Gospodarstvo

: PIŠE: Pakrački List; 02. veljače 2017; 721

U lipičkoj staklani tvrtke „Lipik glas“ pri kraju je dovršetak investicijskog ciklusa započetog lani u ožujku vrijednog oko 3,6 milijuna eura kojim će ova tvornica dobiti oko 1500 četvornih metara posve novog proizvodnog prostora te novu proizvodnu tehnologiju koja će omogućiti povećanje produktivnosti uz kvalitetniji i jeftiniji proizvod, pri čemu će se i dalje najveći dio odnositi na proizvodnju kaljenih i laminiranih stakala za auto industriju.

U temeljito građevinski rekonstruiranom prostoru, na mjestu nekadašnje hale auto stakala, jedna proizvodna linija je u potpunosti montirana i na njoj je započelo rezanje, brušenje i bušenje stakala potrebnih za izradu vjetrobranska stakla uz povećanje kapaciteta od 40 posto. Linija je kupljena prije osam mjeseci u Švicarskoj i na njoj je s probnim radom započelo i 10 novih zaposlenika. Početkom veljače očekuje se dovršetak i druge linije, takozvani „autoklab“ koji će omogućiti lipičkoj staklani udvostručenje kapaciteta laminiranja uz podizanje kvalitete i spuštanje cijene koštanja u odnosu na staru. Također, očekuje se i završetak novog pogona takozvane „čiste sobe“ čiji se početak probnog rada očekuje oko 20. veljače.

Posao za 30 radnika

Početkom proizvodnje na novim linijama očekuje se i dodatno zapošljavanje, pored ovih 10, još 20-tak zaposlenika, tako da bi lipička staklana mogla do proljeća imati oko 200 zaposlenih, rekao nam je direktor Danijel Zadjelović.

Mada se kao problem ovog kraja često ističe nezaposlenost, zapošljavanje novih radnika pokazao se kao problem. Staklani su potrebi radnici solidne tehničke naobrazbe, najmanje srednje stručne spreme sa znanjem rada na takozvanim CNC uređajima. No, takvih radnika je na zavodu malo, pa se pokazuje kao problem izbora radne snage kojoj uz solidno tehničko predznanje i dobru volju treba oko 3 mjeseca za obuku, rekao nam je Zadjelović.

On kaže da sama izgradnja i montaža novih proizvodnih linija išla sporije od predviđene jer je bio problem što se osim renoviranja paralelno u istim prostorima, morala odvijati i proizvodnja. No, to razdoblje je ostalo sada iza njih i sada se mogu posvetiti proizvodnji. Unatoč tome lani je proizvodnja porasla i fizički i financijski te je ostvaren dohodak od oko 13 milijuna eura što ove godine planiraju povećati za još 10-tak posto.

Dva nova kupca

Osim novih proizvodnih linija na povećanje bi trebali utjecati i novi kupci. Stari iz domena autoindustrije su zadržani, ali će lipička staklana ove godine započeti suradnju i s dva nova. Tako će početi proizvodnja kompleta stakala za prvu ugradnju u automobile za londonsku taksi službu, te komplet stakala za novi Renaultov sportski automobil „Alpine“ koji je nekada bio vrlo popularan, a čiju proizvodnju od ove godine francuski proizvođač planira obnoviti.

Investicijski ciklus u „Lipik glasu“ planiraju nastaviti i ove godine u vrijednosti od oko milijun i pol eura pri čemu će najviše, oko 500.000 eura, biti utrošeno u kolovozu na temeljiti remont upravljačkog dijela peći za kaljenje stakla koja datira još iz 1987. godine, a koja kali staklo za daljnju obradu za autoindustriju što je oko 80 posto svih staklanskih proizvoda, pa je stoga izuzetno važan dio proizvodnje.

Unatoč ovim investicijama poslovanje staklane je financijski stabilno, ističe Zadjelović, i u tom segmentu su vlasnici zadovoljni što potvrđuje da dobit reinvestiraju u Lipik osiguravajući tako dugoročno proizvodnju u njoj, pri čemu je vrlo bitno da se svake godine pojavljuju jedan do dva nova ozbiljna kupca. Jednako tako su i stabilne plaće i sva ostala materijalna prava. No, zbog investicijskog ciklusa do daljnjeg će plaće ostati na postojećoj razini.

