- PIŠE: Pakrački List
- 1166
Na još uvijek otvoreni natječaj za energetsku obnovu stambenih zgrada „Komunalac“ je kandidirao još četiri pakračke stambene zgrade: dvojni objekt u Ulici Matice hrvatske na broju 9 i 11, Petra Preradovića 1, Andrije Hebranga 16 te Kalvarija 36. Na ovom natječaju koji je otvoren do 31. siječnja prošlog mjeseca Komunalac je kandidirao 17 zgrada u Pakracu i Lipiku, tako da je za sljedeći natječaj, koji se očekuje u lipnju, u Pakracu ostalo još potencijalno za kandidiranje sedam zgrada i u tijeku je za njih rješavanje administrativnih nedostataka poput usklađivanja vlasničkih listova, prostornog ucrtavanja i slično, rekao nam je Zdravko Vostri, direktor Komunalaca.
Prema natječajnim uvjetima rezultati ovih kandidatura trebali bi biti poznati najkasnije do kraja travnja što znači da bi eventualna njihova energetska obnova mogla započeti sredinom ljeta.
Što se tiče programa energetske obnove koji je u tijeku, a kojim je obuhvaćeno 11 zgrada u Lipiku i dvoje u Pakracu, čiji je rok završetka u svibnju, gotova je prva od njih. Riječ je o zgradi u Lipiku, u Vukovarskoj ulici broj 6, a dobra vijest je, posebice za izvođače radova, da je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji financira radove s 80 posto, po kompletiranju dokumentacije u zaista kratkom roku ispunio svoje financijske obveze, dok su u isto tako kratkom roku i bez administrativnih poteškoća, ističe Vostri, stanari svojih 20 posto „zatvorili“ kreditom, tako da je cjelokupan posao prošao na opće zadovoljstvo što je dobra naznaka za nastavak ovog projekta.
- PIŠE: Pakrački List
- 1454
Rad Poduzetničkog centra Pakrac bio je jedno od pitanja u aktualnom satu na prošlotjednoj sjednici Gradskog vijeća Pakrac. Radi toga, ali i nerijetkih netočnih glasina po gradu o gašenju ove potporne institucije je razlog što smo tražili točno pojašnjenje njegovog statusa i budućnosti od direktorice Ivane Orban.
Piše: Ivana Orban, direktorica Poduzetničkog centra Pakrac
Poduzetnički centar Pakrac osnovan je kao poduzeće u 100-postnom vlasništvu Grada Pakraca 2000. godine s ciljem razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Tada jedini u županiji, a među prvima u Hrvatskoj.
Uz razvojni odjel kao glavnu djelatnost, pokrenut je i knjigovodstveni servis. Logika knjigovodstvenog servisa bila je privući poduzetnike i napraviti „muving“ u radnim prostorima kako bi se lakše familijarizirali s osnovnom djelatnošću – izradama investicijskih studija, poslovnih planova, projektnih prijedloga, bespovratnim sredstvima i svom EU terminologijom koja je s godinama zavladala. Gdje ćeš bolje djelatnosti od knjigovodstva gdje klijenti svakodnevno dolaze „donijeti“ papire, po savjet kako nešto prikazati, da li sve prikazati, da li nešto umanjiti ili uvećati, kako to već kod nas ide. Međutim, Grad kao osnivač, a i samo Društvo su bili svjesni kako je to tržišna djelatnost i kako smo nelojalna konkurencija ostalim knjigovodstvenim servisima na području grada. Jer, nije isto biti dio poduzeća koje se djelomično financira iz gradskog proračuna ili sam zaraditi baš svaku kunu. Dugoročno, servis ne može ostati dio PCP-a zbog čega se intenzivno započelo s traženjem modela za „privatizaciju“ ove djelatnosti.
Pakrački holding
S godinama je PCP uz svoj „rad na projektima“, u gradskoj svakodnevici postao „pakrački holding“. Uz razvojni odjel, knjigovodstveni servis i inkubator kao starosjedioce u Društvu, s vremenom su pripajani gradska sportska dvorana, Tržnica Pakrac, Pakrački list, hotel Pakrac. Niti jedno od nabrojanih nije planirano 2000. godine osnivanjem PCP-a kao potporne institucije. Sva pripajanja su nastala uslijed gospodarske i ekonomske situacije u cilju racionalizacije, a istovremenog održavanja djelatnosti koje je Grad kao jedinica lokalne samouprave htio imati na svom području. Privremene nadstrešnice dok se ne izradi pravi krov. Većina ovih aktivnosti često u javnosti nije dočekana s odobravanjem i tražio se „onaj razlog koji se ne vidi“. Takvog razloga nije bilo, a dokaz tome su događaji unazad godinu dana.
