- PIŠE: Suzana Bartolić
- 455
- Predškolci: Gabrijel Radić – roditelji su mu pročitali 83 knjige
- Osnovnoškolci: Doria Feltrin – 87 pročitanih knjiga
- Srednjoškolci: Denis Bogdan (Srednja škola Pakrac, iz Kutine) – 29 pročitanih knjiga
- Odrasli: Valentina Jaković – 168 pročitanih knjiga
- Umirovljenici: Vinko Špelić – 176 pročitanih knjiga
- Obiteljska kategorija: obitelj Stokić – 71 pročitana knjiga
- PIŠE: Pakrački list
- 517
U nadolazećim tjednima Hrvatski dom dr. Franje Tuđmana Pakrac uz Kulturno prosvjetno društvo „Sloga“ pretvara se u središte smijeha, emocija i kazališne čarolije. Publiku očekuju četiri izvrsne predstave različitih stilova i tema, od komedije i suvremenih društvenih refleksija do inspirativnih prikaza umjetnosti i života. Sve ulaznice moguće je kupiti na biljetarnici kina petak-nedjelja od 16.30 -17 i 18.30 - 19 sati. Dođite i uživajte u vrhunskim kazališnim trenucima!
🎭 GRADSKO KAZALIŠTE POŽEGA komedija “KOKOŠ” 30.10.2025. u 19 sati 🎭
Komedija "Kokoš" (Nikolaj Koljada) satkana je od pet fantastičnih karaktera koji nam u međusobnim duhovitim i strastvenim obračunima donose sav sjaj i bijedu života; onog bračnog, kazališnog, ljubavnog i izvanbračnog, tužnog i smiješnog. Na ovoj blatnoj kugli u našim kratkim životima nije nam dano puno. Imamo samo vlastito iskustvo susreta s ljudima, a samo o našoj spremnosti da čujemo drugoga i o našoj toplini i susretljivosti ovisi koliko ćemo vrijedan život živjeti i koliko će u njemu biti smisla. To je ono što nam i ovi likovi komedije poručuju!
Ulaznica 10,00 eura
🎭 TRAGAČI - TRI SESTRE NA INSTAGRAMU, 20.11.2025. u 19 sati 🎭
Tekst inspiriran motivima Triju sestara A. P. Čehova premješten je iz Rusije u bezimenu provinciju današnjice koja neodoljivo podsjeća i na hrvatsku stvarnost. Suvremene sestre, obasute šumom digitalnih informacija, preispituju vlastite sudbine i pokušavaju napraviti preokret u svojim monotonim životima. Najmlađa je od sestara Irina, pripadnica milenijalaca, koja se nađe na prekretnici života uoči svog tridesetog rođendana. Maša je voditeljica lokalne radijske emisije o kulturi i društvu. Olga, najstarija od sestara, suzdržana i usamljena nastavnica hrvatskog jezika, nastoji povesti sebe u bolji život, boreći se protiv samoće digitalnim sredstvima.
Ulaznica 12,00 eura
🎭 UMJETNIČKA ORGANIZACIJA GRUPA - MASKE, 25.11.2025. u 19 sati 🎭
Koristeći primjere iz klasične književnosti (Držić, Moliere, Krleža, itd.) u predstavi se prikazuju tipovi i karakteri koji i danas nastavljaju biti izvor inspiracije, kroz komične ili tragične zaplete. Od prvih crteža u špiljama, preko drevnih vračeva, starih Grka i Commedie dell'arte do klaunova nosa danas, maska je bila konstanta koja je nosila važnost, kako za izvođača koji je nosi, tako i za njegovu publiku. Za vrijeme kada su ljudi crtali u polumraku špilje, maska se koristila u lovu. Drevni su vračevi koristili maske kao dio ritualnog performansa u duhovne svrhe, koji je uključivao sve članove plemena. Stari Grci su imali ogromne maske s modificiranim otvorom za usta koji je funkcionirao kao megafon, kako bi ih čula golema publika amfiteatra. U Commediji dell'arte, najranijem obliku profesionalnog kazališta koje je bilo dominantno u Italiji od 16. do 18. stoljeća, maske su označavale normirane tipove likova i nije bilo neobično da jedan glumac glumi jedan lik, odnosno jednu masku, cijeli svoj život. A klaun je nešto potpuno drugo od onoga što mislimo da jest. Pogledajte!!!
Ulaznica 12,00 eura
🎭 TESLA TEATAR - HOLLYWOOD, 17.12.2025. u 19 sati 🎭
Predstavu su pripremili kazališni i televizijski glumci Fabijan Pavao Medvešek i Filip Sertić. Komedija ,u trajanju od 70 minuta, je nastala prema istinitim događajima. Radnja prati dva prijatelja glumca koji odluče ostvariti "američki san" i preseliti se u Los Angeles. Gledat ćemo njihovu avanturu - koga će sve od slavnih ličnosti upoznati, kako će se snaći i hoće li uspjeti ili ipak propasti? Povjerit će vam iz prve ruke zašto im se Tom Cruise zamjerio, kako je raditi s Meryl Streep i kakav je Brad Pitt kad se ugase kamere. Ovo je priča o prijateljstvu, snalaženju, traženju sreće i probijanju u Hollywoodu.
