- PIŠE: Pakrački List
- 1045
U tijeku je obnova krovišta zgrade “pedagoške akademije“ na Praulji vrijedne oko 410.000 kuna.
Radnici građevinskog obrta Vrela iz Bekteža će u naredna dva tjedna zamijeniti dio dotrajalih greda, u potpunosti letve, crijep i limariju te postaviti termo i hidro izolaciju koje do sada nije bilo.
Obnovu financira s pola sredstava Požeško-slavonska županija, a pola Ministarstvo regionalnog razvitka i EU fondova, rekao je Dario Čilić, ravnatelj Srednje škole Pakrac.
Tijekom jednomjesečne obnove objekt se za nastavu koju tamo provode učenici strukovnih usmjerenje i studenti Viske zdravstvene škole koristi normalno.
Od objekata Srednje škole Pakrac slijedeća za modernizaciju je na redu zgrada mješovitog učeničkog doma u Ulici hrvatskih velikana gdje će rano na proljeće započeti radovi na zamjeni vanjske stolarije i izradi novog pročelja.
- PIŠE: Pakrački List
- 1005
Grad Pakrac i Turistička zajednica Pakraca u suradnji s gradskim ustanovama s područja kulture i više različitih pakračkih udruga od 6. do 31. prosinca tradicionalno je organizator manifestacije „Advent u Pakracu“ čiji detaljni program možete vidjeti na baneru sa strane. Riječ je o 15-tak različitih događanja koja obuhvaćaju već poznate sadržaje kao jednodnevni božićni sajmovi u Pakracu i Prekopakri, festival duhovne glazbe „Hodočašće u došašću“ više različitih kreativnih radionica za djecu, kao i dječji doček Nove godine i vatromet u novogodišnjoj noć.
- PIŠE: Pakrački List
- 997
Ovogodišnji Božićni sajam bit će održan 22. prosinca (petak) u dvorištu Kurije Janković s početkom u 14 sati. Povodom toga iz Turističke zajednice Grada Pakraca pozivaju sve zainteresirane izlagače koji žele sudjelovati i prezentirati svoje proizvode na sajmu da potvrde sudjelovanje najkasnije do 17. prosinca (nedjelja). Izlagačima će biti osigurani štandovi i struja, a sudjelovanje je besplatno. Prijaviti se možete na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili telefonski na brojeve 034/411-288 i 098/436-176, doznajemo od Gabrijele Sabo Seleši, voditeljice ureda TZ Pakrac.
Osim toga, iz TZ Pakrac pozivaju korisnike poslovnih prostora u gradu da urede svoje izloge i/ili poslovne prostore u duhu božićnih blagdana, te sudjeluju u natjecanju za najljepše uređen izlog/poslovni prostor.
Pravo na sudjelovanje u natjecanju imaju tvrtke, zadruge, trgovačka društva, obrti i ostali koji koriste poslovni prostor u gradu.
Izbor i ocjenjivanje odradit će stručni žiri, koji će obilaziti prijavljene do 15. prosinca 2017.g.
Pobjednike (prva tri mjesta) će proglasiti 22. prosinca na Božićnom sajmu te im uručiti prigodne nagrade.
Za prijavu vrijede isti kontakt podaci, a možete se prijaviti do 13. prosinca 2017.g. u 15 sati.
- PIŠE: Pakrački List
- 1429
U ratu oštećen, pa zubom vremena doveden u predraspadno stanje, oltar sv. Josipa, koji je do ratnih dana krasio pakračku katoličku crkvu, od subote 25. studenog ponovo je na starom mjestu – potpuno uređen, možda i ljepši no što je nekad bio.
„Oltar sv. Josipa smo u lošem stanju odlučili poslati na kompletnu restauraciju u Rijeku, a danas ga - dvije i pol godine kasnije – potpuno uređenog gledamo u našoj crkvi. Pored glavnog oltara koji zrači mirom i dostojanstvom, ovaj je u crkvu unio razdraganost i razigranost. Sretni smo zbog toga“, rekao nam je vlč. Matija Juraković, pakrački župnik, povodom dovršetka restauracije bočnog oltara sv. Josipa starog točno 250 godina. Oltari su od pakračke crkve, izgrađene 1763. godine, mlađi svega četiri godine, a djelo su majstorske radionice Straub iz Beča.
