b

Kroz preko 60 godina trajanja Devetnice Gospi od Suza koju je pokrenuo i predvodio pokojni vlč. Ljudevit Petrak, a nastavio današnji rektor Svetišta Antun Ćorković, brojni hodočasnici su posjetili ovo mjesto kako bi osjetili onaj mir i zadovoljstvo koje vlada tih 9 dana u Pleternici. Tijekom godina povećavao se broj hodočasnika, a Pleternica je to pratila na jedan poseban, miran, dostojanstven i odmjeren način. 

c

Danas to Svetište na pleterničkom brijegu tijekom 9 dana okuplja hodočasnike iz svih dijelova Hrvatske, a najveći broj okuplja se 31. kolovoza kad pleterničko brdo obasja nekoliko desetaka tisuća svijeća, ujedinjenih kroz procesiju u molitvi Gospi od Suza.Sudjelovanje svih u dočeku hodočasnika, od obitelji koje ispred svojih kuća imaju štandove za osvježenje hodočasnika pješaka pa do otvorenih dvorišta za prihvat onih koji su došli automobilima stvara jedan prepoznatljivi mir i dostojanstvo koje proizlazi iz zajedništva svih Pleterničanki i Pleterničana. Svi dionici ugostiteljskog, zabavnog i društvenog života daju maksimalni pijetet svakom hodočasniku u potrazi za mirom na brijegu, stoga i ne čudi kako je mnogima ovo najdraže, ne samo Marjansko, nego općenito Svetište te se zbog dostojanstva koje im je iskazano uvijek rado vraćaju. Završetkom Misnog slavlja život se seli podno brda u gradske ulice gdje je osiguran bogat program svaki dan, pa tako uz ponudu ugostitelja, pleterničkih udruga, koncerata možete prošetati i sajmovima te doživjeti brojne druge avanture poput posjeta jedinstvenom Interpretacijskom centru Terra Panonica.

h

Sve su to niti jedne zanimljive mreže zbog koje svakako treba posjetiti Pleternicu, jer gdje drugdje možete čuti koncert duhovne glazbe na Trgu bećarca dok vam djeca veselo mašu iz turističkog vlakića? U jeku razvoja turističke infrastrukture i povećanja konkurentnosti među destinacijama Pleternica je svoje mjesto pod suncem kontinentalnog turizma potražila strategijom razvoja Muzeja bećarca, odnosno općenito Pleternice kao Grada bećarca. Brojne su aktivnosti i manifestacije tijekom godine u Pleternici koje su stvarane i razvijane godinama, no, ipak puno prije strateškog razvoja Pleternica je postala destinacija vjerskog turizma. Iznimna je ovo prigoda da upoznate Zlatnu Slavoniju, područje iznimne kulturne baštine, prepoznatljive gastronomije, vrhunskih vina i nadaleko poznate gostoljubivosti.

IZVOR: https://www.visitslavonia.hr/

letak za objavu

e

zlatna slavonija slogani TZ 03 5

Kupanje

Odmaralište “Cvrčak“ na Viru  Gradskog društva HCK Pakrac ove je sezone do sada ugostilo 500 gostiju koji su ostvarili 4000 noćenja. Do 3. rujna, kada završava sezona, biti će još 1300 noćenja čime će se ostvariti ovogodišnji plan. Navedene brojke ukazuju na povećanje noćenja u odnosu na prethodne godine, kaže ravnateljica Danijela Kiš, što znači da se polako vraćaju na ono stanje kakvo je bilo prije epidemije korona virusa. Popunjeni kapacitet tijekom cijele sezone i velika potražnja u potpunosti pravdaju višegodišnja ulaganja u zgradu dovršenu prošle godine, ali potenciraju i produženje trajanja sezone od sljedeće godine o čemu se razmatra.

Tijekom sezone se početnoj postavi zaposlenih u odmaralištu pridružilo čak šest volontera i troje srednjoškolaca, inače redovitih posjetitelja, koji pomažu u brizi za djecu te sudjeluju u izvođenju aktivnosti.

