- PIŠE: Pakrački List
- 1545
Ovih dana navršava se 20 godina otkada je osnovan Poduzetnički centar Pakrac. Netko će primijetiti da i druge gradske ustanove imaju svoje značajne jubileje pa u lokalnim medijima nisu tako popraćene kao ovaj. No nekoliko je razloga za to.
Zbog brojnih aktivnosti koje su prisutne u provođenju raznih projekata kroz koje u Pakrac stižu značajni novci iz Europske unije, a koji su u najvećoj mjeri nastale ili razrađene u sklopu Poduzetničkog centra, ova institucija je trenutno jedan od najvećih „dobavljača“ svježeg novca u Pakrac. Samo u ovom broju Lista pišemo o drugoj fazi projekti „Zaželi“ (3,25 milijuna kuna), „Revitalizacija društvenog centra“ (1,38 milijuna kn), „Nismo sami“ (1,07 milijuna kn) i „(Pro)budimo mladost“ (90.000 kn), a u pripremi su i mnogi drugi, posebice iz Europskog socijalnog fonda koje u konačnosti uz pomoć PCP provode udruge. No tu si i brojni gospodarski projekti, poput aktualnog „PCP podupire poduzetnike“ vrijednog 600.000 kn o kojem smo pisali u prošlom broju Lista kao i projekti koje provodi ili su u pripremi u suradnji s gradskom upravom ili nekim drugim te također još uvijek aktivan projekt „Maslačak ispunjava želje“ (dječji vrtić) vrijedan 2,7 milijuna kuna. .
Privremena nadstrešnica do pravog krova
Drugi je razlog izuzetna dinamičnost u organizaciji i ustrojstvu Poduzetničkog centra Pakrac koji je on prošao kroz 20 godina stalno stavljajući pod svoju kapu nove gradske djelatnosti ili institucije, odnosno osamostaljujući ih ili prepuštajući drugima (vidi kronologiju ispod teksta). Pišući svojevremeno o PCP, sada već predzadnja direktorica Ivana Orban je na tu temu istaknula: „godinama je PCP uz svoj rad na projektima, u gradskoj svakodnevici postao pakrački holding. Uz razvojni odjel, knjigovodstveni servis i inkubator kao starosjedioce u Društvu, s vremenom su pripajani gradska sportska dvorana, Tržnica Pakrac, Pakrački list, hotel Pakrac. Niti jedno od nabrojanih nije planirano 2000. godine osnivanjem PCP-a kao potporne institucije. Sva pripajanja su nastala uslijed gospodarske i ekonomske situacije u cilju racionalizacije, a istovremenog održavanja djelatnosti koje je Grad kao jedinica lokalne samouprave htio imati na svom području. Privremene nadstrešnice dok se ne izradi pravi krov.“
Rasadnik kadrova
Nadalje, ističući značajke koje su obilježile 20 godina postojanja PCP nemoguće je neprimijetiti da je on poslužio kao rasadnik kadrova za više okolnih razvojnih agencija. Naime, kada je PCP osnovan 2000. godine, zamišljen je kao potporna institucija poduzetnicima i Gradu, što je bila prvi takav čimbenik na županiji i regiji. To je bio tada u Hrvatskoj tek trend u nastajanju. Stoga je i ekipiranje ljudi za pisanje projekata bio vrlo sporo jer su prolazili prve tečajeve i edukacije te vrste u Hrvatskoj. U međuvremenu je doškolovano, kasnije školovano, nekoliko mladih ljudi koji su stjecali iskustva na prvim projektima pisanim najprije za domaća ministarstva, prije svega gospodarstva i poljoprivrede, a potom i predpristupne fondove EU. Kako je takav pristup dao rezultate kako kroz otvaranje poslovne zone i izgradnje prvog inkubatora, tako i kroz prolaznost na natječajima, i drugi gradovi su pokretali svoje razvojne agencije, a okolni su posezali u PCP za kadrovima. Tako danas bivši rukovodeći ljudi PCP-a ili projekt menadžeri te iste poslove rade u Županijskoj razvojnoj agenciji „Panori“, kao i razvojnim agencijama Lipika, Daruvara, Novske (prije toga Garešnice), ali su i visokopozicionirani kao prva direktorica M. Hajić u bankarskom sektoru.
