- PIŠE: Pakrački List
- 979
Ministarstvo poduzetništva i obrta objavilo je Poziv na dostavu projektnih prijava E-Impuls. U sklopu provedbe Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. dodijelit će se bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj u ukupnom iznosu od 250.000.000 kuna mikro i malim poduzećima.
Poziv je namijenjen poticanju investicija u početna ulaganja povezana s osnivanjem nove poslovne jedinice ili proširenjem kapaciteta postojeće poslovne jedinice u sektorima proizvodnje i proizvodnih usluga. Potpore u okviru ovog poziva namijenjene su pravnim ili fizičkim osobama koje se bave ekonomskom djelatnošću, a koje su mikro i mala poduzeća.
Cilj je potaknuti mikro i mala poduzeća u sektoru proizvodnje i proizvodnih usluga bespovratnim potporama u svrhu jačanja konkurentnosti. Najniža vrijednost potpore koja se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 30.000 kuna odnosno najviša 300.000 kuna. Maksimalan intenzitet potpore koja se može dodijeliti malom poduzeću iznosi 65 posto, a mikro poduzeću 85 posto.
Kako nam je rekao Vladimir Gazić, stručni suradnik u Poduzetničkom centru Pakrac, zainteresirani se mogu javiti u Poduzetnički centar Pakrac gdje im stručni tim može objasniti kako postati prihvatljivi prijavitelj, predložiti opciju koja određenoj djelatnosti najbolje odgovara i sastaviti kompletnu dokumentaciju potrebnu za prijavu na E-Impuls i dobivanje bespovratnih sredstava.
Više informacija poduzetnici mogu dobiti na stranici www.pc-pakrac.hr, na broju 034/290 – 650, emailu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili osobnim dolaskom u Poduzetnički centar Pakrac.
- PIŠE: Pakrački List
- 704
Na gradilištu stambene zgrade u Radničkom naselju (Pilana) danas je uveden novi izvođač radova. Riječ je o osječkoj tvrtki "Ukras" koja je od naručitelja Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje dobila rok od 120 radnih dana za završetak stambene zgrade od 25 stanova na kojoj za ugovoreni iznos od 2,7 milijuna kuna treba obaviti završne građevinsko-obrtničke radove (elektro, parketarske, keramičarske, vodoinstalaterske, stolarske i asfalterske) kako bi se zgrada mogla staviti u uporabu. Za useljavanje budućih stanara, koji su već godinama poznati, trebat će još dodatnih dva mjeseca, kaže se u dopisu koji smo kao odgovor na naš upit dobili od Ivice Preskara, glasnogovornika Ureda.
Riječ je o zgradi čiju izgradnju godinama prati niz apsurda, administrativnih zavrzlama i posvemašnja nebriga koju će porezni obveznici preplatiti milijunskim iznosom.
Početak 2010. godine
Izgradnja zgrade je počela u svibnju 2010. s ugovorenim rokom završetka u rujnu 2011. godine. Na natječaju za izvođača pobijedila je tvrtka "Kera-kamex" s vinkovačkog područja (Piškorovci) s ponudom od oko 5,5 milijuna kuna (bez PDV) što je bilo znatno niže od domaćih građevinara koji su s podsmjehom primili tu cijenu. Njihove slutnje su se obistinile i umjesto završetka zgrade koja je po nekim procjenama bila dovršena 80 posto izvođač je otišao u stečaj, a ugovor o izgradnji je raskinut. Tu počinju muke po ovu zgradu koju su narednih godina pratila stalna obećanja o nastavku izgradnje, ali i devastacije što od vremenskih utjecaja, što od kooperanata izvođača kojima nisu plaćeni obavljeni poslovi pa su oni djelomično poskidali, gdje je to bilo moguće poput sustava za grijanje, svoju ugrađenu opremu. Zgrada je uskoro obrasla u korov i postala u Pakracu simbol nemara države za svoju imovinu.
No, na žalost nadležnog državnog ureda, čije se ustrojstvo uslijed raznih reorganizacija često mijenjao i svrstavao čas u jedno čas u drugo ministarstvo, troškovi zgrade u Pakracu nisu jedini izravno povezani s njenom izgradnjom.
Troškovi naknade budućim stanarima
Zgrada ima ukupno 25 stanova; 12 veličine 35 četvornih metara, 3 od 45 četvornih metara, 7 od 55 četvornih metara i 3 od 65 četvornih metara koji su namijenjeni obiteljima koji su tijekom rata ostali bez stanova na kojima su prije rata imali takozvano stanarsko pravo i u startu su građeni za poznate krajnje korisnike. Njima je, kroz politiku povratka, dijelom i pod pritiskom međunarodne zajednice jer je to bilo vrijeme pregovora o pristupanju Hrvatske EU, još 2008. godine država izdala rješenje kojim im na ime naknade stanarine do rješavanja njihovog stambenog zbrinjavanja plaća 25 kuna dnevno. U programu je za ovu zgradu tada bilo 19 osoba što je dnevni trošak državi od 475 kuna i ako se ništa kroz ovih 8 godina nije mijenjalo u pogledu tih financijskih obveza, na tu stavku je potrošeno oko 1,5 milijuna kuna. Ako se pak obračun napravi na bazi svih 60 osoba kako su administrativno kapacitirani budući pakrački stanovi taj trošak je i tri puta veći.
