- PIŠE: Pakrački List
- 1272
Kakvo je stanje na gradilištima u Pakracu čije radove financira Grad i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU htjeli su saznati pomoćnik ministra Davor Huška, gradonačelnica Anamarija Blažević i voditeljica Odsjeka za komunalne poslove i graditeljstvo Marija Čar radi čega su jučer obišli pet gradilišta: modernizaciju matične zgrade dječjeg vrtića, modernizaciju Ulice hrvatske policije iz Domovinskog rata, izgradnju nogostupa u Ulici kneza Domagoja, opločavanje oteretnog kanala u Kragujskom putu, te uređenje pješačke staze u Ulici Ante Starčevića u Prekopakri.
Zabrinutost u odnosu na rokove i plan izaziva samo gradilište na matičnoj zgradi vrtića gdje radove iz programa energetske učinkovitosti izvodi tvrtka „Kala“ Cernik. U vrijednosti od 1,25 milijuna kuna što zajednički financiraju Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (70 posto) i Grad Pakrac (30 posto) mijenja se krov i stolarija, te postavlja nova energetski kvalitetnija fasada. No, nakon otkrivanja krova pala je kiša uslijed čega je nakisla unutrašnjost pa se u više prostorija digao parket te su ostala vidljiva oštećenja na dijelu stropa i zidova što će zahtijevati dodatne radove. Gradsko čelništvo pored toga nije bilo zadovoljno niti do sada učinjenim, ali niti činjenicom da je na gradilištu bilo svega četvero radnika. Stoga je ostala sumnja da će do planiranog roka koji je 1. rujna sve biti gotovo i da će na početku školske godine objekt moći primiti polaznike u vrtić. Stoga već sada treba početi pripremati alternativna rješenja, konstatirao je Huška.
Prometnice u planiranim rokovima
Na ostalim gradilištima stanje je očekivano, a tri su vezana istim izvođačem Niskogradnjom Jurčak iz Požege koja sada završava nogostup u Ulici kneza Domagoja. Radove na izgradnji 597 metara nogostupa s 550.000 kuna financira Nacionalno vijeće za sigurnost cestovnog prometa s tim da je oko 50.000 kuna u izradu projektne dokumentacije ranijih godina uložio Grad Pakrac. Veći dio nogostupa je završen, kao i dio potpornog zida u gornjoj trećini ulice, te je još ostao taj dio za postaviti rubnjake i završni asfaltni sloj.
Po završetku nogostupa mehanizacija i zaposlenici isto tvrtke sele se zapadnije u Prekopakru u Ulicu Ante Starčevića gdje će sanirati cestovni i pješački dio prometnice radi lakšeg ulaza u nekoliko tamošnjih društvenih objekata. Ove radove u vrijednosti 76.000 kuna Niskogradnja Jurčak će obaviti za svega nekoliko dana tako da se njihovo seljenje na gradilište u Ulici hrvatske policije iz Domovinskog rata može očekivati u prvoj polovini kolovoza.
Oni bi tamo do 31. listopada trebali obaviti drugu i treću fazu modernizacije te vrlo frekventne prometnice. Nakon što je lani u dijelu uređen kolnik i dio neophodne uzemljene prateće infrastrukture, ovog ljeta i jeseni tamo će biti uz sjevernu stranu kolnika izgrađen u istoj dužini nogostup, biciklistička staza, te dovršen sustav odvodnje oborinskih voda za što će biti utrošeno 600.000 kuna, od čega nešto više od 170.000 financira gradski proračun. U 3. fazi ove jeseni će biti postavljena podzemna instalacija za buduću javnu rasvjetu što sa 170.000 kuna financira Ministarstvo graditeljstva dok Ministarstvo regionalnog razvoja s 429.000 kuna financira spomenutu izgradnju nogostupa i biciklističke staze.
Radanici daruvarske Vodoprivrede uz financiranje Hrvatskih voda u Kragujskom putu saniraju 200-tinjak metara kanala koji kupi oborinske vode i kojim teče obližnji potok što zajedno u vrijeme većih oborina plave cestu i okolne privatne parcele. Osim poboljšanom funkcionalnošću dovršetkom opločavanja nekoliko okolnih kuća dobit će suvremene betonske kolne ulaze u svoja dvorišta, a sve skupa će znatno doprinijet osim sigurnosti i urbanijem izgledu ovog dijela Pakraca.
Nova gradilišta na jesen
Gradonačelnica Blažević je naglasila da 29. srpnja ide u Hrvatske vode u Zagreb razgovarati o nastavku izgradnje kanalizacije u Badljevini za što je navodno u Vodama u ovoj godini osigurano dva milijuna kuna.