Restauratori su na obnovi oltara radili po svjedočanstvu starih sačuvanih fotografija iz pakračke crkve. Početku stručne obnove prethodio je proces fumigacije – puštanja dima u crvotočine kako bi se uništile eventualne bakterije ili insekti - izveden na institutu Ruđer Bošković u Zagrebu.
Iako bez vještih ruku riječkih restauratora novog oltara ne bi bilo, glavne zasluge za njegovo ponovo ustoličenje ipak pripadaju Ministarstvu kulture i Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU koji su podnijeli financijski teret ovog projekta vrijednog 270 tisuća kuna.
„Zahvalni smo investitorima, bez njih ne bi mogli obnoviti ovaj oltar kao niti onaj Sv. Antuna, kojeg potpuno preuređenog i obnovljenog u Pakracu očekujemo 2019. godine. On će, na žalost, biti još skuplji jer to uvjetuje njegovo izuzetno loše stanje“ dodao je pakrački župnik.
Postavljanje bočnih oltara bit će ujedno i završni korak u dovođenju crkve u željeno stanje. U deset godina koliko je u Pakracu, župnik Juraković se prisjeća radova na uređenju crkve koja je za to vrijeme kompletno obojena, postavljene su nove klupe, uređen glavni oltar, a prošle godine stigle su i orgulje. Podvučena crta pod desetogodišnje razdoblje, kaže, ispunjava ga zadovoljstvom.
Ne sumnjamo da su zadovoljni i župljani, naročito oni stariji, koji će nakon trideset godina ponovo moći izreći molitve ispred obnovljenog oltara sv. Josipa, pakračkog nebeskog zaštitnika.
- PIŠE: Pakrački List
- 1119
U Hrvatskoj se ponovo priča o novoj reformi u zdravstvu, a za razliku od nekih prijašnjih novi zakon bi trebao unijeti puno noviteta u primarnu zdravstvenu zaštitu koja bi se trebala nastaviti privatizirati. O tome razgovaramo s Marijanom Višatickim, koji je unazad dva mjeseca novi ravnatelj Doma Zdravlja Požeško-slavonske županije, ustanove koja u najvećoj mjeri provodi i kojom sadašnji zakon o zdravstvenoj zaštiti stavlja u zadaću primarnu zdravstvenu zaštitu.
Na tom mjestu diplomirani pravnik, Marijan Višaticki, koji je dosad godinama radio u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje zamijenio je dosadašnjeg ravnatelja Darka Puljašića, sadašnjeg gradonačelnika Požege.
Reforme zdravstva u Hrvatskoj bile su brojne u posljednjih dvadesetak godina. Naši ljudi unatoč brojnim promjenama i dalje svaki odlazak svom liječniku ili zubaru pogrešno kažu da idu u Dom zdravlja. Stoga ponovimo još jednom što je danas Dom zdravlja na području naše županije i koje su njegove aktivnosti?
Dom zdravlja Požeško-slavonske županije kao ustanova je nastala spajanjem Doma zdravlja Pakrac i Doma zdravlja Požega i temeljni je nositelj primarne zdravstvene zaštite na županiji. U ovom trenutku, na području gradova Pakraca i Lipika djeluje više ordinacija i u smislu obiteljske medicine imamo dva tima na području Pakraca i jedan tim na području Lipika, pri čemu nisu ubrojene ambulante obiteljske medicine koje u su koncesiji te ambulanta dentalne medicine u Poljani. Do 16. listopada ove godine imali smo ginekološku ambulantu u Pakracu dok je pedijatrijski tim dr. Ivice Turuka još uvijek pod Domom zdravlja. Dom zdravlja je i davatelj prostora i opreme koncesionarima koji rade u našem prostoru kao zakupci. Osim toga, Dom zdravlja drži na području Pakraca i Lipika djelatnost sanitetskog prijevoza, cijele mrežu patronažne zdravstvene zaštite i mrežu njege u kući bolesnika. Ovim djelatnostima Dom zdravlja pruža cjelovitu zdravstvenu zaštitu na primarnoj razini za područje Pakraca i Lipika.
