- PIŠE: Suzana Bartolić
- 1028
Jučer, 14. rujna, u Domu dr. Franje Tuđmana s početkom u 18 sati, održan je nastup pet kulturno-umjetničkih društava u sklopu manifestacije „Pakračko ljeto”, a organizirana je pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, županije Požeško-slavonske, Grada Pakraca i Turističke zajednice Grada Pakraca.
Iako je neposredno prije početka programa grad pogodilo jako nevrijeme praćeno kišom i ledom, to nije umanjilo raspoloženje ni izvođača ni publike. Članovi KUD-ova prkosno su pjesmom i plesom unijeli vedrinu u večer, a posebno je odjeknula izvedba popularne pjesme Najboljih Hrvatskih Tamburaša „Joj Anice”, kojom su dočekali i nasmijali okupljene posjetitelje, unatoč mokroj odjeći i vremenskim neprilikama.
Prije samog početka službenog programa publici i gostima se obratila Dubravka Arland, predsjednica KUD-a „Seljačka sloga“ Prekopakra, koja se zahvalila gradonačelniku, saborskoj zastupnici i bivšoj dugogodišnjoj članici Anamariji Blažević te svim organizatorima.
„Hvala i vama ostalima što ste svojim dolaskom uveličali 13. po redu smotru folkora „Pakračko ljeto“. Vidjet ćete i ove godine, kao i do sada, sve raznolikosti i ljepote naših narodnih nošnji te običaje društava iz različitih županija. Svima vama želim da uživate u programu koji su za vas pripremili vjerni čuvari kulturne baštine koji svojim radom, trudom i ljubavlju čuvaju bogatstvo hrvatskog folklora“, zahvalila se predsjednica Arland.
„Vrijeme je ipak napravilo svoje pa nismo mogli organizirati i mimohod po pakračkim ulicama te našoj šetnici, a loše raspoloženje što ga je donijela kiša i led nestalo je uz pjesmu i ples ekipe koja nas je dočekivala ispred ulaza“, obratio se Tomislav Novinc, gradonačelnik.
„Prije trinaest godina, dok sam bila tajnica u Seljačkoj slozi, pokrenuli smo ideju o Smotri folklora jer se u Pakracu do tada nije ništa slično održavalo. Željeli smo pokazati bogatstvo koje se čuvalo u škrinjama naših baka. Danas mi je posebno drago što naše društvo ima i mladu folklornu skupinu, jer najveća nam je zadaća prenositi kulturnu baštinu i tradiciju na nove generacije.“ izjavljuje ponosno Anamarija Blažević, saborska zastupnica.
Tradicionalno otvaranje 13. smotre folklora pripalo je domaćinima, KUD-u „Seljačka sloga“ iz Prekopakre. Program su započeli najmlađi članovi dječje skupine, a potom su nastupili i odrasli članovi, prepoznatljivi po osebujnom izgledu i bijeloj narodnoj nošnji, zbog čega su poznati kao „bijeli Šokci“. Osim što redovito nastupaju u vlastitom kraju i susjednim zemljama, sudjelovali su i na izborima ljepote narodnih nošnji u Starim Mikanovcima, Trnjanima i Novoj Gradiški, gdje su svaki put osvajali vrijedne nagrade i priznanja.
Publiku je potom nasmijao nastup i koreografija članova KUD-a „Branimir 888“ iz Muća. Društvo koje njeguje stare običaje kroz ples i pjesmu te nastupa diljem Hrvatske i u inozemstvu predstavilo se koreografijom „Prosidba divojke mućkog kraja“.
„Ovom izvedbom prikazat ćemo dio svadbenih običaja mućkog kraja. Mladoženja sa svojim svatovima stiže pred kuću mladenke, tražeći navodno izgubljeno janje. Između svih domaćih životinja od kojih se u prošlosti živjelo, ovca je zauzimala najvažnije mjesto. Ona je hranila i odijevala obitelji te joj je pridavana posebna važnost. Isto tako, nijedna životinja nije tako krhka, skromna i ljupka kao janje zato baš janje predstavlja mladu djevojku po koju prosci dolaze. Domaćini im pokušavaju podvaliti krivo janje, djevojku ili stariju ženu s očitim manama. Kada prava mladenka iziđe, za nju se plaća unaprijed dogovorena svota novca, te se nastavlja slavlje i odlazi u crkvu na obred vjenčanja. Ovaj običaj kupovine i izvođenja mlade može se vidjeti i na današnjim svadbama, ali izmijenjenog oblika i značenja“, objasnili su članovi. Nastup su završili u veselom tonu, bacajući bombone djeci, baš kao što su to nekada činili svatovi, što je izazvalo oduševljenje i među mlađima i među starijima.
