Na području Pakraca i Lipika, u tri godine provođenja procesa legalizacije nezakonito izgrađenih građevinskih objekata, od 3053 zaprimljena zahtjeva riješeno je 1273. Dokumentaciju za legalizaciju Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada je preuzela u 700 predmeta, tako da je pakrački ured za prostorno planiranje riješio 54 posto preostalih predmeta, rekla nam je Ljuba Jaković, viši stručni referent.

Istovremeno, prema podacima na internetskoj stranici Agencije, na području Požeško-slavonske županije od 16.241 zahtjeva zaprimljenih do kraja 2013. godine, 4.000 predmeta je preuzela agencija, riješeno je 4.717 ili 33,12 posto. S tim postotkom rješivosti naša županija je značajno ispod državnog prosjeka koji iznosi 57,63 posto i od nje je lošija samo Sisačko-moslavačka županija.

Od preostalih 1080 neriješenih pakračkih predmeta, 155 vlasnika je već uplatilo naknadu za zadržavanje u prostoru od 500 kuna na više i čekaju samo da se napiše rješenje tako da je preostalo za obradu još oko 900 predmeta. Do kada će oni biti riješeni, nadležni se nisu htjeli izjašnjavati.

Kako nam je rekla Ljuba Jaković, nikome kome se žurilo na rješenje o legalizaciji radi poslovnih potreba, nastavka gradnje ili certificiranja nije čekao na rješenje i svi su oni odrađeni kao prioriteti. Neki od neriješenih predmeta su nekompletni, neki su odustali od legalizacije, neki i umrli, a većini ostalih se ne žuri jer izdavanje rješenja podrazumijeva i plaćanje naknade za zadržavanje u prostoru, komunalnu i vodnu naknadu, a da nitko ne zna reći što će biti s objektima koji se u ovoj višegodišnjoj akciji ne legaliziraju.

Idući tjedan betonara u Filipovcu ponovo će velikim i malim kupcima početi isporučivati sve vrste i marke atestiranog betona, najavio je jučer na simboličnoj svečanosti na Planinarskom domu Omanovac Željko Kukec, vlasnik i direktor tvrtke „Kukec“ d.o.o. iz Ivanić Grada, koja je ovog proljeća kupila zapuštenu i umrtvljenu betonaru od požeške tvrtke „Pak konstruktor“.

Obnova postrojenja je završena, probni rad je prošao s uspjehom i za komercijalni početak proizvodnje betona trebaju još samo administrativne dozvole što će biti gotovo idućeg tjedna, najavio je Kukec poslovnim partnerima, budućim potencijalnim većim kupcima iz ovog kraja i regije. On je zahvalio nazočnim gradonačelnicima Pakraca i Lipika, te zaposlenicima Poduzetničkog centra Pakrac na srdačnom prijemu koji je doživio došavši u ovaj kraj i istaknuo nadu da je to početak dobre suradnje u gospodarskoj aktivnosti, za čiji razvoj tvrtka „Kukec“ ima i konkretne planove.

Postavljanjem skela oko zgrada počela je dugoočekivana faza obnove stambenih zgrada u  Pakracu i Lipiku koja će kao konačni rezultat najkasnije već idućeg proljeća imati najmanje dvije nemale koristi. Prva dobit za sve stanovnike Pakraca i Lipika će  bit  uveliko smanjen broj ratnih ožiljaka kroz  novi vizualni izgled cjelokupnog naselja u Vukovarskoj ulici u Lipiku i bar djelomično takav efekt na početku Hebrangove ulice u Pakracu. Druga korist će se ogledati u činjenici da će u život u 246 stanova biti stanarima ugodniji i po pitanju energenata, posebice onih koji služe za grijanje, jeftiniji. Pratećih popratnih efekata je daleko više, a važnost svega je da se u obnovu fasade na tih 13 stambenih zgrada ulaže više od 20 milijuna kuna što je uz izgradnju zgrade pakračke srednje škole i sportske dvorane vjerojatno treća najveća poslijeratna građevinska investicija. Nažalost domaći građevinari će kao izravni izvođači uzeti tek dvadesetak posto tog kolača kojeg s više od 15 milijuna kuna financira država, odnosno Fond za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša.

O tom projektu u protekle oko dvije godine, koliko traje njegova papirnata priprema, pisali smo nebrojeno puta željno sa svim stanarima, gradskim strukturama, građevinarima i Komunalcem očekujući njegov početak.  U tom razdoblju Komunalac kao upravitelju svih stambenih zgrada na području Pakraca i Lipika prošao je nekoliko faza: „čišćenje“ vlasničke strukture i ucrtavanje zgrada na pripadajuće parcele, izrada energetskih certifikata, projekata obnove, ugovaranje kreditiranja stanara s bankama i na kraju izbor i ugovaranje same izvedbe s izvođačima.