: PIŠE: Pakrački List; 01. veljače 2017; 621

Na natječaj za energetsku obnovu višestambenih zgrada koji je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja objavilo posredstvom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a čiji je rok za prijavu jučer završen, pristigla je kandidatura za 21 stambenu zgradu u Pakracu procijenjene vrijednosti radova više od 32 milijuna kuna, rečeno je danas na tiskovnoj konferenciji održanoj u velikoj vijećnici u zgradi pakračke gradske uprave na kojoj su prisustvovali Zvonimir Miler, predsjednik Mjesnog odbora Pakrac-Jug, pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević, Vladimir Gazić, predstavnik Poduzetničkog centra Pakrac te Zdravko Vostri, direktor Komunalca - upravitelja prijavljenih zgrada, sa suradnicima.

Na natječaj energetske obnove koji podrazumijeva obnovu vanjske ovojnice (fasade) te kompletnu izmjenu stolarije i limarije, prijavljena je 21 zgrada, točnije 29 ulaza i oko 400-njak stanova, a Fond u ovom ciklusu sufinancira 60 posto opravdanih troškova energetske obnove dok će građani o svom trošku financirati preostali iznos.

Svaki vlasnik stana bi u prosjeku mjesečno izdvajao oko 300-njak kuna idućih deset godina, a na novinarsko pitanje da li će postojati mogućnost, kako je i najavljivano, da Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova, pomogne u sufinanciranju s 80 posto od preostalih 40 koji su za sada obveza vlasnika stanova gradonačelnica je odgovorila kako takve najave još uvijek postoje, no treba pričekati objavu takvog natječaja Ministarstva regionalnog razvoja na koji se, u ovom slučaju, Komunalac može prijaviti tek nakon sklopljenog ugovora s Fondom.

Kako je istaknula gradonačelnica Blažević, rezultate natječaja očekuju i prije roka objave od 120 dana, a prema najavama bi rezultati za obnovu pakračkih zgrada trebali biti pozitivni što je veliki uspjeh i uložen trud svih koji su radili na kompletiranju obimne dokumentacije za ovaj natječaj. Istaknula je kako je ostalo još desetak zgrada čija se dokumentacija još prikuplja i one se planiraju kandidirati na sljedeći objavljeni natječaj energetske obnove.

Zdravko Vostri, direktor Komunalca, dodao je kako bi radovi mogli početi već početkom ljeta.

: PIŠE: Pakrački List; 19. siječnja 2017; 748

Od 1. siječnja lipički „Studenac“ nakon 30-tak godina započeo jer rad umjesto u sklopu Podravke u grupaciji Kofola ČeškoSlovensko, odnosno u Hrvatskoj u sklopu njene tvrtke kćeri „Radenske“.

Što se mijenja i kakvi su planovi novog vlasnika najpoznatijeg lipičkog proizvodnog brenda upitali smo njihovu glasnogovornicu Alenku Dujanović.

Ostaje li „Studenac“ zasebna pravna osoba s tim imenom ili će biti pridružen u neku od već postojećih tvrtki Radenske?

Pravna osoba pod imenom Studenac i dalje će postojati, no vlasništvo se promijenilo, pa je Studenac sada dio grupe Kofola ČeskoSlovensko koja u svom portfelju ima neke od vodećih europskih proizvođača bezalkoholnih pića.

Ostaje li sjedište ove ili nove tvrtke u Lipiku?

Naš plan je Studenac vratiti na stare staze, što svakako podrazumijeva da sjedište ostaje u Lipiku, jednako kao i vodstvo tvrtke, proizvodni pogon te zaposlenici.

Zadržavate li postojeća imena Studenac, Studena, ledeni čaj?

Budući da Kofola u svom poslovanju nastoji očuvati tradicijske brendove te im udahnuti novi život svakako ćemo zadržati stare brendove, uz moguće manje promjene.

Zadržavate li sav proizvodni asortiman, ako ima novina koje su?

Budući da je pred nama izazovno razdoblje međusobnog upoznavanja te ispitivanja odnosa na tržištu, sa sada je teško govoriti o poslovnim planovima u tom smislu. Pred nama je veliki posao koji uključuje i donošenje strategije, a čiji će se prvi rezultati vidjeti vrlo skoro, već krajem prvog kvartala 2017. godine.

