Vijesti

: PIŠE: Pakrački List; 22. studenog 2019; 1082

Danas poslijepodne na našim prodajnim mjestima u Pakracu i Lipiku možete kupiti novi 570. broj Pakračkog lista.

Mali čovjek, velika meta

Najavljujući, kako je to uobičajeno u uvodniku, naredne stranice već 570. broja naših malih lokalnih novina, odlučili smo istaknuti dvije teme čiji je zajednički nazivnik upravo ovo što smo istakli u naslovu – kako je i u toliko hvaljenoj demokraciji mali čovjek najčešće meta onih velikih, koji su u poziciji da donose odluke koje reguliraju svakodnevicu svih nas. Obje se odnose na donedavno dnevne banalnosti za koje nikada nismo mislili da mogu biti komplicirane.

Prva je tradicionalni oblik svinjokolje koja iz godinu u godinu uvođenjem stalno dodatnih propisa i obveza postaje administrativno sve kompliciranija i financijski skuplja. Našim roditeljima i njihovim precima svinjokolja je bila kasno jesenska ili rano zimska rutina koja se nerijetko pretvarala na ponos domaćina i veselje koje je trebalo u selu razglasiti. No od ove jeseni uvedena je nova administrativna i financijska obveza koja je taj običaj i sve što ga je pratilo pretjeranom zakonskom regulativom i nametima potjerala u ilegalu. Neki od naših sugrađana, u cilju zadržavanja te tradicije će prihvatiti i te nove obveze. No većina će odustati i rješenje potražiti u trgovačkim lancima. Trgovci, naravno ne oni koje srećemo u našim trgovinama, nego njihovi direktori, poslodavci i vlasnici, su te administrativne mjere dočekali spremni – u skladu s vjerojatno povećanim brojem kupaca i interesa cijene mesa u odnosu na lanjsku godinu su značajno podigli. Tako će se novci iz malog novčanika u većoj mjeri nego lani i prijašnjih godina prelijevati u kase velikih.

Drugi primjer kako mali čovjek postaje laka meta velikih odluka, za sada tek nekih banaka, je da nam za podizanje vlastitog novca s bankovnih računa koju su tamo sjeli mimo naše volje, najčešće u vidu malih mirovina ili nešto većih plaća, naplaćuju proviziju. Interesantan je raspon te provizije koja je jednaka za one koji dižu sto kuna, ali i one koji dižu odjednom 500.000 kuna. Za obje je isti, negdje dvije negdje četiri kune. Koliko su velike dvije ili četiri kune umirovljeniku s mirovinom od 2.000 kuna, a koliko onome tko diže par stotina tisuća kuna, vjerojatno nije potrebno objašnjavati. Kao ni to da će ta provizija, zbog koje da je nema, bi inače „siromašne“ banke zasigurno propale, ponovo prijeći iz male hrpe na veliku kamaru i postati dio nečije milijunske godišnje dobiti, a onima malima će iz frižidera odvaditi mjesečno litru ili kilogram nečega. Sve to zbog relativno malih iznosa izgleda zanemarivo. No kada se ti, do jučer nepostojeći troškovi, stalno gomilaju iznos više nije zanemariv. To znaju najbolje oni koji te male penale za nas skupljaju na hrpu koja je stalno sve veća i veća pa nam se nekada čini da mi mali postojimo samo zbog njih.

No idućeg mjeseca dolazi vrijeme kada će i veliki molećivo stati pred nas. Izbori su. Kandidati na predsjedničkim izborima će nas moliti da svoj mali glas damo upravo njima. Na onim drugim i nikome, osim zakonodavcu, potrebnim, za vijeća mjesnih odbora, organizator će nas moliti samo da se pojavimo na glasačkim kutijama bez obzira na naše biračko opredjeljenje. Dakle u prosincu će veliki brojati naše male glasove. Od siječnja se vraćaju brojanju novaca.