„Mislim da je moj najveći uspjeh kroz protekle godine taj što sam izgradila stručan tim ljudi i što smo svi zajedno pozicionirali pakrački Poduzetnički centar na regionalnoj i državnoj razini. Postali smo pakrački brand“ rekla je Vida Iličić, druga po redu direktorica 2015. na odlasku iz PCP-a.
Edukacija je tako postala stalna pratilja aktivnosti PCP,a osim vlastitog kadra i rukovoditelja proveden je, uz pomoć različitih partnera pri čemu je jedan od značajnijih u tom segmentu bio Zavod za zapošljavanje, cijeli niz edukacija i doškolovavanja iz različitih područja od koje su neke upisivani u radne knjižice kao trajna osposobljenost poput njegovatelja, ili uzgajivača ljekovitog bilja i slično, a neke su bile seminarskog karaktera bilo da se radilo o zaštiti na radu, zaštiti osobnih podataka zaposlenika i slično. U tom dijelu sigurno je najznačajniji projekt „Otvori vrata svijetu rada“ vrijednosti 800.000 kn koju PCP provodi od ožujka 2019. do ožujka 2021. godine s ciljem jačanja kompetencija nezaposlenih osoba povećanje njihove zapošljivosti naročito u području zdravstva, rukovanja radnim strojevima i IT sektor.
U brošuri tiskanoj 2015. godine u povodu 15-godišnjice postojanja PCP-a je istaknuto: „Od svog osnivanja organizirano je preko 100 različitih radionica na kojima je sudjelovalo preko 1500 osoba, od mladih i nezaposlenih do poduzetnika početnika i onih u fazi rasta i razvoja“.
Pored toga PCP je oduvijek bio značajna spona u nastojanjima gradske uprave da potakne poduzetnike na razvoj ili da im pomogne u opstanku i razvoju, bilo kroz informacije ili kroz svoje konkretne gospodarske mjere. Tako je u razdoblju između 2010. i 2016. godine održan 61 takozvani radni sastanak ponedjeljkom koji je u prostorijama PCP okupljao poduzetnike, gospodarstvenike, čelnike udruga i ustanova koji su u razgovoru s čelnim ljudima grada, ali i stručnim suradnicima iz raznih ministarstva, HAMAG-a, Zavoda za zapošljavanje i drugih potpornih institucija tražili savjete ili pomoć u rješavanju svojih poduzetničkih ideja ili problema. Podsjećamo da je i ovog proljeća Grad Pakrac u vrijeme epidemioloških mjera upućivao poduzetnike i gospodarstvenike u PCP da im oni besplatno pomognu u izradi prijava za državne potporne mjere u vrijeme nerada tvrtki uslijed koronavirusa.
Gospodarski projekti i projekti udruga su ipak najvažnija aktivnost Poduzetničkog centra Pakrac. U uvodnom dijelu ovog teksta smo spomenuli samo one koji su sada aktivni, a koji su nastali u potpunosti ili u suradnji s razvojnim odjelom PCP-a. No puno je više onih koji su odrađeni kroz ovih 20 godina pri čemu je u tome dodatni problem bio slabi investicijski kapital malih lokalnih poduzetnika radi čega su rađeni projekti uglavnom za bespovratna sredstva uz vrlo mali ili nikakav udio nositelja projekta što je cjelokupnu ovu aktivnost dodatno otežavalo jer na jednoj strani je konkurencija zbog besplatnih sredstava na natječajima bila velika, a na drugoj nekim fazama takvi natječaji su bili rijetki. U tome dodatna pogodnost je bila što su mnoge takve male tvrtke, tek nastale ili tek prispjele u Pakrac u početku svog rada za prostor koristile poduzetnički inkubator. Prvi takav ustanovljen je još 2009. Kvalitetno opremljen prostor veličine 1300 kvadratnih metara, potpuno informatiziran, uz drugi izgrađen 2013. godine, postajao je početni radni prostor ili je služio kao sjedište što je uglavnom financirano bespovratnim sredstvima iz nacionalnih i EU fondova uz minimalna ulaganja grada Pakraca i Centra. Pri tome je jedan dio njih s vremenom preselio iz inkubatora u vlastiti prostor u poduzetničku zonu u kojoj danas, uz susjeda tvrtku D.E.M. radi oko 400 zaposlenika s tendencijom da se narednih mjeseci, kada oživi nastavak zone u „Papukovom“ industrijskom dvorištu taj broj i poveća.