Ulaznica 15,00 eura
- PIŠE: Pakrački list
- 343
Danas, 27. listopada 2025., u našem će kinu u Hrvatskom domu dr. Franje Tuđmana uz Kulturno prosvjetno društvo "Sloga" prigodno obilježiti Svjetski dan audiovizualne baštine uz poseban filmski program u čast Ivici Vidoviću, jednom od najvećih glumaca s našeg područja.
Zahvaljujući Kino mreži i Hrvatskom državnom arhivu – Hrvatskoj kinoteci, publika u čak 34 kina diljem Hrvatske imat će priliku besplatno uživati u raznolikim ulogama ovoga nezaboravnog glumca, čije su interpretacije obilježile desetljeća domaće filmske i televizijske scene.
Program donosi dva antologijska naslova:
„Kužiš, stari moj“ (1973.), redatelja Vanče Kljakovića u 17.00h
Film koji je u Puli je nagrađen Zlatnom arenom za najbolju fotografiju i Srebrnom arenom za drugu najbolju glavnu mušku ulogu glumca Ivice Vidovića. U ovom kultnom filmu Vidović tumači lik Glistu, siromašnog mladića s trešnjevačke periferije koji pokušava pronaći svoje mjesto pod suncem u gradu punom izazova. Film je ostao zapamćen po rečenici koja je ušla u povijest hrvatske kinematografije:
„Ja sam za ljubav, pa makar bila i nesretna.“
„Servantes iz Maloga mista“ (1982.), redatelja Danijela Marušića u 19.00h
Ova topla i nostalgična priča vraća nas u prepoznatljiv svijet serijala „Našeg maloga mista“, u kojem Ivica Vidović tumači lik Tončija s nadimkom Servantes, koji se vraća iz Čilea u Malo Misto, a uz njega u filmu glumi i legendarni Boris Dvornik. Obojica su ostavila neizbrisiv trag kao istinski velikani hrvatske kinematografije:
"Tisno je tisno…vitrovi pušu, valovi nasrću, brod se gingolaje, mužika zavija…ti samo čekaš da pristaneš u tu neku mirnu, tihu luku…da nam da mira u svom krilu…jastučić srca…Živi se, Fiorito moj, samo u fantaziji"
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 937
U organizaciji Gradske knjižnice Pakrac u sklopu programa Mjesec hrvatske knjige u Spahijskom podrumu, 23. listopada od 18 sati, održano je predstavljanje romana Svjetlost dana karizmatičnog pakračkog autora Danijela Špelića. Na ovom opsežnom djelu od 440 stranica autor je radio punih deset godina, a posebno je značajno što je upravo ovo prvo književno predstavljanje održano u Spahijskom podrumu.
Danijel Špelić (1979.) je hrvatski kolumnist, amaterski filmski kritičar, scenarist i član Društva hrvatskih književnika koji broji iza sebe jedanaest romana i zbirku priča što od kriminalističke fikcije do znanstvene fantastike i horora. Romani Vidio sam kako umireš i Uljezi adaptirani su u radio drame na Hrvatskom radiju, a po romanu Uljezi je 2018. snimljen dugometražni film Granice straha koji je premijerno prikazan u Pakracu.
Program predstavljanja romana je započeo kratkim filmom i čitanjem odlomaka iz romana koje su interpretirali pakrački srednjoškolci Srećko, Antonela i Mislav. U nastavku su o knjizi, uz samog autora, razgovarale Tanja Španjić, profesorica hrvatskog jezika u Srednjoj školi Pakrac, te književnice i čitateljice Renata Glogoški Pavoković i Vlatka Planina. Posebna gošća večeri bila je Arianna, koja je utjelovila glavni lik romana, čime je događanju dala dodatnu umjetničku dimenziju. Svi su se pritom mogli počastiti slasticama i pićem posebno osmišljenima prema tematici večeri.
Autor je otkrio kako je inspiraciju za roman pronašao u djelima Stephena Kinga, posebno u kratkoj priči Tajne Salema.
„Kao veliki ljubitelj Kingova stvaralaštva, dobio sam ideju napisati priču smještenu u naše krajeve. Roman je u početku bio samo proba, mogu li stvoriti priču koja će se svidjeti čitateljima, ali s vremenom, kako se ideja širila, pisanje je postao pravi izazov. Svejedno, uspio sam ga završiti i do sada nisam dobio nijednu lošu kritiku“, izjavio je Danijel Špelić.
Radnja romana započinje napetim obračunom u lovačkoj kući u Schwarzwaldu, čime se odmah stvara mračna atmosfera. Priča vodi čitatelja kroz niz europskih lokacija – od Berlina, Nizozemske, Austrije, Norveške, Francuske i Češke do planinskih područja Slavonije, posebice oko Papuka, pakračke okolice i tvrđave Ružica grad. Autentični opisi stvarnih mjesta i povijesna realnost u vremenu o kojem se piše daju romanu dodatnu vjerodostojnost i dubinu.
