banner delfin od 1.2.20224. - 31.7.2024.

DSC 0406

Dvadesetak učenika osnovnih škola iz Zagreba, Dugog sela, Kutjeva, Daruvara, Pakraca i Lipika nastupilo je na 5. Dječjem festivalu domoljubne pjesme „Croatio iz duše te ljubim“ održanom sinoć u Hrvatskom domu dr. Franjo Tuđman u Pakracu, koji je organiziran u sklopu obilježavanja 33. obljetnice početka Domovinskog rata u Hrvatskoj. Festival je bio natjecateljskog karaktera, a prvu nagradu osvojila je Leona Milić iz Daruvara uz klavirsku pratnju tate Tomislava, sa skladbom „Volim Hrvatsku pjesmom“ čija je autorica njena baka Ruža Milić.

Nakon himne koju je otpjevala Nikolina Rogić u pratnji pakračkog tamburaškog orkestra, voditelj programa Mario Barać u uvodnom izlaganju iznio je nekoliko povijesnih činjenica o početku Domovinskog rata u Pakracu s napomenom „kako ih nikad ne bi zaboravili i kako ne bi dozvolili da se tako nešto ikada više dogodi“.

FOTOGALERIJA

Festival nosi ime „Croatio iz duše te ljubim“ po istoimenoj pjesmi autora Ante Sikirića Krivina koji je jučer po prvi puta došao u Pakrac te zahvalio svima na gostoprimstvu jer se osjećao kao kod kuće, u svojim rodnim Bibinjama. „Sritan sam i prisritan, sritan jer sam večeras ovdje, a prisritan zato što se ovaj mali veliki festival zove baš po mojoj najdražoj i najjačoj pismi Croatio iz duše te ljubim“, rekao je Sikirić.

DSC 0357

Ravnateljica Osnovne glazbene škole Alfreda Petani Grafina, zahvalila je svima na dolasku i izrazila zadovoljstvo što festival svakom godinom sve više raste i što škole iskazuju sve veći interes da njeguju domoljublje kroz pjesmu.

Miroslav Ivančić, predsjednik Udruge hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika i predsjednik pakračkog gradskog vijeća izjavio je da mu je ovaj festival jedan od najdražih projekata Grada i njegove udruge „gdje naša mladost, naša djeca iskazuju ljubav prema domovini. Nije to više ono domoljublje kao 90-ih godina, ali svaki vaš postupak, lijepa riječ, sastavak u školi.. to je domoljublje“, rekao je Ivančić i poručio roditeljima da će im se svaka minuta uložena u njihovu djecu stostruko vratiti i to je ono najvrijednije. Također, u svom se obraćanju dotaknuo rata u Ukrajini izjavivši da gaji veliko suosjećanje s ukrajinskim narodom, „jer znamo što znači trpiti agresiju i patiti.“

Dožupan Požeško-slavonske županije Ferdinand Troha, čestitao je organizatorima na petom festivalu, a gostima poželio dobrodošlicu u našu županiju i u Pakrac, gdje je počeo Domovinski rat i gdje se svjedočilo ljubavi prema domovini na osobit način. „Politički i vojni prvaci našeg naroda dali su svoje živote na ovom svetom mjestu i tako platili svoju ljubav za domovinu. I zato djeco, pjevajte na ovom festivalu, jer imate zašto voljeti svoju domovinu, i kao što kaže pjesma, iz duše je ljubite, volite i ne dajte ju nikome. Svakog poštujte, sve uvažavajte, ali jedna je Hrvatska“, zaključio je Troha.

IMG 7870

Stručni žiri u sastavu: Ante Sikirić, Tea Silađi, učiteljica teoretskih predmeta i zbora te korepetitorica u Osnovnoj glazbenoj školi Pakrac, Marta Filipović i Ivana Brkašić, studentice glazbene pedagogije iz Pakraca i Marija Martinelli, predstavnica Grada Pakraca, dodijelio je drugo mjesto Loti Knežević iz Zagreba, dok je treće mjesto pripalo Pakračanki Lauri Blažević. Uz prigodne statue, najbolje pjevačice su nagrađene novčanim nagradama, u vrijednosti 200 eura za prvo mjesto, 150 eura za drugo te 100 eura za treće.