Korisnici usluga svi građani Pakraca
I kao još jednu bitnu karakteristiku ovih 20 godina postojanja PCP treba naglasiti da su njegove usluge koristili maltene baš svi građani Pakraca; od onih najmanjih kroz korištenje sportske dvorane do onih najstarijih koji su četvrtkom išli na tržnicu, ali ponajviše radno aktivno stanovništvo od kojih su mnogi krenuli u mlađoj dobi s raznim edukacijama i doškolovavanjima, a kasnije nerijetko pokretali poslove ili radili u tvrtkama koje su nastale ili rasle uz pomoć poduzetničkih projekata i radnih prostora čije izvorište je bilo u PCP.
Kada se osvrćemo unazad 20 godina na nečiji rad, posebice čimbenika u zajedničkom vlasništvu poreznih platiša, uvijek se treba upitati da li je moglo bolje. Gotovo uvijek u takvim slučajevima je odgovor pozitivan, mada rijetko kada takav odgovor u pratnji ima i odgovor na pitanje „kako?“. Posebice to vrijedi nakon protoka od 20 godina jer još su rijetki radno aktivni koji se sjećaju uvjeta u kojima je PCP nastao i u kojima je počeo s radom u dijelu „Papukove“ upravne zgrade, u susjedstvu radionice za tkanje tepiha koji su to radili u uvjetima iz 19. stoljeća, a koju je pokrenuo lokalni Crveni križ. Bio je to te 2000. godine prvi poslovni klijent i vanjskim promatračima nije baš ostavljao dojam perspektive.
Prvi natječaj za koji su prijavljivani pakrački poduzetnici pokrenulo je Ministarstvo gospodarstva. Nazvan je “Gruda snijega“ aludirajući na to da će se poduzetnički projekt zakotrljati i pri tom rasti. U slučaju PCP njihova aluzija je u potpunosti ostvarena. Njihova gruda si kotrlja i nakon 20 godina, a osim što je narasla u fizičkom obimu, još više je dobila na kvaliteti. Ta „gruda snijega“ nije postala lavina, ali je u lokalnim okvirima postala nezaobilazan segment u poduzetništvu, ali kroz projekte udruga i navedenih pratećih aktivnosti i u društvenom životu. Život u Pakracu bi bez PCP bilo puno siromašniji.
Kronologija važnih događanja i narastanja
2000. Iz svog ureda za gospodarstvo Grad Pakrac osniva Poduzetnički centra Pakrac d.o.o. i za direktoricu postavlja Mihaelu Hajić.
2001. Iz ureda u gradskoj upravi PCP seli u iznajmljeni prostor upravne zgrade DI „Papuka“ u kojem utemeljuje nešto kao preteča poduzetničkog inkubatora i pokreče se knjigovodstveni servis kao uslužna djelatnost poduzetnicima i udrugama.
2003. Nakon odlaska M. Hajić nova direktorica postaje njena dotadašnja suradnica Vida Iličić i započinje se s pripremama za izgradnju poduzetničkog inkubatora čija gradnja počinje iduće godine sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja, a poslije i sredstvima predpristupnog fonda EU CARDS što su ujedno bila i prva bespovratna sredstva EU u Pakracu.
2005. PCP postaje upravitelj Gradskom sportskom dvoranom koja pod njihovim krovom djeluje do 2016. godine.
2008. PCP proglašen od strane Ministarstva gospodarstva najuspješnijim poduzetničkim centrom u Hrvatskoj.
2009. Preseljenje sjedišta u novu zgradu u poduzetničku zonu i otvaranje prvog inkubatora.
2010. Poduzetnički inkubator proglašen najuspješnijim inkubatorom u Hrvatskoj.
2011. Pakračka zona male privrede proglašena najuspješnijom poduzetničkom zonom u Hrvatskoj.
2012. Nakon gašenja samostalne tvrtke PCP-u priključena i gradska tržnica.
2013. Otvoren drugi poduzetnički inkubator.
2014. Nakon gašenja samostalne tvrtke PCP-u priključene lokalne novine „Pakrački list“ koje iste jeseni pokreću svoj dnevni portal. Otvoreno u objektu hotela prenoćište „Pakrac“ i Cafe bar „Bašća“. PCP dobio županijsku nagradu. Već prije toga dobio i nagradu Grada Pakraca.
