- PIŠE: Mario Barać
- 406
U ponedjeljak 30. ožujka u 17 sati na Dječjem odjelu Gradske knjižnice Pakrac u Spahijskom podrumu bit će otvorena izložba dječjih radova „Mali umjetnici“ koja je je realizirana suradnjom Dječjeg vrtića „Maslačak“ te knjižnice i Muzeja Grada Pakraca.
Na izložbi će biti predstavljeni radovi malih kreativaca iz skupine „Ptičice“ koji su nastali kroz projekt kojeg su osmislili i realizirali odgojitelji Igor Horvat i Valentina Matoušek te pedagoginja Katarina Lapaš.
Odgojna skupina „Ptičice“ je krenula na simbolično putovanje svijetom mašte i osjećaja. U „šumi emocija“ djeca su susrela strah i crtala su prikaz straha ugljenom, nadahnuta djelom Edvarda Muncha. Nakon suočavanja sa strahom, djeca su radosne doživljaje glazbe i plesa prikazivala izražajnim bojama tempera, po uzoru na Henrija Matissea. Putovanje ih je potom dovelo do nježnosti i potrebe za usporavanjem, izražavanjem kolažima, a inspiriranim kubističkim pristupom Pabla Picassa. Promatrajući lišće koje pada, djeca su akvarelom slikala vlastite doživljaje, potaknuta radovima Slave Raškaj. Na kraju su oblikovala skulpture u glini, inspirirane skulpturom Auguste Rodina. Dječje likovno stvaralaštvo u ovoj izložbi prati i izmjenu godišnjih doba, prikazujući tematske motive karakteristične za svako razdoblje.
Dječje ekspresije nisu se zadržavale na putovanju pogledom umjetnika i tematski izmjenom godišnjih doba, već su se proširile na vlastiti svijet ekspresije i mašte prikaza prijateljstva, slikovnica i istraživanja u boji na velikim formatima papira. Radovi su često nastajali suradnjom djece, čime su razvijali socijalne vještine, dogovaranje i zajedničko stvaranje.
Izložba će biti otvorena do 22. travnja 2026.
- PIŠE: Mario Barać
- 754
Dječja glumačka sekcija KPD „Sloga“ pod vodstvom Dubravke Špančić danas je u Hrvatskom domu dr. Franjo Tuđman premijerno izvela autorsku kazališnu predstavu „Internet u šumi“.
Predstava je izvedena u sklopu obilježavanja Svjetskog dana kazališta 27. ožujka, najprije u jutarnjim satima za učenike nižih razreda osnovne škola, a u večernjim satima i za širu publiku.
Iz KPD „Sloga“ 25. travnja najavljuju novu premijeru. Tog dana će u 20 sati u Hrvatskom domu izvesti još jednu autorsku predstavu „Varalice“ u kojoj će biti puno glazbe i plesa. U predstavi glume, pjevaju u plešu lokalne amaterske glumice, a većini će to biti kazališni debi.
- PIŠE: Domagoj Ajman
- 1109
Osnovna glazbena škola Pakrac 26. ožujka je bila domaćin Županijske smotre zborova upriličene u Gradskoj vijećnici kurije Janković na kojoj je nastupilo osam zborova iz sedam osnovnih škola, ukupno oko 240 učenika.
Smotru je otvorio veliki pjevački zbor Osnovne škole Lipik. Uz učenike pakračke glazbene škole, zborskim pjevanjem predstavili su se i učenici Osnovne škole Julija Kempfa iz Požege, Osnovne škole Vilima Korajca iz Kaptola, Glazbene škole Požega – Područni odjel Velika, Osnovne škole Zdenka Turkovića Kutjevo i Glazbene škole Požega, a svaki zbor u jednosatnom programu smotre koja nije imala natjecateljski karakter izveo je po dvije ili tri skladbe, dok je pakrački zaključio smotru s četiri izvedbe.
- Gradonačelnik Tomislav Novinc
- Prije početka smotre gradonačelnik Pakraca Tomislav Novinc prigodno se obratio okupljenima, a ravnateljica OGŠ Martina Golub pozdravila je goste i povjerenstvo Županijske smotre zborova Teu Silađi, Jadranku Radonić Sirovica i Miroslava Badrova te im poželjela ugodan boravak u Pakracu.
