- PIŠE: Iva Širac
- 1550
Gradsko društvo HCK Pakrac i Zavod za transfuzijsku medicinu jučer su proveli zadnju ovogodišnju akciju darivanja krvi koja je održana u prostorijama Crvenog križa u Pakracu gdje je prikupljeno 117 doza krvi.
Kako nam je rekla Marija Tomaši, djelatnica Gradskog društva HCK Pakrac, darivanju je pristupilo 125 osoba, a 8 je odbijeno zbog uobičajenih zdravstvenih poteškoća poput visokog tlaka ili povećanog šećera u krvi. Istovremeno je jučerašnjem darivanju pristupilo i 8 novih darivatelja.
U četiri ovogodišnje akcije darivanja krvi na području Pakraca i Lipika ukupno je prikupljeno 433 doze krvi, a prema prijedlogu Zavoda za transfuzijsku medicinu iduće godine akcije darivanja krvi na našem području bit će organizirane 28. veljače, 31. svibnja, 29. kolovoza i 28. studenog.
- PIŠE: Darko Baronica
- 1982
U subotu u pakračkoj sportskoj dvorani 150 građana je došlo po prvu dozu cjepiva protiv Covida-19. Pored toga 62 osobe su cijepljene drugom dozom, a čak 176 građana trećom tako da je ukupno cijepljeno 388 građana. Sljedeće cijepljenje u pakračkoj dvorani je iduće subote, 4. prosinca, izvijestio je dr. Ivan Beluškov, koordinator za cijepljenje na području Pakraca i Lipika.
Tijekom studenog na četiri pakračka punkta cijepljeno je ukupno 1258 osoba od čega 675 prvom dozom što je najbolji mjesečni rezultat još od proljeća. Pored toga na punktu u Lipiku 20. studenog je cijepljeno 224 osobe od čega 160 prvom dozom.
Zbog tog povećanog interesa za cijepljenje dr. Beluškov očekuje da će tijekom prosinca doći do smanjenja interesa za dnevna testiranja koje obavljaju ambulante u Domu zdravlja na zahtjev poslodavaca. Tijekom studenog oni tjedno obave oko 400 testiranja, mada nisu sva zbog covid potvrde. Oni će se i dalje uz najavu provoditi svakodnevno pri čemu jer cijena od 22. studenog prepolovljena i sada iznosi 50 kuna.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je novu mapu procijepljenosti ukupnog broja stanovnika po mjestu prebivališta sa stanjem na dan 22. studenog. Prema njoj do tog dana 4211 (63,74%) građana s prebivalištem na području Grada Pakraca je primilo 1. dozu, a 3474 građana (52,58%) i drugu. S time rezultatom mi smo i dalje najbolja jedinica lokalne samouprave na županiji gdje je prosjek procijepljenosti 54,1% prvom dozom, odnosno 42,95 % drugom dozom. Primjerice Grad Lipik je toga dana imao 2637 građana (52,32%) procijepljenost stanovništva prvom dozom, odnosno 41,23% drugom. Pakrac i Županija su bolji i od državnog prosjeka gdje je procijepljenost bila 50,9% prvom odnosno 41,71% drugom dozom.
U Požeško-slavonskoj županiji jutros je bilo aktivno 529 slučajeva zaraze koronavirusom pri čemu je 38 osoba hospitalizirano. Oko tih pokazatelja, kao i oko 20-tak posto pozitivnih dnevno testiranih, uz manje oscilacije su brojke oko kojih se statistika oboljenja kreće već desetak dana. Slična statistička stabilnost je prisutna i na lokalnoj razni gdje je u petak bilo 145 aktivnih slučajeva zaraze; 37 na području Lipika i 108 na području Pakraca.