2015. Nakon odlaska Vide Iličić direktorica postaje Ivana Orban.
2016. Počinje „čišćenje“ PCP od nepripadajućih djelatnosti pa se hotel daje u privatni najam, gasi se knjigovodstveni servis, upravljanje nad sportskom dvoranom je prepušteno Sportskoj zajednici Grada Pakraca sve u cilju preregistracije PCP u Lokalnu razvoju agenciju Poduzetnički centar Pakrac d.o.o. što je obavljeno iduće godine.
2019. Umjesto Ivane Orban direktor postaje Vladimir Gazić
2020. LRA PCP preuzima na upravljanje novu poduzetničku zonu koja nastaje u bivšem industrijskom dvorištu DI „Papuka“.
VLADIMIR GAZIĆ, DIREKTOR LRA PCP
Ključ razvoja gospodarstva
Kroz dvadesetogodišnje postojanje PCP je bila izrazito dinamična institucija prepuna udruživanja i preuzimanju drugih tvrtki i djelatnosti, odnosno njihovo napuštanje. Što je LRA PCP danas?
Poduzetnički centar danas je ključ razvoja gospodarstva u ovom gradu. Osim što upravljamo poduzetničkom zonom i dva inkubatora na raspolaganju smo poduzetnicima koji dolaze svakodnevno, na raspolaganju smo poljoprivrednicima, pomažemo im oko razvoja projekata, potičemo ih da se javljaju na natječaje pri čemu ne naplaćujemo samu pripremu projekata nego tek kada projekt prođe čime želimo dobiti što veću masu prijavljenih projekata. Uključeni smo u sve gospodarske segmente. No tu je i objekt tržnice s kojima raspolažemo kao i naša dva lokalna medija objedinjena nazivom „Pakrački list“. To su ujedno i osnovna tri segmenta kroz koje djelujemo i razvijamo grad. Na tim poslovima ukupno radi 13 zaposlenika, uglavnom viša i visoka stručna sprema kada je u pitanju razvojni odjel u kojem radi šestero zaposlenika.
Tržnica i „Pakrački list“ su postali kroz godine dnevna rutina. Što je u ovom trenutku najvažnije u ovom gospodarskom dijelu?
Udrugama desetak milijuna kuna
Posljednje vrijeme su jako prisutne aktivnosti kroz programe Europskog socijalnog fonda. Puno smo projekata prijavili, puno ih je već i odobreno i oni su upravo jako važni za razvoj lokalne zajednice. Primjerice to su projekti „Maslačak ispunjava želje“ koji se odnosi na cjelodnevni rad vrtića. Potom program „Zaželi“ koji će upravo ovih dana startati kroz svoj drugi dio pri čemu smo mi pripremali i provodili i prvi dio. Slijedeći koji bih spomenuo je „Revitalizacija društvenog centra NK Hajduka“ koji smo upravo započeli. Čekamo na potpisivanje ugovora, koji je odobren a koji je namijenjen našim umirovljenicima. Zatim projekt „Nismo sami“ namijenjen osobama s invaliditetom. Dakle, osim što radimo s poduzetnicima, uvelike smo prisutni i u socijalnom dijelu jer u samo ovdje pobrojanim projektima riječ je o desetak milijuna kuna koji su došli u novčani krvotok našeg grada. Stroga pozivamo udruge da zajedno s nama pišu projekte, natječu se i osiguravaju sredstva kako za svoj rad tako i za svoje sugrađane.
Poduzetnička zona se širi prema bivšem industrijskom dvorištu „Papuka“. Što se tamo konkretno događa?