- Ravnateljica OGŠ Martina Golub
- PIŠE: Pakrački list
- 659
- Učenici Osnovne škole braće Radića Pakrac /Foto: Filmska skupina Osnovne škole braće Radić Pakrac
Projekt „Podcast u nastavi jezika“ povezao digitalne alate, istraživački rad i nastavu hrvatskoga jezika
U utorak, 17. ožujka 2026., u prostoru Spahijskog podruma u Pakracu održana je premijera školskih podcasta pod nazivom „Povijest hrvatskoga jezika kroz učeničke podcaste“ koje su tijekom školske godine pripremali učenici Osnovne škole braće Radića Pakrac.
Premijera je upriličena u sklopu obilježavanja Dana hrvatskoga jezika, koji se u Hrvatskoj tradicionalno održavaju od 11. do 17. ožujka. Ta se kulturna manifestacija obilježava u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, objavljenu 17. ožujka 1967. godine u časopisu Telegram. Upravo na 59. obljetnicu objave Deklaracije učenici su odlučili publici predstaviti podcaste koje su vrijedno snimali tijekom ove školske godine.
- Foto: Filmska skupina Osnovne škole braće Radić Pakrac
Deklaracija je bila jedan od ključnih dokumenata u borbi za samostalni razvoj hrvatskoga jezika jer je naglasila pravo hrvatskoga naroda da svoj jezik naziva vlastitim imenom – hrvatskim jezikom – bez dodatnih atributa i dvosmislenosti. Tekst Deklaracije sastavili su istaknuti hrvatski intelektualci: Miroslav Brandt, Dalibor Brozović, Radoslav Katičić, Tomislav Ladan, Slavko Mihalić, Slavko Pavešić i Vlatko Pavletić. Upravni odbor Matice hrvatske prihvatio je tekst 13. ožujka 1967., a potpisalo ga je osamnaest hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova.
Projekt „Podcast u nastavi jezika“ povezuje suvremene digitalne alate s nastavom hrvatskoga jezika. Podcast se pritom koristi kao kreativan i komunikacijski oblik učenja koji učenike potiče na istraživanje, izražavanje i dijeljenje znanja. Na taj način učenici razvijaju jezične, komunikacijske i digitalne kompetencije kroz praktičan i istraživački rad.
Projekt su osmislile i s učenicima provode nastavnica hrvatskoga jezika Martina Nenadović Lneniček i nastavnica likovne kulture Nikolina Zanetti. U njegovoj realizaciji aktivno sudjeluju učenici koji pohađaju dodatnu nastavu hrvatskoga jezika te članovi školske filmske skupine.
- Foto: Filmska skupina Osnovne škole braće Radić Pakrac
Cilj projekta je snimanje serijala podcasta „Povijest hrvatskoga jezika kroz stoljeća“, koji se sastoji od sedam epizoda. U njima učenici obrađuju ključne trenutke u razvoju hrvatskoga jezika – od prvih rječnika i gramatika, preko djelovanja Ozaljskoga književnog kruga, do Ljudevita Gaja i hrvatskoga narodnog preporoda te važnih povijesnih trenutaka u kojima je hrvatski jezik dobio značajnu političku i društvenu ulogu.
Jedna od epizoda posvećena je jezičnoj politici u vrijeme Jugoslavije i događajima poput Novosadskog dogovora i Deklaracije iz 1967. godine. Završna epizoda, koju učenici tek planiraju snimiti, donijet će pregled položaja hrvatskoga jezika u suvremenoj Hrvatskoj i u europskom kontekstu. U njoj će se pojaviti maštovit intervju s Ljudevitom Gajem koji u zamišljenom razgovoru „dolazi“ u 21. stoljeće i komentira način današnje komunikacije – od poruka na mobilnim telefonima do novih riječi koje koriste generacije Z i Alfa.
Program je započeo uvodnim riječima domaćina, nakon čega su nastavnice predstavile ideju i ciljeve projekta. Potom je učenica Ana Belac, inače voditeljica podcasta, upoznala okupljene s detaljima projekta te predstavila nazive dosad snimljenih i planiranih epizoda. Publika je imala priliku poslušati nekoliko odabranih podcasta.
- Učenica Ana Belac, voditeljica podcasta /Foto: Filmska skupina Osnovne škole braće Radić Pakrac
Nakon slušanja uslijedio je kratak razgovor u kojem su učenici govorili o procesu nastanka podcasta – od istraživanja i pisanja scenarija do snimanja i montaže.
Premijera je pokazala kako se povijest jezika može približiti učenicima na suvremen i zanimljiv način. Spoj digitalnih medija, istraživačkog rada i kreativnog izražavanja potaknuo je učenike na aktivno promišljanje o hrvatskome jeziku i njegovu razvoju kroz stoljeća.