Osim nagrađenih, u natjecateljskom djelu programa još su nastupili Ivona Završak iz Dugog sela, Tena Prpić iz Kutjeva, Amela Demirović  i Ana Adžijević iz Lipika, Trio dječjeg zbora „Zagrebački anđeli“, Sofia Makar i Marta Deur iz Zagreba, Stjepan Kiš, Korina Frajfogel i Daria Blažević iz Pakraca te Dječja skupina Češke besede iz Prekopakre.

Prije proglašenja pobjednika posjetiteljima su se svojim izvedbama predstavili i gosti: Igor Frajfogel, pakrački glazbenik i kantautor, Tamburaški orkestar Pakrac uz solista Gorana Plavčeka te Leona Doknjaš iz Tovarnika, sudionica showa Superstar koja posebno njeguje pjevanje domoljubnih pjesama.

Ovaj festival organizirali su Udruga hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika, Osnovna glazbena škola Pakrac, Tamburaški orkestar  Pakrac i Grad Pakrac, a program obilježavanja 33. godišnjice početka Domovinskog rata nastavlja se u četvrtak, 29. veljače projekcijom dokumentarnog filma 1991.: Početak, obrat i pobjeda – Pakrac uz predavanje scenarista filma Borne Marinića te narednih dana paljenjem baklji ispred pakračke župne crkve,  „Mimohodom pobjednika“ i prigodnim programom.

DSC 0393

Kurija Janković stara razglednica poč.20

Kurija Janković, stara razglednica, poč.20.st.

Piše: Jelena Hihlik

U Muzeju grada Pakraca 26. siječnja otvorena je jedna zaista posebna povijesna izložba pod nazivom Obitelj Janković u Slavoniji - od prvog do posljednje. Izložba je povijesna iz više razloga, najprije tematikom, a zatim i time što je javnost po prvi put imala priliku vidjeti originalne predmete iz izuzetno vrijedne i jedine ostavštine ove obitelji u Hrvatskoj koja se čuva u Gradskom muzeju u Požegi. Često smo naglašavali značaj obitelji Janković za Pakrac, a pokušavajući približiti povijest obitelji i njihovo nasljeđe već pet godina održavamo i manifestaciju Tragom Jankovića kojom oživljavamo povijest razdoblja u kojem su Jankovići bili vlasnici pakračkog vlastelinstva. Pokrenuli smo i istoimeni stručni skup kako bismo zainteresirali stručnu i znanstvenu javnost na proučavanje povijesti obitelji Janković, povijesti koja je predugo bila zanemarena u stručnim povijesnim krugovima. Zašto je tome tako - ne znamo, možda zato što je ovaj kraj općenito bio zanemaren u svim povijesnim i sličnim istraživanjima pa je i sudbina ove obitelji ostala prekrivena slojevima prašine vremena koje ih je jednostavno pregazilo. Postavljanje povijesne izložbe predstavlja nastavak naših napora da se prepozna povijesni značaj obitelji i nasljeđe koje su nam ostavili, a rezultat je međumuzejske suradnje našeg muzeja i Gradskog muzeja u Požegi, potpomognute sredstvima Ministarstva kulture i medija RH.  

U ovoj ćemo povijesnoj crtici ukratko iznijeti neke od zanimljivijih činjenica iz stogodišnje povijesti kojom su Jankovići bili vezani i za svoje pakračko vlastelinstvo. Pakračko vlastelinstvo 1760. godine kupio je Antun Janković, a u njegovo se vrijeme vlastelinski kompleks, uključujući i staru gradsku vijećnicu, dograđivao. Manje je poznata činjenica kako je riječ o jedinom ovakvom kompleksu u Slavoniji koji se može pohvaliti sačuvanim gospodarskim zgradama, uz zgrade za stanovanje i upravu. U vrijeme kada Antun postaje vlasnikom pakračkog vlastelinstva južni dio Pakraca bio je zapušteno močvarno područje. U tom predjelu grada, nazivanom majur, grof na većem ograđenom prostoru gradi velika skladišta i vlastelinske zgrade te po svoj prilici još jedan stambeni objekt. Na taj način razdvaja gospodarski od stambenog dijela, vjerojatno potaknut skučenim stambenim kompleksom u središtu grada. U jednom putopisu navodi se kako se na ovom mjestu nalaze mnoge zgrade potrebne za zemljoradnju, npr. žitni magacini i ambari, muljače za grožđe, podrumi, pecare za rakiju, pecare za šljivovicu, vodenice. Putopisci Piller i Mitterpacher navode kako ih je grof Janković Daruvarski ugostio u vrtu za kojeg pišu: Tu smo se osvježili ugodnošću izvrsno uređenog mjesta i večernjim zrakom, koji je vrlo ugodno mirisao po citronskim i zlatnim jabukama. Zbog čuvanja drveća, kojeg ima čudesno mnogo, podignuta je vrlo prostrana zgrada u koji se pod zimski staklenik unose biljke radi zaštite. Danas je teško i zamisliti ove pitoreskne opise prostora na kojemu se u današnje vrijeme nalaze osnovna i srednja škola Pakrac.