Ima li u Požegi u Domu zdravlja nešto što nema u Pakracu i jesmo li u nečemu kritični?
Što se tiče primarne zdravstvene zaštite, u Pakracu je sve popunjeno. Do već spomenutog 16. listopada imali smo i ordinaciju zdravstvenu zaštitu žene doktora Alena Dumančića koji je postao koncesionar, dakle privatna ambulanta, ali je kod nas u zakupu. Neki kažu da domovi zdravlja dižu ruke od koncesionara, ali to nije točno. Za opremanje upravo spomenute ambulante mi smo kroz jedan projekt, financiran sredstvima EU, namijenili 482.000 kuna. Dakle, brinemo za cjelovitu zaštitu i kao odgovorni ljudi želimo da zdravstveni standard i nadstandard bude jednako prisutan u Pakracu kao i u Požegi.
Koliko trenutno ljudi zapošljava Dom zdravlja?
U ovom trenutku na ugovor o radu imamo 127 zaposlenih i nešto na ugovor o djelu. Riječ je uglavnom o starijim liječnicima koje koristimo najviše za pripravnosti, tako da možemo govoriti o 150-ak osoba. Na području Pakraca, a onda uvijek mislim i Lipika, to je oko 25 osoba.
Imamo li problem s ključnim kadrom, odnosno liječnicima?
Liječnici su problem koliko i u cijeloj Hrvatskoj
Imamo, kao i u cijeloj Hrvatskoj i tako se i mora rješavati, dakle na višem nivou i na tom problemu svi radimo: Dom zdravlja, osnivač Požeško-slavonska županija, Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Pokušavamo kroz euro-projekte izvući što više novca za specijalizaciju u cilju dobivanja što kvalitetnijih stručnjaka. Demografska kretanja su takva kakva jesu i u tim okvirima mi radimo sve što možemo. Dovodimo liječnike iz drugih krajeva, maksimalno izlazimo liječnicima na ruku u smislu maksimiziranja njihovih prihoda i na druge načine. Konkretno za Pakrac i Lipik kroz projekt Županije nazvanim „Dom zdravlja – centar zdravlja“ planiramo za radove na zgradama kojima upravlja Dom zdravlja uložiti 125.000 kuna samo za zgradu u Pakracu gdje bismo promijenili podove i dio vanjske stolarije; u Lipiku 220.000 kuna i 40-ak tisuća kuna u Poljani. Mislim da građani Pakraca i Lipika po pitanju Doma zdravlja mogu biti iznimno sretni, jer mnoge druge jedinice lokalne samouprave nisu uspjele dobiti tolika sredstva. Pored toga, za opremanje ordinacija obiteljske medicine predvidjeli smo 250.000 kuna za što ćemo nabaviti ultrazvuk, holtere, EKG za svaku ordinaciju. U Lipiku za istu namjenu predvidjeli smo 124.000 kuna. To planiramo riješiti u narednih šest do osam mjeseci, ovisno o tijeku natječaja.
Je li problem s liječnicima takav da ne bi mogli pokriti sve one segmente koji građani očekuju i zakon nalaže?
Problem je veliki, čak i uz pomoć rada nekih umirovljenika. Da nema puno rada naših liječnika, mi to ne bismo mogli pokriti. Ovim putem moram zahvaliti nekim našim liječnicima: dr. Tini Gadžić Husko u Lipiku, dr. Mirjani Pajić Pejčinović u Pakracu, dr. Saneli Hodak i posebno voditelju Zdravstvene stanice Pakrac dr. Ivici Turuku koji često rade i preko svake norme. Oni naprosto ne mogu dozvoliti da građani Pakraca i Lipika dođu u Dom zdravlja po zdravstvenu zaštitu, a da im nema je tko pružiti, pri čemu često izlaze iz okvira struke i žele pružiti nadstandardnu uslugu.
Vratimo se malo na početak. Vi ste na čelu Doma zdravlja oko dva mjeseca. Kako ocjenjujete stanje koje ste zatekli?
