- PIŠE: Pakrački List
- 1196
Hrvatske vode nastavljaju s regulacijom korita Pakre uzvodno od Pakraca. Riječ je o dionici u duljini od 1800 metara koja započinje ispod poduzetničke zone (tvrtke D.E.M.) pa otprilike 400 metara uzvodno od mosta u Kusonjima. Time će biti nastavljeno uređenje korita iznad Pakraca koje je započeto prije više godina
Kako nam je rekao Davor Novinc, voditelj Hrvatskih voda ispostave Daruvar koja financira radove vrijedne nešto manje od devet milijuna kuna, cilj je ubrzati protok i spriječiti daljnje širenje korita do kojeg dolazi potkopavanjem obale uslijed zavojitosti i bujica.
Buduće korito Pakre će u dnu biti izbetonirano u širini od šest metara s kosinom i zaštitnim nasipom. Djelom će ići sadašnjom trasom, a dijelom upravo radi izbjegavanja zavoja novom.
Radovi koje izvodi tvrtka Bagerkop-Roberto Novi Marof su ugovoreni s rokom završetka od 18 mjeseci. Izvođač upravo uz sjevernu ogradu poduzetničke zone zanavlja pristupni put prema nekadašnjem nogometnom igralištu u Kusonju gdje će biti postavljena betonara, a prošlog tjedna je iskrčio dio šikare uz Pakru gdje će biti izvođeni radovi.
- PIŠE: Pakrački List
- 935
Hrvatska obrtnička komora svake godine dodjeljuje svojim članovima „Zlatne ruke“, najveće obrtničko priznanje. Rade to veoma „škrto“ pa je tako od 85.000 obrtnika u Hrvatskoj ove godine priznanje dobilo samo njih četvero, po jedno u Varaždinsku županiju, Vinkovce, Zagreb i naš obrtnik Zvonko Martinović. Tako je po prvi put to priznanje dobio jedan pakrački obrtnik. Prije toga, početkom ovog stoljeća, isto priznaje je dobilo i pakračko-lipičko obrtničko udruženje, ali nikada pojedinačno obrtnik s ovog područja.
Stoga smo obrtnika Martinovića pitali što mu to priznanje znači?
Osobno mi znači puno. Ne mislim pri tom da možda neki od mojih pakračko-lipičkih kolega obrtnika nisu zaslužili po rezultatima svog rada to priznaje i ranije. Osim potvrde uspješne 30-godišnje obrtničke kontinuirane prakse, nagradu doživljavam i kao priznanje za svoj doprinos u radu obrtničkih udruženje i komora jer sam godinama prisutna u tim strukturama. Jedno vrijeme sam bio i predsjednik lokalnog Udruženje, godinama sam bio njihov predstavnik u Pokrajinskoj komori županije, ali i tijelima Hrvatske obrtničke komore u Zagrebu.
Kroz tu 30-godišnju kontinuiranu obrtničku praksu puno je vaših kolega iz obrta prešlo u poduzeće. Je ste li Vi kad razmišljali da krenete tim putem?
Obiteljski obrt oduvijek želja
Ne. Uvije sam želio imati mali obrt koji će biti orijentiran na male kupce u malim sredinama. Jedno vrijeme, kada je bila kriza u graditeljstvu i nije bilo dovoljno posla, krenuo sam s petero zaposlenika na veće poslove u Zagreb. No to su bila vremena neizvjesne naplate i nije mi se pokazalo isplativo pa sam brzo od toga odustao i vratio se obiteljskom obrtu u kojem pored mene sada radimo sin, kćer i jedna mlada osoba na stručnom osposobljavanju.
U jednom obrtu Vi imate dvije djelatnosti: montaža instalacija i prodaja elektrotehničkog materijala. Da li se je pokazao to kao dobra spoj?