Kompleks Janković stara razglednica 1910jpg

Kompleks Janković, stara razglednica, 1910.

Na mjestu na kojem danas stoji stara pakračka bolnica, inače sagrađena godine 1898., Antun Janković zasadio je veliki dudovnjak koji je 1798. brojio ravno 12 006 starijih stabala duda. Danas se dud ponovno hvali i sadi kao supervoće, ali u Antunovo vrijeme dudova stabla služila su za uzgoj dudovih svilaca i izradu svile koju je posebno poticala Marija Terezija. Antun Janković bio je i veliki donator gradnje župne katoličke crkve UBDM. Crkvi je darovao bočni oltar sa slikom sv. Josipa, posvećen upravo ovom svecu. Malo je poznata činjenica kako su ispod župne crkve sagrađene i tri grobnice, jedna ispod svetišta gdje su se pokapali svećenici, drugu je na svoj trošak dala podići obitelj Janković za svoje članove ali je nikad nije koristila, dok je treća grobnica služila za župljane koji su plaćali određenu pristojbu. Antun Janković umro je bez potomaka pa je njegova imanja u Slavoniji naslijedio brat Ivan Janković koji se ženio dva puta. Ivanu je u ranoj dobi umrlo čak osmero djece, pa su tako iz prvog braka jedini preživjeli ostali Katarina i Izidor Janković. Upravo Ivanu možemo zahvaliti status Trgovišta koji Pakrac dobiva na Ivanovu molbu koju upućuje caru Franji II. (1792. – 1835.). Car Franjo II. proglasio je 5. kolovoza 1796. godine Pakrac trgovištem s pravom održavanja godišnjih sajmova na Svijećnicu, Duhove, Veliku Gospu i na Malu Gospu s pripadajućim im stočnim sajmovima te velikim stočnim sajmom dan uoči godišnjeg sajma. Tjedni sajmovi održavali su se na glavnom pakračkom trgu, ali uskoro se zbog skučenog prostora stočni dio sajma počeo održavati na tzv. malom sajmištu uz pravoslavnu crkvu. Požega je bila jedino mjesto u široj okolici  koje je imalo ovu povlasticu, a dobilo ju je sa statusom slobodnog kraljevskog grada 1765. godine.

Ivanova druga žena Alojzija Janković dugo se sporila s njegovim jedinim preživjelim sinom Izidorom Jankovićem, koji će ostati zapamćen po svojoj ne baš blagoj naravi. Alojzija se prilično mlada udala za već postarijeg Ivana Jankovića, ali je bila žena iznimnog duha i pokretačica mnogih društvenih i kulturnih događanja, ali i graditeljskih pothvata. Njezinom inicijativom sagrađen je nadgrobni spomenik ove obitelji u crkvi sv. Mihovila u Stražemanu, a uredila je i kuriju Janković u Pakracu te je njenom zaslugom sagrađena i crkva sv. Katarine u Gaju. Zahvaljujući putopiscima koji su ovdje boravili znamo da je u kuriji Janković Alojzija dala urediti i malo kazalište, poticala izvođenje predstava i koncerata, a najdražu zabavu predstavljale su joj tombole ili Lov na sreću koje su za nju bile izvor beskrajne zabave. Izidor Janković, njezin posinak, dugo se sporio s maćehom oko imanja koja im je otac ostavio, zaslužan je za nastanak Ergele u Lipiku ali i za daljnje ulaganje u svoja vlastelinstva kao i za završetak Spahijskog podruma. Godine 1811. vjenčao se sa Eleonorom groficom Pejačević-Virovitičkom. Ovim vjenčanjem došlo je do zanimljive situacije u kojoj je sestra Katarina, inače Eleonorina pomajka, postala punica vlastitom bratu. Zanimljivo je da će Eleonora biti kuma barjaka Ceha majstora, osnovanog 1818. godine, a jedno vrijeme će zaštitnik ovog ceha biti sv. Izidor.