U tijeku je parcelacija čestica prema iskaznom interesu poduzetnika zainteresiranih za njihovu kupovinu. Bilo je nekih manjih poteškoća oko izgradnje osnovne prometnice kroz zonu koji su uzrokovali duži rok od očekivanog, ali očekujemo da će to biti završeno do kraja srpnja nakon čega će ići u prodaju. Interesa ima, pozive primam na dnevnoj bazi. Nadam se da ćemo imati prilike birati investitore. Stoga sada su u izradi kriteriji, a prednost će imati broj zaposlenih i veličina investicije. Cijene su povoljne, kuna neizgrađen kvadrat i oko pet kuna s iskoristivim postojećim objektima.
No i taj dio zone ima svoje prve stanovnike?
Da tamo su u zakupu dva poduzetnika u prostorima bivše upravne zgrade. Također imamo i zakupce samo zemljišta tako da se može reći da se i u toj zoni već radi.
Koliko su popunjeni inkubatori u postojećoj zoni?
Oko 85 posto, ali da nije bilo epidemije bili bi posve puni. Epidemija nam je otegla pregovore sa zainteresiranim novim investitorima, ali do kraja kolovoza očekujem stopostotnu popunjenost što nije bilo nikada.
Tko su stanari inkubatora?
Različite su to djelatnosti, od distribucije paketa, elektroničke industrije, proizvodnje kamper vozila, šivanje tekstila, uredi pučkog učilišta, izvođača i nadzora aglomeracije, konzultantske tvrtke. Dakle ima svega, a u pregovorima smo s tvrtkom stranog investitora koji bi ovdje radio elemente za mobilne kuće kao i tvrtke koja bi šivala sportsku opremu.
Koliko zona, uključujući i susjeda D.E.M. sada zapošljava ljudi?
Oko 400 zaposlenika, mada je prisutna fluktuacija pa postoji i variranja i svi posluju stabilno, čak i u vrijeme koronavirusa kada su sve svi proizvodni procesi u Zoni provodili normalno.
Koliko PCP dobiva godišnje novaca iz gradskog proračuna?
Oko 220.000 kuna namijenjenih Pakračkom listu što je 15 do 20 posto godišnjeg proračuna PCP.
- PIŠE: Pakrački List
- 1160
U noći na subotu, pola sata iz ponoći u Bolničkoj ulici u Pakracu 22-godišnjak je zatečen u upravljanju osobnim automobilom marke BMW, daruvarskih registarskih oznaka, prije stjecanja prava na upravljanje i kao višestruki počinitelj prometnih prekršaja te pod utjecajem alkohola u organizmu u koncentraciji od 0,54 za što je predviđena kazna od 25.500 kuna.
Kod sebe nije imao osobnu iskaznicu niti bilo koji drugi dokument kojim bi se utvrdio identitet te je uhićen i smješten u posebnu prostoriju policije nakon čega je priveden u Prekršajni odjel Općinskog suda u Bjelovaru gdje mu je produljeno zadržavanje u zatvoru u Požegi u trajanju od 15 dana, piše u priopćenju Nikoline Janković, glasnogovornice Policijske uprave Požeško-slavonske
To je tek jedan od prekršajno kažnjenih vozača ovog vikenda. Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško-slavonske utvrđen je ukupno 71 prekršaj, od čega se ističe 27 prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja, devet upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola, sedam prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa, tri prekršaja korištenja mobitela te dva upravljanja neregistriranim i tehnički neispravnim vozilom.
- PIŠE: Pakrački List
- 1196
Proljetos odgođeno krizmeno slavlje u pakračkoj župi, uz primjenu epidemioloških mjera odvija se danas. U 11 sati započela je upravo zbog mjera ovog puta ispred crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije krizmena misa za 52 krizmanika rođenih 2005. i 2006. godine koju predvodi požeški biskup msgr. Antun Škvorčević i pakrački župnik Jozo Zorić, a kojoj prisustvuju najbliži rođaci slavljenika.
Obitelji su sredinom tjedna dobile preporuku od Županijskog stožera Civilne zaštite da se na slavlju pridržavaju epidemioloških mjera.
- PIŠE: Pakrački List
- 1161
DODANO U 17 SATI
Do 16,30 sati na 22 birališta jedinice lokalne samouprave Pakrac je glasovalo 34 posto upisanih birača što je za 0,20 posto manje nego u istom razdoblju 2016. godine. Ovom izlaznosti smo točno u državnom i županijskom prosjeku i za tri posto bolji od prosjeka 5. izborne jedinice.