U listopadu prošle godine, privatna poduzetnica je preuzela hotel Pakrac, na obostrano zadovoljstvo posluju dobro, imaju planove proširenja i unaprjeđenja poslovanja. Da li bi se odlučili na ovaj korak da Grad prije toga nije putem PCP-a pokrenuo hotel i poslovao godinu dana treba pitati njih same, ali činjenica da se na dva ponovljena natječaja za zakup prostora prije toga nitko nije javio, također nešto govori. Da li su gradski novci potrošeni da se hotel ponovo uredi? Jesu. Međutim, ta investicija je donijela 4 nova radna mjesta i smještajni kapacitet koji do tad nismo imali, a svatko je imao priliku konkurirati za njegov zakup. Kao što su i milijunske investicije u poslovnu zonu i inkubatore rezultirale poslovnim subjektima i zapošljavanjem više od 350 stanovnika grada. Privatna poduzetnica je danas u situaciji da se može javljati i na natječaje za poboljšanje turističkih kapaciteta što Poduzetnički nije mogao. Činjenica više u prilog tvrdnje da to nikad nije bilo dugoročno rješenje ponajviše iz razloga s početka teksta, tržišne djelatnosti ne trebaju imati mjesto u PCP-u jer smo potporna institucija za poduzetnike, a ne njihov nelojalni konkurent.
U srpnju ove godine izdvojena je gradska sportska dvorana i predana na upravljanje Sportskoj zajednici Grada Pakraca. Od svih djelatnosti dvorana se jako isticala kao „zalutali igrač“. PCP je dao sve od sebe i upravljao njome pažnjom dobrog gospodara, međutim razvoj sporta nije ono u čemu smo stručni niti ono za što smo osnovani. S vremenom se uvijek uvede reda u sve, tako su se i s osnutkom Sportske zajednice stvorili preduvjeti za njeno izdvajanje i veće mogućnosti za njenu eksploataciju kao i preduvjeti za javljanje na natječaje za sportsko-rekreativnu infrastrukturu. Trajalo je, ali se riješilo.
Nered među potpornim institucijama
Sve gore navedeno su okolnosti u našoj mikrosredini. Druga strana priče je ona na nacionalnoj razini nastala uslijed neorganiziranog sustava potpornih institucija gdje danas gotovo svaka jedinica lokalne samouprave ima svoj poduzetnički centar, lokanu razvojnu agenciju ili inkubator, svaka županija svoju regionalnu razvojnu agenciju pa još nebrojeno mnogo privatnih konzultanata proizašlih iz različitih institucija. Sve to stvorilo je popriličan nered jer svi radimo gotovo iste poslove, neki su prepušteni sami sebi i tržištu, neki se financiraju iz proračuna, neki si mogu dopustiti da svoje usluge pružaju besplatno, neki ne mogu, neki svoje usluge itekako cijene, a krajnji korisnik – najčešće poduzetnik u svoj toj šumi zaista ne zna „naći drvo pod koje bi se sklonio“. Prilikom nedavne posjete ministrice RRFEU Gabrijele Žalac, najavljeno je uvođenje reda u ovaj sustav, a sve s ciljem da potporne institucije, prvenstveno one javne zaista postanu produžene ruke ministarstva u postizanju uravnoteženog regionalnog razvoja kroz potporu poduzetnicima, ali i svojim osnivačima u razvoju i poticanju lokalnih ekonomija. S obzirom na tu najavu, reorganizacija PCP-a će biti nužna što s obzirom na najavljene zakonske promjene, što s obzirom da je spašavanjem ostalih, osnovna djelatnost pomalo zapostavljena. Međutim, činjenica da je PCP sudjelovao u projektima izgradnje poslovne zone s inkubatorima vrijednosti oko 28 milijuna kuna od čega bespovratna sredstva iznose oko 24 milijuna govori kako zaista je potporna institucija za razvoj grada. Podatak da je PCP poduzetnicima s područja Pakraca i šire pomogao u osiguranju preko 42 milijuna kuna za njihove projekte potvrđuje da je ovdje da pomogne poduzetnicima.