Planirate li proširivanje tržišta na Sloveniju, Češku, Slovačku....?

Odgovor na ovo je sadržan u odgovoru na prethodno pitanje, donošenjem konačne strategije imat ćemo informacije o daljnjim planovima za razvoj Studenca, pa tako i planovima za izvoz.

Mijenjate li što u vodstvu Studenca?

Kao što je rečeno u odgovoru na Vaše drugo pitanje, u menadžmentu društva Studenac je i kolegica Vesna Tomac Vukmanović, u koju imamo puno povjerenje.

: PIŠE: Pakrački List; 18. siječnja 2017; 708

Na još uvijek otvoreni natječaj za energetsku obnovu stambenih zgrada „Komunalac“ je kandidirao još četiri pakračke stambene zgrade: dvojni objekt u Ulici Matice hrvatske na broju 9 i 11, Petra Preradovića 1, Andrije Hebranga 16 te Kalvarija 36. Na ovom natječaju koji je otvoren do 31. siječnja prošlog mjeseca Komunalac je kandidirao 17 zgrada u Pakracu i Lipiku, tako da je za sljedeći natječaj, koji se očekuje u lipnju, u Pakracu ostalo još potencijalno za kandidiranje sedam zgrada i u tijeku je za njih rješavanje administrativnih nedostataka poput usklađivanja vlasničkih listova, prostornog ucrtavanja i slično, rekao nam je Zdravko Vostri, direktor Komunalaca.

Prema natječajnim uvjetima rezultati ovih kandidatura trebali bi biti poznati najkasnije do kraja travnja što znači da bi eventualna njihova energetska obnova mogla započeti sredinom ljeta.

Što se tiče programa energetske obnove koji je u tijeku, a kojim je obuhvaćeno 11 zgrada u Lipiku i dvoje u Pakracu, čiji je rok završetka u svibnju, gotova je prva od njih. Riječ je o zgradi u Lipiku, u Vukovarskoj ulici broj 6, a dobra vijest je, posebice za izvođače radova, da je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji financira radove s 80 posto, po kompletiranju dokumentacije u zaista kratkom roku ispunio svoje financijske obveze, dok su u isto tako kratkom roku i bez administrativnih poteškoća, ističe Vostri, stanari svojih 20 posto „zatvorili“ kreditom, tako da je cjelokupan posao prošao na opće zadovoljstvo što je dobra naznaka za nastavak ovog projekta.

: PIŠE: Pakrački List; 19. prosinca 2016; 928

Rad Poduzetničkog centra Pakrac bio je jedno od pitanja u aktualnom satu na prošlotjednoj sjednici Gradskog vijeća Pakrac. Radi toga, ali i nerijetkih netočnih glasina po gradu o gašenju ove potporne institucije je razlog što smo tražili točno pojašnjenje njegovog statusa i budućnosti od direktorice Ivane Orban.

Piše: Ivana Orban, direktorica Poduzetničkog centra Pakrac

Poduzetnički centar Pakrac osnovan je kao poduzeće u 100-postnom vlasništvu Grada Pakraca 2000. godine s ciljem razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Tada jedini u županiji, a među prvima u Hrvatskoj.

Uz razvojni odjel kao glavnu djelatnost, pokrenut je i knjigovodstveni servis. Logika knjigovodstvenog servisa bila je privući poduzetnike i napraviti „muving“ u radnim prostorima kako bi se lakše familijarizirali s osnovnom djelatnošću – izradama investicijskih studija, poslovnih planova, projektnih prijedloga, bespovratnim sredstvima i svom EU terminologijom koja je s godinama zavladala. Gdje ćeš bolje djelatnosti od knjigovodstva gdje klijenti svakodnevno dolaze „donijeti“ papire, po savjet kako nešto prikazati, da li sve prikazati, da li nešto umanjiti ili uvećati, kako to već kod nas ide. Međutim, Grad kao osnivač, a i samo Društvo su bili svjesni kako je to tržišna djelatnost i kako smo nelojalna konkurencija ostalim knjigovodstvenim servisima na području grada. Jer, nije isto biti dio poduzeća koje se djelomično financira iz gradskog proračuna ili sam zaraditi baš svaku kunu. Dugoročno, servis ne može ostati dio PCP-a zbog čega se intenzivno započelo s traženjem modela za „privatizaciju“ ove djelatnosti.