Najbolji odaziv je na biralištu u Velikom Banovcu gdje je od 195 upisanih birača na biralištu bilo 86 (44 posto) te u Novom Majuru gdje je od 53 upisnih birača glasovalo 22. Najlošije po izlaznosti je biralište na bivšoj kuglani u Pakracu gdje je izašlo od 307 upisanih birača 69 (22,5%). Ostali su oko prosjeka.
Birališta su otvorena do 19 sati.
Jutros su, kako je planirano, otvorena sva 22 biračka mjesta na području Grada Pakraca, potvrdila nam je Ivona Sandrin, predsjednica gradskog izbornog povjerenstva. Na njima će svoje biračko pravo glasa za jednu od 13 kandidacijskih lista do 19 sati moći iskoristiti 6939 upisanih glasača u 5. izbornoj jedinici koja obuhvaća područje tri županije: pored naše još i Brodsko-posavsku i Vukovarsko-srijemsku. Od toga broja, 1814 birača će kao izjašnjeni pripadnici nacionalnih manjina moći glasovati umjesto u 5. izbornoj jedinici u 12. gdje se bira po ključu 8 saborskih zastupnika predstavnika nacionalnih manjina.
Glasovanje se odvija uz primjenu epidemioloških mjera. Maske, rukavice i vlastita kemijska olovka je preporučljiva, a zadržavanje razmaka na biračkom mjestu i dezinficiranje ruku obvezna mjera za birače. Do četvrtka, izbornom povjerenstvu su se za glasovanje na „svom pragu“ na području Pakraca prijavile tri osobe kojima je propisana mjera samoizolacije.
Prije četiri godine s izlaskom od 3.439 birača (57,82 posto) smo bili čak i iznad prosjeka izborne jedinice (51,68%) pa i državnog prosjeka (52,29%).
Do 11 sati te 2016. godine je izašlo 1328 birača ili 18 posto, a do 16 sati je glasovalo 2617 birača odnosno 34,20 posto. Nažalost, radi promjena sustava prebrojavanja izašlih birača, danas nećemo biti u mogućnosti vas izvijestiti o „prolaznim“ rezultatima izlaznosti.
DIP će na svojim stranicama početi s objavom prvih rezultata nešto poslije 20 sati.
- PIŠE: Pakrački List
- 1666
Od početka lipnja intenzivno se provode radovi na projektu „Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture aglomeracije Lipik – Pakrac“ koji će trajati naredne dvije godine. Vidljivo je to ne samo po raskopanim pakračkim ulicama i otežanom prometu, trenutno u ulicama Hrvatskih velikana, Prolazu baruna Trenka i Aleji kestenova nego i po prisutnosti brojne mehanizacija, transportnih i osobnih vozila slovenskih registarskih oznaka. Kako su zadovoljni početkom u tih prvih mjesec dana, kako su se snašli u Pakracu po pitanju smještaja i prehrane, koje probleme su zatekli i koje još očekuju pitali smo Jožu Brecelja, voditelja projekta ispred izvođača radova slovenske tvrtke Gorenjska gradbena družba iz Kranja.
Kako su protekla prva tri tjedna otkad ste s vašim zaposlenicima i tehnikom prisutni u našem gradu?
Kao kod prvog dolaska u veljači i u svibnju poslije otklanjanja mjera za sprečavanje širenja bolesti Covid -19, tvrtka Gorenjska gradbena družba kao i naši zaposlenici jako su zadovoljni s pozitivnim odazivom svih sudionika životne sredine u gradovima Pakrac i Lipik.Znamo da nitko nije baš sretan kad mu se građevinci pojave na dvorištu, a osim toga neke teškoće su se odnosile na ishodovanje potrebnih dozvola i suglasnosti za izvršenje posla. Svjesni smo činjenice da će Pakrac naredne dvije godine biti i naš grad.
Koliko sad imate angažiranih zaposlenika na projektu?
Do danas (17. lipnja – op. aut.) je ukupno prisutno 24 naša zaposlenika, plus djelatnici podugovoratelja na radovima geodezije, preliminarnih ispitivanja postojeće odvodnje koje će se sanirati tehnologijom bez iskapanja te stručnjaci za praćenje geomehaničkih ispitivanja
Hoće li se taj broj mijenjati?