- PIŠE: Darko Baronica
- 2074
Slijedi nam zima i po logici snijeg što znači i posao za zimsku službu. U Pakracu je po tome najprimjetljiviji Vlastiti pogon Grada Pakraca ili komunalni pogon kako se češće naziva. O tom dijelu njihovog posla, ali i o održavanju zelenih površina te drugim pitanjima rada komunalnog pogona razgovarali smo s Almirom Delihodžićem koji je njihov voditelj svih 14 godina od osnutka 2007. godine.
Kakvo je trenutno brojčano stanje zaposlenih u Vlastitom pogonu?
Sada u njemu radi sedam osoba na neodređeno vrijeme. Do 9. studenog smo imali na raspolaganju devet osoba koje su pola godine bile zaposlene kroz program javnih radova. Do sada, tijekom zimskog razdoblja, samo smo jednom mogli računati na takav vid pomoći. Dolaskom proljeća, kreću i mjere poticanja zapošljavanja koje već godinama redovito koristimo. Isto tako s godinama se mjera javnog rada mijenjaju po pitanju uvjeta koji određuju broj zaposlenika, njihovu strukturu. Bez obzira na sve uvelike nam pomažu, a prisutnost žena među njima odražava se uređenim cvjetnim nasadima.
Osim zaposlenika, s obzirom na prirodu posla, za učinkovitost komunalnog pogona bitna je i mehanizacija s kojom raspolažete. Kakvo je sada stanje?
Prisutni su brojni ručni alati, ručne i strojne kosilice, trimeri, ryderi, mali komunalni traktori... No za sve to pokrenuti je potrebno osoblje koje mora biti osposobljeno za rad na siguran način. Nažalost, danas je na Zavodu za zapošljavanje sve teže naći takve radnike.
S obzirom da je vegetativna sezona, koja podrazumijeva održavanje zelenih površina s radovima poput košenja i orezivanja drveća, za ovu godinu završena, sada nam je prioritet zimska služba. Za tu namjenu raspolažemo kamionom opremljenim vučenim posipačem i ralicom, velikim traktorom s nošenim posipačem i ralicom, malim komunalnim traktorom opremljen nošenim posipačem soli i ralicom, freza za snijeg, te dva transportna kombija. Što se tiče posipala na raspolaganju nam je 5 tona mješavine agregata i soli te oko 35 tona soli. Za usporedbu lani smo za cijelu zimsku službu utrošili oko 40-ak tona soli pri čemu se ta količina odnosi na ceste u nadležnosti Grada Pakraca. O županijskim i državnim prometnicama brine Županijska uprava za ceste Poduzeće za ceste. Po pitanju zimske službe, mi smo spremni i što se nas tiče snijeg može pasti.
I za ljudstvo i za tehniku potreban je prostor. Dio građana ne zna da ste vi već nekoliko godina u prostoru bivšeg Konstruktora, odnosno pored Voda Lipik. Je li taj prostor sada dovršen?
Ulaganja u njega, bilo radom ili sredstvima traju i dalje. Kako je vozila i mehanizacije sve više u planu je i postavljanje nadstrešnice za njih, kao i natkriti prostor za sol i agregate. Nastojimo da sve to izgledom poprimi nekakvu prihvatljivu formu, a i omogućilo bi nam uvjetima rada zimske službe brži izlazak na cestu što nije nebitno.
Vlastiti pogon, kada je u pitanju zimska služba, brine o dijelu cesta u nadležnosti Grada, a o drugom dijelu brine tvrtka Amić transporti. Kako ste se podijelili?
Priprema najvažniji dio posla
Kao i do sada, većina naselja van Pakraca, razvrstani kao drugi i treći prioritet, u nadležnosti su Vlastitog pogona. Što se tiče samog grada (prvi prioritet) naša nadležnost počinje lijevom obalom Pakre do centra, preko brdskih dijelova sve do Planinarskog doma Omanovac te Prekopakre. Sela Badljevina, Omanovac, Dereza, Novi i Stari Majur, samo središte grada pripada u kooperantu. To je sustav koji funkcionira godinama.
