- PIŠE: Pakrački List
- 1177
Početkom studenog Stalna služba Pakrac Općinskog suda u Bjelovaru, preselila se u novu zgradu, Pakračanima poznatu kao zgradu nekadašnjeg „komiteta“, točno prekoputa sadašnje zgrade Kotarskog suda na Trgu Ivana Pavla II., potvrdila nam je Gordana Malvić, glasnogovornica Općinskog suda u Bjelovaru.
U dopisu kojeg nam je glasnogovornica Malvić poslala navodi kako je pakračka stalna služba kompletno preseljena u novi prostor zbog derutnosti stare zgrade čime su osigurani bolji uvjeti rada, osiguran lakši pristup građanima te nema nikakvih promjena u radnom vremenu Stalne službe u Pakracu.
Sud preselio nakon 113 godina
Prema izvorima iz fotomonografije Duška Kličeka "Ulicama moga grada", Pakrac je zgradu Kotarskog suda dobio 1906. godine gdje je pakrački sud bio smješten sve do kraja listopada ove godine. Kako navodi Duško Kliček, iako povijest pakračkog „sudovanja“ seže daleko, tek je Naredbom Kraljevske hrvatsko-dalmatinske vlade, odjela za pravosuđe, od 27. lipnja 1877. godine ustrojen u Pakracu Kotarski sud. Tom Naredbom, koju je potpisao tadašnji ban Ivan Mažuranić, novi sud je nadležan za bučku i pakračku općinu.
Što će biti sa sada bivšom zgradom Kotarskog suda u Pakracu upitali smo gradonačelnicu Anamariju Blažević koja nam je rekla kako je zgrada državno vlasništvo te kako je Grad Pakrac uputio nadležnom ministarstvu zahtjev za korištenjem zgrade, no još se čeka konkretan odgovor.
- PIŠE: Pakrački List
- 934
Prošloga tjedna smo pisali o rezultatima natječaja našeg LAG-a „Zeleni trokut“ na kojem je bespovratno dijeljeno poljoprivrednicima 2,2 milijuna kuna, a zbog nedostatka zainteresiranih ostalo je neiskorišteno više od pola milijuna pri čemu je s pakračkog područja bio tek jedan kandidat. Zašto među pakračkim poljoprivrednicima nema kandidata za prihvatiti novce, pitali smo Igora Mateka, upravitelja LAG-a
Složen je to problem i teško je odgovoriti. Moje mišljenje da je to sve posljedica pogrešne državne politike prema poljoprivrednoj proizvodnji i selu koja je prisutna već 20 godina i sada se vide rezultati toga. To je moje mišljenje, mada se mi u LAG-u ne bavimo državnom politikom već našim lokalnim proizvođačima.
Ta politika je jednako pogrešna prema poljoprivrednicima i u Pakracu i u Janjoj Lipi. A ipak se iz jednog malog mjesta kao što je Janja Lipa na ovaj natječaj javilo tri proizvođača kao i s područja Lipika i Novske, a iz Pakraca jedan. Zašto?
„Mali“ više razmišljaju o rastu
Valjda poljoprivrednicima u Pakracu ne trebaju dodatna sredstva, valjda imaju dovoljno svojih novaca za ulaganje ili imaju sve što im treba. Poljoprivrednici s područja Janje Lipe su iskoristili činjenicu da više nisu dio velikog LAG-a Moslavina koji pokriva područje sa 100.000 stanovnika i gdje zbog velike konkurencije ne bi prošli na takvom natječaju. Stoga je njihov mjesni odbor iskoristio mogućnost da se priključi nama. Na ovom natječaju ih se kandidiralo troje i svi troje su prošli jer novaca, ne samo da je bilo dovoljno za kandidirane projekte, nego je i ostalo više od pola milijuna kuna. Dakle, nitko nije pakračke kandidate stopirao, nego ih nije bilo pri čemu nitko ne može reći da nije znao jer smo prisutni u lokalnim medijima, kontaktiramo s Poduzetničkim centrom Pakrac koji ima bazu podataka poljoprivrednih proizvođača i informirao ih je. No, osim Danijela Erakovića nitko se nije kandidirao. Možemo pritom govoriti o natječajnim uvjetima pri čemu je jedan bio da OPG-ovi moraju biti najmanje godinu dana u sustavu poreza na dohodak. Koliko od brojnih pakračkih OPG-ova ima takve uvjete, mi u LAG-u tih saznanja nemamo niti možemo doći do njih.