Sljedeći na pozornici nastupili su članovi KUD-a „Seljačka sloga“ iz Spišić Bukovice, mjesta nedaleko od Virovitice. Ovo društvo s ponosom se može pohvaliti tradicijom dugom više od 90 godina, tijekom kojih su brižno čuvali kulturnu, materijalnu i nematerijalnu baštinu svoga kraja. Uz bogatu glazbenu, vokalnu i plesnu ostavštinu, posebnost im daju autohtone narodne nošnje te prepoznatljiva ženska frizura zvana „Žaba“.
Predstavili su se programom pod nazivom „Ovako se Bukovčani nose“, u kojem su izveli splet izvornog plesa i kola poput Bukovačkog kola, „Oj jabuko zelenika“, „Sad moj ragi“ i „Drmeša“. Nastup su započeli tradicionalnom igrom „Lojtrice“, po kojoj su posebno poznati.
Uslijedio je nastup KUD-a „Zeleni Gaj“ iz Gaja. Osim što nastupaju na području Pakraca i Lipika, nastupali su na brojnim smotrama folklora u Republici Hrvatskoj: Đakovačkim vezovima, Vinkovačkim jesenima, Zagrebačkoj međunarodnoj smotri folklora, smotri LIDAS u Pleternici te imaju gostovanja u inozemstvu: u Njemačkoj, Mađarskoj, Češkoj i Francuskoj. Mogu se pohvaliti svojim nošnjama među kojima su neke stare i do stotinjak godina. Uz voditelja Željka Tomaševića izveli su izvorne plesove i pjesme iz Gaja: „Gajski bećarac“, „Išla Dunja žito žeti“, „Švapsko kolo“, „Ples s metlom“ i „Gajski drmeš“.
Pod motom „Nismo mi barabe ni lole, već gospoda iz Slavonskog Broda“ na smotri su nastupili članovi KUD-a „Smilje“ iz Slavonskog Broda. Istaknuli su se svojim narodnim nošnjama iz privatnih kolekcija članova, koje su bile drugačije od ostalih. Društvo redovito nastupa širom Hrvatske i u inozemstvu, a ponosno se mogu pohvaliti i vlastitim tamburašima. Sudjelovali su i u snimanju igranog filma „Sveta obitelj“. Pod vodstvom predsjednice i voditeljice Marije Iljazinović izveli su čak sedam koreografija i pjesama, kojima su na samom kraju priredbe unijeli dodatno veselje u dvoranu. Publika ih je nagradila pljeskom, pjevala s njima i iskreno uživala u nastupu.
Iako se činilo da je program prebrzo završio, vrijeme je zapravo proletjelo u ugodnoj i veseloj atmosferi. Čak i prilikom rastanka, iz garderoba su se još uvijek mogli čuti pjesma, ples i smijeh.
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 768
U Češkom domu u Prekopakri, u subotu 13. rujna od 19 sati održan je kulturni program u sklopu ovogodišnjeg Pakračkog ljeta, koji je okupio posjetitelje i ljubitelje češke kulture.
Manifestacija je održana uz potporu Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske i Grada Pakraca.
Članovi Češke besede Prekopakra priredili su program obogaćen običajima i specijalitetima koje s ponosom prenose generacijama, a ispunjen pjesmom i plesom, pa su posjetitelji imali priliku doživjeti pravu češku tradiciju.
Uz pozdrave publici i gostima, koje su u uvodu uputili voditelji manifestacije i sami članovi, Nevena Oulovski i Igor Matek, najavljen je redoslijed nastupa. Program su otvorili domaćini koji su donijeli poseban ugođaj izvedbom triju zborskih pjesama – „Červena ružička”, „Jde potok lučinou” i „Gdiž jsem šel po rinku” pod vodstvom profesorice Jadranke Radonić-Sirovica te nastupom folklorne skupine „Usmjev” s voditeljicom Anitom Novak .
„Češka beseda Prekopakra će se pokazati u najboljem svjetlu. Iako ima 118 godina, i dalje je mlada i poletna”, poručila je Nevena u najavi.
Manifestaciji su se pridružili i gosti, koji su svojim izvedbama dodatno obogatili program i pokazali raznolikost kulturne baštine ovoga kraja. Nakon domaćina, nastupio je zbor Češke besede Dolní Střežany pod vodstvom Ankice Nehvatal koji ove godine slave 30. obljetnicu osnutka.
