Predstavnici pakračkog Komunalca danas nose u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kompletnu dokumentaciju za kandidiranje 21 pakračke stambene zgrade i 8 lipičkih na natječaj za energetsku učinkovitost koji je raspisan polovinom listopada, doznajemo od direktora Zdravka Vostrija.

Kako su nam rekli u Komunalcu, natječajna dokumentacija je kompletirana za zgrade u Pakracu u ulicama i kućnim brojevima Andrije Hebranga 1, 1A, 3, 5, 6, Matice hrvatske  6, 8, 10, 12, 13A, 15, 17, 19 , 21, 23, Bolnička 53, Kalvarija 36, Alojzija Stepinca 7 i 8, Braće Radića 14 te  Trg bana Josipa Jelačića 20. U  Lipiku su to zgrade na adresama Frankopanska 12, Slavonska 34 i 45  te Vukovarska avenija 7, 8, 10, 11, 13.

Kako je natječaj u ovom turnusu otvoren do 17. siječnja, Komunalac, upravitelj pakračkih stambenih zgrada, pokušat će do tog roka kompletirati dokumentaciju za još neke zgrade za što je potrebno riješiti razne oblike građevinskih ili uporabnih dozvola i izraditi kompletan projekt građevinske obnove s troškovnicima što je u postupku.

U ovom ciklusu u Fondu za cijelu Hrvatsku je namijenjeno 147 milijuna kuna te o dostatnosti tih sredstava, kao i o potpunosti dokumentacije će se znati koliko i koje zgrade su ušle u projekt energetske obnove. Rezultati se očekuju u ožujku, nakon čega slijedi odabir izvođača koji bi u povoljnim okolnostima mogao početi radove u svibnju iduće godine. Prihvaćeni, a neuvršteni projekti automatizmom kandidiraju na sljedeći natječaj za koji će u Fondu biti pripremljeno još oko 400 milijuna kuna.

Fond u ovom ciklusu sufinancira 60 posto opravdanih troškova energetske obnove, a Ministarstvo regionalnog razvitka je najavilo mogućnost da oni sufinanciraju 80 posto od preostalih 40 koji su za sada obveza vlasnika stanova.

Obiteljske kuće ponovo  na proljeće

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je nekidan na svojim internetskim  stranicama najavio da natječaj za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća neće biti objavljen ove godine, ali će bespovratna sredstva za tu namjenu biti osigurana iduće godine iz EU fondova. Stoga će dosadašnja pravila biti potrebno uskladiti s EU pravilima. Nadležna ministarstva očekuju kako će taj proces biti završen do kraja godine, što znači da bi se poziv na dostavu projektnih prijedloga za vlasnike obiteljskih kuća mogao očekivati već početkom iduće godine.

Po veličini  proračunskog prihoda po stanovniku u 2015. godini u konkurenciji 128 hrvatskih gradova Pakrac je bio s proračunskim prihodom od 2.343 kune po glavi stanovnika na  98. mjestu. U istoj godini Grad Lipik je ostvario proračunski prihod od 3.498 kuna po stanovniku i to ga svrstava na 60. mjesto među hrvatskim gradovima, objavio je Hrvatski institut za javne financije u svom povremenom glasilu Newsletter.

Prema toj tablici državni prosjek prihoda jedinica lokalne samouprave po glavi stanovnika je 2015. godine bio 3.876 kuna tako da naša oba susjedna grada zaostaju: Lipik za oko 380 kuna ili 10 posto, a Pakrac za oko 1.500 kuna ili bezmalo 40 posto od prosjeka.

Pridodamo li toj tablici i podatke iz općina, od Pakraca s proračunskim prihodom po glavi stanovnika bogatiji je čak 215, a od Lipika 124 od 428 hrvatskih općina.

No, za Grad Pakrac su puno bolji podaci o rashodima koji su u 2015. godini iznosili  2.199 kuna po stanovniku tako da je pakrački proračun po tom izračunu bio u plusu od 144 kune stanovniku. S druge strane, u Lipiku su proračunski rashodi iznosili 3.521 kunu, pa je njihova potrošnja po stanovniku bila 24 kune viša od prihoda.

Riječ je o sintetiziranim tabelama koje se temelje na bazi podataka Ministarstva financija, a sadrže prihode i rashode te suficit ili deficit po stanovniku i ukupno.