Da, to mi je odgovarala i mojim obiteljskim prilikama. Sin mi se bavi montažom, a kćer trgovinom. Mada smo i dalje mali obiteljski obrt, radimo dosta i izvan Pakraca. Radi li bi na terenu vjerojatno i više da nemam 15 godina koncesiju za održavanje javne rasvjete Pakraca i 11 godina za održavanje javne rasvjete u Lipiku. Ti poslovi su mi značajni jer jedan dio njih, primjerice božićno kićenje grada, dolazi u vrijeme kada nema građevinskih radova pa time popunjavam satnicu i osiguravam onaj dio neophodnih prihoda do početka naredne građevinske sezone.
Imate li konkurenciju u Pakracu?
Imam, ali mi se međusobno ne gledamo u klasičnom smislu kao konkurencija. Sve su to uglavnom korektni odnosi, od „Elinga“, Buzdumu…
Dolaze li iz drugih sredina raditi ovdje vaša struka?
Normalno da dolaze. Kao što mi radimo u Daruvaru, Garešnici, još uvijek na obnovi u Lici i drugdje, tako i oni dolaze na naše.
Što su vama najveći poslovi koje ste odradili u ovih 30 godina?
Obnova kuća najveći posao
Teško mi je reći za neki posebni objekt mada je bilo i većih proizvodnih hala. Uglavnom je to činjenica da sam u obnovi u cijeloj Hrvatskoj napravio nekih 500 ili 600 kuća.
Kroz ovih 30 godina, da li se položaj obrtništva poboljšao ili pogoršao?
Mislim da pomalo sve ide na bolje. Druga je stvar što smo mi pomalo nestrpljivi i željeli bi da to sve ide brže. Pored toga svaka je struka specifična, nekada je više, nekada manje posla, nekada se on bolje, nekada manje isplati. U Pakracu ima najmanje 30 električara koji znaju napraviti kućnu instalaciju. Meni bi najveća pomoć bila od strane države da na neki način nagradi vlasnika koji će za izradu kućnih instalacija uzeti registriranu osobu koja plaća porez. Tada bi i privatni investitori tražili više nas registrirane, a manje one u fušu.
Znači li to da u vašoj struci još uvijek ima fuša?
Naravno, pa ja godišnje u Pakracu i Lipiku napravim najviše pet novih kućnih instalacija.
Jeli bilo inspekcija?
Naravno da je bilo, malo su i tiskali, ali ništa posebno. U tom dijelu imam jednu zgodnu anegdotu. Na području Slavonskog Broda također postoji elektro obrt Zvonko Martinović i slučajno smo jedno vrijeme obojica nabavljali materijal u požeškom „Allesu“, a da nismo znali jedan za drugog. Prilikom kontrole inspekcija ista nije puno obraćala pažnju na ništa drugo osim na ime, a i mi smo bili šokirani njihovim nalazom u pogledu količina kupljenog materijala. No sve se razjasnilo kada smo shvatili da na tako malom području djeluju dva obrta istog imena i prezimena.
Posljednjih godina postoje razni poticaji od strane europskih i državnih fondova za poticanje razvoja obrtništva. Sada imamo i gradske mjere. Da li ste što koristili od toga?
Kredit pa mirovina
Lani sam oko 10 tisuća kuna dobio gradskih poticaja za nabavku nekih strojeva. Ove godine još nisam i za sada i ne razmišljam. Na natječajima različitih fondova se nisam natjecao jer za nas male nema adekvatnih pri čemu mislim na minimalnu ukupnu investiciju i na moja obvezna učešća. Osim za poljoprivredu i OPG-ove sve su to preveliki iznosi. Zadnji put sam tako veliku investiciju od 28.000 eura imao kada sam dizao kredi za kamion s rokom otplate od pet godina. Tada sam rekao da kada otplatim taj kredit, a to će biti na jesen, idem u mirovinu. No sada me djeca nagovaraju na još jedan kredit pa onda mirovinu. Vidjet ćemo na jesen. Meni je najvažnije da me služi zdravlje, a onda je lakše donositi sve odluke.