Broj građevinskih inženjera i građevinskih radnika, kao i montera strojarske opreme povećavat će se već u ovom tjednu. Uz ljudske resurse povećava se i broj radnih strojeva od bagera, valjaka i kamiona, a sve u cilju kako bi tijekom ljetnog razdoblja realizirali što više radova u samom gradskom središtu i spojni vodovod između Pakraca i Lipika.
Kako ste riješili smještaj i prehranu?
Naši su djelatnici smješteni u privatnim kućama i stanovima, neki u Pakracu, a neki i u Lipiku. U restoranu KTC u Pakracu osigurana su im dva dnevna topla obroka. Naši su dečki zadovoljni, iako znaju da kad moraš napustit dom i svoje drage, uvijek ti nešto nedostaje.
Da li je bilo nekih nepredviđenih teškoća oko toga?
Iznenađeni smo ponudom i suradnjom
Iznenađeni smo bili velikom ponudom tih usluga.Moram reći da stvarno nismo očekivali tolike ponude, tako da se nadam da će takvo stanje i interes ostati i dalje kad planiramo povećavati svoje kapacitete ovisno o potrebnom broju radnika.
Hoćete li imati potrebe za angažiranjem lokalne radne snage ili mehanizacije?
U početnim razgovorima baš nismo imali sreće u dogovoru s lokalnim izvođačima za suradnju, osim s dobavljačima kamenih materijala i betona iz kamenoloma iz Sirača. Koristim i ovu priliku kao bi se rukovodstvu tvrtke Kamen Sirač zahvalio za svu podršku, kontakte i informacije koje su nam nudili u vrijeme našeg dolaska pa i u tijeku epidemioloških mjera, kad nam je bio onemogućen fizički dolazak u Pakrac i uredna priprema koja je imala za cilj organizaciju svih resursa u neometanoj planiranoj dinamici izvođenja radova. U budućnosti smo otvoreni za inicijativu domaćih poduzetnika, čak i građevinskih radnika te strojara i vozača, koji bi možda pokazali interes sudjelovanja u radu naše tvrtke.
Kakva je suradnja s lokalnim čimbenicima poput gradske uprave, Voda Lipik, Poduzetničkog centra Pakrac….?
Kad je riječ o vlasti, poželjno je da čovjek pažljivo bira riječi. No, ja ću ipak iskoristiti priliku i reći bez zadrške„svaka im čast“. Kao što sam već u uvodu komentirao, njihov pozitivni odnos u našim prvim koracima u vašom gradu nas je stvarno toplo iznenadio i njima se u ime naše tvrtke i prisutnih djelatnika zahvaljujem za svu pozitivnu konotaciju u svim procedurama koje su nužne kako za sam početak tako i daljnje izvođenje radova.
Što vam je u izvođenju radova do sada bio najveći problem i koje još očekujete?
Najveći problem radovi u naselju
Naručitelj i izvođač svjesni su da se radovi izvode u naselju pa nam je prva briga da osiguramo, ili da kažem odvojimo pješački promet od naših strojeva i rovova, uz mogućnost rada i korištenja svih trgovina i lokala u gradskim ulicama.Sve u svrhu očuvanja zdravlja i sprečavanja nesreća. Radovi se izvode po trasama postojeće komunalne infrastrukture, zato moramo voditi brigu i izvoditi aktivnosti kako bi osigurali nesmetanu vodoopskrbu stanovništva i gospodarstva, a s tim normalno i odvodnju otpadnih, oborinskih i podzemnih voda u postojeći sustav. I sam položaj novih kanala je na poprilično velikoj dubini, zato se radovi moraju izvoditi uz upotrebu teških metalnih oplata, kako bi time štitili zdravlje i život naših djelatnika, ali i zgrade i preostale postojeće instalacije koje se protežu uz rovove. Samo mjesto za manevriranje i rad bagera dosta je sužen, tako da dinamika radova u ulici Hrvatskih velikana ne odražava dinamiku koja je inače predviđena na preostalom dijelu projekta.
Vjerojatno ste projekt aglomeracije u Hrvatskoj radili osim u Pakracu i Lipiku još negdje. Gdje i možete li usporediti ta gradilišta po pitanju zahtjevnosti i slično?