U novom broju još možete pročitati:

PRIČA S NASLOVNE STRANE: SLAVONSKA KOLINJA POMALO SELE U FOLKLOR

Umjesto u dvorištu, svinjokolja sve češće u trgovačkom centru

Dojam je da je znatno tiše nego inače započela ovogodišnja sezona svinjokolje u našem kraju. Mogli bismo navesti puno razloga za to, a jedan je svakako i neobično toplo vrijeme za ovo doba godina kada su mnogi od onih koji su taj posao mislili odraditi u prvom dijelu studenog ipak odustali, o čemu se kroz medije izjasnila i veterinarska struka pozivajući zainteresirane da pričekaju sa svinjokoljom za koju je idealna temperatura od 0 do 5 stupnjeva, koliko je potrebno da bi se meso u 24 sata ohladilo u svojim najdubljim dijelovima. No vjerojatno je glavni razlog što je zakonodavac, pozivajući se na opasnost o afričke svinjske kuge, pooštrio tehničke i sanitarne uvjete svinjokolje po dvorištima, što je neminovno praćeno novim financijskim nametima i što kolinje kod kuće čini dodatno skupljim. Piše Darko Baronica.

INTERVJU: IGOR MATEK, UPRAVITELJ LAG-A

Bez finalizacije nema napretka poljoprivrede

Na natječaju našeg LAG-a „Zeleni trokut“ završenom u listopadu, na kojem je bespovratno dijeljeno poljoprivrednicima 2,2 milijuna kuna, a zbog nedostatka zainteresiranih ostalo je neiskorišteno više od pola milijuna pri čemu je s pakračkog područja bio tek jedan kandidat. Zašto među pakračkim poljoprivrednicima nema kandidata za prihvatiti novce, pitali smo Igora Mateka, upravitelja LAG-a.

NAŠI SUGRAĐANI: VIŠNJA KLOBUČAR, najdugovječnija pakračka ravnateljica

Odgojiteljica ili ravnateljica – uvijek jednako u službi djeteta

Prošle su 123 godine od prvog spominjanja organiziranog čuvanja djece, odnosno, 120 od druge dozvole za privatno čuvalište djece u Trgovištu Pakrac.

Povod je to da vam kroz razgovor približimo Višnju Klobučar, ravnateljicu Dječjeg vrtića Maslačak iz Pakraca, osobu koja je na čelu pakračke odgojno-obrazovne ustanove još od osamostaljenja Republike Hrvatske 1991. godine. Iako Višnju poznajemo kao javnu osobu iz društveno - političkog gradskog života, priča o ranim danima naovamo poslužit će da doznate još ponešto iz njezine riznice sjećanja ili ćete barem povući paralelu između vremena unutar dva stoljeća koja su mnogi od nas spojili. Piše Dinko Kliček.

RADOVINA TRGU: Završeno asfaltiranje, počelo opločavanje

GRADSKO VIJEĆE PAKRAC: Modernizira se računovodstveni sustav financiranja ustanova, vijećnicima najinteresantniji prazni objekti

ZA PET PAKRAČKIH PROJEKATA: Iz Ministarstva regionalnog razvoja 6,2 milijuna kuna

LAG DIJELI NOVCE POLJOPRIVREDNICIMA: Ponovo nedovoljno zainteresiranih

ZAKUP DRŽAVNOG POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA: Natječaj vjerojatno na proljeće

BANKARSKE RUKE U NAŠIM DŽEPOVIMA: U Pakracu podizanje gotovine još uvijek besplatno

PRESELIO PAKRAČKI SUD: Nakon 113 godina u novom prostoru

NOVOST U KOMUNALCU I VODAMA LIPIK: Distribucija računa e-poštom

GRAD PAKRAC: Ove godine 14 novih stipendista

ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE: Školuju devet savjetnika u EU projektima

NAGRADA ZA ISTAKNUT RAD: Nataši Major uručeno priznanje hrvatskih psihologa

CIJEPLJENJE PROTIV GRIPE: Cjepiva privremeno nema

NK HAJDUK: Mršava polusezona obilježena povredama

Sve to pročitajte u NOVOM BROJU PAKRAČKOG LISTA kojeg možete kupiti već danas na sljedećim lokacijama: MLIN I PEKARE (Hrvatskih velikana, Strossmayerova, Matije Gupca, Prekopakra), KTC, TO KRNDIJA.