Ova podjela u gradu vrijedi za kolnike. Međutim, vi čistite nogostupe u cijelom gradu mada bi to prema Odluci o komunalnom redu trebali odrađivati građani, vlasnici ili korisnici stambenih i poslovnih prostora ispred svojih objekata. Funkcionira li to?.
Recimo da djelomično ne funkcionira. Dio građana to odrađuje, dio ne.
Kao zimska služba radite i vikendima i praznikom, odnosno građani mogu očekivati da ako snijeg padne u noći subotu na nedjelju da ujutro čistite?
I kad nismo u zimskoj službi, po potrebi radimo vikendima i praznikom. Tijekom zimske službe pratimo meteorološke prognoze i u skladu s njom obavljamo pripreme. Pripreme su 90 posto posla. Odnosi se to na soljenje prometnica, posebice na uzbrdicama, kako bi djelovala na topljenje snijega dok još pada i kako bi bilo lakše raliti. Koliko će to biti uspješno ovisi i o prometu - što je gušći bolje se raznosi posipalo, djelotvornost takvog postupka je veća. To se odnosi na temperature do nekih 7 ili 8 stupnjeva u minusu nakon čega je učinak slabiji ili ga uopće nema.
Poseban tretman šetnici
U odnosu na prošlu zimu u gradu je novost šetnica na kojoj se neće više moći čistiti istom mehanizacijom kao lani. Kako to planirate riješiti i kakve su obveze tamošnjih stanovnika i korisnika poslovnih prostora?
Sukladno Odluci o komunalnom redu, obveze tamošnjim stanarima i korisnicima poslovnih prostora su iste kao i stanovnicima u ostalom dijelu grada. Snijeg i led s nogostupa ispred njih uklanjaju vlasnici i korisnici tih prostora. Kako je šetnica i trg novost ovogodišnje zimske službe u dogovoru sa stručnim službama Grada ustanovit ćemo njihov način čišćenja i soljenja. Za tu namjenu u pripremi imamo i frezu za čišćenje snijega. Ako i dođe do soljenja, ono će biti minimalno.
Jesu li pripremljeni slivnici koji bi trebali pokupiti oborinske vode i otopljeni snijeg?
Nakon aglomeracije i opločavanja oni moraju biti novi, znači i pripremljeni. Za vrijeme zimske službe čiste se interventno kako bi, nakon topljenja snijega, odvodnja bila što bolja.
Osim zimske službe, kako se pješačka zona čisti u vrijeme kada nema snijega?
Ručno se čisti svakodnevno, a za sada, ponedjeljkom i petkom i strojnom čistilicom na električnu bateriju. Tiha je, ima podni i ručni usisavač te vrlo mekane četke. Prilikom čišćenja koristi vodu da se ne praši pored ugostiteljskih terasa. Što je podloga suša efikasnost je veća. Mi smo na šetnici imali dosta posla i ovog, prvog ljeta, prvenstveno na održavanju mladog zelenila koje smo zbog suše morali učestalo zalijevati. Koristim ovu priliku da poručim građanima da se ne brinu po pitanju zalijevanja u vrijeme kada smo, kao ovog ljeta, bili zamoljeni za štednju vode. U takvim slučajevima ne koristimo vodu iz šumetličkog vodovoda nego se snalazimo na razne druge načine, najviše iz bunara Hajduka na stadionu koji je izgleda nepresušan. Mislim da je zahvaljujući zalijevanju, ali i drugim našim poduzetim radnjama, sve mlado zelenilo na šetnici i trgu preživjelo prvu sezonu.
Novi kontejneri se ne koriste dovoljno
Za razliku od drugih dijelova grada, šetnica je opremljena za pakračke prilike jednom novom urbanom opremom – kontejnerima za odlaganje psećeg izmeta. Koriste li ih građani?