Riječ je o zgradama u Pakracu  Hebrangovoj ulici na kućnim brojevima  2 i 4 (prve dvije križne na desnoj strani), te u Lipiku u Vukovarskoj ulici na brojevima 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 9, Slavonska  32, 36, 38   te Udinska 2.

Uloga Fonda

Prije nekoliko godina po uzoru na slična događanja u razvijenijim europskim zemljama Fond za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša je zahvaljujući novcima koje skuplja kao razne oblike  nameta gospodarstvo, u konačnosti potrošačima, na ime trošenja energetskih resursa i zagađenja okoliša je pokrenulo niz akcija u cilju smanjivanja potrošnje energije. Jedna od tih aktivnost, pokrenuta pred dvije godine se odnosila na poboljšanje energetske učinkovitosti obiteljskih kuća izmjenom stolarije i izgradnjom nove moderne fasade, a već naredne godine na red su došle i višeetažne  zgrade. U Pakracu i Lipiku zbog katastarske i gruntovne nesređenosti se nismo uspjeli uključiti odmah prve godine, ali je Komunalac, uz pomoć gradskih uprava, koji je sredinom 90-tih godina prošlog stoljeća postao upravitelj svih višeetažnih stambenih zgrada na području Pakraca i Lipika, uspio za značajan broj zgrada pripremiti dokumentaciju za ovoproljetni natječaj koji je urodio plodom za ovih 13 zgrada.

Tako će Fond s 80 posto sredstava financirati zamjenu stolarije u 42 pakračka stana i 204 lipička, te obnoviti fasadu na 13 zgrada  s nešto više od 16 milijuna kuna, dok će stanari u tome sudjelovati s oko dodatna 4 milijuna, proporcionalno udjelu u svojoj stambenoj površini.

Fond odobrava  80 posto troškova, ali po zgradi najviše do 1,4 milijuna kuna. Neke od tih zgrada će u potpunosti iskoristiti limit pri čemu će njihovi stanari još financirati s oko 600.000, dok je kod nekih taj trošak nešto manji, oko 1,1 milijun kuna i tu će obveze stanara biti manje.

Provoditelj akcije je Komnunalac koji je po sklapanju ugovora s Fondom tijekom kolovoza imao otvoreni javni poziv na koji su se javljali zainteresirani potencijalni izvođači. Konačni izbor izvođača su napravili stanari zgrade pa su se tako u Pakracu odlučili za domaće izvođače: obrt Visković  vlasnika Zlatka i tvrtku Trimprojekt u vlasništvu Marijana Hihlika koji su se protekle dvije godine u poslovima izrade i montaže PVC stolarije (Trimprojekt), ali i postavljanju fasade afirmirali na projektima obiteljskih kuća u kojem je svaka od tih tvrtki odradili stotinjak fasada i kompleta stolarije. U Lipiku su  stanari u 8 zgrada su za izvođača izabrali požeški Preseofleks,  a po jednu su dobili požeške tvrtke Promet Požega i Konstrukt, dok je jedanaestu zgradu dobio zagrebačka tvrtka Pavić usluge.

 „Napadaju“ izvođači

Kako nam je 22. rujna rekao Zdravko Vostri, direktor Komunalca, sve tvrtke su uvedene u gradilište i sve su obećale da će danas započeti na svim zgradama s postavljanjem skele. Rok za završetak cijelog projekta je 23. svibnja iduće godine. No, taj rok podrazumijeva završetak i nemalog papirnatog dijela posla u koji su uključeni nadzorni organ, razna papirologija za fakturiranje izvođača prema Fondu jer će Fond svoj dio platiti tek po završetku projekta. Stoga građevinski radovi trebaju biti gotovi najkasnije do kraja travnja.

Pripremajući ovaj tekst razgovarali smo s domaćim izvođačima i obojica ističu da očekuju da će svoje zgrade u Pakracu, dozvoli li vremenske prilike, završiti prije Božića. Ovih dana dovršavaju posljednje poslove iz  programa obiteljskih kuća i nakon toga će s većim dijelom zaposlenika i neophodne tehnike „navaliti“ na ove dvije pakračke zgrade.