Ustanova financijski stabilna
Relativno dobro. Svi znamo da su dugovi u zdravstvu veliki i da se povećavaju. Dom zdravlja posluje financijski stabilno, solventni smo. Nemamo problema s dobavljačima, svi su podmireni. Nemamo nekih većih zaostataka u plaćanjima. Naše dospjele obveze su oko pola milijuna kuna i to nije nepremostiv problem za ustanovu koja skrbi za oko 20 zgrada, 70-ak vozila, 150 ljudi. Ustanova je financijski stabilna. Naravno da nam je cilj da ustanova bude financijski što stabilnija, da ugovaramo nove oblike zdravstvene skrbi sa Zavodom za zdravstveno osiguranje koji nam je 90-postotni financijer. Ustanova dakle nije poslovala loše. Naravno da uvijek postoji mogućnost poboljšanja. Imamo vozila sanitetskog prijevoza koje trebamo zanoviti kao i u službi patronažne skrbi i njege u kući. Ali nigdje nije stanje takvo da bi bilo alarmantno i da mi ne bismo mogli pružati zdravstvenu zaštitu koju nam zakon nalaže.
Kao problem građani ističu da subotom poslijepodne i nedjeljom, praznikom na području Pakraca i Lipika nema dežurne stomatološke ambulante i dežurne ljekarne. Zašto?
Problem su pravilnici i odluke Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji kažu da na području Požeško-slavonske županije može u to vrijeme biti dežurna jedna ljekarna, a to je u Požegi. Riječ je o prevelikom financijskom teretu na godišnjoj razini da bi ga na sebe mogli preuzeti bilo Dom zdravlja, bilo Županija ili lokalna samouprava. U našem radu mi se moramo svrstati u ta pravila i ono što je ugovoreno s HZZO-om za plaćanje. Ostaje činjenica da županija nije ostavljena u tom vremenu bez ljekarničkog dežurstva samo što je ono u Požegi a ne u Pakracu ili Lipiku. Kada je u pitanju dentalna zaštita, na tome se radi. Traže se okviri kako bismo mogli financirati jedan takav zahtjevan projekt.
Nekada jedinstven sustav koji se na području Pakraca zvao Medicinski centar Pakrac, svim ovim reforma zdravstva je razmrvljen u pet pravnih osoba i svaka od njih ima svoje zaposlenike i liječnike. Surađuju li te institucije, razmjenjuje li se deficitaran kadar?
Apsolutno. Odnos unutar svih županijskih zdravstvenih ustanova je izvrstan i mi maksimalno pokrivamo ono što nam je zakonodavac stavio u obvezu. Izlazimo u susret jedni drugima maksimalno. Nedostatak liječnika je ogroman. Hoće li se taj problem produžavati i produbljivati? Bojim se da hoće. Pokušavamo sve da taj problem učinimo manjim ili bar podnošljivijim. Žalosno je reći, ali putujem u Zagreb, sklapam ruke i molim da dođu u ovu županiju raditi i živjeti, izlazimo im maksimalno u susret da bar privremeno problem ublažimo. U tome imamo podršku Županije. Ali mi nismo Zagreb i toga moramo biti svjesni.
U svemu tome, u toj borbi da se osigura dežurstvo liječnika 24 sata dnevno uključuju li se liječnici iz ambulanti obiteljske medicine? Je li to njihovo pravo, mogućnost ili obveza?
Obveza nije, samo mogućnost. Liječnici koncesionari u velikoj većini ne zatvaraju vrata pred našim potrebama. No to nije institucionalno uređeno i u kojem će pravcu ići daljnja zakonska regulativa opće privatizacije zdravstva, ne znam, ali sam jako skeptičan. Pravila igre određuje zakonodavac, a na nama je da se u skladu s tim organiziramo.
Udruga liječnika je upravo ovih dana iskazala suprotan interes od vašeg?