Sami autori Katarina Ott, Mihaela Bronić i Branko Stanić napominju i da pri iščitavanju podataka valja imati na umu da proračun ne odražava uvijek i stvarno financijsko stanje lokalnih jedinica, jer se one ponekad ne zadužuju kroz proračun, nego preko pravnih osoba čiji su većinski vlasnici ili suvlasnici te ustanova kojih su osnivači, a za koje se podaci ne mogu pronaći na jednome mjestu.

Kao i svaka statistička tablica i ova ima metodoloških manjkavosti što je vidljivo već i kroz usporedbu s podacima iz 2014. godinu kada je Pakrac ima proračunski prihod po stanovniku u iznosu od 5.894 kune, a Lipik od 7.009 kuna, a razlog je što je u toj godini oba proračuna  knjigovodstveno kao prihod iskazan prijenos vlasništva na dijelu kanalizacijskih i vodovodnih sustava s Hrvatskih voda na gradove.

No, realna je međusobna usporedba jedinica lokalne samouprave pa su tako od gradova u okruženju po proračunskom prihodu u 2015. godini iza Pakraca Daruvar (105. -  2.208 kn),  Garešnica (105. – 2208 kn), Pleternica (120. – 1759 kn), Kutjevo (127. – 1415 kn), a ispred Požega (92. – 2572 kn) , Novska (70. – 3072 kn), Kutina ( 68. – 3.180 kn).

Vrlo znakovito tablica potvrđuje uvriježena mišljenja o nejednakoj razvijenosti Hrvatske kada je u pitanju priobalje i kontinentalni dio na štetu Slavonije što potvrđuje riječi ministrice Gabrijele Žalac izrečene prekjučer u Pakracu „da Vlada u kojoj je ministar regionalnog razvoja bio Branko Grčić apsolutno nije uvažavala Slavoniju i na području od Rugvice do Bajakova  se ništa nije događalo“.

Tako se iz tablice može iščitati da svih prvih pedeset općina s najvišim prihodom po stanovniku se nalaze u regiji zvanoj  Jadranska Hrvatska, a 41 se nalazi uz samo  more. Od sto općina s najnižim prihodom po stanovniku, samo pet je u Jadranskoj Hrvatskoj i ni jedna uz more, a oko 30 posto se  nalazi se u Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, a niti jedna u Istarskoj, Ličko-senjskoj, Primorsko-goranskoj i Šibensko-kninskoj županiji.

Od prvih dvadeset gradova s najvišim prihodom po stanovniku – od 11.211 kuna (Mali Lošinj) do 6.331 kuna (Biograd na moru),  sve osim Vrlike i Zagreba se nalaze uz more, ali ni jedan od gradova s prihodom po stanovniku nižim od 2.000 kuna.

Što se tiče županija, proračun naša s prihodom od 1.090 kn po stanovniku (nije usporedivo s gradskim proračunima) se nalazi na 12. mjestu, dok je posljednja Brodsko-posavska.

Institut za javne financije je javni znanstveni institut, usmjeren na ekonomska, pravna i institucionalna pitanja javnih financija i javnog sektora. U promicanju boljeg i jasnijeg razumijevanja ekonomike javnog sektora, odnosno javnih financija, transparentnosti javnog sektora, odgovornosti vlasti i participacije građana, Institut – pored osnovne znanstvene djelatnosti – redovito objavljuje stručne, nezavisne, popularno pisane analize, stavove i prijedloge kojima ukazuje na neophodne preduvjete za vođenje argumentiranih rasprava pri donošenju ključnih odluka.

Do kraja idućeg tjedna Komunalac, upravitelj svih stambenih zgrada na području Pakraca i Lipika, predat će kompletnu natječajnu dokumentaciju za četiri pakračke zgrade u Ulici Andrije Hebranga na kućnim brojevima 1, 1A, 3 i 5 (zgrade s lijeve strane idući od centra grada prema Billi) na natječaj za energetsku obnovu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je raspisan 17. listopada i traje do 17. siječnja.