Izvođač ima obvezu da radove izvodi na način da omogući stanarima nesmetano stanovanje u stanovima. Kod izmjene stolarije obveza je izvođača da u istom danu stari  prozor koji je izvadio zamjeni novim. Naši izvođači tvrde da će to tijekom obnove zgrade, biti jedina smetnja u svakodnevnom životu stanara tijekom izvođenja radova, osim onog neophodnih pratećih pojava kao što su oblijepljeni prozori, buka, prašina i ulaz u zgradu ispod skele.

Mada su pripreme za cjelokupan projekt trajale dugo, kada smo pripremali ovaj tekst, ipak još nisu bili poznati svi detalji. Ostalo je da se nadzorno tijelo (zagrebačka tvrtka „Pomak“) i stanari  riješe pitanje balkona koje su pojedinci prethodnih godina zatvorili u lođe, kao i izbora boje fasade.

U Pakracu, kako nam je rekao Vostri, to će riješiti sami stanari o čemu još nisu postigli dogovor. U Lipiku  su unajmili hortikulturnog arhitektu koji treba predložiti hortikulturno uređenje cijele Vukovarske ulice pa će u sklopu toga predložiti i boju za fasade.

Također kada smo razgovarali s Vostrijem još nije bio završen postupak izbora banke koja će kreditirati stanare. Kako smo već napisali Fond financira 80 posto, a stanari 20. No i to ovisno o zgradi iznosi između 400.000 mi 600.000 kuna. U fondu pričuve, koji stanari plaćaju svakoga mjeseca 1,53 kune po četvornom metru stana, tih novaca nema, odnosno oni koji su skupljali ne trošeći pričuvu na razna druga održavanja imaju između 70 i 110.000 kuna što je nedovoljno. Tako će sudjelovanje stanara u ovom kapitalnom projektu ovisno o zgradi i veličini stana iznositi između 15 i 30 tisuća kuna po stanu što je, posebice za umirovljenike puno. Stoga će se Komunalac, u ime stanara kreditno zadužiti kod banke, a kredit će narednih 10 godina vraćati stanari. Okvirno on će iznositi između 200 i 250 kuna mjesečno. No, stručnjaci kažu da  će uslijed izolacije fasade jer se stavlja stiropor debljine 14 centimetara, te puno boljih energetskih svojstava nove PVC stolarije troškovi grijanja zimi biti između 30 i 40 posto manje čime bi rata kredita bila pokrivena između 50 i 70 posto.

Što s preostalima?

Naravno da ovaj način uređenja privatne imovine u kojem država sudjeluje s financiranje 80 posto kod mnogih koji time neće ništa dobiti izaziva negodovanje. No na dobiti su sigurno svi stanovnici, u najmanju ruku s naših ulica nestati će mnogi ratni ožiljci. To se posebno odnosi na Lipik gdje će biti obnovljena gotovo cijela Vukovarska, a značajno i okolne dvije ulice. U Pakracu bar dvije zgrade.

No, nadležni u gradovima se nadaju da je to prva tura i da će dogodine doći na red i ostale. U Lipiku su papirnato u potpunosti spremne i ostale zgrade u Vukovarskoj  (7 i 10), Slavonskoj 34 i 45, te Frankopanskan12, ali za njih nije bilo novaca u Fondu u ovom krugu i Vostri vjeruje da će ući u slijedećem kao što se nada da će do tada biti pripremljene i još neke pakračke od preostalih 30-tak koliko ih je ostalo za obnovu fasade ne računajući one koji su izgrađene poslije rata i koje na to nemaju pravo. No sigurno je da Fond više neće participirati s 80 posto, nego znatno manje, spominje se najčešće 45 posto. Koliko će to biti prihvatljivo i primamljivo stanarima ostaje tek da se vidi. Do tada ćemo imati iskustva s ovim projektom, kako s njegovim izvođenjem, tako i s konačnim energetskim učincima. Za vidjeti će sigurno biti lijepo jer gore od ovog sada ne može.

PREDSTAVNICA STANARA  BLANKA LOVRIĆ

Silno se veselim

Umirovljenica „Papuka“ Blanka Lovrić od prvog dana stanuje u Hebrangovoj 2 u Pakracu i ona je predstavnik  22 vlasnika stana u toj zgradi te je na taj način uključena u projekt od njegovog početka.

sivac

Kaže da je silno veseli početak obnove. U njihovoj zgradi od 22 vlasnika 15 je potpisalo pristanak i sudjelovanje te se time on automatski podrazumijeva i za preostalu manjinu od 7 vlasnika koji iz raznih razloga nisu  svojim potpisom pristali na sudjelovanje.