Posljednja naslovnica dnevnika Ane Elizabete Janković 1933jpg

Posljednja, naslovnica dnevnika Ane Elizabete Janković, 1933.

Jedini pripadnik obitelji rođen u Pakracu 1820. godine bio je ujedno i jedini Izidorov sin Julije. Julije Janković posebne je zasluge stekao kao dobrotvor i donator, a ostao je zapamćen i po svojoj političkoj karijeri. 1. travnja 1848. otvara skupštinu Požeške županije povijesnim govorom na hrvatskom jeziku. Julije je posljednji muški potomak obitelji Janković koji će prodati njihova vlastelinstva (pakračko 1861.) u Slavoniji i preseliti s obitelji u Austriju. Posljednji potomak obitelji Janković je Ana Elizabeta koja će napisati i svoj dnevnik znakovitog naziva Posljednja… u kojem će opisati svoj život, ali i život svojih predaka.  Ovaj dnevnik objavljen je u Požegi 1933., napisan je na njemačkom jeziku, a na hrvatski ga je preveo Julije Kempf, požeški učitelj, pisac, gradonačelnik i osnivač muzeja. Upravo zbog suradnje Ane Elizabete i Julija Kempfa povodom tiskanja ovog dnevnika dolazi i do značajne donacije kojom je zadnja pripadnica ove obitelji poklonila obiteljski arhiv i neke od obiteljskih predmeta požeškom muzeju.

Zahvaljujući tome, Gradski muzej u Požegi preko stotinu godina čuva ostavštinu ove obitelji čiji dio imate priliku vidjeti na izložbi koja ostaje otvorena do 1. ožujka.

advent knjižnica

Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća jednoglasno je usvojeno izvješće o radu Gradske knjižnice za prošlu godinu pa smo stoga zatražili od ravnateljice Monike Lucić Fider da nam ukratko sažme što se sve događalo u knjižnici tijekom 2023. godine. „Bilo je uistinu aktivno na svim područjima, bilo da je riječ o našoj osnovnoj i redovnoj djelatnosti, nabavi i posudbi knjiga te radu s korisnicima knjižnice, bilo da je riječ o brojnim aktivnostima, programima, događanjima i manifestacijama kojih smo bili organizatori, suorganizatori ili sudionici“, kaže ravnateljica.

U 2023. godini broj članova, odnosno korisnika usluga knjižnice lagano je porastao. U odnosu na brojku od 677 aktivnih korisnika iz 2022. godine, u 2023. godini ih je bilo 692. Gledano po spolu, od tih 692 korisnika, njih 491 su žene, 197 muškaraca i 4 učlanjene pravne osobe. Gledamo li dobnu strukturu  korisnika, uvjerljivo je najviše odraslih korisnika – 398, djece (do 14 godina) – 192, mladih (od 15 do 17 godina) je 44, starijih (preko 65 godina) – 54. Kao i svake godine unazad, najviše je obnova upisa i članarine postojećih korisnika, ali veseli i brojka od čak 80 novih upisa u 2023. godini. „Vjerujemo kako je ovaj lagani porast, koji u kontekstu današnjeg vremena i načina života te dostupnosti različitih sadržaja nije zanemariv, rezultat naše konstantne prisutnosti u društvenom i kulturnom životu Pakraca, ali i našoj dostupnosti na društvenim mrežama, lokalnim medijima, kao i u svakodnevnom kontaktu sa sugrađanima, ustanovama i udrugama“, ističe Lucić Fider.

Fond knjižnice u 2023. godini povećan je za 1.060 svezaka, u ukupnoj vrijednosti od 17.181,40 eura. Sredstva za nabavu osiguravaju osnivač, Grad Pakrac i Ministarstvo kulture i medija RH kroz programe Nabave i Otkupa koje svake godine knjižnica prijavljuje na Javni poziv Ministarstva, a određeni dio knjiga dobivaju i darom – od zavičajnih pisaca i drugih umjetnika koje ugoste. Nabava se u knjižnici odvija kontinuirano tijekom cijele godine i time idu u korak s izdavačkim trendovima koliko god je to moguće s obzirom na financijska sredstva, prate novitete na tržištu, ali i maksimalno uvažavaju potrebe i upite svojih korisnika pa su česte situacije kad neke knjige nabavljaju upravo na upit i zahtjev članova. Uvijek postoji i mogućnost međuknjižnične posudbe od drugih knjižnica – za literaturu koja je teško dobavljiva ili je potrebna za određene stručne radove, i s tom su opcijom korisnici upoznati te ju često koriste.