Pakrački holding

S godinama je PCP uz svoj „rad na projektima“, u gradskoj svakodnevici postao „pakrački holding“. Uz razvojni odjel, knjigovodstveni servis i inkubator kao starosjedioce u Društvu, s vremenom su pripajani gradska sportska dvorana, Tržnica Pakrac, Pakrački list, hotel Pakrac. Niti jedno od nabrojanih nije planirano 2000. godine osnivanjem PCP-a kao potporne institucije. Sva pripajanja su nastala uslijed gospodarske i ekonomske situacije u cilju racionalizacije, a istovremenog održavanja djelatnosti koje je Grad kao jedinica lokalne samouprave htio imati na svom području. Privremene nadstrešnice dok se ne izradi pravi krov. Većina ovih aktivnosti često u javnosti nije dočekana s odobravanjem i tražio se „onaj razlog koji se ne vidi“. Takvog razloga nije bilo, a dokaz tome su događaji unazad godinu dana.

U listopadu prošle godine, privatna poduzetnica je preuzela hotel Pakrac, na obostrano zadovoljstvo posluju dobro, imaju planove proširenja i unaprjeđenja poslovanja. Da li bi se odlučili na ovaj korak da Grad prije toga nije putem PCP-a pokrenuo hotel i poslovao godinu dana treba pitati njih same, ali činjenica da se na dva ponovljena natječaja za zakup prostora prije toga nitko nije javio, također nešto govori. Da li su gradski novci potrošeni da se hotel ponovo uredi? Jesu. Međutim, ta investicija je donijela 4 nova radna mjesta i smještajni kapacitet koji do tad nismo imali, a svatko je imao priliku konkurirati za njegov zakup. Kao što su i milijunske investicije u poslovnu zonu i inkubatore rezultirale poslovnim subjektima i zapošljavanjem više od 350 stanovnika grada. Privatna poduzetnica je danas u situaciji da se može javljati i na natječaje za poboljšanje turističkih kapaciteta što Poduzetnički nije mogao. Činjenica više u prilog tvrdnje da to nikad nije bilo dugoročno rješenje ponajviše iz razloga s početka teksta, tržišne djelatnosti ne trebaju imati mjesto u PCP-u jer smo potporna institucija za poduzetnike, a ne njihov nelojalni konkurent.

U srpnju ove godine izdvojena je gradska sportska dvorana i predana na upravljanje Sportskoj zajednici Grada Pakraca. Od svih djelatnosti dvorana se jako isticala kao „zalutali igrač“. PCP je dao sve od sebe i upravljao njome pažnjom dobrog gospodara, međutim razvoj sporta nije ono u čemu smo stručni niti ono za što smo osnovani. S vremenom se uvijek uvede reda u sve, tako su se i s osnutkom Sportske zajednice stvorili preduvjeti za njeno izdvajanje i veće mogućnosti za njenu eksploataciju kao i preduvjeti za javljanje na natječaje za sportsko-rekreativnu infrastrukturu. Trajalo je, ali se riješilo.

Nered među potpornim institucijama

Sve gore navedeno su okolnosti u našoj mikrosredini. Druga strana priče je ona na nacionalnoj razini nastala uslijed neorganiziranog sustava potpornih institucija gdje danas gotovo svaka jedinica lokalne samouprave ima svoj poduzetnički centar, lokanu razvojnu agenciju ili inkubator, svaka županija svoju regionalnu razvojnu agenciju pa još nebrojeno mnogo privatnih konzultanata proizašlih iz različitih institucija. Sve to stvorilo je popriličan nered jer svi radimo gotovo iste poslove, neki su prepušteni sami sebi i tržištu, neki se financiraju iz proračuna, neki si mogu dopustiti da svoje usluge pružaju besplatno, neki ne mogu, neki svoje usluge itekako cijene, a krajnji korisnik – najčešće poduzetnik u svoj toj šumi zaista ne zna „naći drvo pod koje bi se sklonio“. Prilikom nedavne posjete ministrice RRFEU Gabrijele Žalac, najavljeno je uvođenje reda u ovaj sustav, a sve s ciljem da potporne institucije, prvenstveno one javne zaista postanu produžene ruke ministarstva u postizanju uravnoteženog regionalnog razvoja kroz potporu poduzetnicima, ali i svojim osnivačima u razvoju i poticanju lokalnih ekonomija. S obzirom na tu najavu, reorganizacija PCP-a će biti nužna što s obzirom na najavljene zakonske promjene, što s obzirom da je spašavanjem ostalih, osnovna djelatnost pomalo zapostavljena. Međutim, činjenica da je PCP sudjelovao u projektima izgradnje poslovne zone s inkubatorima vrijednosti oko 28 milijuna kuna od čega bespovratna sredstva iznose oko 24 milijuna govori kako zaista je potporna institucija za razvoj grada. Podatak da je PCP poduzetnicima s područja Pakraca i šire pomogao u osiguranju preko 42 milijuna kuna za njihove projekte potvrđuje da je ovdje da pomogne poduzetnicima.