Koriste, mada ne možda u dovoljnoj mjeri. Dobar primjer toga je nekadašnje stanje u vrijeme novouređene „Venecije“ kada smo s tim imali podosta problema, ali je značajan dio njih uklonjen otvaranjem vau parka na njenom sjevernom završetku. Mogu reći da u nekoj većoj mjeri ne pronalazimo pseće izmete, ali da opuške, mada je šetnica opremljena i kontejnerima za njihovo odlaganje. No još uvijek pronalazimo nedaleko tih koševa podosta i opušaka i drugog smeća. Naročito nakon dana vikenda.
Ono što može u drugim dijelovima grada otežavati rad zimske službe su aktualni radovi na aglomeraciji. Na brojnim mjestima u gradu preko kolnika su neasfaltirani prekopi, a značajan dio nogostupa također nakon radova nije saniran. Smeta li to radu mehanizacije zimske službe?
Naravno da smeta. Stručne službe grada nadziru te radove. Nadamo se da će do početka prvih pahulja dobar dio biti saniran. Veći problem predstavljaju neadekvatno postavljeni stupci prometnih znakova od kojih se neki, poput u Ulici braće Radić nalaze na sredini pješačke staze, izdignuti poklopci šahtova u odnosu na razinu asfalta, ali i automobili parkirani na pješačkim stazama koje moramo zaobilaziti što održava na kvalitetu čišćenja.
Osim zimske službe što će vam još biti posao narednih mjeseci, prije početka vegetativne sezone?
Kao logistika dolazimo prvi, odlazimo zadnji
Ako zima bude suha biti će posla za ostalu mehanizaciju. Mislim na radni stroj i kamion. Slijede nam blagdani, postavljanje borova i jaslica, a događanja poput Božićnog sajma i dočeka Nove godine ovisiti će o epidemiji i mjerama. Tu su razne komemoracije, sportska natjecanja, naročito Sajam Slavonski banovac. Na svim takvim događanjima mi kao logistika dolazimo prvi u smislu priprema prostora, postavljanja različite opreme, transporta i odlazimo zadnji nakon čišćenja prostora i povrata sve te opreme koju smo dovezli i montirali. Svih ovih godina nismo imali ozbiljnijih prigovora niti od jednog organizatora.
Tijekom siječnja i veljače kreće i podjela komunalne naknade. I eto nam Dana grada i nova sezona košnje.
Za Vlastiti pogon koji je gori dio godine, vegetativni ili zimska služba?
Bez dileme vegetativni. Uslijed vremenskih promjena, moj dojam je da se produžila sezona košenja koja sada zna trajati i poslije Svih Svetih, znači nekih devet mjeseci godišnje rada na održavanju zelenih površina kojih je pri tom u gradu sve više.
Gdje deponirate sve ono granje i drugi zeleni otpad koji pokupite s gradskih površina?
Na deponiji. Uz onu za građevinski otpad odvajamo otpad koji s vremena na vrijeme saniramo. Nemoguće je drugačije jer se odvojene deponije pretvaraju u divlja odlagališta ostalog otpada.
Još uvijek postoje građani koji svoj, naročito krupniji otpad, odbacuje u prirodu, na mjesta na kojima to uopće nije predviđeno nakon čega mi to moramo sanirati. No i to je sada znatno manje prisutno nego ranijih godina.
Aglomeracija, bar trenutno, kada je u pitanju izgled grada stvorila je ne male probleme. Jedan od njih je i sječa zelenila u pojedinim ulicama poput Strossmayerove, Gundulićeve, ali i drugima. Razmišlja li se na razini gradske uprave o njihovoj zamjen?
Vjerojatno se razmišlja. Izvođač na aglomeraciji, koliko znam, ima obvezu sve dovesti u prvobitno stanje, a to je onda i zelenilo. Za detalje oko toga bi se trebalo raspitati u drugim službama gradske uprave što je njihov posao. Naše je da na terenu fizički odradimo osmišljeno. Radi toga mi je poznato da se stalno ulaže u zelenilo. Neće samo oni biti problem nakon aglomeracije. Tu su i prometni znakovi kojih sada podosta nema ili su povaljani što je nužno i zbog činjenice da radovi učestalo iziskuju promjenu prometne regulacije.