Neznatno povećanje članarine

„Još je jedna novost u protekloj godini bila dosta korištena od strane naših članova, i nastavlja se i dalje, a to je korištenje mobilne aplikacije Gradske knjižnice Pakrac, koja se može preuzeti i putem koje naši članovi mogu brzo i efikasno pretraživati katalog knjižnice, dobivati obavijesti o svim događanjima u Knjižnici, slati informacijske zahtjeve, produžiti posudbu, rezervirati željene knjige i slično“, istaknula je ravnateljica i dodala da je od 1. siječnja ove godine Knjižnica nakon gotovo 15 godina neznatno i povećala cijene korištenja usluga – pa je tako godišnja redovna članarina 10 eura, obiteljska članarina – u sklopu koje se može posuditi veći broj knjiga je 12 eura, članarina za učenike srednjih škola je 5 eura, turistička (dvomjesečna) članarina je 5 eura, dok učenici prvih razreda OŠ imaju besplatnu članarinu.

monika

Najviše se čita žanrovska književnost, ljubavni povijesni romani, trileri, a u posljednje vrijeme bilježe i porast zanimanja za biografska izdanja poznatih osoba, kao i knjige iz popularne psihologije i roditeljstva. Dječji odjel bogat je slikovnicama, knjigama za najmlađe, ali i popularno-znanstvenom literaturom za sve one koji žele znati nešto više o različitim temama iz svijeta znanosti. Više se čitaju strani autori i prijevodna književnost, ali ravnateljica napominje kako tu i tamo zabljesne i neki domaći hit autor, pa je tako kraj 2023. novim romanom „Slučaj vlastite pogibelji“ obilježio Kristian Novak.

Ponosni na Multipak, COOLturno ljeto i Tragom Jankovića

Knjižnica je u 2023. godini imala uistinu bogat kalendar događanja, bilo da je riječ o manifestacijama poput Noći knjige i Mjeseca hrvatske knjige, odnosno programima koji su dio knjižničarskih kalendara, bilo da je riječ o manifestacijama poput Multipaka, COOLturnog ljeta i Tragom Jankovića – čiji je knjižnica jedan od idejnih začetnika i organizatora, uz ostale pakračke kulturne ustanove i druge partnere – Muzej grada Pakraca, Osnovnu glazbenu školu i Robertoshop.

Uz navedene, pružali su svoj doprinos i unutar programa važnih za Pakrac – Obilježavanje godišnjice početka Domovinskog rata, Obljetnicu VRO Bljesak, Dan grada Pakraca, Sajam Slavonski banovac, Noć muzeja, Pozdrav ljetu, Advent u Pakracu. Surađivali su kao partneri i s drugim udrugama, pa je tako održano prvo izdanje projekta Povratak prirodi čiji je nositelj Studio za jogu Chandra Yoga, a u sklopu kojeg su imali gostovanje Željke Klemenčić i radionice izrade prirodne kozmetike i prirodnih sredstava za čišćenje. Pokrenuli su, uz podršku Ministarstva kulture i medija, i program Knjige liječe – biblioterapija za odrasle, koji je pripremila i vodila suradnica, psihologinja Ivana Marin.

publika knjiga zelen

„Ponosni smo i na još jedan Multipak – sadržajan i bogat programom, zaključen vrhunskom HI-FI izložbom i koncertom za pamćenje, COOLturno ljeto s brojnim radionicama, kazališnim predstavama i izvrsno posjećenim Ljetnim pub kvizom, Tragom Jankovića – manifestaciju koja je prošle godine unatoč lošem vremenu potvrdila svoj potencijal, ali i Noć knjige i Mjesec hrvatske knjige – manifestacije u kojima se vraćamo onome što je baza svega onoga što radimo – čitanje, knjige i naši članovi, prijatelji i volonteri,“ naglasila je ravnateljica.