No valja primijetiti da na takvom natječaju prije godinu dana, također iz Mjere 6.3. od 6 odobrenih projekata je 4 bilo s pakračkog područja. To je bio natječaj za male proizvođače. Očito je da naši mali OPG-ovi više razmišljaju o rastu, dok veliki stagniraju.
To čudi tim više jer su natječajne mogućnosti u što ulagati bilo gotovo neograničene kada su u pitanju osnovna sredstva?
Da, izuzimala se jedino kupovina stoke. Po meni gorući je problem što poljoprivredna gospodarstva na području Pakraca nemaju kapaciteta za rast, odnosno takvih je jako malo. Zašto je i među njima mali interes za razvoj, to zaista zaslužuje istraživanje. Pored te nezainteresiranosti, mene još i više brine kada se jave na natječaj za što se javljaju. Većina odobrenih projekata se odnosila za nabavku primarne mehanizacije koja navodno smanjuje troškove poslovanja umjesto da se kandidiraju za sredstva koje služe preradi i doradi osnovne proizvodnje. Izuzetak je tu već spomenuti Eraković koji će ovom investicijom u nabavu sušare, hladnjače i drugoga za lješnjake dobiti novi proizvod, povećat će vrijednost svoje osnovne proizvodnje. Nabavka primarne mehanizacije sama po sebi ne donosi novu vrijednost, novu dobit jer je proizvođač i dalje prisutan na tržištu samo sa elementarnom sirovinom iz koje više zarađuje prerađivač ili posljednji trgovac u tom lancu.
Ponovljeni natječaj do kraja godine
Što će biti s preostalih 500.000 kuna?
Idemo s novim natječajem dok ih ne iskoristimo. Mislim da će to biti još do kraja godine. Sada smo zauzeti s rješavanjem kandidata čiji su programi prošli, ali i s natječajima za još neke mjere iz programa Ruralnog razvoja, konkretno onim namijenjenim jedinicama lokalne samouprave i udrugama, odnosno drugih čimbenika koji su prihvatljivi. Taj natječaj je završen, ali odluke još nisu pravovaljane. Mi do kraja 2020. godine trebamo na takvim natječajima raspodijeliti oko milijun eura pri čemu je moguće da dobijemo s državne razine još neka dodatna sredstva. Nažalost, zbog malog broja prijava smanjuju nam se i šanse za dodatna sredstva.
Znači li to poruku poljoprivrednim proizvođačima da pod hitno pripremaju projekte za kandidiranje?
Naravno. No pri tom treba istaknuti da je prije našeg natječaja, na državnoj razini bio raspisan identičan takav natječaj iz iste mjere i istih sredstava. Tamo je konkurencija ogromna i zbog nezadovoljavanja kriterija tamo je prošlo jako malo naših kandidata, odnosno oni koji su prošli zbog malo bodova su bili nisko na rang listama i nisu dobili sredstva. Poučeni tim lošim iskustvom ljudi se više nisu javljali na natječaje. Stoga valja razlikovati natječaj državne razine i natječaje našeg LAG-a koje su namijenjeni za područje Pakraca, Lipika, Novske, Jasenovca i Janje Lipe i gdje se neće natjecati s proizvođačima iz istočne Slavonije ili Istre.
No sigurno je jedno: bez finalizacije poljoprivredne proizvodnje neće se moći naprijed i dok god na pakračkim trgovačkim policama ne bude finalnog pakračkog proizvoda, poljoprivreda će se, bez obzira na natječaje poput ovog, teško razvijati.
- PIŠE: Pakrački List
- 940
Dnevne novine i portale proteklih je dana preplavila vijest da su neke banke u Hrvatskoj još jednom, bez pitanja gurnule ruke u naše džepove samoinicijativnom odlukom o uvođenju naknade na gotovinske isplate na šalterima. Svi oni neskloni digitalizaciji financijskog poslovanja koji nemaju internet bankarstvo ili oni stariji slabijeg vida što ne barataju karticama, pinovima, bankomatima pa im je najlakše bilo otići u banku i podići vlastiti novac na šalteru, od sad će na istom bankovnom šalteru biti dužni plaćati naknadu. Ne i u Pakracu… barem za sada.