Tim mukama iduće veljače ili ožujka trebao bi doći kraj. No, bude li sve kako je sada u planu i doista se ovaj dugotrajan postupak izgradnje dovrši u predviđenom roku i stanovi dodjele, zgrada sigurno neće biti niti približno u potpunosti useljena. Zašto? Neki od potencijalnih stanara su vjerojatno čekajući njenu izgradnju umrli, neki zapravo nikada nisu niti imali namjeru doseliti u Pakrac već je to bio idealan način za izvlačenje novaca iz državnog proračuna. Opet će to biti još jedna investicija sa spornim konačnim učinkom.
- PIŠE: Pakrački List
- 727
Početak radova na istražnom bušenju u koridoru trase buduće obilaznice Pakraca i Lipika najavljeni su za 25. srpnja na temelju ugovora između investitora Hrvatskih cesta d.o.o. i naručitelja Inženjersko projektnog zavoda d.d. (IPZ) iz Zagreba te podizvoditelja Instituta IGH d.d. iz Zagreba, stoji u obavijesti Instituta IGH d.d., Zavoda za geotehniku, objavljenoj na službenoj stranici Grada Pakraca.
Trasa buduće obilaznice duljine oko 12 kilometara počinje od prijelaza trase dalekovoda preko makadamske ceste za Stari Majur (LC41012), zatim generalno prati jugoistočnu trasu plinovoda sjeverozapadno od Prekopakre i Klise, prelazi preko državne ceste D47 sjeverozapadno od Državne ergele Lipik, uz desnu obalu rijeke Pakre prema Donjem Čagliću, gdje se spaja sa državnom cestom DC5 za Okučane.
Istražno bušenje je dio geotehničkih istražnih terenskih radova koje se radi za potrebe izrade idejnog i glavnog projekta buduće obilaznice. Lokacije istražnog bušenja odredio je projektant trase na mjestima budućih objekata za koje je potrebno dobiti uvid u stanje i kvalitetu temeljnog tla. Tom prilikom kretat će se i raditi preko parcela u privatnom i državnom vlasništvu. Za pristupe do lokacija bušenja će se ponajprije koristiti postojeće ceste, putove i staze, no ukoliko to neće biti moguće lokaciji bušenja pristupit će se pored obradivih površina i parcela.
Predviđen završetak prve faze radova je tijekom rujna.
- PIŠE: Pakrački List
- 585
Na pakračkim i lipičkim poljima u tijeku je žetva ozimih kultura, a najviše je površina jesenas tradicionalno zasijano pšenicom, ječmom i uljanom repicom. Poljoprivrednici s kojima smo razgovarali ističu da je neočekivani prinos umanjilo nevrijeme od 27. lipnja kada je praktično žetva već započela. Kvaliteta uroda je solidna, no za to čekaju potvrdu iz laboratorija, ali najviše ih muči što se žetva odvija u uvjetima kada cijene još nisu poznate, a najave su izuzetno zabrinjavajuće jer se kalkulira i s cijenama do dvadesetak posto manjim nego lani što neće biti dovoljno niti za pokriće troškova uzgoja.
U najvećem proizvođaču ovog kraja, trgovačkom društvu Poljoprivredi Lipik još krajem lipnja su završili žetvu na oko 100 hektara ječma s prosječnim urodom oko 5 tona po hektaru što je prosječan prinos. Kupac je poznat, ističe direktor Željko Viboh, ali je cijena još nepoznata.
Prvih dana srpnja započeli su žetvu na 170 hektara uljane repice, a kako ona traje nije se htio izjašnjavati o prosječnim prinosima. No, prema njegovim riječima on će biti znatno umanjen ljetnom olujom koja je na pojedinim parcelama „otresla“ urod pa će on biti umanjen i do 50 posto. Lani je s hektra uljane repice „skidao“ 3 do 3,2 tone što je prosječan urod, a boji se da ove godine će on iznositi između dvije do 3 tone po hektaru, ovisno o položaju njive i stradavanju 27. lipnja. I uljana repica ima poznatog kupca, ali nepoznatu cijenu.
