Na odlagalištu otpada Crkvište na Krndiji još uvijek su u tijeku pripremni radovi za početak njegove sanacije o čemu su u veljači ugovor potpisali Komunalac te zajednice ponuditelja koju čine križevački „Radnik“ i koprivnički „Komig“.
Dosada je izvođač radova obavio potrebne geodetske snimke i iskolčavanje budućih građevina, uklonio raslinje s dijela odlagališta koji se nije koristio, a na kojem će biti izgrađena betonska kazeta za trajno odlaganje do sada tamo desetljećima sakupljenog otpada. U tijeku je sakupljanje ogromnih količina smeća na veliku hrpu na sredini odlagališta kako bi se uz rubne dijelove mogla početi graditi interna prometnica kojom će se voziti po smetlištu.
Kako nam je rekao Adriano Baškiera, voditelj komunalnog pogona unutar Komunalca, prvi u nizu radova su zemljanog karaktera i radi specifičnosti moraju se raditi u suhim uvjetima te će biti odrađeni tijekom srpnja, a odnosit će se na izradu više nepropusnih slojeva buduće kazete u koju će se, nakon što se izbetonira položiti veći dio do sada tamo odloženog smeća koja će u konačnosti biti zatrpano zemljom i ozeljenjeno.
Nakon toga će se izgraditi reciklažno dvorište na kojem će se odvojeno sakupljati i odlagati otpad koji će poslužiti kao sirovina za novu preradu iz čije bi se prodaje trebao financirati dio cjelokupnog sustava zbrinjavanja otpada dok bi ono što je doista više neiskoristivo i predstavlja smeće trebalo biti voženo nakon prešanja na regionalnu deponiju na novogradiškom području, mada u svemu tome ima još puno nejasnoća, dijelom zbog kašnjenja i zbrke oko izbora mjesta za regionalnu deponiju, dijelom zbog zakonske nedorečenosti i čestih izmjena koje su dovela do toga da već duže vrijeme oko 5000 PVC smeđih 60-litarskih kanti za smeće namijenjenih kućnom biootpadu neiskorišteno stoje u dvorištu Komunalca, kaže Baškiera. Iz istog razloga, dovršetak sanacije Crkvišta već više od godinu dana u dvorištu Komunalca čeka i kompletna oprema za reciklažno dvorište kao i preša koje čekaju dovršetak građevinskih radova.
Ovo je trenutno najvrijednija investicija na pakračkom području i njena ukupna vrijednost je oko 16 milijuna kuna pri čemu Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost financira s 90 posto,a dok će gradovi Pakrac i Lipik sudjelovati svaki s po 5 posto. Dinamika završetka ovisit će o dinamici financiranja, a izvođači su spremni je dovršiti iduće godine što će teško pratiti dinamika financiranja pa otud i ta sporost kod izvođača. Osim što je najvrijednija je i najdugovječnija jer ugovor između Fonda i gradova o njenoj realizaciji datira još iz 2006. godine.