- PIŠE: Pakrački List
- 754
U najvećoj ratarskoj tvrtki ovog kraja, "Poljoprivredi" Lipik, jučer su završili prvu berbu kamilice i direktor Željko Viboh ističe da su rezultatima zadovoljni. Kamilicu su po prvi put u postojanju tvrtke zasijali jesenas na 28 hektara. Radi toga su u berač i novi pogon sušare uložili 400.000 kuna i ovih dana će isporučiti prve sušene stabljike i cvjetove ove biljke, česte sirovine u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji, pa problema s plasmanom nije bilo.
Na približno polovini zasijanih površina ovog ljeta će imati još jednu berbu nakon čega će zasijati kukuruz za silažu. Na jesen planiraju i povećati površine zasijane kamilicom, ali će radi toga morati proširiti sušarske kapacitete koji su montirani neposredno uz silos u Dobrovcu.
U "Poljoprivredi" se spremaju za žetvu ozimih kultura koja će doći za otprilike mjesec dana. Jesenas su zasijali na 200 hektara pšenicu, na 170 uljanu repicu, te na 100 ječam. Kulture su za sada dobre, mada je mraz od 24. travnja napravio male štete, ali zabrinjava cijena. Najčešće se govori da će se ovoljetni urod pšenice prodavati za manje od kune po kilogramu što je pad za oko 15 posto u odnosu na lani, pri čemu poljoprivrednici ocjenjuju da je i lanjskih 1,15 kuna za kilogram pšenice bilo nedovoljno. Na daljnji pad cijene, ističe Viboh, vjerojatno utječe i nastavak embarga na izvoz poljoprivredne proizvodnje u Rusiju pa je u cijeloj Europskoj uniji cijena žitarica niska, ali u pojedinim zemljama ona se kompenzira većim prinosima i nižom cijenom ulaznih troškova.
U sklopu pripreme žetva ispražnjeni su silosi u Dobrovcu kako bi na vrijeme bili spremni za prihvat ovogodišnjeg uroda.
Ovog proljeća "Poljoprivreda" je zasijala svoje standardne kulture: na 220 hektara kukuruz, na 200 hektara soju, te na 60 hektara šećernu repu. Sve kulture su dobro nikle, a od problema u ovako ranoj fazi Viboh ističe pojavu štetnika sovice (gusjenice) na kukuruzu radi čega su ga morali tretirati zaštitnim sredstvima.
U tovu imaju uobičajen ciklus od 120 junica koji su namijenjeni većim dijelom za izvoz u Libanon što je dobro jer kupac plaća odmah, što posljednje vrijeme ponovo nije slučaj na hrvatskom tržištu gdje su rokovi plaćanja sve duži što stvara probleme u financiranju sjetve.
- PIŠE: Pakrački List
- 727
Ovog proljeća se nastavlja modernizacija Ulice hrvatske policije iz Domovinskog vrata (od bolnice do Bille). Za tu namjenu Grad Pakrac i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU jučer su potpisali ugovor kojim Ministarstvo osigurava 429.000 kuna, a Grad Pakrac 170.000.
S tih nešto više od 600.000 kuna obuhvaćeni su radovi na izgradnji pješačke i biciklističke staze s pristupnim elementima, završetak uređenja oborinske odvodnje, priprema za postavljanje nove javne rasvjete i rekonstrukcija cestovnog propusta u dijelu ulice u kojem su radovi izvođeni i jesenas, dok radovi u nastavku prema Bili neće biti izvođeni jer se mora najprije izmjestiti magistralni plinovod koji prolazi ispod tog dijela prometnice.
Nakon provedenog postupka javne nabave, između 5 ponuditelja izabran je najpovoljniji – Niskogradnja Jurčak, te se idući tjedan planira sklapanje ugovora i nakon toga početak radova.
Lani je u modernizaciju ove prometnice utrošeno 842.000 kuna, od čega je 366.000 kuna osiguralo Ministarstvo regionalnog razvoja, a ostalo Grad Pakrac.
S obzirom na smještaj prometnice u okruženju, njena rekonstrukcija i modernizacija će imati značajan učinak na lokalnu zajednicu, posebice onu iz užeg centra grada, u smislu povećane sigurnosti prometa te osiguranju neometanog pristupu javnim sadržajima. Još nam preostaje treća faza odnosno javna rasvjeta, a i nju smo prijavili na jedan od nedavno objavljenih natječaja te za njega očekujemo rezultate, rekla nam je gradonačelnica Anamarija Blažević.
Osim Grada Pakraca, sredstva u iznosu 250.000 kuna dobio je i Grad Lipik za uređenje trga na južnom ulazu u grad.