Zgrada je, prisjeća se gospođa Lovrić, djelomično nakon rata obnovljena  1994. godine kada je Savez Luterana svijeta financirao obnovu  krovišta, stubišta i instalacija jer je zgrada u ratu gorila. Nakon toga  iz pričuve je promijenjena ulazna stolarija, obnovljene su ulazne stepenice, postavljena ograda, opločene staze oko zgrade i izvođeni manji radovi na održavanju hodnika.  Stoga u pričuvi imaju samo 74.000 kuna pa će oko 600.000 koliko će iznositi  njihov dio financiranja rješavati kreditnim zaduženjem. Trebalo bi zanoviti i krovište, ali Fond to ne financira, a novaca više nema pa će se s tim čekati bolja vremena.

Ona je svoj stan dobila od „Papuka“ u kojem je zaradila mirovinu, no iza male plaće ostala je i mala mirovina. Stoga je kredit bio jedino rješenje i ne slaže se baš sa stručnjacima da će bar polovinu iznosa riješiti ušteda na grijanju. Umirovljenici, kaže ona, pale grijanje baš kad moraju tako da su i novci utrošeni na njega mali, pa će biti i mala ušteda, nedovoljna za povrat kredita. No u njenoj zgradi ima  i umirovljenika s manjim primanjima od nje pa su se u zgradi solidarno dogovorili da će njima produžiti mogućnost otplate za nekoliko godina kako bi im mjesečna rata bila manja.

Za izvođača nisu dvojili, odabrali su Obrt Visković, a motiv im je bio domaći čovjek iz dva razloga: kada ukloni skele neće otići iz Pakraca, sretat će ga i moći tražiti eventualne reklamacije. Drugi razlog je bila da priliku za raditi dobiju domaći ljudi i da na taj način od cijele ove akcije bude veća korist za Pakrac.

Što se tiče nadzora, gospođa  Lovrić kaže da će ona biti izvođaču najveći nadzor jer zna neke slabosti zgrade i ranije propuste i sada će paziti da se o ni ne ponove. Uglavnom ne može dočekati da radovi počnu.

 

 

.

Radnici i strojevi tvrtke Niskogradnja Jurčak iz Požege danas asfaltiraju pješačku i biciklističku stazu na sjevernom dijelu Ulice hrvatske policije iz Domovinskog rata. Od ugovorenih  ovogodišnjih radova u ovoj ulici ostalo je još da tvrtka „ZIV Tica“ dovrši podzemno polaganja instalacija za buduću javnu rasvjetu, te da Niskogradnja Jurčak do kraja odradi manje poslove na uređenju zelenila.

Kako nam je rekla gradonačelnica Anamarija Blažević želja je još ove godine postaviti stupove javne rasvjete i posaditi zelenilo, prvenstveno drvored. To, posebno javna rasvjeta, dolazi u obzir ukoliko se na državnoj razini pronađu sredstva iz kojih bi se sufinancirali ovi radovi.

Ukupna vrijednost uloženih financijskih sredstava u rekonstrukciju ove  ulice, uključujući projektiranje i prošlogodišnje radove je 1,9 milijuna kuna, a sufinancirane su iz više državnih izvora  i gradskog proračuna.

Po završetku radova na ovoj prometnici, mehanizacija i zaposlenici Jurčak gradnje sele u Gundulićevu ulicu gdje će na istočnoj strani raditi nogostup od Švabinog brijega do kapele u Kusonjama.

„Sukladno odredbama Zakona o tržištu kapitala i Pravila Burze, obavještavamo da je Podravka d.d. dana 20. rujna 2016. godine sklopila Ugovor o kupoprodaji 100% poslovnog udjela u svom ovisnom društvu Studenac d.o.o. sa sjedištem u Lipiku, s društvom Radenska d.o.o., Radenci, Slovenija, kao kupcem te društvom Kofola ČeskoSlovensko Ostrava, Češka Republika, kao jamcem“, piše u službenom priopćenju tvrtke „Podravke“ Koprivnica objavljenom na internetskim stranicama Zagrebačke burze.

„Po ispunjenju ugovornih preduvjeta te prijenosa ugovora o radu radnika na Studenac, Radenska d.o.o. će preuzeti poslovni udjel u Studencu, a što je predviđeno do kraja godine. Očekuje se da navedena transakcija neće negativno utjecati na rezultate poslovanja Grupe Podravka u tekućoj godini te da će u narednom razdoblju pozitivno utjecati na profitabilnost poslovanja. Nakon dezinvestiranja biznisa pića do kraja 2016. godine, Podravka d.d. će nastaviti s razvojem portfelja hrane i lijekova usmjeravajući dodatne resurse za internacionalizaciju svojih ključnih brandova u skladu sa strategijom Društva.