Do kraja godine očekuje se otvaranje još nekoliko manjih gradilišta, između ostalog, na Trgu bana Josipa Jelačića, dovršetak fontane na Trgu dr. Franje Tuđmana, te u Ulici leptirovo brdo uz intenziviranje radova na najvećem pakračkom gradilištu – sanaciji smetlišta na Krndiji.
- PIŠE: Pakrački List
- 1926
Do kraja roka za završetak radova u sklopu projekta poboljšavanja energetske učinkovitosti koji natječajem od lanjskog srpnja provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ostalo je oko dva mjeseca. Koliko je točno kuća u projekt ušlo na području Pakraca i Lipika nismo uspjeli saznati, ali zasigurno je riječ o više od 200. To su nam potvrdili Zdenko Tica, direktor tvrtke Ziv - Tica koja je najveći, ali ne i jedini certifikator na ovom području, te ponajveći izvođači radova obrtnik Zlatko Visković i tvrtka 3M.
Kako je rekao Tica, oni su za ovaj natječaj izradili oko 220 projekta, većina na području Pakraca i Lipika, a prihvaćeno im je u Fondu 201. Prema njegovom izračunu to je posao za građevinare u vrijednosti od oko 16 milijuna kuna čime projekt možemo ubrojiti među ponajveće građevinske investicije posljednjih godina na pakračkom i lipičkom području.
Izrađeno oko 200 fasada
Zlatko Visković i Marijan Hihlik, direktor tvrtke 3M, niti ne znaju koliko su u ovih 12 mjeseci izradili fasada, pretpostavljaju svaki 70-tak. Do završetka projekta, u narednih dva mjeseca Viskoviću je ostalo 20-tak, a 3M tridesetak i ističu da će sigurno svi biti gotovi na vrijeme jer ne žele dovesti vlasnike u situaciju da ostanu bez subvencije Fonda koja po ovom natječaju iznosi 80 posto opravdanih troškova, dakle onih troškova koji izravno utječu na uštedu energije u stambenom prostoru ili u grubo izračunato oko 100.000 kuna prosječno. Radi toga su dio ranije ugovorenih obnova kuća prepustili drugim izvođačima koji se lani nisu natjecali na natječaju.
Oba naša građevinara ističu da tijekom ovih 12 mjeseci provođenja projekta do proljetos nije bilo nikakvih problema. No, od proljetos Fond ne plaća izvedene radove u ugovorenom roku te već nekoliko mjeseci nisu dobili niti lipe što je veliki problem jer moraju platiti radnike i nabaviti novi materijal. Do sada su to uspijevali dijelom i zahvaljujući razumijevanju dobavljača materijala, uglavnom pakračkih trgovaca koji ih čekaju s plaćanjem, ali to nije rješenje. Isto tako, u financiranju troškova značajno im je što vlasnici objekta svoj dio, koji je često veći od 20 posto jer paralelno na svojim objektima obavljaju i dodatne radove, plaćaju uredno. Fond za zaštitu okoliša je čak na svojim Internet stranicama postavio ispriku izvođačima radi neplaćanja te najavljuje uskoro podmirenje dugova.
Zaposleno na desetke osoba
Osim energetske učinkovitosti ovaj, od svih sudionika hvaljen projekt, imao je vrlo značajnu gospodarski i socijalni element. Visković, zahvaljujući njemu, unazad godinu dana zapošljava desetak osoba, a 3M i do tridesetak. Da nije bilo projekta radila bi se s dva tri zaposlenika tek po koja fasada. Vjerojatno je bilo dodatnog zapošljavanja i kod certifikatora. Stoga bi bilo šteta da se projekt zaustavi.
Kako smo saznali od glasnogovornice Fonda Anamarije Brstilo, iako je novi natječaj prvobitno najavljen za srpanj njega neće biti najmanje do rujna.
Problem je u novcima koji za tu namjenu trebaju stići iz sličnih fondova Europske unije koja pak ima drugačija pravila državnih potpora. Oni polaze od činjenice da je riječ o privatnim objektima te većinu financiranja prebacuju na njihove vlasnike koji od toga imaju najviše koristi, odnosno sufinanciraju novcima poreznih platiša samo 15 posto opravdanih troškova. U zadnjem natječaju naš Fond je vlasnike sufinancirao s 40, 60 i 80 posto, ovisno o geografskom području i razvijenosti. U dosadašnjim pregovorima postignut je dogovor da u budućem natječaju subvencija bude 40, 45 i 50 posto i ako to postane končano novi natječaj se može očekivati u rujnu. Našim izvođačima takav ritam odgovara jer će do tada dovršiti ugovorene objekte i biti spremni za nova ugovaranja i preuzimanja gradilišta. U suprotnom uslijedit će smanjenje dinamike gradnje, a to će ponovo značiti i otpuštanje sadašnjih zaposlenika.