Svojim dolaskom program je uveličalo i Slovačko kulturno-umjetničko društvo „Ivan Brnik Slovak” iz Jelisavca. Društvo kojemu je na čelu učitelj Tomislav Rajković broji više od stotinu aktivnih članova u plesnoj i dječjoj plesnoj skupini, crkvenom orkestru i pjevačkom zboru. Predstavili su se s dva plesna nastupa uz voditelja Matea Kubala.
Nakon njih, pozornicu je preuzeo zbor Češke besede Daruvarský Brestov, pod vodstvom Zdenke Šutijove. Društvo, osnovano davne 1926. godine, danas okuplja 298 članova i aktivno djeluje kroz pjevačku, folklornu i glazbenu skupinu, limenu glazbu te kreativno-gastronomsku sekciju. Rado se odazivaju svakom pozivu za nastup.
Program je zaključen nastupom limene glazbe Češke besede Dolani, koji su s voditeljicom Adrianom Lukaš izveli dvije skladbe. Ovo društvo osnovano je 1919. godine, a limena glazba djeluje od 1974. Za svoj rad primili su priznanje Grada Daruvara, a ove godine snimili su i svoj prvi CD.
Nakon službenog dijela, uslijedilo je druženje uz češke specijalitete, uz zahvale i svim članicama i članovima koji su neumorno radili u kuhinji.
Jedno od glavnih obilježja češke kuhinje svakako su tradicionalni češki knedlíky, po kojima je manifestacija i dobila ime. U nastavku donosimo njihovu verziju recepta koji se prenosi s generacije na generaciju, a pripremile su glavne kuharice te uz osmijeh dodale: „Nema glavne kuharice, mi smo ovdje sve glavne.”
Češki knedlíky
Prvo se kila krumpira opere i skuha u ljusci oko 25 minuta. Provjeri čačkalicom je li kuhan, pa ga izvadi iz kipuće vode i stavi u drugu posudu te zalij hladnom vodom. Ostaviti da se krumpiri u ljusci hlade 20-30 minuta. Nakon toga ih izvadi iz hladne vode, oguli i pasiraj gnječilicom za krumpir dok ne postane glatka smjesa. U smjesu dobivenog pirea dodati 2 jaja, sol po želji i brašna toliko da se može smjesa zamijesiti kao tijesto.
Dobro zamijesi i oblikuj u dugački valjušak koji se zatim reže na manje komadiće. Komadiće kuhaj u kipućoj slanoj vodi 4-5 minute. Za to vrijeme se posebno dinsta kiseli kupus na malo masnoće koju smo uzeli od pečenja mesa. Kad su knedle kuhane, ocijedi ih, isperi i stavi na dinstani kiseli kupus.
Dodatak: Od pripremljenog tijesta možemo napraviti različite varijante jela. Može se preliti slanim ili slatkim umakom, puniti džemom ili šljivama sa šećerom, a zatim oblikovati u loptice i kuhati u slanoj vodi. Nakon kuhanja, loptice se vade i prže u ulju s krušnim mrvicama, pa tako nastaje poznati i omiljeni desert – knedle sa šljivama.
Nedjeljno druženje proteklo je u opuštenom tonu, a od 10 sati na jezeru Pakurnovac okupili su se članovi Besede, nastavljajući susret u ugodnoj atmosferi. Iako su se neki članovi nadali većem odazivu, ostaje otvoreno pitanje zašto mladi izostaju čak i s ovakvih zajedničkih druženja, na koje zasad nitko nema pravi odgovor.
- PIŠE: Pakrački list
- 285
Završnom tamburaškom večeri privedeno je svom kraju 56. izdanje Zlatnih žica Slavonije, a nastupili su Slavonske lole, Berde bend, Šima Jovanovac, Stjepan Jeršek Štef, Ivan Štivić, Ravnica, Šokci, Anima Slavonica, Mia Dimšić, Gazde, Slavonija band & Klapa Grga, Vranac, Astal, Džentlmeni, Vlatka Kopić Tena, Lege i Kas, Viktorija Kulišić Đenka, Đuka Čaić, Ringišpil, Frano Pehar iTarapana, Mirna i Fijaker te Divne godine.
Pjesma „Nema lijeka koji ljubav liječi“, u izvedbi Gazdi, osvojila je nagradu za najslušaniju pjesmu s prošlogodišnjeg festivala, dok je nagrada Radio Osijeka za najljepši tekst inspiriran Slavonijom s lanjskog festivala, pripala Saši Rališu za pjesmu Sunce Slavonije, u izvedbi Ravnice.