- Foto: Filmska skupina Osnovne škole braće Radić Pakrac
Projekt je realiziran u suradnji s ravnateljicom Gradske knjižnice Pakrac Monikom Lucić Fider čime je još jednom potvrđena važnost suradnje škole i knjižnice u promicanju jezika, kulture i znanja u lokalnoj zajednici.
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 591
- Predavanja o rezultatima arheoloških istraživanja Starog grada Pakraca
„Od nacionalne važnosti je dokaz da nedemokratski režimi nisu čuvali našu povijest i da mi moramo danas učiniti više. To nas mora ujediniti u nastojanju da pokažemo svoj viši stupanj civilizacije i da ne dopustimo da nestane naša kultura koje je izričito bitna. Hrvati 200 godina nisu imali puno svijesti o svojoj povijesti a to možete vidjeti po tome da su se sve znamenitosti nazivale turskima - turski grad, turska kula, tursko groblje…Hrvati nisu znali da su ovdje tisuću godina nego su mislili da su došli s turcima. To je tragedija koju mi učimo i vidimo u arheologiji i zato tu tragediju pokušavamo ispraviti našim zalaganjem, radi naših predaka!“ istaknuo je mag. arheol. Krešimir Vacek u svom predavanju "Otkrij stari Pakrac" o rezultatima arheoloških istraživanja 17. ožujka u Spahijskom podrumu.
Govoreći o povijesnim slojevima lokaliteta, osvrnuo se i na razdoblje oslobođenja od Osmanlija.
„Sloj zemlje Starog grada u vrijeme oslobođenja od turaka pokazuje da je ispunjen željeznim kuglama. Ono što je bitno za našu nacionalnu povijest, da na istom mjestu imamo prvi oružani sukob, ponovno između istoka i zapada. Da li slučajno, ali opet se povijest ponavlja“, rekao je.
- Mag. arheol. Krešimir Vacek
Arheološka istraživanja potvrdila su čestu prisutnost sukoba na ovom području, o čemu svjedoče pronađeni grobovi, ostaci strijela, dijelova vatrenog oružja i topovskih kugli.
U predavanju se dotaknuo i iranske teorije o podrijetlu Hrvata i prijevodu riječi Hrvat kao „čuvar granice“ te povijesne uloge prostora Pakraca kao graničnog područja. Također su otkriveni i ostaci ranogotičke crkve koja je imala i obrambenu funkciju.
„Takva tvrđava-crkva koju smo pronašli postoji gotovo identična u Gori kod Petrinje koja je potvrđeno templarska. Crkva ima izravno ranogotički francuski stil i pronalazimo izljev svete vode kojeg do sad imaju samo tri templarske crkve, a njega ima i Pakračka. Pakrac je izravan dokaz direktnog dolaska križara iz Francuske kao izaslanika crkvene vlasti, i ne preko Mađarske iako smo u Hrvatsko-Ugarskom kraljevstvu. Dolaze isključivo zbog granice, zbog borbe s hereticima“, što je Vacek kasnije detaljnije obrazložio i potkrijepio pronalascima u svom predavanju.
Svi dosadašnji radovi i rezultati istraživanja ukazuju i na veliki potencijal uređenja lokaliteta kao arheološkog parka, čime bi Stari grad Pakrac ponovno dobio značajnu ulogu u identitetu grada te postao važan dio kulturne i turističke ponude.
Podršku cijelom projektu izrazio je i predstavnik gradonačelnika te predsjednik Gradskog vijeća Miroslav Ivančić.
„Pohvalio bih naš Muzej i Krešimira te sve djelatnike Muzeja na entuzijazmu te da povijest našeg grada konačno izađe na vidjelo. Mlade generacije koje dolaze znaju što je Hrvatska bila i koliko se u ovom gradu odvijala bogata povijest te moraju na njega biti ponosni. Deset godina već traje istraživanje, a vjerujem da i u sljedećih sto godina bi bilo posla u našem gradu što istraživati i kopati i uvijek bi bilo zanimljivo, a našim mladima koji rade na iskopima želim da se ne umore od istraživanja i da ne stanu na preprekama na koje nailaze“, izjavio je Ivančić.
Na predavanje se osvrnula i ravnateljica Muzeja grada Pakraca Jelena Hihlik, naglasivši važnost lokaliteta za razvoj grada.