Posao Vlastitog pogona je i otklanjanje posljedica različitih vandalizama na urbanoj opremi što je naročito prisutno preko vikenda. Je li to i dalje problem?
Vandalizma na urbanoj opremi još uvijek ima
Mogu reći da se to s vremenom smanjilo i nije više toliko prisutno kao prije par godina. Mi vikendom imamo dežurstva i u jutarnjim satima prolazimo središtem grada. Sada uglavnom prikupljamo odbačeno smeće, trenutno najviše epidemiološke maske i šalice za „kavu za van“. Uništavanje urbane opreme poput koševa za smeće ili prometnih znakova je sada znatno manje prisutno, kao da je svijest doprijela do ljudi, posebno mlađe dobi.
Kradu li se još uvijek i uništavaju cvjetne sadnice?
Nažalost da. Posebno iz cvjetnjaka postavljenih na velikom i malom mostu. Ono što ostane u pravilu završi u koritu Pakre. Na cvjetnim otocima se to u posljednje vrijeme prorijedilo. Uskoro, kada bude postavljena adventska rasvjeta ćemo vidjeti što će se događati s njom jer su nam iz prijašnjih godina iskustva takva da je ona bila čest predmet vandalizma i krađa.
Što biste još htjeli istaknuti kao bitnim za rad Vlastitog pogona?
Prije svega zamoliti građane da se pridržavaju komunalnog reda, bilo da je riječ o ponašanju prema urbanoj opremi, bilo prema obvezama koji im nameće komunalni red, bilo u pogledu košnje ili čišćenja snijega. Bit će nam svima lakše i ljepše, a više novaca u gradskom proračunu će ostati za druge aktivnosti i sadržaje.
.
- PIŠE: Iva Širac
- 2379
Paljenjem prve adventske svijeće na središnjem gradskom trgu ispred zgrade gradske uprave večeras je započeo ovogodišnji program Adventa u Pakracu. Ove godine paljenje adventskih svijeća preseljeno je na gradski trg gdje je betonska replika slavonskog banovca privremeno ukrašena u adventski vijenac.
Okupljenim građanima kratko se obratila gradonačelnica Anamarija Blažević izrazivši zadovoljstvo što je paljenje adventskih svijeća omogućeno na novouređenom gradskom trgu te istovremeno poželjela svima u ovo adventsko vrijeme prvenstveno nadu u bolje sutra te zdravlja.
Prigodne riječi molitve uputio je pakrački župnik Jozo Zorić, a Pakračane koji su se okupili u skromnom broju kratkim nastupom su počastili učenici Osnovne glazbene škole Pakrac. Preostale tri svijeće palit će se svake naredne subote u 18 sati. Idući tjedan na našem portalu bit će objavljen i kompletan program Adventa u Pakracu.
- PIŠE: Dinko Kliček
- 3345
„Nogometu sam dao sve, a zauzvrat zaradio samo neugodnu povredu skočnog zgloba. Ne žalim se i da mogu opet bih ponovio. To je čista ljubav gdje nije bilo mjesta za novac, ali jest za velika zadovoljstva i stečena prijateljstva koja vrijede puno više“, kratko je prokomentirao svoju četrdeset godina dugu sportsku karijeru 51-godišnji Zlatko Špelić, amaterski golman i vjerovatno najstariji aktivni nogometaš 1. Županijske nogometne lige.