Festival je zatvorio gradonačelnik Požege i predsjednik Organizacijskog odbora Borislav Miličević.
„Svima od srca zahvaljujem na zajedništvu, jer smo večeras posvjedočili ljubav prema tamburi i tamburaškoj glazbi. Još jedan prođe festival – i prije nego ta sjeta uđe u naša srca dozvolite mi da zahvalim svim izvođačima i autorima skladbi i sjajnim glazbenicima jer bez njih ove prekrasne večeri ne bi ni bilo. Zahvaljujem i svim ljudima dobre volje koji su nam pomogli da emocija s ovog prekrasnog trga stigne u svaki kutak hrvatske nam domovine. Ovdje u Požegi često ćete čuti onu bećarsku “neću i ne mogu”. Mi Požežani posebna smo sorta – ne možemo bez tambure i tamburaške glazbe, ne možemo bez kulena i vina i nećemo bez Zlatnih žica Slavonije. Stoga ja, takav kakav sam, umjesto da zatvorim 56. Zlatne žice Slavonije svečano najavljujem 57. Zlatne žice Slavonije 2026. godine“, rekao je Miličević.
Izvor: Požeško-slavonska županija
- PIŠE: Pakrački list
- 1632
Kulturno-glazbeni program „Nemoš omanut na Omanovcu” održan 6. rujna u večernjim satima pored Planinarskog doma „Omanovac“ okupio je brojnu publiku, a parkirna mjesta bila su popunjena sve do posljednjeg zavoja koji vodi do vrha najpoznatijeg pakračkog brda.
Uvertiru u glazbeni spektakl upriličila je grupa zanimljivog imena „Baby Babilon”, koja se posljednjih godina pojavila na sceni. Tako se uz sav repertoar pjesama s kojima su rasplesali okupljene, među kojima su bile „Beograd”, „Svijet”, „Frka” i „Madafanka”, vokalistica Klara Fiolić predstavila s ostalim članovima benda.
Prije glavnog koncerta večeri grupe Urban & 4, održan je tradicionalni poetski blok moderne poezije koji je upotpunio cijeli doživljaj. Čitajući poeziju s dvije mlade kolegice, Davor Nigović, Pakračanin s trenutnom adresom u Zagrebu, jedan od glavnih organizatora događaja i suvlasnik tvrtke „Sretni svijet”, dobio je najveći pljesak publike u kojem se vidjelo koliko ga podržavaju. Budući da u Zagrebu ima niz kontakata s poznatim licima s naše glazbene scene, svoju misao da pokloni nešto Gradu Pakracu uspio je sprovesti u djelo.
Glavni spektakl večeri, koncert poznatog riječkog vokala Damira Urbana i grupe „Urban & 4” je pod budnim okom punog mjeseca sat i pol vremena očarao publiku koja je plesala i pjevala uz svaku njihovu pjesmu, a predivan šumski krajolik, uz šarenilo svjetla pozornice davao je neopisiv doživljaj. Koncert je kulminirao u izvedbi jedne od njihove najpoznatije pjesme „Mjesta za mene“ kada je Urban prepustio „štafetu“ refrena publici koja je spremno, intonativno i glasnoćom adekvatno uskočila te tako razgaljenog Urbana potaknula na silazak s bine kako bi podijelio podijelio pozitivnu energiju direktno s onima koji su došli uživati u koncertu.
Po završetku koncerta „Urban & 4“, okupljene su nastavili zabavljati „Sakupljači perja“ svojim štihom romske glazbe kombinirane s jazzom, francuskim šansonama i svjetskom glazbom.
Događaj „Nemoš omanut na Omanovcu” je krenuo od nule, a postao je poznat diljem Republike Hrvatske isto kao i posjetiteljima iz susjednih zemalja. Jednostavno se mora doći i doživjeti ta pozitivna energija koja je vladala među ljudima stopljena s prirodom.
„Nadolazećih godina možete očekivati još mnogo poznatih i vrhunskih glazbenika koji će nastupati na našem Omanovcu“, najavio je organizator Nigović.
Tekst: Suzana Bartolić i Domagoj Ajman
- PIŠE: Pakrački list
- 2563
Kada su iz Udruge djece branitelja Domovinskog rata Pakrac-Lipik prije dvije godine krenuli u projekt sredstvima Grada Pakraca i Županije, nisu ni slutilli da će svojim elanom, voljom i kreativnošću snimiti još jednu pjesmu.