Za kraj, ravnateljica je istaknula još jedan program s kojim su započeli prije dvije godine, a to je Čitaonica četvrtkom, koja je postala njihov stalni i jedan od najdražih programa za djecu predškolskog i mlađeg osnovnoškolskog uzrasta. „Biramo kvalitetne tematske slikovnice, čitamo, a zatim pripremamo i neku kreativnu ili edukativnu aktivnost koja se nadovezuje na samu priču/temu o kojoj je riječ. Imamo divnu ekipu koja dolazi gotovo svakog četvrtka i s nama uranja u nove slikovnice, a polako nam se pridružuju i novi zainteresirani članovi.“ 

muzej naslovna

Manifestacija Noć muzeja u  Pakracu još jednom se pokazala uspješnim kulturnim i zabavnim  događajem kada brojni Pakračani dupkom napune Muzej grada Pakraca i Muzej vojne i ratne povijesti do kasno u noć. Tako su sugrađani i ove godine uživali u bogatom programu 19. Noći muzeja s temom „Muzeji i nova publika“, kojoj je cilj inovativnim i kreativnim muzejskim sadržajima odgovoriti na sve zahtjevnije izazove novih generacija i vremena u kojem živimo.

Početak ove manifestacije u Muzeju grada Pakraca započeo je otvaranjem izložbe „Obitelj Janković u Slavoniji, od prvog do posljednje“ koja je rezultat međumuzejske i međuinstitucionalne suradnje između Muzeja grada Pakraca, Gradskog muzeja Požega, Muzeja likovnih umjetnosti iz Osijeka i Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru te je financirana sredstvima Ministarstva kulture i medija te sredstvima Grada Pakraca.

Izložba vrijedne i jedinstvene ostavštine

Posjetitelje je pozdravila ravnateljica Muzeja Jelena Hihlik istaknuvši zadovoljstvo što u publici vidi veliki broj mladih lica, za koje se nada da će postati nova muzejska publika. „Drago mi je da ovu noć možemo otvoriti jednom posebnom izložbom koju smo dugo željeli postaviti u Pakracu, a koja po prvi put predstavlja originalne predmete vezane uz obitelj Janković koji se čuvaju u gradskom muzeju u Požegi od 1925. godine. Svi koji imalo znaju povijest Pakraca znaju koliko je ta obitelj nama važna, s obzirom da je mnogo toga u pogledu razvoja grada i njegove okolice vezano za ovu obitelj i koliko je ta povijest dugo bila zanemarena“, rekla je Hihlik i podsjetila kako se u našem gradu već pet godina provodi manifestacija Tragom Jankovića, ali i stručni skup istog naziva. „Skup je okupio određeni broj stručnih ljudi koji se počeo više zanimati za povijest ove obitelji koja dugo nije bila u fokusu ni znanstvene ni stručne javnosti. Zaista ne znam zašto je tomu tako jer sve ono što su nam ostavili što se tiče nasljeđa, povijesti i baštine je izuzetno važno“, zaključila je ravnateljica.

muzej publika

Jedna od autorica izložbe, Ivana Domanović, kustosica u Gradskom muzeju u Požegi koja vodi brigu o zbirci, odnosno ostavštini i fondu obitelji Janković, najvećoj ostavštini i jedinoj takve vrste u Hrvatskoj, istaknula je kako je obitelj Janković bila važna plemićka obitelj koja je jako utjecala na gospodarski, politički i kulturni razvoj Slavonije u 18. i 19. stoljeću. „Njihova ostavština koja se čuva u muzeju je uglavnom dokumentarna i fotografska građa, a izložba koju smo postavili u Pakracu je koncipirana na način da publika nauči nešto više o samoj obitelji, ali i svakom njegovom članu kroz neku djelatnost ili predmet koji je specifičan za tu osobu“, rekla je Domanović i ukratko predstavila okupljenima 28 izloženih originalnih predmeta među kojima su i vrlo vrijedni originalni portreti Antuna, Ivana i Alojzije Janković. Izložba ostaje otvorena sve do 1. ožujka te se može pogledati u radno vrijeme Muzeja grada Pakraca.

FOTOGALERIJA

U ime gradonačelnice, izložbu i jučerašnju manifestaciju je svečano otvorio Tomislav Novinc pritom zahvalivši djelatnicima muzeja na organizaciji i posjetiteljima na odličnom odazivu na još jednu Noć muzeja.