: PIŠE: Pakrački List; 22. studenog 2019; 1123

Obavještavamo cijenjene potrošače na području Pakraca i Lipika kako će danas zbog puknuća magistralnog cjevovoda u Gornjoj Šumetlici ostati bez vode. Sve ekipe Voda Lipik su na terenu te se radi na otklanjanju kvara. Molimo potrošače za strpljenje i razumijevanje, stoji u obavijesti iz Voda Lipik.

: PIŠE: Pakrački List; 21. studenog 2019; 1213

Radnici Poduzeća za ceste Slavonski brod ovih dana na gradilištu Trga bana Josipa Jelačića rade na pripremanju parcele na južnoj strani trga gdje će u budućnosti doći betonska maketa novca slavonskog banovca.

Da podsjetimo zašto je jedan novčić zaslužio „spomenik“ na našem glavnom i u budućnosti sigurno najljepšem trgu. Enciklopedije, digitalne i tiskane, uglavnom kažu da je banovac naziv za prvi hrvatski novac kovan u Pakracu i Zagrebu otprilike u razdoblju od 1235. do 1384. godine.

„Godine 1256. godine Pakrac je imao povlasticu kovanja novca. Smatra se da je to ujedno prva kovnica novca u Hrvata. MONETA REGIS P(ro) SCLAVONIA, (naš banovac – opaska), je srebrni novac na kojemu je na prednjoj strani kuna u trku, a na naličju patrijarhalni (dvostruki) križ s dvjema okrunjenim glavama. Bio je najljepša i najcjenjenija od svih hrvatskih kovanica te prihvaćen kao stabilno platežno sredstvo i izvan područja za koje je prvobitno namijenjen“, pojašnjava Wikipedia.

Radi svega toga u novije doba Pakrac je jako ponosan na svoju povijesnu činjenicu i smatra se da je to jedan od većih civilizacijskih postignuća u pakračkoj povijesti. Zbog svega toga, naš sve uspješniji jesenski godišnji sajam je dobio i ime po tom novčiću koji se može u izvornom obliku vidjeti i u našem muzeju.

Prema projektu modernizacije trga na njegovoj južnoj strani iza spomenika „Ranjenom borcu“ na već vidljivo ošljunčanoj kružnoj površini doći će ukrasni krug promjera oko 6 metara. Vanjski dio kruga „zatvorit“ će drvene klupe, a unutrašnjosti promjera 272 centimetra nalazit će se na visini od 45 centimetara simulacija izgleda banovca izlivenog u betonu (10 centimetara armirano betonska ploča + izliveni reljefni prikaz izvornog izgleda novca) postavljen na betonsko postolje, mada je u prvobitnoj zamisli projektanta on trebao biti izliven u bakru ili kovan u inoxu, ali se to pokazalo preskupim. Bit će to zasigurno posjetiteljima, ali i domaćima, najinteresantniji dio urbane opreme na tom modernom prostoru i ako ništa drugo, specifičan jer se neće naći niti na jednom prostoru u drugim gradovima. Banovac je samo pakrački. Uslijed svega toga počelo se razmišljati i o promjeni imena trga koji bi u budućnosti nosio upravo to ime Trg slavonskog banovca.

„Za“ i „protiv“

Naravno da takva promjena ima svoje dobre i loše argumente. Počet ćemo s lošim: brisanjem imena bana Josipa Jelačića, bar privremeno dok se ne nađe novi prikladni prostor, s pakračkih ulica i trgova nestaje ban, jedan od najznačajnijih hrvatskih političara 19. stoljeća (ukinuo kmetstvo, organizirao prve izbore za Sabor…). Za „ne“ promjeni imena može služiti i argument da to iziskuje da njegovi stanovnici, kojih nema, puno moraju mijenjati dokumente, ali je veći problem pravnim osobama koje moraju mijenjati natpisne ploče, pečate i registracije, što sve skupa ne košta previše, ali ipak košta. Osim novca i ponešto truda, no ipak je to samo jednom u 30-tak godina jer zadnja promjena imena ovog trga je bila 1992. godine (prije toga Trg Borisa Kidrića).