„Mislim da su svi upoznati sa činjenicom da je stari grad Pakrac arheološki lokalitet od lokalnog značaja, ali i od nacionalnog i da je ishodišna točka razvoja našeg grada. Baš zato nam je drago što ovo predavanje održavamo u sklopu Dana grada Pakraca. Inače cijeli projekt istraživanja je projekt aktivan od 2017. te ga podržava i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske sa značajnim sredstvima. Ono što nam je jako drago je što se iz godine u godinu sve veći broj mladih uključuje u ova istraživanja i na taj način istražujemo svoju zavičajnu povijest i srednjovjekovni identitet koji smo izgubili jer ostataka starog grada Pakraca iznad zemlje nema još od 20-ih godina 20. stoljeća, no na sreću, zemlja dobro čuva preostale ostatke i ova istraživanja su donijela vrlo značajne i senzacionalne rezultate“, rekla je Hihlik.
Istraživanja su u početku vodili stručnjaci zagrebačkog Instituta za arheologiju, a kasnije ih je preuzeo Muzej grada Pakraca koji je voditeljem daljnjih istraživanja imenovao upravo Vaceka. On se zahvalio svima koji su doprinijeli realizaciji projekta.
„Unaprijed se zahvaljujem ovdje prisutnoj saborskoj zastupnici Anamariji Blažević, koja nas dugi niz godina prati i podržava u radu, Miroslavu Ivančiću, predstavniku gradonačelnika, kolegicama iz muzeja i knjižnice na pomoći i organizaciji. Zahvalio bih svima koji su omogućili da se ovo sve realizira, posebno konzervatoricama iz Pakraca i Požege i svim građanima koji trpite naše kopanje usred grada, ali danas želim iskoristiti to da opravdam naš napor i moram u vašu korist reći da su se vaše primjedbe do danas promijenile na bolje.“, zaključio je Vacek.
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 1495
- Prvo mjesto - ekipa "Sestra i nečista braća"
Ekipa „Sestra i nečista braća“ ostvarila je najbolji rezultat s ukupno 39 osvojenih bodova i pobijedila na kvizu „(Ne)Poznati Grad Pakrac“ koji je održanom 16. ožujka u novom prostoru Gastro kutka Spahijskog podruma, a povodom Dana Pakraca.
Na kvizu je nastupilo šest ekipa, a borba za drugo mjesto bila je posebno napeta jer su dvije ekipe natjecanje završile s istim brojem bodova, pa je pobjednik odlučen tek nakon dodatnog pitanja, a najbliži točnom odgovoru bila je ekipa „Šišmiši“, koja je tako osvojila drugo mjesto. Riječ je o ekipi koja je prvi put sudjelovala na ovom kvizu, a čine je članovi Udruge slijepih Pakrac–Lipik, predvođeni Stankom Kovačićem.
- Drugo mjesto - ekipa "Šišmiši"
Treće mjesto, s 36 bodova, pripalo je ekipi „20 do keca“, koja je prošle godine na istom kvizu odnijela pobjedu u sličnom sastavu.
- Treće mjesto - ekipa "20 do keca"
Organizatori, Grad Pakrac, Gradska knjižnica Pakrac i Muzej grada Pakraca, uz podršku Pivovare Slavonica, su pobjedničku ekipu nagradili poklon-paketom Pivovare Slavonica, dok su drugoplasirana i trećeplasirana ekipa dobile poklon-pakete Spahijskog podruma i Grada Pakraca. Nagrade je natjecateljima uručio gradonačelnik Tomislav Novinc.
Kviz se sastojao od četiri seta pitanja iz različitih tematskih područja, od povijesti grada do suvremenosti, preko germanizama, književnika, pilota i nadimaka, pa sve do prepoznavanja logotipa, graditeljstva i sporta. Sudionici su tako kroz zabavno natjecanje imali priliku proširiti svoje znanje o vlastitom gradu.
- Jelena Hihlik i Monika Lucić Fider objašnjavaju pravila kviza "(NE)poznati Pakrac"
Iako je završni poredak bio vrlo tijesan, natjecanje je proteklo u vedrom i prijateljskom ozračju, uz mnogo smijeha, druženja i dobre zabave.
Često se pretpostavlja da ljudi dobro poznaju svoj zavičaj, no ovakav kviz pokazuje kako uvijek postoji nešto novo i zanimljivo što se može naučiti o Pakracu i njegovoj bogatoj povijesti. Također, više o gradu zainteresirani će moći doznati na predavanju arheologa Muzeja grada Pakraca i voditelja istraživanja Krešimira Vaceka, koji će 17. ožujka 2026. godine u 18 sati u Spahijskom podrumu predstaviti najnovije rezultate arheoloških istraživanja Starog grada Pakraca.