Tko je dobio sve ove milijune? Klijenti centra, poslovni subjekti koji su PCP prepoznali kao partnera koji im može pomoći u njihovu poslovanju, najviše kroz osiguranje sredstava za razvoj. Odobreni iznosi su dio financijskog poslovanja i kao takvi poslovna tajna, ali u malom gradu kao što je Pakrac dobro znamo tko su poduzetnici poput Usluge, Šume Šugić, DEM-a, Trim projekta, Elekte, VIOS-a, Montmetala, sve redom tvrtke uspješne u svojoj djelatnosti. Da li bi svoje investicije realizirali i bez PCP-a? Vjerojatno bi, u nekom razdoblju u nekom dijelu. Da li im je s PCP-om bilo lakše? Brže? Sigurna sam da je. I sigurna sam da bi se i oni složili.
- PIŠE: Pakrački List
- 986
Predstavnici pakračkog Komunalca danas nose u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kompletnu dokumentaciju za kandidiranje 21 pakračke stambene zgrade i 8 lipičkih na natječaj za energetsku učinkovitost koji je raspisan polovinom listopada, doznajemo od direktora Zdravka Vostrija.
Kako su nam rekli u Komunalcu, natječajna dokumentacija je kompletirana za zgrade u Pakracu u ulicama i kućnim brojevima Andrije Hebranga 1, 1A, 3, 5, 6, Matice hrvatske 6, 8, 10, 12, 13A, 15, 17, 19 , 21, 23, Bolnička 53, Kalvarija 36, Alojzija Stepinca 7 i 8, Braće Radića 14 te Trg bana Josipa Jelačića 20. U Lipiku su to zgrade na adresama Frankopanska 12, Slavonska 34 i 45 te Vukovarska avenija 7, 8, 10, 11, 13.
Kako je natječaj u ovom turnusu otvoren do 17. siječnja, Komunalac, upravitelj pakračkih stambenih zgrada, pokušat će do tog roka kompletirati dokumentaciju za još neke zgrade za što je potrebno riješiti razne oblike građevinskih ili uporabnih dozvola i izraditi kompletan projekt građevinske obnove s troškovnicima što je u postupku.
U ovom ciklusu u Fondu za cijelu Hrvatsku je namijenjeno 147 milijuna kuna te o dostatnosti tih sredstava, kao i o potpunosti dokumentacije će se znati koliko i koje zgrade su ušle u projekt energetske obnove. Rezultati se očekuju u ožujku, nakon čega slijedi odabir izvođača koji bi u povoljnim okolnostima mogao početi radove u svibnju iduće godine. Prihvaćeni, a neuvršteni projekti automatizmom kandidiraju na sljedeći natječaj za koji će u Fondu biti pripremljeno još oko 400 milijuna kuna.
Fond u ovom ciklusu sufinancira 60 posto opravdanih troškova energetske obnove, a Ministarstvo regionalnog razvitka je najavilo mogućnost da oni sufinanciraju 80 posto od preostalih 40 koji su za sada obveza vlasnika stanova.
Obiteljske kuće ponovo na proljeće
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je nekidan na svojim internetskim stranicama najavio da natječaj za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća neće biti objavljen ove godine, ali će bespovratna sredstva za tu namjenu biti osigurana iduće godine iz EU fondova. Stoga će dosadašnja pravila biti potrebno uskladiti s EU pravilima. Nadležna ministarstva očekuju kako će taj proces biti završen do kraja godine, što znači da bi se poziv na dostavu projektnih prijedloga za vlasnike obiteljskih kuća mogao očekivati već početkom iduće godine.
- PIŠE: Pakrački List
- 967
Po veličini proračunskog prihoda po stanovniku u 2015. godini u konkurenciji 128 hrvatskih gradova Pakrac je bio s proračunskim prihodom od 2.343 kune po glavi stanovnika na 98. mjestu. U istoj godini Grad Lipik je ostvario proračunski prihod od 3.498 kuna po stanovniku i to ga svrstava na 60. mjesto među hrvatskim gradovima, objavio je Hrvatski institut za javne financije u svom povremenom glasilu Newsletter.