No, pitanje je koliko će smanjenje sufinanciranja države s 80 posto opravdanih troškova na 50 posto utjecati na interes privatnih vlasnika. Vjerojatno hoće, potvrđuje nam i Zdenko Tica iz konzultantske kuće Ziv - Tica, ali prema njegovom mišljenju ne toliko da bi se projekt ugasio. On smatra da će u slučaju da dođe do tako velikog smanjivanja državnih subvencija doći do korekcije u ponašanju svih čimbenika u projektu: kod kućevlasnika će u projekt ulaziti oni koji za takvim radovima imaju doista potrebu ograničavajući njihov obim na realan i potreban. S druge strane izvođači radova će korigirati cijene na one koji su imali prije pokretanja projekta prije dvije godine kada se cijena četvornog metra takve fasade naplaćivala između 160 i 180 kuna, a ne današnjih 220 do 250.
Prošlo „zlatno doba“
Njegova tvrtka sada ima u predbilježbi oko 900 objekata koji čekaju objavu natječaja da se krene u izradu projektne dokumentacije što nije započeto jer je neizvjesno tko će i hoće li uopće to netko platiti. Objavi li se natječaj u rujnu, prema broju realiziranih projekta za koji je iskazan interes, kao i prema ugovorenim cijenama, dobit ćemo odgovore na ova pitanja, ali i realnu sliku. Po svemu sudeći, „zlatno doba“ ovog projekta za sve njegove sudionike; kućevlasnike, certifikatore i izvođače je prošlo, pri čemu korist u 13 stambenih zgrada u Lipiku i Pakracu čija obnova po najpovoljnijim uvjetima je odobrena u zadnji čas, proljetos i tek treba biti realizirana. Vjerojatno kao zadnji povoljni vlak. Na žalost svih nas u Pakracu i Lipiku jer su koristi od njega imali mnogi.
- PIŠE: Pakrački List
- 1659
Ministarstvo poduzetništva i obrta objavilo je Poziv na dostavu projektnih prijava E-Impuls. U sklopu provedbe Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. dodijelit će se bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj u ukupnom iznosu od 250.000.000 kuna mikro i malim poduzećima.
Poziv je namijenjen poticanju investicija u početna ulaganja povezana s osnivanjem nove poslovne jedinice ili proširenjem kapaciteta postojeće poslovne jedinice u sektorima proizvodnje i proizvodnih usluga. Potpore u okviru ovog poziva namijenjene su pravnim ili fizičkim osobama koje se bave ekonomskom djelatnošću, a koje su mikro i mala poduzeća.
Cilj je potaknuti mikro i mala poduzeća u sektoru proizvodnje i proizvodnih usluga bespovratnim potporama u svrhu jačanja konkurentnosti. Najniža vrijednost potpore koja se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 30.000 kuna odnosno najviša 300.000 kuna. Maksimalan intenzitet potpore koja se može dodijeliti malom poduzeću iznosi 65 posto, a mikro poduzeću 85 posto.
Kako nam je rekao Vladimir Gazić, stručni suradnik u Poduzetničkom centru Pakrac, zainteresirani se mogu javiti u Poduzetnički centar Pakrac gdje im stručni tim može objasniti kako postati prihvatljivi prijavitelj, predložiti opciju koja određenoj djelatnosti najbolje odgovara i sastaviti kompletnu dokumentaciju potrebnu za prijavu na E-Impuls i dobivanje bespovratnih sredstava.
Više informacija poduzetnici mogu dobiti na stranici www.pc-pakrac.hr, na broju 034/290 – 650, emailu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili osobnim dolaskom u Poduzetnički centar Pakrac.
- PIŠE: Pakrački List
- 1334
Na gradilištu stambene zgrade u Radničkom naselju (Pilana) danas je uveden novi izvođač radova. Riječ je o osječkoj tvrtki "Ukras" koja je od naručitelja Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje dobila rok od 120 radnih dana za završetak stambene zgrade od 25 stanova na kojoj za ugovoreni iznos od 2,7 milijuna kuna treba obaviti završne građevinsko-obrtničke radove (elektro, parketarske, keramičarske, vodoinstalaterske, stolarske i asfalterske) kako bi se zgrada mogla staviti u uporabu. Za useljavanje budućih stanara, koji su već godinama poznati, trebat će još dodatnih dva mjeseca, kaže se u dopisu koji smo kao odgovor na naš upit dobili od Ivice Preskara, glasnogovornika Ureda.