Za promjenu imena može poslužiti argument originalnosti. Naime, prometnicu nazvanu po banu Jelačiću ima ne samo svaki grad, nego svako općinsko središte, a Trg slavonskog banovca bi imao jedino Pakrac, nešto poput kutjevačkog Trga graševine. Osim toga u kombinaciji sa sajmom, izloženim banovcima u muzeju, istoimenim pakračkim prepoznatljivim suvenirom, a možda jednog dana i replikom kovnice, zaokružuje se priča o povijesnoj činjenici koja je zbog argumentiranosti i dokumentiranosti znatno jača od legendi kakvima se hvale mnogi gradovi i na kojima su izgradili svoj turistički i drugi imidž poput đurđevačkog pijevca. Uostalom, vjerojatnost je da će u svakodnevni govor ući nešto poput „nađemo se kod banovca“. Kao u Zagrebu „pod repom“.

Završetak modernizacije trga građevinski će potrajati vjerojatno još značajan dio iduće godine. Vremena za razmisliti o promjeni dakle ima. Do tada komentirajte ovo razmišljanje na društvenim mrežama.

: PIŠE: Pakrački List; 20. studenog 2019; 930

Polaznici 22. naraštaja Ratne škole “Ban Josip Jelačić” Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman”, predvođeni načelnikom škole brigadirom Mijom Kožićem, u okviru nastavnog programa provode studijsko putovanje u zapadnoj Slavoniji, a u sklopu kojeg su danas posjetili i Pakrac.

Časnike je dočekao Miroslav Vacek, predsjednik Udruge veterana i dragovoljaca Domovinskog rata podružnice Požeško-slavonske županije, koji im je prezentirao o samom tijeku ratnih događanja na području Pakraca i Lipika, organiziranju obrane te najvećim ratnim bitkama i akcijama na našem području, ulozi koju su Pakrac i Lipik imali u Domovinskom ratu. Tom prilikom časnici su posjetili spomen obilježje logora Bučje gdje su odali počast stradalim braniteljima i civilima, kapelu Male Gospe u Kusonjama gdje su se poklonili poginulima, te odali počast i zapalili svijeće kod spomen obilježja ispred Policijske postaje Pakrac.

Posjet je nastavljen u Muzeju vojne i ratne povijesti profesora Marija Tušeka gdje su u stalnom postavu uz razne eksponate oružja, kronološki izložene i predstavljene hrvatske odore kroz povijest. Tušek je gostima približio i najraniju povijest Pakraca, kao i povijest ratovanja na našem području.

Polaznike časničke škole u gradskoj vijećnici kurije Janković pozdravio je i pakrački dogradonačelnik Marijan Širac darovavši im replike slavonskog banovca.

„Prošle godine je održan prvi okrugli stol o ratnim zbivanjima na području zapadne Slavonije koja još uvijek nije dovoljno istražena, imamo premalo izvornih znanstvenih članaka, doktorskih radova, a imamo obilje ratne povijesne građe gdje itekako možemo potaknuti mlade povjesničare koji žele dalje istraživati ovo područje. Na ratištu zapadne Slavonije itekako je važno i značajno mjesto i uloga grada Pakraca koji je već 1991. godine pokazao kakvi su ovdje branitelji. Upravo zbog tog značaja i prvih napadnih operacija Hrvatske vojske, da se to nikad ne zaboravi i da se s ponosom na to prisjećamo, smo i danas ovdje u Pakracu, rekao nam je brigadir Mijo Kožić, načelnik Ratne škole „Ban Josip Jelačić“.

Časnici studijsko putovanje nastavljaju u Lipiku u Domu hrvatskih veterana gdje će im predavanje održati pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Dinko Tandara, posjetit će i lipičku ergelu te spomen obilježje Trokut - Novska.

Ratna škola „Ban Josip Jelačić” najviša je vojno-civilna obrazovna institucija u Hrvatskoj koja obrazuje visoke časnike oružanih snaga kao i druge državne dužnosnike. U tijeku je školovanje 22. naraštaja Ratne škole koju pohađa 18 polaznika od kojih je trinaest polaznika iz Hrvatske (deset polaznika su visoki časnici iz Oružanih snaga RH, jedan polaznik iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova - pomoćnik ministra, Ravnateljstva policije MUP-a RH i Hrvatske vatrogasne zajednice), te pripadnici Oružanih snaga stranih zemalja za obnašanje najviših vojnih i civilno-vojnih dužnosti (dva polaznika iz Bosne i Hercegovine te po jedan polaznik iz Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Slovenije).