Svoju je sreću pronašao među stativama sad već davne 1981. godine. Prvi mu je trener u podmlatku pakračkog Hajduka bio Vladimir Sudar, prisjeća se, a vrata je čuvao u ekipi generacije današnjeg kuma Zorana Hofmana, bratića Davora Špelića i ostalih. Golmanska karijera razvijala se kroz juniorski staž u Pakracu, a prve seniorske parade izvodio je već dresu Dinama iz Badljevine, tada općinskog ligaša, gdje je dočekao i rat.
Poslijeratna obnova pakračkog Hajduka krenula je s njim na golu. „Sjećam se, tada je trener bio Nikola Šimić, a ja sam činio golmanski par s legendarnim pakračkim golmanom Zvonkom Lucićem – Mokom. Ostao sam u Hajduku sve do spomenute povrede koja me „otrijeznila“ u pogledu nekih većih golmanski ambicija. Onda sam odlučio da će sve dalje biti za dušu. Vratio sam se u Dinamo iz Badljevine, sada županijskog ligaša“, priča nam Zlako i otkriva da ga je ubrzo Jura (Ivica Juranović) pozvao u Slavoniju iz Prekopakre te tako otvorio novu, važnu stranicu Zlatkove karijere. Važnu zato jer se u Prekopakri zadržao gotovo 11 godina. Turbulentne sezone u Slavoniji, u kojima se nakupilo više poraza nego pobjeda niti trenutka ga nisu pokolebale da se iz nedjelju u nedjelju vraća u blato, među vratnice i radi ono što u nogometu najbolje umije.
U amaterskom nogometu na županijskim razinama igrači vole zaobići trening ili utakmicu pravdajući se „gostima ili rođendanom“. „Takve stvari kod mene ne postoje. Kad mi se prva kćerka rodila i došla kući iz bolnice, ja sam je samo poljubio i požurio na utakmicu. Izostao sam nedavno kad mi se kćer udavala. Ili ako radim drugu smjenu na Studencu. Inače sam tu“, kaže Zlatko, od prije tri godine prvi vratar Croatie iz Donje Obriježi, županijskog prvoligaša. U momčadi je danas najstariji, mnogim igračima može biti otac, što ga nimalo ne smeta da im na treningu obrani poneki „zicer“ ili na utakmici bude ponajbolji pojedinac ekipe.
„Nemam nekih velikih službenih priznanja, ali drago mi je kad me nakon utakmice pohvale, kao nedavno u B. Drenovcu gdje mi je glavni sudac došao čestitati na obranama unatoč minimalnom porazu. U čudu me pitao za godine i kazao da branim kao da mi je 25“, izdvojio je najsvježije priznanje.
Koliko još planira braniti, valjda nije nepristojno upitati? „A još godinu, dvije, pa ćemo vidjeti“, smije se i kaže da ga obitelj u sportskoj karijeri oduvijek maskimalno podržavala. Supruga Jasna i kćerke Klementina (28) i Kristina (25), potvrdile su to rođendanskim poklonom - golmanskom garniturom s brojem 50 na leđima.
U Donju Obrijež ga je doveo Željko Martinelli, tamošnji nogometni entuzijast, kojeg smo za kraj upitali za motive ovog transfera od prije tri godine.
„Dina, nemam ti šta ja reći o Špeli. Sve ono najbolje što možeš napisati o njemu napiši i reci da sam ja tako rekao. Slobodno me potpiši. To taj čovjek zaslužuje i kao golman i kao čovjek. Dobiti takvu osobu u sredinu poput naše veliko je pojačanje u svakom smislu“, od slova do slova prenosimo kratku Željkovu izjavu koja o Zlatku govori i više nego što piše.