Obraćanje grofice Janković

Organizatori su tijekom noći priredili za svakog ponešto pa je tako mlađima bio namijenjen „Kutak za mlađariju“, organizirana je kraća Noćna šetnja pod vodstvom Maria Baraća koji je tom prilikom ispričao povijesne zanimljivosti vezane za posjećene građevine i obitelj Janković, a učenici i profesori Osnovne glazbene škole priredili su „Koncert pod svijećama“ s prigodnim, baroknim skladbama. Najviše pozornosti publike privukla je uvijek zanimljiva „grofičina tombola“, smišljena prema podatku da je grofica Alojzija Janković bila poznata po kulturnom i društvenom životu koji je razvijala, a ono što ju je najviše razveseljavalo bila je tombola, odnosno lov na sreću.

muzej tombola

Zaposlenici muzeja su se zaista potrudili na zanimljiv način bogatu pakračku povijest približiti brojnoj publici pa je tako Krešimir Vacek održao prezentaciju na kojoj je pokazao obrađene fotografije i kompjuterske animacije nekadašnjeg Starog grada te kako se kroz stoljeća mijenjao njegov izgled. Daniel Grčević je primjenom softvera umjetne inteligencije „oživio“ samu groficu Janković koja se osobno obratila okupljenima i zahvalila na interesu za njenu obitelji, a za slatku okrijepu pobrinula se Tea Lokner izradivši torte koje su predstavljale dvorište kurije Janković.

Sinoćnja večer bila je i prigoda za proglašenje pobjednika na foto natječaju "Tragom Jankovića" kojeg je organizirao Muzej, a tri fotografije koje su skupile najviše simpatija pratitelja osvojile su vrijedne nagrade.

muzej grofica

Bogat program i u Muzeju vojne povijesti

I Muzej vojne i ratne povijesti se uključio u obilježavanje Noći muzeja pa su, uz već stalni postav, Pakračani imali priliku sudjelovati na predstavljanju knjige Damira Markuša „58 HOS u obrani Vukovara i Bogdanovaca“ koji je iznio svoj ratni put 1991. godine od jedinice za posebne namjene MUP-a Kutina, do obrane Vukovara kao pripadnik HOS-a. Oni stariji su se mogli družiti i razgovarati sa Zvonimirom Despotom, kolumnistom Večernjeg lista i urednikom časopisa Vojna povijest, dok je mlađu publiku najviše interesiralo igranje strateških igrica i isprobavanje vojne opreme.

muzej vojni

SL 1 Idejna 3d rekonstrukcija

Piše: Krešimir Vacek

 U arheološkim istraživanjima 2022. i 2023. godine po prvi puta je otvoren južni dio arheološke sonde, odnosno prostor južno od kasnogotičke crkve i sjeverno od najjužnijeg bedema nastalog u kasnijoj fazi utvrde Stari grad. Iako su prijašnja kartografska istraživanja kao i analize tlocrtnog materijala i starih fotografija te razglednica upućivala kako je u razdoblju ranog 16. stoljeća južni dio sonde ustvari bilo crkveno dvorište, posljednja istraživačka kampanja to je opovrgnula. Iako je južni dio utvrde korišten kao dvorište od dolaska Osmanlija pa na dalje, iskopni radovi na terenu otkrili su arhitektonske elemente iz ranijih faza koji upućuju na zatvoren prostor, grijan kaljevim pećima. Isprva otkrivamo vrlo snažan kameni zid uz krajnji južni profil sonde, a dalje i zidane pregrade sa otvorima za vrata, kao i kanalima za zasune za vrata. Također, nalazi „rupe“ u ranije spomenutom snažnom južnom zidu, kao i ostatke nagorenog debelog glinenog podnožja sa tragovima uzastopnog gorenja ondje, obogaćene sa brojnim fragmentima keramičkih pečnjaka (svakako treba izdvojiti brojne lukovičaste pečnjake i pločasti glazirani pečnjak sa reljefom sunca) ukazala su na postojanje keramičke kaljeve peći. Ista peć, smještena u zid kako bi grijala dvije prostorije, jednu otkrivenu u sondi 1, a drugu i dalje prekrivenu arheološkim depozitom i recentnim strukturama ispred ulaza nekadašnjeg Projektnog biroa. Poznavanje djelomičnog tlocrta najmlađe građevinske kršćanske faze uputilo je kako je ta druga prostorija ustvari bila unutar strukture vanjskog bedema utvrde što nam je ponudilo vrijedne informacija za stvaranje preliminarne idejne rekonstrukcije ove građevine. U istraživanjima su zabilježeni žurni potezi nadogradnje na crkvu i prezidavanja u prvoj polovici 16. stoljeća, a izgleda kako su građevinskim radovima uništeni i brojni grobovi. Naime, podebljanjem crkvenih zidova, kao i dozidavanjem okolnih južnih prostorija uz crkvu uništeni su stariji srednjovjekovni grobovi što potvrđuju brojni nalazi dugih ljudskih kostiju, rebara, dijelova čeljusti i lubanje u strukturama žbukanih podnica, a čak i u mortu između kamenih zidova crkve. Ipak, graditelji su većinu ljudskih skeletnih ostataka ukopali uz vanjsko južno lice svetišta stvarajući improviziranu kosturnicu i oštećujući ranije strukture. Odlaganje glazirane pločice za Kristovim likom i neolitičke kamene sjekire od rodenita iznad zapune kosturnice upućuje na odavanje počasti netom premještenih pokojnika. Osim ljudskih kostiju, u žbuci podnice pronalazimo velik broj fragmenata crveno slikanih gotičkih čaša, kaleža i vrčeva koji su u strukturama završili, najvjerojatnije kao otpad.

