rješenjima imati mogućnost mišljenje reći i oni koji će ga najviše koristiti - sportaši, sportski djelatnici i rekreativci.