Gosti “Cvrčka“ i ove su godine različitih dobnih skupina pa se tako nalaze grupe osnovnoškolaca i srednjoškolaca, odraslih te umirovljenika, premda je gostovalo znatno više djece nego prethodnih, kako djece povratnika tako i nove, čime odmaralište ponovno postaje najprije dječje, kaže Kiš. Želja za povratkom u odmaralište nije nimalo začuđujuća s obzirom da se za djecu svakodnevno pripremaju razne sportske i zabavne aktivnosti, a kada se tome pribroji društvena i ambijentalna komponenta, garantirano je ugodno provedeno ljeto. Ipak, slike govore više od tisuću riječi, stoga prilažemo dijelić atmosfere s odmarališta u foto galeriji.

Tjelovjeba
Strelicarstvo
Odbojka-na-pijesku
Povlacenje-uzeta
Kupanje3
Nogomet
Kupanje2
Kreativan-rad
Dodjela-diploma
Grupa-na-Viru

IMG 20220811 132919

Vatrogasne i policijske sirene što su se oglasile oko 13 i 15 sati, srećom, nisu označavale veću nepogodu. Osim za Poduzeće za ceste Sl. Brod čiji se bager zapalio na lokaciji javne površine, prije mosta (od smjera Bolnice) koji vodi prema pakračkoj petlji. Brzom intervencijom članova DVD Pakrac stvar je riješena i pod kontrolom, a nastala šteta samo je materijalne prirode.

IMG 20220811 132903

IMG 20220811 132903

Trznica glavna

Unazad godinu dana, a možemo reći i duže, gotovo svakodnevno u medijima slušamo o poskupljenjima, bilo vode, struje, goriva, plina pa tako nezaobilazno i prehrambenih proizvoda. U trgovinama su ta poskupljenja itekako očigledna, a kakvo je stanje s malim obrtnicima provjerili smo danas na pakračkoj tržnici, ispitavši što je u ponudi te kakve su aktualne cijene.

Zelena tržnica

Na zelenoj tržnici se pretežito crveni i žuti od rajčice i paprike čija cijena varira između 5 do 12 kuna po kilogramu, pri čemu je rajčica namjenjena preradi najjeftinija, iako se negdje može pronaći paprika manjeg obima za jednako nisku cijenu. Drugo sezonsko povrće, kao što su krastavci i patlidžani, također možete kupiti za cijenu od 10 kuna. Prema iskazima trgovaca, cijene sezonskog povrća se još nisu korigirale. Korjenasto povrće je ipak nešto skuplje u odnosu na prošlu godinu. Cijena za kilogram mrkve podignula se na 15 kuna od prijašnjih 10, a za peršin će te morati izdvojiti između 30 do 40 kuna. Kupus, kojega nešto rjeđe viđamo na štandovima, košta oko 10 kuna, crveni luk također 10 te bijeli luk 50 kuna, što je barem 2 kune više nego lani. Kukuruz se može kupiti za 3 kune po klipu, krumpir za 6, a cikla za 15 kuna po kilogramu.

„Porast cijene bio je nužan s obzirom da je sjeme vrlo skupo, a poskupila je i voda“, kaže Zdenka Varat, vlasnica OPG-a. Unatoč korekciji cijena kupaca ne manjka, jer u ovim krajevima većina ljudi i dalje bira domaće proizvode ispred onih iz trgovine.

Voće je na tržnici nešto manje zastupljeno, izuzevši lubenicu i dinju čije je vrijeme polako na izmaku , zbog čega se prodaju po simboličnim cijenama između 5 do 6 za dinju te 10 kuna za lubenicu po komadu. U ponudi su i šljive koje koštaju 8 kuna po kilogramu, breskve i grožđe za 15 te nektarine 20 kuna. Zanimljivo je da se cijena šljive nije promijenila unatoč velikoj rodnosti koju ove godine uživamo, za razliku od prethodnih kada je šljive bilo vrlo malo.

Jaresh

Na bijeloj tržnici pak nije bilo značajnih cjenovnih korekcija, izuzevši domaće mlijeko koje nakon korekcije iznosi 7 kuna po litri. Svježi sir i vrhnje još uvijek možete kupiti po nepromijenjenim cijenama, to jest, 30 kuna po kilogramu za sir te 15 kuna za pola litre vrhnja, a kao razlog opiranju povišenju cijena Marta Jareš iz OPG-a Jareš navodi obzir prema stalnim kupcima umirovljenicima. Cijena za tucet jaja također je ostala netaknuta još od Božića, prema čemu ona iznosi od 80 lipa do 1.40 kuna po jajetu.