Glavni likovi, Arianna, vampirica koja lovi iz osvete i potrebe za opstankom, te Kristijan, bivši policajac i lovac na vampire, istražuju granice između dobra i zla.
„Vampiri su mi oduvijek bili najzanimljiviji jer nude širok prostor za pripovijedanje. Za razliku od vukodlaka i drugih čudovišta, oni su moralno složeni i svjesni svojih postupaka“, pojasnio je autor.
Špelić naglašava da njegovi vampiri nisu samo negativci te da njihova borba s vlastitim traumama i osjećajem izoliranosti daje priči psihološku dubinu. Uspjeh suradnje dvaju glavnih likova ovisi o spremnosti na promjenu i suočavanje s vlastitim demonima.
Svjetlost dana tako nudi mješavinu horora, akcije, vampirske mitologije i psihološke introspekcije, ispisanu modernim stilom i smještenu u realne prostore Europe i Slavonije. Za čitatelje koji vole zahtjevno strukturirane, napete i tematski složene romane, ovo djelo donosi svjež pristup vampirskoj tematici.
- PIŠE: Pakrački list
- 1431
U Srpskoj kući u Pakracu u subotu, 18.listopada 2025. godine, održana je kulturno- obrazovna večer tokom koje su prikazana dva dokumentarna filma posvećena Kosovu i Metohiji, među kojima je i dokumentarno-igrani film „Dobročinitelj“, autora Boška Milosavljevića. Događaj je organizirala Podružnica Srpskog demokratskog foruma Zapadne Slavonije i privukao je brojne građane zainteresirane za teme kulturnog nasljeđa i historijskog pamćenja.
Film „Dobročinitelj“ donosi priču o Simi Andrejeviću Igumanovu, prosvjetitelju i zadužbinar čije je djelovanje ostavilo dubok trag u povijesti i kulturi srpskog naroda. Nakon projekcije uslijedio je i dodatni film koji tematizira suvremeni kontekst Kosova i Metohije, a večer je upotpunjena predavanjem autora filmova.
„Cilj ovakvih projekcija nije samo da pričamo o prošlosti, već i da potaknemo dijalog o kulturnom identitetu i vrijednostima koje dijelimo. Kulturno nasljeđe je prostor susreta, ne razdvajanja“, poručio je autor Boško Milosavljević, dodavši da je večer u Pakracu bila prilika za razmjenu mišljenja i iskustava.
Nikola Ivanović zahvalio je autoru na gostovanju i istaknuo značaj kulturnih događaja u manjinskim zajednicama: „Kultura je most koji povezuje ljude i zajednice. Večeras smo kroz film i razgovor podsjetili sebe i druge na važnost očuvanja kulturnog pamćenja, ali i vrijednosti dijaloga i uvažavanja“.
Događaj je završen neformalnim druženjem uz razgovor s autorom, a prisutni su izrazili želju da se slične kulturne večeri nastave i u budućnosti.
Izvor: VIjeće srpske nacionalne manjine Grada Pakraca
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 644
U Češkom domu u Prekopakri 18. listopada u 19 sati održana je redovna godišnja smotra pjevačkih zborova Čeških beseda Saveza Čeha u Hrvatskoj pod nazivom „Krajanske zpevaky“. Događanje su zajednički organizirali Savez Čeha Republike Hrvatske i Češka beseda Prekopakra, a okupilo je, uz domaćine, još devet pjevačkih zborova iz pretežito okolnih krajeva.
Program su otvorili domaćini iz Prekopakre sa pjesmama "Ej lasko, lasko", "Červena ružička" i "Jde potok lučinou" , nakon čega su nastupili zborovi i skupine iz Bjeliševca, Daruvarskog Brestovca, Garešnice, Gornjeg Daruvara, Kaptola, Končanice, Šibovca i Virovitice, dok je večer zaključila mješovita pjevačka skupina Bjeliševac, koja je oduševila publiku izvedbom češkog bećarca. Svaki zbor predstavio se pjesmama u duhu bogate češke glazbene tradicije.
Svečanosti je nazočila Ana-Maria Štruml-Tuček, predsjednica Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, koja je na češkom jeziku pozdravila sve sudionike i poželjela im ugodnu glazbenu večer.
Na kraju svakog programa, Igor Matek, tajnik Češke besede Prekopakra i voditelj događaja, uručio je svim pjevačkim skupinama Priznanja za sudjelovanje. Smotra je završila tradicijskom i zajedničkom izvedbom pjesme „Pisnička česka“, koju su na pozornici Češkog doma Prekopakra otpjevali svi sudionici.
Nakon službenog dijela, za sve izvođače je priređena večera i druženje, čime je zaključena još jedna uspješna večer posvećena očuvanju češke pjesme i kulturne baštine, a sudjelovanjem brojnih pjevačkih zborova iz različitih sredina ponovno je istaknuta uloga Saveza Čeha i lokalnih Čeških beseda u očuvanju identiteta te promicanju kulturne raznolikosti i međusobnog povezivanja članova češke zajednice.