Također za ovaj natječaj u pripremi je i kompletna dokumentacija za još 15 stambenih zgrada u Pakracu koje ispunjavaju uvjete legalnosti gradnje, te sedam u Lipiku, rekao je sinoć Zdravko Vostri, direktor Komunalca na sastanku stanara s područja Mjesnog odbora Pakrac-Jug čiji je predsjednik Zvonimir Miler sazvao sastanak na kojem su bili nazočni, osim predstavnika stanara i Komunalca, i Marija Čar iz gradske uprave, Sven Zerdin iz PCP, a pakrački stanari imali su rijetku privilegiju da sastanku prisustvuje Davor Huška, pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i fondova EU, koji je vlasnicima stanova nagovijestio mogućost da njegovo Ministarstvo sufinancira 80 posto njihovih novčanih obveza.

Fond za zaštitu okoliša je u suradnji s fondom EU za ovaj natječajni krug osigurao 147 milijuna kuna, te još nešto više od 350 milijuna kuna za natječaj koji će biti raspisan polovinom iduće godine. U odnosu na prošli krug uvjeti su izmijenjeni, pa će se novci dijeliti po redoslijedu pristizanja kandidature što znači da će u program ući one zgrade koje prve dođu s kompletnom ispravnom dokumentacijom pa je ovaj puta brzina vrlo važna jer 147 milijuna kuna nije puno novaca za potrebe energetske obnove cijele Hrvatske. Za preostalih 15 zgrada na pakračkom Jugu naručena je izrada projektne dokumentacije i obećanje projektanta je da će ona biti gotova do Božića što znači da bi još ušle u ovaj natječajni rok.

Moguće sufinanciranje do 92 posto troškova

Što se tiče uvjeta financiranja u odnosu na prošli krug novost je da je Fond svoj udio smanjio na 60 posto, a povećao udio stanara na 40 posto. No, izvijestio je Huška, njegovo Ministarstvo će raspisati natječaj za sufinanciranje investitora iz Hrvatske koji se natječu na natječajima za sredstva fondova EU, što je slučaj s ovim zgradama te postoji mogućnost da se iznos stanara dodatno sufinancira s 80 posto. Prođu li stanari uspješno oba natječaja to bi značilo da od, primjerice, milijun kuna za energetsku obnovu zgrade bi Fond platilo 600.000, Ministarstvo 320.000, a svi stanari zajedno samo 80.000 kuna, pojašnjenje je na sastanku za stanare najpovoljnija varijanta.

Prisutni vlasnici stanova, a bilo ih je 35, su bezrezervno izrazili želju za sudjelovanjem u energetskoj obnovi svojih stanova. No, bilo je puno pitanja i nejasnoća, najviše oko financiranja i kreditiranja obveze stanara, zamjene krovišta koje nije u ovom programu, garažnih vrata, balkona pretvorenih u lođe, izbora izvođača, dimnjaka i slično na što će stanari zbog specifičnosti svake zgrade većinom dobiti odgovore od nadzornog tijela ili kroz sam natječajni proces. Sada je najvažnije da natječajna dokumentacija što prije stigne u Fond, više puta je rečeno na ovom sastanku.

Preostale pakračke stambene zgrade, (oko 15-tak)  u Preradovićevoj ulici, Kalvariji i centru grada još uvijek nemaju svu riješenu dokumentaciju po pitanju vlasništva i građevinskih dozvola.

Agencija za plaćanje  u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju odobrila je Lokalnoj agenciji „Zeleni trokut“ koja pokriva jedinice lokalne samouprave Novske, Pakraca, Lipika, Jasenovca i naselje  Janju Lipu  7,35 milijuna kuna za provedbu Lokalne razvojne strategije do 2020. godine. Za projekte poljoprivrednih gospodarstava i razvoj društvene infrastrukture biti će na raspolaganju više od 80 posto odobrenog iznosa.

Sredstva su namijenjena za tri podmjere iz Programa ruralnog razvoja RH. Podmjeri 19.2 „Provedbe operacije unutar  CLLD strategije“  namijenjeno je 77 posto ovih sredstava ili 6.247.500 milijuna kuna. To znači, pojasnio nam je Igor Matek, upravitelj LAG-a da će vjerojatno na proljeće, jer se čeka izmjena Pravilnika koju treba napraviti Ministarstvo poljoprivrede, LAG početi raspisivati natječaje  za krajnje korisnike, a sredstva će se moći utrošiti u različite projekte koji su pokriveni lokalnom Strategijom ruralnog razvoja koju je lani izradio LAG, a usvojila njegova skupština. Područje potrošnje sredstava je ogromno,  a natječaj će raspisati i odabrati upravni odbor LAG-a, uz rigorozni nadzor Agencije za plaćanje u poljoprivredi.