- PIŠE: Pakrački List
- 1270
U industrijskom dvorištu Lipik glasa aktivno je najveće poslijeratno gradilište ove tvrtke. U tijeku je sanacija nekadašnjeg postrojenja ravnog stakla. U potpunosti se sanira taj objekt uključujući sve njegove sastavnice, od poda, zidova, stolarije, krova, instalacija što podrazumijeva prenamjenu brojnih prostora vrijednih 3,2 milijuna eura. Cilj je stvoriti adekvatan reprezentativni prostor u koji će se moći postaviti nova proizvodna linija za obradu stakla koja je lani kupljena u Belgiji, a što nije bilo moguće montirati u stari prostor, rekao nam je izvršni direktor Danijel Zadjelović. Stoga se menadžment tvrtke nakon više pokušaja odlučio za ovako temeljit zahvat. Riječ je potpunoj sanaciji prostora velikog skoro tisuću kvadrata u dvije etaže.
Sanacija je započela u ožujku natječajnim izborom izvođača građevinskih radova koji je zbog obimnosti, relativno kratkog roka i zahtjevnosti trebao imati adekvatne stručne referencije pa je izabrana zagrebačka tvrtka. Zadjelović očekuje da će radovi trajati do rujna nakon kojih bi lipička staklana, osim novih proizvodnih prostora za rezanje i brušenje auto-stakala i tehničkih stakala, dobila i novi prostor za prateće tehničko i administrativno osoblje, ali i sve nužne prateće sadržaje poput garderobe, sanitarnih čvorova i slično što će sve olakšati rad, ali i omogućiti podizanje kvalitete i konkurentnosti što je bio prvi cilj cijele rekonstrukcije najvažnijeg staklanskog pogona.
Paralelno sa sanacijom u staklani se i dalje proizvodi i proizvodnja će biti prekinuta samo tijekom kolovoza kada će zaposlenici na kolektivni godišnji odmor. Radi isporuke ugovorene robe u mjesecima koji će prethoditi radit će se pojačano, pa je radi toga staklana na višemjesečni rad na određeno zapošljavala dodatno. Pokazalo se da to nije tako lako te su uspjeli na određeno vrijeme zaposliti tri tehničara u pripremi i 12 linijskih radnika. Kako kaže Zadjelović, plan je bio obimniji, ali se pokazao nedostatak zainteresiranih kada su u pitanju linijski radnici gdje je uglavnom trebalo samo dobre volje, odnosno stručnosti kada su u pitanju tehničari koji su trebali imati nekog tehničkog predznanja. Ovakva situacija, s obzirom na stanje u društvu i brojnost na Zavodu za zapošljavanje čudi.
Zadjelović je zbog ovog obimnog investicijskog zahvata ocijenio ovo vrlo izazovnom godinom za lipičku staklanu koja, bez obzira što se značajan dio proizvodnje odvija praktički na gradilištu, očekuje povećanje u fizičkom i financijskom smislu od oko pet posto u odnosu na prošlu kada je ostvaren prihod veći od 11 milijuna eura. Osim što će omogućiti podizanje kvalitete sadašnje, investicije su utoliko značajne jer dokazuju ozbiljnost vlasnika i njegovu dugotrajnu orijentaciju na razvijanje staklarske industrije u Lipiku u čiju budućnost svi vjeruju.
- PIŠE: Pakrački List
- 703
Na natječaju za energetsku obnovu višestambenih zgrada Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, od kandidiranih 18, prošlo je 11 zgrada iz Lipika procijenjene vrijednosti projekta 16,4 milijuna kuna, a Fond će obnovu sufinancirati s 12,6 milijuna kuna, rečeno je danas na tiskovnoj konferenciji u uredu gradonačelnika Grada Lipika Vinka Kasane.
U obnovu će zgrade 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 9 u Vukovarskoj aveniji, zgrade u Slavonskoj 32, 36, i 38 te Udinskoj 2 na kojima će kroz godinu dana biti kompletno obnovljena vanjska fasada i promijenjena stolarija što je financijska injekcija u obnovi Lipika, a prvenstveno će koristi imati stanari u smislu manjih režijskih troškova i povećane vrijednosti nekretnine. Na kraju, kroz godinu dana dobit ćemo uređeni centar grada“, rekao je gradonačelnik Kasana.
Na projektu obnove radilo se 30 mjeseci, uloženo je nešto više od milijuna kuna što je Fond sufinancirao ulaganja s oko 842.000 kuna, a od toga oko 259.000 kuna uloženo je na energetske preglede i certificiranje, 628.200 kuna za izradu projektne dokumentacije te 117.500 kuna za izradu studije isplativosti energetske obnove, istaknuo je Dejan Iličić, direktor Razvojne agencije LIRA. Dodao je kako je na natječaj za energetsku obnovu zgrada ukupno bilo prijavljeno 289 zgrada, ukupna sredstva koje je dijelio Fond iznosila su samo 50 milijuna kuna, što odobrenih 12,6 milijuna kuna za Lipik iznosi 25 posto sredstava namijenjenih za cijelu Hrvatsku.
Kako je rekao Zdenko Tica, vlasnik tvrtke ZIV - TICA koja je u projektu bila certifikator i savjetnik, zgrade koje nisu dobile sredstva i dalje se mogu kandidirati na idućim natječajima i njihova dokumentacija je valjana. Njihove kandidature, kako je istaknuo, nisu odbijene kao nepravilne nego nisu prikupile dovoljan broj bodova s obzirom na druge zgrade ispred njih na listi. Dok traje i energetska obnova obiteljskih kuća, pretpostavlja se da će obnova donijeti i pedesetak novih radnih mjesta koje će se otvoriti u građevinskom sektoru, dodao je Tica.