Tko je dobio sve ove milijune? Klijenti centra, poslovni subjekti koji su PCP prepoznali kao partnera koji im može pomoći u njihovu poslovanju, najviše kroz osiguranje sredstava za razvoj. Odobreni iznosi su dio financijskog poslovanja i kao takvi poslovna tajna, ali u malom gradu kao što je Pakrac dobro znamo tko su poduzetnici poput Usluge, Šume Šugić, DEM-a, Trim projekta, Elekte, VIOS-a, Montmetala, sve redom tvrtke uspješne u svojoj djelatnosti. Da li bi svoje investicije realizirali i bez PCP-a? Vjerojatno bi, u nekom razdoblju u nekom dijelu. Da li im je s PCP-om bilo lakše? Brže? Sigurna sam da je. I sigurna sam da bi se i oni složili.

: PIŠE: Pakrački List; 16. prosinca 2016; 602

Predstavnici pakračkog Komunalca danas nose u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kompletnu dokumentaciju za kandidiranje 21 pakračke stambene zgrade i 8 lipičkih na natječaj za energetsku učinkovitost koji je raspisan polovinom listopada, doznajemo od direktora Zdravka Vostrija.

Kako su nam rekli u Komunalcu, natječajna dokumentacija je kompletirana za zgrade u Pakracu u ulicama i kućnim brojevima Andrije Hebranga 1, 1A, 3, 5, 6, Matice hrvatske 6, 8, 10, 12, 13A, 15, 17, 19 , 21, 23, Bolnička 53, Kalvarija 36, Alojzija Stepinca 7 i 8, Braće Radića 14 te Trg bana Josipa Jelačića 20. U Lipiku su to zgrade na adresama Frankopanska 12, Slavonska 34 i 45 te Vukovarska avenija 7, 8, 10, 11, 13.

Kako je natječaj u ovom turnusu otvoren do 17. siječnja, Komunalac, upravitelj pakračkih stambenih zgrada, pokušat će do tog roka kompletirati dokumentaciju za još neke zgrade za što je potrebno riješiti razne oblike građevinskih ili uporabnih dozvola i izraditi kompletan projekt građevinske obnove s troškovnicima što je u postupku.

U ovom ciklusu u Fondu za cijelu Hrvatsku je namijenjeno 147 milijuna kuna te o dostatnosti tih sredstava, kao i o potpunosti dokumentacije će se znati koliko i koje zgrade su ušle u projekt energetske obnove. Rezultati se očekuju u ožujku, nakon čega slijedi odabir izvođača koji bi u povoljnim okolnostima mogao početi radove u svibnju iduće godine. Prihvaćeni, a neuvršteni projekti automatizmom kandidiraju na sljedeći natječaj za koji će u Fondu biti pripremljeno još oko 400 milijuna kuna.

Fond u ovom ciklusu sufinancira 60 posto opravdanih troškova energetske obnove, a Ministarstvo regionalnog razvitka je najavilo mogućnost da oni sufinanciraju 80 posto od preostalih 40 koji su za sada obveza vlasnika stanova.

Obiteljske kuće ponovo na proljeće

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je nekidan na svojim internetskim stranicama najavio da natječaj za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća neće biti objavljen ove godine, ali će bespovratna sredstva za tu namjenu biti osigurana iduće godine iz EU fondova. Stoga će dosadašnja pravila biti potrebno uskladiti s EU pravilima. Nadležna ministarstva očekuju kako će taj proces biti završen do kraja godine, što znači da bi se poziv na dostavu projektnih prijedloga za vlasnike obiteljskih kuća mogao očekivati već početkom iduće godine.