- PIŠE: Pakrački List
- 809
Zbog grmljavine i najava kiše otkazana je današnja pakračka biciklijada, javila je Gabrijela Seleši, tajnica Turističke zajednice Pakrac koja je trebala biti organizator ovogodišnje biciklijade koja je trebala startati u 17 sati na pakračkoj tržnici i nakon vožnje kroz Lipik završiti u Sportskom parku Matkovac.
Da li će, i kada ponovo biti organizirana ovog ljeta biciklijada u ovom trenutku nije poznato.
- PIŠE: Pakrački List
- 767
Na području Policijske uprave požeško-slavonske u prvih šest mjeseci ove godine dogodilo se 110 prometnih nesreća u kojima je došlo do sudara vozila sa životinjom na cesti. Tijekom 2018. evidentirana je 191 prometna nesreća ove vrste, što znači da je broj takvih nesreća u porastu, upozoravaju vozače iz Policijske uprave Požeško-slavonske. Pri tom je ove godine nastala materijalna šteta od 376 tisuća kuna. Zabilježeni su naleti vozila na divlju svinju, mačku, pse, jazavce i ptice, dok se najveći broj ovih događaja, njih čak 92 odnosilo na nalet vozila na srneću divljač. Posljednji takav događaj na našem području zbio se preksinoć kada je vozač naletio u Filipovcu na srnu.
Najveći broj ovih događaja u 2019., zabilježen je na prostoru u nadležnosti Policijske postaje Pleternica; njih 44 (u 2018. - 75), zatim na području Policijske postaje Požega 42 (u 2018. - 66), dok je na području Policijske postaje Pakrac zabilježeno 24 (2018. -50) prometnih nesreća u kojima je došlo do naleta vozila na životinje. Najveći broj ih je zabilježen na cesti: Brestovac-Pakrac.
Promatrano prema vremenu događanja najveći broj ovih događaja u 2019., dogodio u mjesecima ožujku, travnju i svibnju (68), a promatrano prema satima događanja u ranim jutarnjim satima od 4 do 6 sati i večernjim od 18 do 23 sata.
Policija upozorava da je za štetu nastalu od naleta na domaće životinje, koju vlasnik ostavi bez nadzora, pod uvjetom da je vozač prilagodio brzinu kretanja, odgovoran vlasnik životinje kojemu slijedi prekršajni nalog zbog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Istovremeno vozač vozila koji sudjeluje u naletu na životinju na cesti, odgovara sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, ako se utvrdi da je do naleta došlo zbog kršenja prometnih propisa, odnosno ako je vozio neprilagođenom brzinom za što je propisana novčana kazna 500 kuna. Za vlasnika životinje za kojeg se utvrdi da je ostavio istu na cesti bez nadzora, propisana je novčana kazna u iznosu od 300 kuna.
- PIŠE: Pakrački List
- 1123
U Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Lipik lani je od multiple skleroze liječeno 367 pacijenata što je 16 posto svih lanjskih bolničkih ležećih pacijenata. Istovremeno to je 23 posto svih oboljelih u Hrvatskoj od ove bolesti, što pokazuje da je lipička bolnica brojem ovih pacijenata vodeća u Hrvatskoj. Stoga ne čudi da se ovaj seminar održava baš u Lipiku, rekao je Darko Kelemen, ravnatelj Bolnice otvarajući poslijediplomski tečaj nazivom „Multipla skleroza jučer, danas, sutra“ koji se danas i sutra održava u kongresnoj dvorani „Quella“.
Kelemen je podsjetio da je lani u rujnu u Lipiku već održan sličan dvodnevni seminar, a ponovno okupljanje ovih stručnjaka potvrđuje da je Bolnica lani položila organizacijski ispit.
Gradonačelnik Vinko Kasana poželjevši dobrodošlicu nazočne je podsjetio da je Lipik prije rata bio poznat kongresni centar, a sada se nakon zla rata vraća tom području još i jači. Dožupan Vedran Neferović je naglasio da se razveseli svaki put kada se aktiviraju ljudski potencijali, naročito zbog ratnih stradanja u Pakracu i Lipiku, te pozvao goste da u „kontinentalnu Opatiju“ dođu ne samo radno, nego i kao turisti.