Do danas su se dvije banke odlučile za takvu praksu. Korisnici Zagrebačke banke od 20. rujna za podizanje gotovine plaćaju 1,95 kuna po transakciji dok će za dva tjedna OTP banka za sve gotovinske isplate do 500 tisuća kuna transakciju naplaćivati čak 4 kune. Istovremeno obje banke neće naplaćivati isplate s kunskih računa za zaštićena primanja i računa s ugovorenim skrbnikom.
Pravdajući ovaj namet, vrli su se bankari dosjetili objasniti kako će klijente tako usmjeriti prema ostalim isplatnim mjestima (bankomatima) gdje će svoj novac, naglašavamo SVOJ novac, dobiti bez naknade, a tvrde da će smanjenjem broja transakcija podizanja gotovine u poslovnicama šalterski djelatnici imati više vremena za savjetovanje klijenata oko korištenja proizvoda i usluga banke.
PBZ jedini razmatra uvođenje naknade
Kakvo je stanje u Pakracu u kojem bankarske usluge nude tri banke - Erstebanka, Privredna banka Zagreb sa svojim poslovnicama te Hrvatska poštanska banka s isplatno-uplatnim mjestom – provjerili smo kod njihovih PR službi.
„PBZ za sada ne naplaćuje naknadu za isplatu gotovine građana u poslovnicama Banke, međutim, razmatra se i mogućnost uvođenja naknade“, odgovorili su nam iz službe za odnose s javnošću. S druge strane iste službe Erste i HPB banke odgovorile negativno i dodale da takvu naknadu niti ne planiraju uvoditi.
Iako se na prvu ne čini da je naknada ozbiljna stavka, ne treba zaboraviti da velik dio naših sugrađana prima radničke mirovine koje jedva prelaze dvije tisuće kuna i ljudi su primorani paziti na svaku kunu. Razgovarajući s pakračkim Centrom za socijalnu skrb doznali smo da najmanja socijalna pomoć ili naknada (radno nesposobni samac) iznosi samo 920 kuna. Ona se isplaćuje poštom ili na tekući račun korisnika pa četiri možebitne kune ne mogu svi gledati kroz iste naočale.
Nekad su sve mirovine stizale na kućnu adresu, sada tek dio njih, a jedina naknada bila svojevoljni „tringelt“ poštaru. Danas mirovine većine umirovljenika sjedaju na tekući račun jer je tako odredio sustav, a banke su to iz čista mira odlučile kapitalizirati objašnjavajući to gužvom na šalterima koja im svih ovih godina nije toliko smetala. Pohlepi moćnika očito nema kraja.
Samo će potpuni naivac pomisliti da je upravo gužva na šalterima te nova savjetodavna uloga tamošnjih djelatnika temeljni razlog novog nameta. Naravno da nije, gužve će ostati iste, samo će ljude bez mogućnosti izbora, na fin način natjerati da izbroje nove kovanice i tako dodatno pripune krcati bankarski sef.
- PIŠE: Pakrački List
- 1115
Nataša Major, psihologinja u Osnovnoj školi braće Radića Pakrac, 6. studenog nagrađena je društvenim priznanjem Marulić: Fiat Psychologia za 2019. godinu na prigodnoj svečanosti 27. godišnje konferencije hrvatskih psihologa održanoj u Osijeku.
Major je za ovo priznanje kojim se vrednuje poticanje razvitka hrvatske primijenjene psihologije, aktivnosti na poslu i zajednici, kontinuirani rad i usavršavanje te popularizacija struke, predložilo kao jedinu predstavnicu Društvo psihologa Požeško-slavonske županije, a uz nju, nagradu je primilo još pet psihologinja iz Hrvatske.
„Lijepo je kad te nagradi struka jer to znači da sve što radim, radim kvalitetno i predano na korist zajednici i na dobrobit drugih. Znanje primjenjujem ne samo u radu s djecom, nego i s odraslima, i uvijek pokušavam svoju stručnost i vještine dati gdje god treba. Rado se odazivam i sudjelujem na različitim projektima na koje me pozovu, a moram priznati da ih se do sada podosta skupilo, i to me uvijek veseli. Smatram da dobiveno znanje i vještine treba dijeliti, stoga sudjelovanje i kreiranje različitih projekata, sadržaja i aktivnosti dodatno me motiviraju za još bolji rad“, rekla nam je u kratkom razgovoru Major.