Prema toj tablici državni prosjek prihoda jedinica lokalne samouprave po glavi stanovnika je 2015. godine bio 3.876 kuna tako da naša oba susjedna grada zaostaju: Lipik za oko 380 kuna ili 10 posto, a Pakrac za oko 1.500 kuna ili bezmalo 40 posto od prosjeka.
Pridodamo li toj tablici i podatke iz općina, od Pakraca s proračunskim prihodom po glavi stanovnika bogatiji je čak 215, a od Lipika 124 od 428 hrvatskih općina.
No, za Grad Pakrac su puno bolji podaci o rashodima koji su u 2015. godini iznosili 2.199 kuna po stanovniku tako da je pakrački proračun po tom izračunu bio u plusu od 144 kune stanovniku. S druge strane, u Lipiku su proračunski rashodi iznosili 3.521 kunu, pa je njihova potrošnja po stanovniku bila 24 kune viša od prihoda.
Riječ je o sintetiziranim tabelama koje se temelje na bazi podataka Ministarstva financija, a sadrže prihode i rashode te suficit ili deficit po stanovniku i ukupno.
Sami autori Katarina Ott, Mihaela Bronić i Branko Stanić napominju i da pri iščitavanju podataka valja imati na umu da proračun ne odražava uvijek i stvarno financijsko stanje lokalnih jedinica, jer se one ponekad ne zadužuju kroz proračun, nego preko pravnih osoba čiji su većinski vlasnici ili suvlasnici te ustanova kojih su osnivači, a za koje se podaci ne mogu pronaći na jednome mjestu.
Kao i svaka statistička tablica i ova ima metodoloških manjkavosti što je vidljivo već i kroz usporedbu s podacima iz 2014. godinu kada je Pakrac ima proračunski prihod po stanovniku u iznosu od 5.894 kune, a Lipik od 7.009 kuna, a razlog je što je u toj godini oba proračuna knjigovodstveno kao prihod iskazan prijenos vlasništva na dijelu kanalizacijskih i vodovodnih sustava s Hrvatskih voda na gradove.
No, realna je međusobna usporedba jedinica lokalne samouprave pa su tako od gradova u okruženju po proračunskom prihodu u 2015. godini iza Pakraca Daruvar (105. - 2.208 kn), Garešnica (105. – 2208 kn), Pleternica (120. – 1759 kn), Kutjevo (127. – 1415 kn), a ispred Požega (92. – 2572 kn) , Novska (70. – 3072 kn), Kutina ( 68. – 3.180 kn).
Vrlo znakovito tablica potvrđuje uvriježena mišljenja o nejednakoj razvijenosti Hrvatske kada je u pitanju priobalje i kontinentalni dio na štetu Slavonije što potvrđuje riječi ministrice Gabrijele Žalac izrečene prekjučer u Pakracu „da Vlada u kojoj je ministar regionalnog razvoja bio Branko Grčić apsolutno nije uvažavala Slavoniju i na području od Rugvice do Bajakova se ništa nije događalo“.
Tako se iz tablice može iščitati da svih prvih pedeset općina s najvišim prihodom po stanovniku se nalaze u regiji zvanoj Jadranska Hrvatska, a 41 se nalazi uz samo more. Od sto općina s najnižim prihodom po stanovniku, samo pet je u Jadranskoj Hrvatskoj i ni jedna uz more, a oko 30 posto se nalazi se u Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, a niti jedna u Istarskoj, Ličko-senjskoj, Primorsko-goranskoj i Šibensko-kninskoj županiji.
Od prvih dvadeset gradova s najvišim prihodom po stanovniku – od 11.211 kuna (Mali Lošinj) do 6.331 kuna (Biograd na moru), sve osim Vrlike i Zagreba se nalaze uz more, ali ni jedan od gradova s prihodom po stanovniku nižim od 2.000 kuna.
Što se tiče županija, proračun naša s prihodom od 1.090 kn po stanovniku (nije usporedivo s gradskim proračunima) se nalazi na 12. mjestu, dok je posljednja Brodsko-posavska.