- PIŠE: Darko Baronica
- 3159
Zbog jutrošnjeg kvara na stroju u tiskari novi 554. broj „Pakračkog lista“ će biti u prodaji sutra (subota) u prijepodnevnim satima. U novom broju Lista možete pročitati:
„Made In Pakrac“ seli u muzej
U ovom broju Lista objavljujemo dokumentarni zapis (strana 23) našeg Duška Kličeka o jednoj maloj kućnoj stvari koju smo nekada svakodnevno koristili - džezvi za kavu koju smo slučajno „iskopali“ ovog ljeta na Jadranu. Specifična je u tome što je prije otprilike pola stoljeća proizvedena u Pakracu u tvrtki koja se zvala „Pakram“ što je bila skraćenica od pakračka metalurgija ili tako nešto slično. To me asociralo na činjenicu da sve manje tvrtki s našeg područja u nazivu koriste izravno imena ili skraćenicu naša dva grada gdje im je sjedište. Osim Lipik Glasa to su još samo Pakrac-plin i Vode Lipik. No uskoro bismo mogli ostati i bez ove zadnje spomenute dvije koje su i pri tom u izravnom vlasništvu gradova.
Naime ljetos je Komunalac, uz suglasnost vlasnika, objavio javni poziv za iskaz interesa za sudjelovanjem u postupku pronalaska strateškog partnera stjecanjem 100 posto udjela u društvu Pakrac-plin d.o.o., njihovoj tvrtki kćeri koja za područje Pakraca i Lipika obavlja funkciju distribucije plina. Ne radi se o tome da naši gradovi prodajom ove tvrtke žele zaraditi. Pripremama za ulazak u EU, u Hrvatskoj distribucija plina je iz sfere komunalne djelatnosti prebačena u energetsku, dakle tržišnu. Inicijativa dakle nije nova. Procjena nadležnih državnih tijela je da sadašnje usitnjene lokalne tvrtke zbog malog distribucijskog područja imaju premalo prihoda i prevelike troškove da bi sistem kvalitetno održavali, dok u takvim uvjetima o razvoju mreže nema niti govora. Izlaz vide u njihovom spajanju pa je logika da ćemo uskoro ostati bez tvrtke Pakrac-plin koju će „pojesti“ neka od većih postojećih, vjerojatno s dominantnim udjelom stranog kapitala. To se proljetos dogodilo i s opskrbom plina za domaćinstva koju od 1. travnja ne obavlja lokalni Komunalac nego europski div E.O.N. pri čemu je taj prijelaz, bar u dosadašnjem razdoblju, za potrošače bio gotovo neprimjetan.
Slično se događa i s vodoopskrbom. Nadležna državna tijela već nekoliko godina traže načina kako da pravno i organizacijski spoje usitnjene lokalne koncesionare te djelatnosti. Prema aktualnom prijedlogu, koji je već više puta mijenjan, naše Vode-Lipik bi trebale za početak u organizacijsko spajanje prema sjeveru: Daruvaru, Grubišnom Polju i još nekim jedinicama lokalne samouprave s tog područja. Prema neslužbenim informacijama na nedavno održanom savjetovanju naši gradski čelnici i čelnici Voda Lipik su se izjasnili za spajanje s požeškom Tekijom. Bez obzira s kojom varijantom će se krenuti u realizaciju, teško je vjerovati da će u novom regionalnom opskrbljivaču naše Vodama Lipik biti dodijeljena dominantna uloga kojom bi on zadržao sjedište i postojeći naziv.
Što će to donijeti potrošačima u pogledu cijene i ostale dostupnosti i kvalitete usluga sada možemo samo nagađati i nadati se da su u pravu oni koji tvrde da okrupnjavanje nosi boljitak svima. Nama će ostati žal za gubitkom još jedne lokalne prepoznatljivosti i činjenice da sve manje u svakodnevnoj upotrebi koristimo nazive naših lokalnih toponima što znači da ćemo natpise „Made In Pakrac“ najčešće sretati na muzejskim izlošcima kao što je slučaj s našom džezvom. Naravno da to ne može proći bez ekonomskih posljedica.