Žetva pšenice koja ova tvrtka ima zasijanu na oko 200 hektara, jučer kada smo razgovarali s direktorom Vibohom je tek počela. Trebat će im osam dana lijepog vremena da ju skinu s polja i spreme u silos u Dobrovac. Očekuje prosječan urod od oko 6 tona po hektaru. No, to tek treba biti potvrđeno kroz žetvu, kao i što se o kvaliteti nije htio izjašnjavati bar dok iz laboratorija ne dođu prvi službeni rezultati pokazatelja kao što su količine hektolitara i proteina. Za razliku od ostalih žitarica, plasman pšenice još nije osiguran dok je cijena prava nepoznanica, a prema nekim najavama ona bi mogla biti čak i do 20 posto manja od lanjskih 1,15 kuna po kilogramu što bi za poljoprivrednike bila prava katastrofa jer to ne pokriva niti troškove proizvodnje, a cijena pšenice je orijentir i za određivanje cijena ostalih žitarica.
I u „Poljogaju“, drugom najvećem poljoprivrednom proizvođaču ovog kraja u tijeku je žetva pšenice koja će potrajati do kraja prvog srpanjskog tjedna. Oni imaju pšenicu zasijanu na 100 hektara, a prve požnjevene površine ukazuju da će prinosi biti prosječni, između 5 i 6 tona, manji od lanjskih dijelom i zbog mraza od 25. travnja, koji je u to doba rijetka pojava, pa direktor Tomislav Strganac s njom uopće nema iskustva. Kada je u pitanju kvaliteta, Strganac kaže da prvi rezultati ukazuju da su hektolitri dobri, ali proteini loši. I on ističe da je često spominjana cijena pšenice od 90 lipa po kilogramu izuzetno loša za poljoprivrednike.
Njegova tvrtka je skinula uljenu repicu s 10 hektara ostvarivši pri tom prosječne prinose od oko 3 tone po hektaru, tako da prema sadašnjim pokazateljima u ovoj godini najbolja bi kultura mogla biti kukuruz, koji je sada u dobrom stanju, ali je do berbe još daleko.
- PIŠE: Pakrački List
- 612
Priprema zidova za ugradnju stolarije cilj je radne akcije koju danas ima Udruženje obrtnika Pakraca i Lipika na svom budućem domu obrtnika na raskrižju ulica kralja Tomislava i Vatroslava Lisinskog. Dvanaestak obrtnika okupilo se kako bi dobrovoljnim radom obzidali dijelove zidova na kojima će biti postavljeni prozori i vrata za što su dobili oko 42.000 kuna donacije iz obrtničkih udruga iz drugih hrvatskih gradova. Time se nastavljaju radovi na obnovi njihovog budućeg doma, rekao je Davor Lepka, predsjednik Udruženja.
Pakračko udruženje obrtnika je 2007. godine uz pomoć Hrvatske obrtničke komore za 150.000 kuna kupilo od Grada ruševnu zgradu veličine 13,5 x 14,5 metara u Tomislavovoj ulici pri čemu je 100.000 donirao HOK, a 50.000 je platilo Udruženje. Od tada su napravljeni osnovni radovi na zaštiti objekta od utjecaja atmosferilija te je zgrada priključena na električnu energiju i napravljen je projekt obnove.
Ugradnja stolarije, čime će objekt biti potpuno zatvoren, je slijedeći korak u obnovi za koji ne postoji točan vremenski plan već će se ona odvijati u skladu s financijskim mogućnostima Udruženja. Cilj je zgradu obnoviti, dio iznajmiti, a dio će poslužiti kao administrativno sjedište i mjesto okupljanja pakračkih i lipičkih obrtnika, kaže Lepka. Do tada sjedište Udruženja će i dalje biti u lokalu u Ulici Petra Preradovića.
- PIŠE: Pakrački List
- 711
Danas su počeli radovi na rekonstrukciji glavne zgrade pakračkog dječjeg vrtića u Ulici matice hrvatske koji podrazumijevaju sanaciju krovišta, zamjenu stolarije i obnovu fasade u vrijednosti 1.240.711 kuna, a čiji je izvođač radova tvrtka „Kala“ d.o.o. iz Cernika.
Grad Pakrac kao osnivač vrtića u financiranju radova sudjeluje s 30 posto ugovorene cijene dok 70 posto radova sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ugovorom koji je potpisan 2. studenog prošle godine predviđen je rok za završetak radova do početka nove školske godine odnosno do 1. rujna.
„Djeca koja su pohađala matični vrtić, još su sredinom lipnja preseljena u područni vrtić pod Kalvarijom gdje ih trenutno ima oko pedesetak mališana organizirani u rad u dvije odgojne skupine, a osigurali smo sedamdesetak mjesta. Iako su počeli radovi, u matičnom vrtiću i dalje rade kuhinja i administrativni uredi po već uobičajenom radnom vremenu“, rekla nam je Višnja Klobučar, ravnateljica pakračkog vrtića.
Kako je dodala, nakon vanjskih radova u planu je na najavljivane natječaje prijaviti i projekt postavljanja solarnih panela kao drugu fazu radova na energetskoj obnovi pakračkog vrtića.