Iz projekta će se financirati i LAG

Oko 4 posto sredstava  ili  312.000 kuna će biti utrošeno na mjeru 19.3 koja se odnosi na suradnju LAG-ova, a u Zelenom trokutu namjeravaju u suradnji s mađarskim partnerom koji na tom području ima iskustva provesti brendiranje i certificiranje poljoprivrednih proizvoda iz zapadne Slavonije. Preostala sredstva, oko 1,64 milijuna kuna bit će utrošeno u sklopu podmjere 19.4, a odnosi se na tekuće troškove LAG-a  i animaciju korisnika u podmjeri 19.2. Kako nam je pojasnio Matek LAG sada ima mjesečno oko 15.000 kuna troškova za takozvani hladni pogon koji se odnose na njegovu plaću, režijske troškove, prijevoz i slično. Lani u svibnju im je isteklo razdoblje sufinanciranja tih troškova iz IPARD programa predpristupnog fonda EU što je uvjetovalo i planirani raskid radnog odnosa na određeno vrijeme sa stručnom suradnicom koju je financirao IPARD projekt. Od onda on radi sam jer su troškove hladnog pogona LAG-a s 4 tisuće kuna financirali proračuni osnivača jedinica lokalnih samouprava. Ulaskom u ovaj sustav, proračuni će ta obveza, bar do 2020. godine biti oslobođeni, a radi provedbe natječaja i kontrole utrošnje sredstava, te ostalih povećanih administrativno-financijskih poslova, plan je zaposliti  jednog suradnika, što će sve biti više godina pokriveno iz podmjere 19.4 jer je rok za provođenje ovog programa 2023. godina.

Inače novce za ovaj projekt, a riječ je o 441 milijun kuna koji će potrošiti 54 LAG-a u Hrvatskoj, u 90-postotnom iznosu je osigurao Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, a 10 posto Ministarstvo iz državnog proračuna. Stoga je nama  to sve novo i nemoguće objasniti u jednom novinskom tekstu. Mjere koje će se financirati, kriteriji odabira, prihvatljivi korisnici i procedure opisani su detaljno u Lokalnoj razvojnoj strategiji koja je objavljena na Internet stranici LAG-a i javno je dostupna.

Uglavnom s početkom proljeća vjerojatno će se pojaviti natječaji za korištenje sredstava, a svi zainteresirani, prvenstveno poljoprivredni potrošači, trebaju pratiti natječaje kojima će sigurno ove zime prethoditi i razni edukativni seminari, a bit će korištene i druge informativni kanali kako bi smo polučili što bolji rezultat, iskoristiti ova sredstva koja će uz konačnosti vjerojatno biti i još veća na području ove četiri jedinice samouprave i naselja Janja Lipa. LAG u tome ima i dodatni interes jer o uspješnosti utrošnje sredstava iz Podmjere 19.2 ovisi i količina sredstava koju će iz podmjere 19.4 LAG povući za svoje troškove, rekao nam je Igor Matek, upravitelj LAG-a Zeleni trokut.

„Program ruralnog razvoja i koraci kako doći do bespovratnih sredstava“, tema je okruglog stola, prve ovogodišnje pakračke sajamske manifestacije koja je započela u 11 sati u gradskoj vijećnici.

Ovo je četvrta godina za redom da sajam „Slavonski banovac“ počinje gospodarskim okruglim stolom, a moderator na ovogodišnjem je kao i ranijih godina Igor Matek, upravitelj LAG-a „Zeleni trokut“, koji je uz PCP suorganizator ove tribine koja je ove godine okupila dvadesetak predstavnika lokalnih OPG-ova, a prisustvovali su i Davor Huška, pomoćnik ministra regionalnog razvoja, Katarina Plavček, v.d. direktorica PCP i predstavnici Županije.

????????????????????????????????????