TEMA BROJA KORONAVIRUS Smanjuje se broj aktivnih oboljenja i pozitivnih testova
Statistička slika oboljelih od Covida 19 na županiji unazad osam dana počevši unazad 23. studenog kada je ovaj tekst pisan, znatno se popravila. Toga dana je bilo aktivno 542 slučaja zaraze koronavirusom pri čemu je 40 osoba bilo hospitalizirano. Na posljednjem testiranju obrađeno je 449 uzoraka, od kojih je 71 pozitivnih (15,8%). Broj aktivnih slučajeva je bio najmanji od 5. studenog kada ih je bilo 432, a najgori dan uopće je bio 13. studeni kada je bilo aktivno 847 covid pacijenata.
Stanje se znatno popravilo i na lokalnoj razini. Toga dana (23. studenog) je u Pakracu bilo aktivno 60, a u Lipiku 21 osoba sa koronavirusom. Usporedbe radi, osam dana ranije je u Pakracu bilo 158 oboljelih, a u Lipiku 38. Piše Darko Baronica
INTERVJU: ALMIR DELIHODŽIĆ, VODITELJ VLASTITOG POGONA GRADA PAKRACA Vegetativna sezona je napornija od zimske službe
Slijedi nam zima i po logici snijeg što znači i posao za zimsku službu. U Pakracu je po tome najprimjetljiviji Vlastiti pogon Grada Pakraca ili komunalni pogon kako se češće naziva. O tom dijelu njihovog posla, ali i o održavanju zelenih površina te drugim pitanjima rada komunalnog pogona razgovarali smo s Almirom Delihodžićem koji je njihov voditelj svih 14 godina od osnutka 2007. godine.
NAŠI SUGRAĐANI: DAJANA POPOVIĆ, MOJ ŽIVOT S DIJABETESOM Od 10. godine imam 'šećer' – zeznut je, ali ja sam jača!
Dajana Popović, 23-godišnja djevojka iz Pakraca od svoje je 10. godine primorana nositi se s dijabetesom – kroničnom i neizlječivom bolešću povišene razine glukoze (šećera) u krvi. Namjerno ovdje ne kažemo da se „bori'' s bolešću, kako situaciju ne bismo bespotrebno dramatizirali jer, čitajući ovaj tekst, vidjet ćete kako je discipliniranim i temeljitim pristupom ukrotila dijabetes i danas ga smatra tek nužnom smetnjom i dijelom nje. Piše Dinko Kliček
U novom broju još pišemo:
AGLOMERACIJA Asfaltiranje sve prisutnije
NOVI USPJEH „SLOGE“ U VODICAMA Dubravki Špančić nagrada za najbolji autorski tekst
MINISTARSTVO HRVATSKIH BRANITELJA Šreterova sudbina tema brojnih sastanaka
GRAD PAKRAC Umirovljenicima po 150 kuna božićnice
LOKALITET STAROG GRADA PAKRACA Završena konzervacija zidova gotičke crkve
GRADSKA GRADILIŠTA Problemi s materijalima koče izvođače
OBNOVA Pročelje na Vladikinom dvoru
GRADSKI PSI Godišnje skuplji od rada većine udruga
NAGRAĐENE UČITELJICE D. NAMJESNIK I L. SKALNIK Najvažnije je probuditi želju za učenjem
OSLIKAN ZID STAROG ŽELJEZNIČKOG KOLODVORA "Dobro došli u Pakrac" na novi, moderniji način
NEKADA SMO PROIZVODILI STVARI ZA SVAKODNEVNU UPOTREBU Dio pakračke povijesti u džezvi za kavu
KOMUNALAC Počela distribucija žutih kanti
ADVENT U PAKRACU Ove godine ponovo na gradskim ulicama i institucijama
MEĐUŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA Hajduk domaćim porazom završio prvenstvo
Sve to pročitajte u NOVOM BROJU PAKRAČKOG LISTA kojeg možete kupiti već danas na sljedećim lokacijama: MLIN I PEKARE (Hrvatskih velikana, Strossmayerova, Prekopakra), KTC, TO KRNDIJA.