Institut za javne financije je javni znanstveni institut, usmjeren na ekonomska, pravna i institucionalna pitanja javnih financija i javnog sektora. U promicanju boljeg i jasnijeg razumijevanja ekonomike javnog sektora, odnosno javnih financija, transparentnosti javnog sektora, odgovornosti vlasti i participacije građana, Institut – pored osnovne znanstvene djelatnosti – redovito objavljuje stručne, nezavisne, popularno pisane analize, stavove i prijedloge kojima ukazuje na neophodne preduvjete za vođenje argumentiranih rasprava pri donošenju ključnih odluka.
- PIŠE: Pakrački List
- 1044
Do kraja idućeg tjedna Komunalac, upravitelj svih stambenih zgrada na području Pakraca i Lipika, predat će kompletnu natječajnu dokumentaciju za četiri pakračke zgrade u Ulici Andrije Hebranga na kućnim brojevima 1, 1A, 3 i 5 (zgrade s lijeve strane idući od centra grada prema Billi) na natječaj za energetsku obnovu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je raspisan 17. listopada i traje do 17. siječnja.
Također za ovaj natječaj u pripremi je i kompletna dokumentacija za još 15 stambenih zgrada u Pakracu koje ispunjavaju uvjete legalnosti gradnje, te sedam u Lipiku, rekao je sinoć Zdravko Vostri, direktor Komunalca na sastanku stanara s područja Mjesnog odbora Pakrac-Jug čiji je predsjednik Zvonimir Miler sazvao sastanak na kojem su bili nazočni, osim predstavnika stanara i Komunalca, i Marija Čar iz gradske uprave, Sven Zerdin iz PCP, a pakrački stanari imali su rijetku privilegiju da sastanku prisustvuje Davor Huška, pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i fondova EU, koji je vlasnicima stanova nagovijestio mogućost da njegovo Ministarstvo sufinancira 80 posto njihovih novčanih obveza.
Fond za zaštitu okoliša je u suradnji s fondom EU za ovaj natječajni krug osigurao 147 milijuna kuna, te još nešto više od 350 milijuna kuna za natječaj koji će biti raspisan polovinom iduće godine. U odnosu na prošli krug uvjeti su izmijenjeni, pa će se novci dijeliti po redoslijedu pristizanja kandidature što znači da će u program ući one zgrade koje prve dođu s kompletnom ispravnom dokumentacijom pa je ovaj puta brzina vrlo važna jer 147 milijuna kuna nije puno novaca za potrebe energetske obnove cijele Hrvatske. Za preostalih 15 zgrada na pakračkom Jugu naručena je izrada projektne dokumentacije i obećanje projektanta je da će ona biti gotova do Božića što znači da bi još ušle u ovaj natječajni rok.
Moguće sufinanciranje do 92 posto troškova
Što se tiče uvjeta financiranja u odnosu na prošli krug novost je da je Fond svoj udio smanjio na 60 posto, a povećao udio stanara na 40 posto. No, izvijestio je Huška, njegovo Ministarstvo će raspisati natječaj za sufinanciranje investitora iz Hrvatske koji se natječu na natječajima za sredstva fondova EU, što je slučaj s ovim zgradama te postoji mogućnost da se iznos stanara dodatno sufinancira s 80 posto. Prođu li stanari uspješno oba natječaja to bi značilo da od, primjerice, milijun kuna za energetsku obnovu zgrade bi Fond platilo 600.000, Ministarstvo 320.000, a svi stanari zajedno samo 80.000 kuna, pojašnjenje je na sastanku za stanare najpovoljnija varijanta.
Prisutni vlasnici stanova, a bilo ih je 35, su bezrezervno izrazili želju za sudjelovanjem u energetskoj obnovi svojih stanova. No, bilo je puno pitanja i nejasnoća, najviše oko financiranja i kreditiranja obveze stanara, zamjene krovišta koje nije u ovom programu, garažnih vrata, balkona pretvorenih u lođe, izbora izvođača, dimnjaka i slično na što će stanari zbog specifičnosti svake zgrade većinom dobiti odgovore od nadzornog tijela ili kroz sam natječajni proces. Sada je najvažnije da natječajna dokumentacija što prije stigne u Fond, više puta je rečeno na ovom sastanku.
Preostale pakračke stambene zgrade, (oko 15-tak) u Preradovićevoj ulici, Kalvariji i centru grada još uvijek nemaju svu riješenu dokumentaciju po pitanju vlasništva i građevinskih dozvola.