Riječ je o zgradi čiju izgradnju godinama prati niz apsurda, administrativnih zavrzlama i posvemašnja nebriga koju će porezni obveznici preplatiti milijunskim iznosom.
Početak 2010. godine
Izgradnja zgrade je počela u svibnju 2010. s ugovorenim rokom završetka u rujnu 2011. godine. Na natječaju za izvođača pobijedila je tvrtka "Kera-kamex" s vinkovačkog područja (Piškorovci) s ponudom od oko 5,5 milijuna kuna (bez PDV) što je bilo znatno niže od domaćih građevinara koji su s podsmjehom primili tu cijenu. Njihove slutnje su se obistinile i umjesto završetka zgrade koja je po nekim procjenama bila dovršena 80 posto izvođač je otišao u stečaj, a ugovor o izgradnji je raskinut. Tu počinju muke po ovu zgradu koju su narednih godina pratila stalna obećanja o nastavku izgradnje, ali i devastacije što od vremenskih utjecaja, što od kooperanata izvođača kojima nisu plaćeni obavljeni poslovi pa su oni djelomično poskidali, gdje je to bilo moguće poput sustava za grijanje, svoju ugrađenu opremu. Zgrada je uskoro obrasla u korov i postala u Pakracu simbol nemara države za svoju imovinu.
No, na žalost nadležnog državnog ureda, čije se ustrojstvo uslijed raznih reorganizacija često mijenjao i svrstavao čas u jedno čas u drugo ministarstvo, troškovi zgrade u Pakracu nisu jedini izravno povezani s njenom izgradnjom.
Troškovi naknade budućim stanarima
Zgrada ima ukupno 25 stanova; 12 veličine 35 četvornih metara, 3 od 45 četvornih metara, 7 od 55 četvornih metara i 3 od 65 četvornih metara koji su namijenjeni obiteljima koji su tijekom rata ostali bez stanova na kojima su prije rata imali takozvano stanarsko pravo i u startu su građeni za poznate krajnje korisnike. Njima je, kroz politiku povratka, dijelom i pod pritiskom međunarodne zajednice jer je to bilo vrijeme pregovora o pristupanju Hrvatske EU, još 2008. godine država izdala rješenje kojim im na ime naknade stanarine do rješavanja njihovog stambenog zbrinjavanja plaća 25 kuna dnevno. U programu je za ovu zgradu tada bilo 19 osoba što je dnevni trošak državi od 475 kuna i ako se ništa kroz ovih 8 godina nije mijenjalo u pogledu tih financijskih obveza, na tu stavku je potrošeno oko 1,5 milijuna kuna. Ako se pak obračun napravi na bazi svih 60 osoba kako su administrativno kapacitirani budući pakrački stanovi taj trošak je i tri puta veći.
Tim mukama iduće veljače ili ožujka trebao bi doći kraj. No, bude li sve kako je sada u planu i doista se ovaj dugotrajan postupak izgradnje dovrši u predviđenom roku i stanovi dodjele, zgrada sigurno neće biti niti približno u potpunosti useljena. Zašto? Neki od potencijalnih stanara su vjerojatno čekajući njenu izgradnju umrli, neki zapravo nikada nisu niti imali namjeru doseliti u Pakrac već je to bio idealan način za izvlačenje novaca iz državnog proračuna. Opet će to biti još jedna investicija sa spornim konačnim učinkom.
- PIŠE: Pakrački List
- 1323
Početak radova na istražnom bušenju u koridoru trase buduće obilaznice Pakraca i Lipika najavljeni su za 25. srpnja na temelju ugovora između investitora Hrvatskih cesta d.o.o. i naručitelja Inženjersko projektnog zavoda d.d. (IPZ) iz Zagreba te podizvoditelja Instituta IGH d.d. iz Zagreba, stoji u obavijesti Instituta IGH d.d., Zavoda za geotehniku, objavljenoj na službenoj stranici Grada Pakraca.
Trasa buduće obilaznice duljine oko 12 kilometara počinje od prijelaza trase dalekovoda preko makadamske ceste za Stari Majur (LC41012), zatim generalno prati jugoistočnu trasu plinovoda sjeverozapadno od Prekopakre i Klise, prelazi preko državne ceste D47 sjeverozapadno od Državne ergele Lipik, uz desnu obalu rijeke Pakre prema Donjem Čagliću, gdje se spaja sa državnom cestom DC5 za Okučane.