Naime učiteljica Anita Domitrović napisala je recitaciju za Dan škole, ali u nemilom vremenu korone sve je stalo, tako da je recitacija ugledala svjetlo dana tek kada se učitelj i gradonačelnik Pakraca Tomislav Novinc dosjetio te je sa svojim prijateljima ispred Udruge djece branitelja Domovinskog rata Pakrac-Lipik napisao riječi na našoj takozvanoj "Petlji".
Idejom vjeroučiteljice Marine Stipić te stručnim perom Irene Bačić recitacija je uglazbljena i nastala je prva njihova pjesma "Pakrac - taj mali grad", a naziv zbora su jednoglasno donijeli te si dali naziv "Pakrački klinci". Pjesmu smo često mogli čuti pri raznim događanjima u gradu. Tako da su čak i nastupali s klapom Hrvatske policije sv. Mihovil u Hrvatskom domu dr. Franjo Tuđman te snimili spotove koji se nalaze na YouTube-u i Dječjoj TV.
I tada slijedi nova ideja Tomislava Novinca da se stvori nova pjesma „Snaga svijeta“ za 30. obljetnicu Vojno redarstvene akcije "Bljesak". Sve je bilo lakše jer tekstopisac je već poznat, učiteljica Anita Domitrović, osoba "od nota" je i dalje učiteljica Irena Bačić, a voditeljica zbora je i dalje ista, vjeroučiteljica Marina Stipić. Premijerno predstavljanje pjesme bilo je 13. svibnja kada je objavljenja na YouToube-u, a za ovu pjesmu bila je dogovorena suradnja s našom osnovnom glazbenom školom, točnije s Martinom Golub koja je svirala flautu. Audio snimanje i snimanje spota odvijalo se i zahvaljujući KPD "Sloga" koji su nam ustupili besplatno prostor u Hrvatskom domu "Dr. "Franjo Tuđman", a projekt je produkcijski oblikovao Jozo Hodak – Jozz, aranžman, a za video produkciju je zaslužna tvrtka Codec – Krešimir Mađaroši.
Pjesmu možete poslušati na sljedećoj poveznici.
Snimanje pjesme i pripadajućeg videospota odvijalo se u suradnji s Udrugom djece branitelja Domovinskog rata Pakrac- Lipik, koja aktivno djeluje na očuvanju kulturne i domovinske (povijesne) baštine našeg grada, te je potpomognuta sredstvima Grada i Županije.
Snaga svijeta nosi snažnu poruku dječje ljubavi i ljubavi za djecu, a izvedba djece dodatno pojačava emocionalni dojam pjesme i kako pjesma govori“….za njih nek ptice slobodno lete, za njih nek rijeke vječno teku. U srcu nose ljepotu svijeta, u dječjim snima cijeli svijet cvijeta“.
Pjesma „Snaga svijeta“ postaje tako ne samo umjetničko, već i društveno značajno djelo za naš grad Pakrac – most između generacija, glas sadašnjosti za budućnost, ostavština naše djece za buduće generacija gradu Pakracu.
Tekst: Vjeroučiteljica Marina Stipić Foto: screenshot Youtube kanal Udruga djece branitelja Domovinskog rata Pakrac-Lipik
- PIŠE: Domagoj Ajman
- 637
Jučer je u koncertnoj dvorani Osnovne glazbene škole Pakrac Makedonac sa zagrebačkom adresom Branko Trajkov, nadimkom Trak, bubnjar rock skupine Zabranjeno pušenje održao vrlo zanimljivu bubnjarsku radionicu u kojoj je okupirao pozornost svih četrdesetak sudionika te se tražila stolica viška.
U 60-minutnom glazbenom predavanju je ritmom, dirigentskim znakovima, zvukom, tišinom, pauzama, pljeskom, udarcima o bubnjeve, plesom, interpretacijom glazbenih izričaja s raznih dijelova svijeta uveo okupljene u ovladavanje glazbom te naposljetku zatvorio „strujni krug“ u kojemu su i oni s nešto slabijim osjećajem za ritam „prosvirali“ kao pravi te je pozitiva bila vrlo vidljiva kroz nasmiješena lica svih sudionika radionice tijekom i po završetku Trajkovog ruksaka kulture.
Definitivno preporuka svima da sudjeluju na radionici sljedećom prilikom, Trak, bilo je mrak!
Slučaj u kojem se osoba pri upoznavanju referira na 'pređimo odmah na ti' nije mi se dogodio prečesto puta, moglo bi ih se pobrojati na prste jedne ruke, no svaki put se ispostavilo kako se radi o izrazito stručnim, pristupačnim i dobronamjernim osobama pa iznimka nije bio ni Trak.
Možda ima nešto u tome, da bismo svi mi trebali biti - ti.