Nataša Major je skoro 18 godina zaposlena kao školska psihologinja u pakračkoj osnovnoj školi, prije toga četiri godine je radila u Centru za socijalnu skrb Pakrac, a paralelno predavala i u Srednjoj školi Pakrac. Kao stručna suradnica ima zvanje savjetnice i voditeljica je aktiva školskih psihologa na tri županije. Završila je niz edukacija poput UNICEF-ove edukacije protiv vršnjačkog nasilja, vršnjačke medijacije, kognitivno-bihevioralne psihoterapije te četverogodišnju edukaciju za dječjeg integrativnog psihoterapeuta.
Uz sve to, Natašina ljubav su i predavanja koja voli održavati u različitim prigodama za javnost, a Pakračani je možda najviše prepoznaju po uvijek zanimljivim predavanjima koje već dugi niz godina redovito održava u Gradskoj knjižnici Pakrac povodom Tjedna psihologije za koja se uvijek traži stolica više.
- PIŠE: Pakrački List
- 911
Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata Pakraca i Lipika organizira odlazak u Vukovar u ponedjeljak 18. studenog 2019. godine kako bi se sudjelovalo u programu „Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. - 2019.: VUKOVAR MJESTO POSEBNOG PIJETETA“.
Svi zainteresirani za odlazak u Vukovar mogu se prijaviti do petka, 15. studenog (do 12 sati) u prostorijama Doma hrvatskih velikana u Pakracu ili u prostoru Udruge HVIDR-a Lipik u Lipiku, stoji u obavijesti Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Pakraca i Lipika.
- PIŠE: Pakrački List
- 904
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU odobrilo je novih 6,2 milijuna kuna za pet pakračkih projekata za koje su danas u Vukovaru na prigodnoj svečanosti potpisale ugovor gradonačelnica Pakraca Anamarija Blažević te ravnateljice pakračke bolnice i osnovne škole Marina Major i Sanja Delač.
Prema tim ugovorima najviše novca - 3,71 milijun kuna dobit će Opća županijska bolnica Pakrac i bolnica hrvatskih veterana za energetsku obnovu svoje glavne zgrade vrijedne oko 13,3 milijuna kuna. Već ranije, Bolnica je potpisala ugovor s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kojim se Fond obvezao sufinancirati ovaj projekt s 8 milijuna kuna tako da sada Bolnici ili osnivaču Županiji od ukupne investicije preostaje osigurati 1,6 milijuna. Početak radova očekuje se krajem ove godine ili početkom iduće.
Energetska obnova prisutna je i u projektu Osnovna škola braće Radića Pakrac, a odnosi se na obnovu zgrade područne škole u Badljevini što će Ministarstvo danas potpisanim ugovorom sufinancirati s 238.250 kuna. Projekt je vrijedan je 1,37 milijun kuna kuna od čega bespovratna sredstva Fonda iznose 563.520 kuna, a ostatak od oko 570.000 će morati osigurati Županija.
Grad Pakrac je potpisao ugovor za izradu projektne dokumentacije za obnovu objekta stare pakračke bolnice poznat pod nazivom Prva zemaljska bolnica. Buduća namjena ovog objekta je Medicinski centar za edukaciju, istraživanje i zdravstveni turizam, a početna sredstva za projektnu dokumentaciju Ministarstvo je ovim ugovorom osiguralo u iznosu od 1,955 milijuna kuna.
Također Gradu Pakracu iz Programa podrške brdsko-planinskim područjima osigurano je 100.000 kuna za izgradnju pristupne ceste u dijelu ulice Aleja kestenova, od benzinske pumpe pa do Voda Lipik, gdje su radovi upravo u tijeku.
Grad je također potpisao i ugovor iz Programa za financiranje infrastrukture na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina vrijedan 200.000 kuna za sanaciju nerazvrstanih cesta koji će biti utrošen na poljske putove oko naselja u sjeverozapadnom i istočnom području administrativne jedinice pri čemu će ukupno utrošena sredstva biti uvećana za dio osiguran u gradskom proračunu.