U samom nazivu okruglog stola je zapravo predstavljanje pravila iz istoimenog programa Mjere 6.3 „Potpora razvoju malih gospodarstava“ čije provođenje je započelo, a od lanjskih pristiglih više od 1600 kandidatura iz cijele Hrvatske, pozitivno je ovog ljeta ocijenjeno oviše od 1.100 i dio potpora već je isplaćeno. U našoj županiji prošlo je 40-tak projekata, od čega u Pakracu 10 i u realizaciji za svakog od njih je iznos od 15.000 eura nepovratno pri čemu su mogućnosti investiranja što se tiče područja (zemljište, mehanizacija, oprema, objekti, edukacije...)  gotovo neograničene, rekao je Igor Matek, naglasivši da je zapravo nepoznat vremenski kraj provođenja ove mjere za koju će se kandidature zaprimati još najmanje do 2020. godine, a provoditi do 2023. Stoga je pozvao  sve vidove registriranih gospodarskih čimbenika, kojima je Mjera 6.3 prvenstveno  namijenjena, da prate razvoj događaja vezanih uz ovu mjeru. Matek je naglasio da je nemoguće sve prednosti, uvjete i zahtjeve koje Mjera postavlja pred potencijalne korisnike objasniti kroz jedno predavanje i pozvao zainteresirane kandidate na neophodno kontinuirano korištenje konzultanata od kojih im je u Pakracu najbliži Poduzetnički centar Pakrac.

U nastavku okruglog stola Snježana Pešut Pilon iz savjetodavne službe Požeško-slavonske županije pojasnit će metodologiju obračuna raznih novčanih vrijednosti neophodnih u prvom koraku odabira potencijalno kandidiranog projekta.

 

Fond za zaštitu okoliša i energetsku obnovu jučer je na svojim internetskim stranicama i službeno najavio nastavak  sufinanciranja energetske obnove višestambenih zgrada. Uvjeti će u potpunosti biti poznati nakon 17. listopada za kada je najavljeno objavljivanje natječaja od kada počinju teći i rokovi od 90 dana u kojem upravitelji višestambenih zgrada moraju podnijeti natječajnu dokumentaciju.

U odnosu na prethodni program iz kojeg se u Pakracu i Lipiku trenutno radi na 13 zgrada osnovna novina je, kako piše u službenoj najavi, da će Fond sudjelovati na svim područjima u financiranju sa 60 posto ukupne vrijednosti, a stanari s 40 posto što je promjena u odnosu na sadašnji program na štetu stanara jer su u aktualnom programu oni na području Pakraca i Lipika  sudjelovali u sufinanciranju s 15 do 20 posto, ovisno o zgradi. Druga velika novina je uvjet da konačni učinak energetske obnove donosi smanjenje potrošnje energenata za grijanje i hlađenje  za 50 posto. Ove, kao i neke promjene u natječajnoj dokumentaciji, uvjetovane su pravilima Fonda EU iz kojeg će se po prvi put u Hrvatskoj financirati ovakva  aktivnost Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a riječ je o  70 milijuna eura do zaključno s 2020. godinom, odnosno oko 20 milijuna eura na ovom natječaju.

Zdravko Vostri, direktor pakračkog Komunalca, koji upravlja svim stambenim zgradama rekao je da nakon upoznavanja s natječajnim uvjetima Komunalac ima namjeru kandidirati sve preostale zgrade koje udovoljavaju uvjetima.

U Lipiku je to 6 zgrada, a u Pakracu više od 30. No, prije toga kaže Vostri, mora provjeriti što je sa zgradama, posebno preostalih 6 u Lipiku koje su bodovno prošle na prošlom natječaju, ali za koje u tom postupku u Fondu nije bilo novaca.  S obzirom na promijenjene uvjete financiranja, o sudjelovanju ili nesudjelovanju na natječaju morat će se tražiti mišljenje i suvlasnika zgrada.

Kako nam je rekao Vostri, neki od  izvođača koji su prošlog mjeseca uvedeni u gradilišta na obnovi 11 zgrada u Lipiku i dvije u Pakracu,  započeli su s postavljanjem skela na zgrade u Lipiku i jednu u Pakracu. Rok za završetak njihove obnove je svibanj 2017. godine, ali poneki od  njih su najavili očekivani završetak  svog dijela posla do kraja godine.