Prof. prim. dr. sc. Silva Butković Soldo, uz puno zahvale i pohvale Lipiku i Bolnici, pozdravila je skup u ime organizatora: osječkog Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer, Medicinskog fakulteta, Hrvatske udruge za neurorehabilitaciju, Referentnog centra za neurorehabilitaciju i lipičke Bolnice istaknuvši važnost ovakvih stručnih okupljanja.
U dva dana predavanje će održati 39 stručnjaka iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije što će, kako se očekuje, popratiti šezdesetak sudinika iz sve tri bolnice naše županije, ali i iz Osijeka i Zagreba. Među predavačima su i domaći stručnjaci: prim dr. sc. Senka Rendulić Slivar, prim. dr. Viktor Vidović, dr. Merisanda Časar Rovazdi, dr. Bosiljka Nježić i dr. Kristina Dumančić.
- PIŠE: Pakrački List
- 794
Jučer je nakon 15 godina uklonjena građevinska skela oko zgrade „socijalnog“ u Ulici hrvatskih velikana i građanima je postala vidljiva jedna od ljepših gradskih fasada. Uklanjanje skele je ujedno i znak da je obnova pročelja na ovoj zgradi pri kraju. Od građevinskih radova ostalo je još dovršetak prizemnog dijela, majstorskim jezikom rečeno „cokla“ te uklanjanje ostataka gradilišta.
Radovi na obnovi pročelja zgradi koja je u suvlasništvu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (65,24%) i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (34,76%) započeli su lani u studenom, a prema tadašnjim informacijama iz Službe za odnose s javnošću Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje su nam najavili radove u vrijednosti 1.174.000 kuna s PDV-om koje će izvoditi požeška tvrtka Presoflex gradnja s rokom završetka od četiri mjeseca, koji je na kraju uobičajeno udvostručen. Za to je izrađen projekt sanacije pročelja, koje uključuje rješenje sanacije narušene konstrukcije, zamjenu oluka i prozora na pročelju, sanaciju vlage prizemlja i sanaciju pokrova krovišta.
Zgrada sagrađena 1903. godine je pod zaštitom Konzervatorskog odjela, jer se nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini grada Pakraca i kako nam je tada rekla Danela Vujanić, viša stručna savjetnica konzervatorica u pakračkom uredu Konzervatorskog odjela u Požegi, obnovom zgrade bit će vraćen izvorni oblik kakav se vidi na povijesnim fotografijama, čak će se na nekim dijelovima pročelja vratiti detalji koji su nestali prilikom godina propadanja.
Nažalost, ova sanacija se odnosila samo na vanjski dio tako da će u unutrašnjosti ona i dalje ostati jedna od najderutnijih pakračkih zgrada u kojima radi bilo koja državna služba.
Ono po čemu je još zgrada specifična je upravo ta petnaestogodišnja opasnost skelama. Godine 2004. na zahtjev pakračkog komunalnog redara Tomislava Luksetića, korisnici ove zgrade postavili su građevinsku skelu koja je sve ove godine služila kao zaštita prolaznika od mogućih padova komada pročelja zgrade. Deset godina poslije, 2014. godine, oba zavoda su, umjesto u obnovu pročelja uložila sredstva za obnovu skele, zamjenu dijela sustava za odvodnju krovnih voda i postavu snjegobrana kako bi se spriječilo dodatno propadanje pročelja, no zadržavanje skele tada je još bilo neophodno dok se pročelje kompletno ne obnovi.
Pakrački list je o tome pisao bezbroj puta tražeći odgovore u tijelima vlasnika, ali nikada ništa nismo dobili. Sada je konačno i ta priča završena i u povijest je otišla najdugovječnija skela u središtu grada.