SL 2 Položaj na fotogram. modelu

Idejna 3D rekonstrukcija eksterijera prikazuje do sada poznate gabarite kasnogotičke fortificirane crkve sa velikom cilindričnom kulom te novootkrivene južne građevine. U arheološkim slojevima ostali su tragovi otvora za vrata, kanala za zasun te bočnog zida uz vrata. Točno ispred postolja za vrata pronađen je urezan anagram sa prikazom križa sa kukama i slova D odnosno I, te je svakako ovdje urezan kako bi bio na što vidljivijem mjestu. Južna građevina sagrađena je kombiniranjem južnog zida kasnogotičke crkve i novootkrivenog debelog zida uz južni profil koji je ostatak ili domusa  ili prvotnog bedema utvrde iz 13. stoljeća. Zid domusa odnosno bedema naknadno je probijen na svojoj sredini, a da se ne radi o vratima ili prolazu uputili su nalazi ostatka kaljeve peći. Neobičan smještaj peći razjasnio je položaj do sada nepoznatih građevina na krajnjem južnom dijelu pakračke utvrde. Nažalost, ostatak debelog arheološkog i recentnog depozita na istočnoj strani (ispod prilaza nekadašnjem parkiralištu) spriječio nam je otkrivanje istočne strane opisane građevine.

Sl.1- 3D idejna rekonstrukcija poznatih i novootkrivenih građevina u „južnom crkvenom dvorištu“ Podnicu od pravilno slaganog kamena u kasnijim fazama prekrila je žbuka. Padom Pakraca većina vanjskih građevina je uništena i preslojena debelim slojem ilovače na kojoj nastaju jednostavniji objekti od zemlje, kamena i šiblja.

Sl.2- Fotogrametrijski model arheološke situacije u južnom dijelu sonde. Početak 16. stoljeća. Idejna rekonstrukcija arhitektonskih elemenata. 1-Ostaci zida dovratnika i zasuna, 2- položaj kaljeve peći, 3- dijelovi podnice građevine, 4- područje sa visokom koncentracijom ljudskih ostataka, 5-zid ranijeg bedema ili domusa, 6-obris zidova crkve.

Slike izradio i uredio K. Vacek

koncert božićni OGŠ nsalovna

Posljednim koncertom ove godine učenici i učitelji Osnovne glazbene škole Pakrac 20. prosinca su u ispunjenoj vijećnici kurije Janković posjetiteljima poželjeli sretne blagdane. Polaznici od 2. do 6. razreda prezentirali su svoje glazbene sposobnosti, kako individualno, tako i u duetu, triu, kvartetu, zborno i orkestralno te kroz 22 glazbene točke ispunili vijećnicu zvucima najpoznatijih božićnih skladbi.

DSC07582 Medium

Posjetitelje je pozdravila ravnateljica Alfreda Petani Grafina, zaželjevši svima prvenstveno zdravlja u novoj godini uz nadu da će sugrađani i dalje pratiti i podržavati učenike i učitelje u njihovom radu.

DSC07606 Medium

FOTOGALERIJA

banner delfin od 1.2.20224. - 31.7.2024.