U najvećoj ratarskoj tvrtki ovog kraja, "Poljoprivredi" Lipik, jučer su završili prvu berbu kamilice i direktor Željko Viboh ističe da su rezultatima zadovoljni. Kamilicu su po prvi put u postojanju tvrtke zasijali jesenas na 28 hektara. Radi toga su u berač i novi pogon sušare uložili 400.000 kuna i ovih dana će isporučiti prve sušene stabljike i cvjetove ove biljke, česte sirovine u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji, pa problema s plasmanom nije bilo.
Na približno polovini zasijanih površina ovog ljeta će imati još jednu berbu nakon čega će zasijati kukuruz za silažu. Na jesen planiraju i povećati površine zasijane kamilicom, ali će radi toga morati proširiti sušarske kapacitete koji su montirani neposredno uz silos u Dobrovcu.
U "Poljoprivredi" se spremaju za žetvu ozimih kultura koja će doći za otprilike mjesec dana. Jesenas su zasijali na 200 hektara pšenicu, na 170 uljanu repicu, te na 100 ječam. Kulture su za sada dobre, mada je mraz od 24. travnja napravio male štete, ali zabrinjava cijena. Najčešće se govori da će se ovoljetni urod pšenice prodavati za manje od kune po kilogramu što je pad za oko 15 posto u odnosu na lani, pri čemu poljoprivrednici ocjenjuju da je i lanjskih 1,15 kuna za kilogram pšenice bilo nedovoljno. Na daljnji pad cijene, ističe Viboh, vjerojatno utječe i nastavak embarga na izvoz poljoprivredne proizvodnje u Rusiju pa je u cijeloj Europskoj uniji cijena žitarica niska, ali u pojedinim zemljama ona se kompenzira većim prinosima i nižom cijenom ulaznih troškova.
U sklopu pripreme žetva ispražnjeni su silosi u Dobrovcu kako bi na vrijeme bili spremni za prihvat ovogodišnjeg uroda.
Ovog proljeća "Poljoprivreda" je zasijala svoje standardne kulture: na 220 hektara kukuruz, na 200 hektara soju, te na 60 hektara šećernu repu. Sve kulture su dobro nikle, a od problema u ovako ranoj fazi Viboh ističe pojavu štetnika sovice (gusjenice) na kukuruzu radi čega su ga morali tretirati zaštitnim sredstvima.
U tovu imaju uobičajen ciklus od 120 junica koji su namijenjeni većim dijelom za izvoz u Libanon što je dobro jer kupac plaća odmah, što posljednje vrijeme ponovo nije slučaj na hrvatskom tržištu gdje su rokovi plaćanja sve duži što stvara probleme u financiranju sjetve.