Istražno bušenje je dio geotehničkih istražnih terenskih radova koje se radi za potrebe izrade idejnog i glavnog projekta buduće obilaznice. Lokacije istražnog bušenja odredio je projektant trase na mjestima budućih objekata za koje je potrebno dobiti uvid u stanje i kvalitetu temeljnog tla. Tom prilikom kretat će se i raditi preko parcela u privatnom i državnom vlasništvu. Za pristupe do lokacija bušenja će se ponajprije koristiti postojeće ceste, putove i staze, no ukoliko to neće biti moguće lokaciji bušenja pristupit će se pored obradivih površina i parcela.
Predviđen završetak prve faze radova je tijekom rujna.
- PIŠE: Pakrački List
- 957
Na pakračkim i lipičkim poljima u tijeku je žetva ozimih kultura, a najviše je površina jesenas tradicionalno zasijano pšenicom, ječmom i uljanom repicom. Poljoprivrednici s kojima smo razgovarali ističu da je neočekivani prinos umanjilo nevrijeme od 27. lipnja kada je praktično žetva već započela. Kvaliteta uroda je solidna, no za to čekaju potvrdu iz laboratorija, ali najviše ih muči što se žetva odvija u uvjetima kada cijene još nisu poznate, a najave su izuzetno zabrinjavajuće jer se kalkulira i s cijenama do dvadesetak posto manjim nego lani što neće biti dovoljno niti za pokriće troškova uzgoja.
U najvećem proizvođaču ovog kraja, trgovačkom društvu Poljoprivredi Lipik još krajem lipnja su završili žetvu na oko 100 hektara ječma s prosječnim urodom oko 5 tona po hektaru što je prosječan prinos. Kupac je poznat, ističe direktor Željko Viboh, ali je cijena još nepoznata.
Prvih dana srpnja započeli su žetvu na 170 hektara uljane repice, a kako ona traje nije se htio izjašnjavati o prosječnim prinosima. No, prema njegovim riječima on će biti znatno umanjen ljetnom olujom koja je na pojedinim parcelama „otresla“ urod pa će on biti umanjen i do 50 posto. Lani je s hektra uljane repice „skidao“ 3 do 3,2 tone što je prosječan urod, a boji se da ove godine će on iznositi između dvije do 3 tone po hektaru, ovisno o položaju njive i stradavanju 27. lipnja. I uljana repica ima poznatog kupca, ali nepoznatu cijenu.
Žetva pšenice koja ova tvrtka ima zasijanu na oko 200 hektara, jučer kada smo razgovarali s direktorom Vibohom je tek počela. Trebat će im osam dana lijepog vremena da ju skinu s polja i spreme u silos u Dobrovac. Očekuje prosječan urod od oko 6 tona po hektaru. No, to tek treba biti potvrđeno kroz žetvu, kao i što se o kvaliteti nije htio izjašnjavati bar dok iz laboratorija ne dođu prvi službeni rezultati pokazatelja kao što su količine hektolitara i proteina. Za razliku od ostalih žitarica, plasman pšenice još nije osiguran dok je cijena prava nepoznanica, a prema nekim najavama ona bi mogla biti čak i do 20 posto manja od lanjskih 1,15 kuna po kilogramu što bi za poljoprivrednike bila prava katastrofa jer to ne pokriva niti troškove proizvodnje, a cijena pšenice je orijentir i za određivanje cijena ostalih žitarica.
I u „Poljogaju“, drugom najvećem poljoprivrednom proizvođaču ovog kraja u tijeku je žetva pšenice koja će potrajati do kraja prvog srpanjskog tjedna. Oni imaju pšenicu zasijanu na 100 hektara, a prve požnjevene površine ukazuju da će prinosi biti prosječni, između 5 i 6 tona, manji od lanjskih dijelom i zbog mraza od 25. travnja, koji je u to doba rijetka pojava, pa direktor Tomislav Strganac s njom uopće nema iskustva. Kada je u pitanju kvaliteta, Strganac kaže da prvi rezultati ukazuju da su hektolitri dobri, ali proteini loši. I on ističe da je često spominjana cijena pšenice od 90 lipa po kilogramu izuzetno loša za poljoprivrednike.
Njegova tvrtka je skinula uljenu repicu s 10 hektara ostvarivši pri tom prosječne prinose od oko 3 tone po hektaru, tako da prema sadašnjim pokazateljima u ovoj godini najbolja bi kultura mogla biti kukuruz, koji je sada u dobrom stanju, ali je do berbe još daleko.