Shvabo

U pečenjarnici kod Ivice Mihaljinca Švabe, gdje se uobičajeno četvrtkom okuplja relativno veliki promet, značajne korekcije cijena tijekom ove godine nije bilo pa se tako pečeni odojak prodaje za 120, a janjetina za 160 kuna po kilogramu, dok su čevapi sada  35 kuna.

S vanjske strane tržnice u novootvorenoj mesnici Galović prodaje se svježa piletina čije cijene značajno odskaču u usporedbi s onima u trgovini. Za kilogram pilećih prsa, koja inače nose najvišu vrijednost, izdvojiti će te nepunih 34 kune, a za ostale dijelove pileta između 10 do 26 kuna.

Galovich

Blagdan Velike gospe, koji se slavi 15. kolovoza, trodnevnim će se duhovnim programom i ove godine obilježiti u pakračkoj Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, najavljuje pakrački župnik Jozo Zorić. Počevši od petka ovoga tjedna, uz svete mise predvođene paterom Danijelom Čolom i velečasnim Damirom Ocvirkom, služiti će se i obredi euharistijskog klanjanja,  bolesničko pomazanje te ispovjedi.

Nedjeljne mise voditi će mons. dr. Anto Orlovac u uobičajena dva termina u 9 i 30 i 11 sati, dok se za sami blagdan Velike gospe služi samo jedna u 10 i 30 sati uz procesiju s Gospinim kipom, a koju će predvoditi velečasni Davor Vuković, inače i profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu.

Program trodnevnice

prilaz mostu

Nakon nepuna dva mjeseca od početka radova na mostu preko Pakre u Kusonjima (državna cesta DC 38)  oni su još uvijek u fazi micanja dijelova stare konstrukcije, vjerojatno izgrađene „oko 2. svjetskog rata“, kako su nam rekli izvori iz Hrvatskih cesta.

Iz njihove službe za odnose s javnošću pojasnili su da je stari most bio ukupne dužine  33,2 metra i ukupne širine 6,1 m, a sastojao se od kolnika širine 4,7 m i hodnika s obje strane mosta, širine po 0,7 m. Most ima armiranobetonsku lučnu konstrukciju raspona 26 m i pojdinačnog  luka 3,5 m, pri čemu je širina luka 5,8 m. S mosta su u potpunosti uklonjeni pješački hodnici, kolnička konstrukcija, nasipni materijal i uzdužni zidovi izvedeni na vanjskim stranama luka. Luk rasponske konstrukcije će se sanirati i zanoviti te će se izvesti  novi armiranobetonski zidovi  i postaviti nova armiranobetonska kolnička ploča. Zbog proširenja kolnika i pješačkih staza na mostu, proširuje se nasip na prilazima pa će ukupna širina rekonstruiranog mosta iznositi 10,3 m, a sastojat će se od dva prometna traka širine 3 m, rubnih trakova širine 0,2 m i pješačke staze sa svake strane širine 1,95 m.

Na pješačkim stazama izvest će se odbojna ograda i biti postavljen novi sustav odvoda kao i nova vertikalna i horizontalna signalizacija.

konstrukcija mosta

Radovi najmanje do kraja godine

Ukupna vrijednost radova  je 3,3 milijuna kuna uključujući PDV, a Investitor su Hrvatske ceste. Izvođač radova je zajednica koju čine tvrtke Map-trade iz  Slovenska Bistrice te Madex Slavonski Brod. Rok izvođenja radova je šest mjeseci, odnosno trebali bi biti gotovi do 20. prosinca ove godine, što  je pomalo neobičan termin za završetak radova, naročito ako pri njenom kraju uključuju postupak asfaltiranja što bi moglo znači da se ove godine vjerojatno još nećemo voziti njime, a za pravac Požege koristiti obilaznicu preko Pilane i Šokačkih Kusonja.

luk mosta