- PIŠE: Pakrački List
- 971
Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju odobrila je Lokalnoj agenciji „Zeleni trokut“ koja pokriva jedinice lokalne samouprave Novske, Pakraca, Lipika, Jasenovca i naselje Janju Lipu 7,35 milijuna kuna za provedbu Lokalne razvojne strategije do 2020. godine. Za projekte poljoprivrednih gospodarstava i razvoj društvene infrastrukture biti će na raspolaganju više od 80 posto odobrenog iznosa.
Sredstva su namijenjena za tri podmjere iz Programa ruralnog razvoja RH. Podmjeri 19.2 „Provedbe operacije unutar CLLD strategije“ namijenjeno je 77 posto ovih sredstava ili 6.247.500 milijuna kuna. To znači, pojasnio nam je Igor Matek, upravitelj LAG-a da će vjerojatno na proljeće, jer se čeka izmjena Pravilnika koju treba napraviti Ministarstvo poljoprivrede, LAG početi raspisivati natječaje za krajnje korisnike, a sredstva će se moći utrošiti u različite projekte koji su pokriveni lokalnom Strategijom ruralnog razvoja koju je lani izradio LAG, a usvojila njegova skupština. Područje potrošnje sredstava je ogromno, a natječaj će raspisati i odabrati upravni odbor LAG-a, uz rigorozni nadzor Agencije za plaćanje u poljoprivredi.
Iz projekta će se financirati i LAG
Oko 4 posto sredstava ili 312.000 kuna će biti utrošeno na mjeru 19.3 koja se odnosi na suradnju LAG-ova, a u Zelenom trokutu namjeravaju u suradnji s mađarskim partnerom koji na tom području ima iskustva provesti brendiranje i certificiranje poljoprivrednih proizvoda iz zapadne Slavonije. Preostala sredstva, oko 1,64 milijuna kuna bit će utrošeno u sklopu podmjere 19.4, a odnosi se na tekuće troškove LAG-a i animaciju korisnika u podmjeri 19.2. Kako nam je pojasnio Matek LAG sada ima mjesečno oko 15.000 kuna troškova za takozvani hladni pogon koji se odnose na njegovu plaću, režijske troškove, prijevoz i slično. Lani u svibnju im je isteklo razdoblje sufinanciranja tih troškova iz IPARD programa predpristupnog fonda EU što je uvjetovalo i planirani raskid radnog odnosa na određeno vrijeme sa stručnom suradnicom koju je financirao IPARD projekt. Od onda on radi sam jer su troškove hladnog pogona LAG-a s 4 tisuće kuna financirali proračuni osnivača jedinica lokalnih samouprava. Ulaskom u ovaj sustav, proračuni će ta obveza, bar do 2020. godine biti oslobođeni, a radi provedbe natječaja i kontrole utrošnje sredstava, te ostalih povećanih administrativno-financijskih poslova, plan je zaposliti jednog suradnika, što će sve biti više godina pokriveno iz podmjere 19.4 jer je rok za provođenje ovog programa 2023. godina.
Inače novce za ovaj projekt, a riječ je o 441 milijun kuna koji će potrošiti 54 LAG-a u Hrvatskoj, u 90-postotnom iznosu je osigurao Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, a 10 posto Ministarstvo iz državnog proračuna. Stoga je nama to sve novo i nemoguće objasniti u jednom novinskom tekstu. Mjere koje će se financirati, kriteriji odabira, prihvatljivi korisnici i procedure opisani su detaljno u Lokalnoj razvojnoj strategiji koja je objavljena na Internet stranici LAG-a i javno je dostupna.
Uglavnom s početkom proljeća vjerojatno će se pojaviti natječaji za korištenje sredstava, a svi zainteresirani, prvenstveno poljoprivredni potrošači, trebaju pratiti natječaje kojima će sigurno ove zime prethoditi i razni edukativni seminari, a bit će korištene i druge informativni kanali kako bi smo polučili što bolji rezultat, iskoristiti ova sredstva koja će uz konačnosti vjerojatno biti i još veća na području ove četiri jedinice samouprave i naselja Janja Lipa. LAG u tome ima i dodatni interes jer o uspješnosti utrošnje sredstava iz Podmjere 19.2 ovisi i količina sredstava koju će iz podmjere 19.4 LAG povući za svoje troškove, rekao nam je Igor Matek, upravitelj LAG-a Zeleni trokut.