Isto tako, odabirom Radenske d.o.o., kao uglednog proizvođača bezalkoholnih pića i vode u regiji, odnosno grupe Kofola, Podravka je pokazala da vodi brigu o budućem nastavku proizvodnje te sigurnim radnim mjestima za radnike u Lipiku uz zaštitu njihovih zatečenih prava po Kolektivnom ugovoru Grupe Podravka za razdoblje od 18 mjeseci“ cjelokupni  je sadržaj priopćenja koje je dopodne objavila koprivnička kompanija.

O ovom za Lipik i ovaj kraj izuzetno značajnom događaju na portalima još nema svježih informacija. Prema našim neslužbenim informacijama direktorica i sindikalni povjerenik Jagor Opić su u Zagrebu na potpisivanju ugovora, pa nemamo niti njihova reagiranja.

Ova vlasnička transakcija nije iznenađenje. Prve najave u medijima o mogućoj prodaji „Studenca“ i cjelokupnog biznisa pića od strane Podravke pojavile su se u medijima u  veljači 2013. godine.

„Kad netko pita što ćemo s vodom i Studencem, onda bi se trebao pitati što ćemo s Vegetom. Ako nađemo partnera koji će preuzeti pića, mi ćemo taj novac moći usmjeriti na programe koji nam donose novac, moći ćemo ih više promovirati, proizvoditi, moći ćemo otvoriti nova radna mjesta ili sačuvati ova koja imamo“, rekao je tada šef Podravkine uprave Zvonimir Mršić.

Već pola godine kasnije mediji su počeli spominjati kao kupca češku tvrtku Kofola.

Godišnji prihod od 307 milijuna eura

Kofola, koja je u komunizmu nastala kao odgovor na Coca-Colu, a potom je "recept" kupila grčka obitelj Samaras, prema nekim podacima godišnje ostvaruje oko 307 milijuna eura prihoda i ima sedam tvornica u Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj i Rusiji. Uspjelo joj je probiti se i u Austriju i Njemačku.

Kofola je posljednjih godina u akciji brzog rasta i osvajanja tržišta, a nakon što je krajem 2014. godine od Pivovarne Laško i DBS banke za 64,65 milijuna eura kupila slovensku Radensku, obvezala se, zapravo, na izgradnju nove regionalne pozicije na njezinu starom tržištu bivše Jugoslavije, a svojem je portfelju bezalkoholnih pića dodala prvu mineralnu vodu. Kofola je u konačnici Radensku, nakon kupnje udjela od malih dioničara, platila 69 milijuna eura. Kupnja tradicionalnih brendova Nare, Inke i Voćka uz preuzimanje punjenja i distribucije Pepsi Cole od Badela 1862 dio je strateškog plana gradnje regionalne pozicije za Radensku. Neslužbeno se na tržištu spominje da je Kofola te brendove platila tri milijuna eura, a iz kompanije nisu potvrdili podatak ističući da je riječ o poslovnoj tajni, pisali su portali posljednjih pola godine nagovješćujući ovu vlasničku transakciju koja je očigledno dugo pripremana.

Zbog radova na pripremi za asfaltiranje nogostupa i biciklističke staze te postavljanje podzemnih instalacija za buduću javnu rasvjetu danas je za promet zatvorena Ulica hrvatske policije iz Domovinskog rata (od bolnice do Bille). Ovisnosti o dinamici radova, velika je vjerojatnost da će ulica za automobilski promet biti zatvorena i sutra, kao i jedan dan polovinom idućeg tjedna kada će  asfaltirati pješačka i biciklistička staza, rekla nam je Marija Čar, voditeljica ureda za stambeno-komunalne poslove i graditeljstvo u pakračkoj gradskoj upravi.  Time bi, dozvole li vremenske prilike idućeg tjedna bila završena i ova faza modernizacije ove prometnice.

nogostup

Istovremeno radnici tvrtke Niskogradnja Jurčak iz Požege uređuju budući zeleni pojas između kolnika i pješačko-biciklističke prometnice koja će ići sjevernom stranom ulice.

struja

Ukupna vrijednost uloženih financijskih sredstava u rekonstrukciju ove  ulice, uključujući projektiranje i prošlogodišnje radove je 1,9 milijuna kuna, a sufinancirane su iz više državnih izvora  i gradskog proračuna.

Po završetku radova na ovoj prometnici, mehanizacija i zaposlenici Jurčak gradnje sele u Gundulićevu ulicu gdje će na istočnoj strani raditi nogostup od Švabinog brijega do kapele u Kusonjama.