: PIŠE: Pakrački List; 20. studenog 2019; 966

Robert Marinić, direktor Pakrac-Plina, tvrtke kćeri Komunalca zadužene za distribuciju plina na našem području, odlazi na istu dužnost u daruvarsku Vodoprivredu, potvrdio nam je ovu vijest i on sam. Kada, još nije točno poznato, ali su u pitanju tjedni ili čak dani.

Robert Marinić, inženjer strojarstva, rođeni Pakračanin koji stanuje u Daruvaru je u lipnju prošle godine došao na mjesto direktora Pakrac - plina nakon što je njegov prethodnik Josip Bišćanin postao direktor Komunalca. Prije njih dvojice u razdoblju od 2009. do 2014. godine prvi direktor Pakrac-plina je bio Zdravko Vostri.

Kako je Pakrac-plin tvrtka kćer Komunalca, statutarno pravo imenovanja direktora ima direktor Komunalca koji se s obzirom na svježinu ove vijesti o daljnjem tijeku postupka imenovanja direktora nije želio izjašnjavati.

: PIŠE: Pakrački List; 19. studenog 2019; 918

Klub mladih Aurora planirane aktivnosti započeo je 2. rujna radionicama jezičnog caffea kojih je održano više od 17, a gdje su mladi mogli usavršiti i poboljšati svoje jezične vještine poput CV predstavljanja, poezije, glume i još mnogo drugih tema. Kako je jesen krenula prekrasnim vremenom, mladi su 17. rujna održali još jednu zelenu akciju gdje su uredili prilaz i dvorište, kao i dječje igralište ispred Hrvatskog doma u Pakracu.

Mladi su sudjelovali i na tečaju fotografije održanoj 23. rujna gdje su naučili kako nastaje sama fotografija, cijela tema se protezala kroz jesenske boje grada, a rujanske aktivnosti završene su plesnom večeri u Cinema caffeu.

Mjesec listopad bio je posvećen borbi protiv siromaštva i najavljen kao mjesec mladih, pa je 1. listopada Klub mladih u suradnji sa KPD „Sloga“ organizirao volontersku akciju u Domu za starije i nemoćne u Marinom Selu, gdje su posjetili starije i razveselili ih pjesmom, plesom i razgovorom. Izuzetno posjećene radionice bile su radionice pisanja Europass životopisa koje su započele 3. listopada, a isti dan počela je i kino matineja filmskih večeri za mlade koje su se održavale svakog sljedećeg četvrtka u mjesecu. Treća plesna večer pod nazivom Disco party na čelu sa Dj-em Symartom održana je 4. listopada, a krajem rujna i početkom listopada, održavale su se radionice kreativnog novinarstva.

U suradnji s Srednjom školom Pakrac, GD HCK Pakrac i KPD „Sloga“, 17. listopada održana je volonterska akcija „Ručam s tobom“ odnosno podjela obroka i druženje s korisnicima pučke kuhinje.

Kako se krajem listopada obilježava i Svjetski dan štednje, 29. listopada odrađena je radionica poduzetništva i samozapošljavanja u suradnji sa LRA Poduzetničkim centrom Pakrac, dok je 30. listopada održana volonterska akcija „Sreća je u malim stvarima“ u kojoj su sudjelovali mladi iz Srednje škole Pakrac prikupljavši potrepštine za Udrugu Latica, te korisnike Centra za pružanje usluga u zajednici Lipik. Korisnici obiju institucija su zauzvrat poklonili crteže školi, gdje se ujedno održala i izložba njihovih radova, a koja je bila otvorena nakon puštanja balona u akciji povodom ružičastog listopada „MAMA BUDI ZDRAVA“ u kojoj su svi zajedno sudjelovali.

Ponukani viješću o malenoj Dori i želji da joj se pomogne, 6. studenog organizirana je akcija upisa u Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica Zaklade Ana Rukavina. Osim radionice financijske pismenosti održane 7. studenog, mladi su svoje vrijeme posvetili i malim pacijentima na pakračkoj pedijatriji održavši dvije volonterske čitaonice koje će se nastaviti i dalje, a u planu je i božićna predstava.