Od jeseni 2017.godine Gorenjska gradbena družba zajedno sa partnerima gradi i aglomeraciju otoka Krka koju smo priveli na dobrih 95 posto ugovorenih radova.I tamo se odvodnja i vodoopskrba grade u naseljima, tako da su okolnosti otprilike iste, jedino se u kršu ne susrećemo s podzemnim vodama, ali zato ima kamena kamo god se okreneš. Mogu reći da ljudi ni tamo nisu sretni s bukom koju proizvode bušači na našim bagerima koji razaraju krčki kamen.
Hoće li se događati da zbog izvođenja radova ulice ili pojedini dijelovi ulica ostanu na jedan ili više dana bez vode ili kanalizacije?
Naša je obveza osigurati stalnu vodoopskrbu s izgradnjom privremenih cjevovoda.Isti je slučaj i s odvodnjom. U suradnji sa Vodama Lipik morat ćemo povremeno pojedine dionice zatvarati zbog prespajanja postojećeg sustava, ali iz prakse znamo da se uz kopanje može oštetiti postojeći sustav i moguća su nenajavljena prekidanja dostave vode na pojedinim lokacijama gdje se izvode iskopni radovi.
Hoće li u tom slučaju biti pravovremene najave?
Prekid vodoopskrbe dogodit će se i za vrijeme prespajanja novih cjevovoda u sustav pa i u slučaju priključivanja pojedinih domaćinstva na nova vodomjerna okna, ali u ovim slučajevima radovi će se najavljivati lokalno po kućama i lokalima.
- PIŠE: Pakrački List
- 1409
Pakrački planinari Zoran Milaković i Branka Ećimovič prošlog su vikenda dionicom od Jankovca do Petrovog vrha kod Daruvara završili drugi petogodišnji ciklus "Pohoda slavonskim planinama" kojim se obilazi Slavonski planinarski put, ukupne duljine oko 330 kilometara duž slavonskog gorja. Za Milakovića je ovo bio prvi put, dok je Ećimovič po drugi put prešla sve dionice ovog puta. Na pojedinim dionicama društvo su im pravili i drugi članovi Planinarskog društva Psunj.
„Slavonija nije ravna Slavonija, već i samim putem prema Požegi vidimo planine svuda uokolo, a ne znamo koje zanimljivosti one kriju,jer se mnogo toga može vidjeti samo pješačenjem po njima i zbog toga sam odlučio obići Slavonski planinarski put“, rekao je Zoran Milaković, predsjednik PD Psunj i dodao da ovi pohodi nisu masovni, jer su dosta zahtjevni, odnosno potrebno je prehodati oko 30 kilometara dnevno po 9-10 sati.
Branka Ećimovič smatra da bi svaki planinar trebao prvo upoznati svoj kraj, pa joj je to bio motiv da se odluči na ovaj pohod 2011. godine kad je započeo prvi petogodišnji ciklus „Pohoda slavonskim planinama“, a pet godina poslije pridružila se dvojici kolega iz društva kako bi im bila podrška na ovom zahtjevnom putu i pomogla u njegovoj organizaciji.
Slavonski planinarski put (SPP) uspostavljen je 1957. godine kao prva planinarska obilaznica u Hrvatskoj. Tijekom godina doživio je razne promjene, kako po dužini trase, tako i po lokacijama kontrolnih točaka, a od 2011. godine, SPP postaje kružna obilaznica s 31 obaveznom i 4 neobavezne kontrolne točke, s tim da je početna i završna točka Petrov vrh. Ovaj pohod redovito se održava trećeg vikenda u svibnju, organizira ga udruga Slavonski planinari u suradnji s lokalnim društvima i HGSS-om, a svaki put se obilazi jedna dionica te se na taj način u ciklusu od pet godina može obići cijela trasa SPP-a.
Osim osobnog zadovoljstva ovjerenim dnevnicima, naši planinari kući su se vratili i s numeriranom značkom koju dobivaju oni koji su prešli cijeli SPP, a za buduće pohode nemaju konkretnih planova, jer se zbog trenutne situacije uzrokovane koronavirusom i izleti slabije organiziraju.