Osim lipičkih zgrada, na natječaju su prošle i dvije pakračke u Ulici Andrije Hebranga 2 i 4, od pripremljenih četiri, na čemu sugovornici čestitali Pakracu koji su zgrade uspjeli kandidirati u vrlo kratkom roku.
Sugovornici na tiskovnoj konferenciji istaknuli su kako je konstantna animacija građana i stanara bila možda i najteži dio posla, a uspjeh nije izostao zbog zajedničkog rada lipičke razvojne agencije, projektanta i pakračkog Komunalca.
- PIŠE: Pakrački List
- 600
Projektiranje regulacije Pakre na potezu od nekadašnjeg DI „Papuka“ do Kusonja jedina je planirana investicija u ovoj godini na području daruvarske ispostave Hrvatskih voda, rekao nam je njen voditelj Davor Novinc.
Poslovi koji će se odrađivati uglavnom spadaju u redovno održavanje. Osim košnje trave na svim vodotocima u planu je tijekom ljeta ukloniti naplavine iz korita Pakre u središtu Pakraca i Lipika. U Badljevini je u tijeku uređenje korita Bijele, od mlina do utoka Kravarine i uzvodno, a na Kravarini će u Grahovljanima biti izrađen cijevni propust.
U Branešcima je sanirano oštećenje na koritu Pakre i jednog prelivnog praga. Također će se sanirati oštećenja od erozije na cesti Španovica-Šumetlica. Na području Japage i Kraguja bit će saniran potok Grabarić koji je plavio okolne poljoprivredne površine. Također je predviđena regulacija vodotoka i na području Gaja.
Na potoku Orlovac, između Tornja i Gornje Obriježi bit će izgrađen pločasti propust, kao i jedan kod Brusnika na potoku Brusnica.
- PIŠE: Pakrački List
- 652
Na odlagalištu otpada Crkvište na Krndiji još uvijek su u tijeku pripremni radovi za početak njegove sanacije o čemu su u veljači ugovor potpisali Komunalac te zajednice ponuditelja koju čine križevački „Radnik“ i koprivnički „Komig“.
Dosada je izvođač radova obavio potrebne geodetske snimke i iskolčavanje budućih građevina, uklonio raslinje s dijela odlagališta koji se nije koristio, a na kojem će biti izgrađena betonska kazeta za trajno odlaganje do sada tamo desetljećima sakupljenog otpada. U tijeku je sakupljanje ogromnih količina smeća na veliku hrpu na sredini odlagališta kako bi se uz rubne dijelove mogla početi graditi interna prometnica kojom će se voziti po smetlištu.
Kako nam je rekao Adriano Baškiera, voditelj komunalnog pogona unutar Komunalca, prvi u nizu radova su zemljanog karaktera i radi specifičnosti moraju se raditi u suhim uvjetima te će biti odrađeni tijekom srpnja, a odnosit će se na izradu više nepropusnih slojeva buduće kazete u koju će se, nakon što se izbetonira položiti veći dio do sada tamo odloženog smeća koja će u konačnosti biti zatrpano zemljom i ozeljenjeno.
Nakon toga će se izgraditi reciklažno dvorište na kojem će se odvojeno sakupljati i odlagati otpad koji će poslužiti kao sirovina za novu preradu iz čije bi se prodaje trebao financirati dio cjelokupnog sustava zbrinjavanja otpada dok bi ono što je doista više neiskoristivo i predstavlja smeće trebalo biti voženo nakon prešanja na regionalnu deponiju na novogradiškom području, mada u svemu tome ima još puno nejasnoća, dijelom zbog kašnjenja i zbrke oko izbora mjesta za regionalnu deponiju, dijelom zbog zakonske nedorečenosti i čestih izmjena koje su dovela do toga da već duže vrijeme oko 5000 PVC smeđih 60-litarskih kanti za smeće namijenjenih kućnom biootpadu neiskorišteno stoje u dvorištu Komunalca, kaže Baškiera. Iz istog razloga, dovršetak sanacije Crkvišta već više od godinu dana u dvorištu Komunalca čeka i kompletna oprema za reciklažno dvorište kao i preša koje čekaju dovršetak građevinskih radova.
Ovo je trenutno najvrijednija investicija na pakračkom području i njena ukupna vrijednost je oko 16 milijuna kuna pri čemu Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost financira s 90 posto,a dok će gradovi Pakrac i Lipik sudjelovati svaki s po 5 posto. Dinamika završetka ovisit će o dinamici financiranja, a izvođači su spremni je dovršiti iduće godine što će teško pratiti dinamika financiranja pa otud i ta sporost kod izvođača. Osim što je najvrijednija je i najdugovječnija jer ugovor između Fonda i gradova o njenoj realizaciji datira još iz 2006. godine.