Privatizacija ne pogoduje najsiromašnijima i najugroženijima
Riječ je o financijskim interesima. Iskreno, skeptičan sam. Kada Dom zdravlja ne bude više nositelj primarne zdravstvene zaštite na jedinici lokalne ili regionalne samouprave, on više nema niti tih obveza. Sada se govori o privatizaciji četiri temeljne djelatnosti. To su zdravstvena zaštita žena, zdravstva zaštita dojenčadi i djece, obiteljska medicina i dentalna zaštita. One bi navodno prve trebale ići u sveopću privatizaciju. Sada je zakonski okvir takav da Dom zdravlja u svakoj od njih mora biti prisutan s 30 posto. Naša Županija nema u svakoj od njih 30 posto, nego u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite 19 posto, opće obiteljske medicine 17 posto. Dio tih ordinacija posluje financijski negativno i zato one nisu niti privatizirane, jer ih nitko nije htio. Pitam se tko će skrbiti o zdravlju stanovništva u krajevima koje privatnici neće. Dom zdravlja je ostao dužan to sanirati i sada je pitanje, primjerice što će u toj sveopćoj privatizaciji biti s dentalnom ambulantom u Poljani gdje sada tamo radi naša stomatologinja Ivana Đidić, vrlo korektno i pošteno. Kada to više ne bude obveza Doma zdravlja pitam se tko će se tamo javiti da dođe raditi kao privatnik. Dom zdravlja je dužan skrbiti o takvim krajevima. Nažalost, imamo u našoj županiji još takvih mjesta gdje tržište nema interesa, naročito na rubnim dijelovima županije. Opća privatizacija ove četiri osnovne djelatnosti primarne zdravstvene zaštite neće donijeti ništa dobro dijelu stanovnika. I to najsiromašnijem i najugroženijem dijelu u ruralnom području.
Činjenica je da Udruga liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti traži smanjivanje broja pacijenata po ambulanti?
Naravno da traže. Ja se ne zanosim time da neće biti interesenata za privatne ambulante u središtu Zagreba, Osijeka ili Splita. Sigurno da će u urbanim sredinama biti puno interesenata koji će licitirati za takve ambulante. No tko će licitirati za ambulantu u Poljani, u Čaglinu i na drugim rubnim područjima kojima moramo osigurati po zakonu dostupnost zdravstvene zaštite, a ekonomske računice nema?
Može li sada koncesionar prepustiti ili prodati ambulantu?
Nositelj koncesije je privatni zdravstveni radnik, a Dom zdravlja daje prostor i opremu. Novi zakon predviđa mogućnost da koncesionar može koncesiju-ordinaciju prodati. Pravo je pitanje što će prodati; od doma zdravlja je dobio zakup prostora i zakup opreme. Pacijente?
Liječnici u ambulantama obiteljske medicine na našem području su relativno stari. Možda ne s obzirom na životnu dob, ali da s obzirom da medicinski fakultet, pa stažiranje, pa specijalizacija za obiteljskog liječnika traje ukupno nekih 12-ak godina. Što se događa kada liječnik ide u mirovinu, a njegovu ordinaciju nema tko preuzeti?
Sada je to briga Doma zdravlja. Što će reći novi zakon, ne znam.
S obzirom na vaše dugogodišnje iskustvo rada u sustavu zdravstva, možete li zamisliti sustav primarne zdravstvene zaštite bez Doma zdravlja?
U ovom trenutku apsolutno ne. Na našem području čak i bez velike i značajne uloge Doma zdravlja - ne. Kod nas je to apsolutno nemoguće. Iskustva svijeta su različita. Šveđani sada vraćaju domove zdravlja jer su uvidjeli da bez njih ne mogu riješiti primarnu zdravstvenu zaštitu. Teško je koncesionara koji prihoduje mjesečno 40 do 50 tisuća kuna nagovoriti, potaknuti da ide obaviti mrtvozorstvo koje se može dogoditi i subotom iza ponoći i srijedom poslije podne, a koje je plaćeno 150 kuna. Zato mi u Domu zdravlja imamo mrtvozornika kojemu je to posao i koji je dužan odazvati se na takav poziv. Koncesionarima je obavljanje ovih „slabo profitabilnih“ poslova dano kao mogućnost, ali ne kao obaveza. Tko će raditi ove javnozdravstvene poslove kada to ne bude „ničija“ obaveza? Minimum 30 posto ordinacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti mora ostati u okvirima Doma zdravlja da bi se u cijelosti mogla osigurati načela sveobuhvatnosti, dostupnosti i kontinuiteta pružanja zdravstvene zaštite. Daljnja privatizacija ovog neprofitnog sektora pogodit će one najslabije od nas,stare, nemoćne i bolesne. Puno je pitanja vezano za potpunu privatizaciju, a u šumi odgovora teško se probijaju oni smisleni i razumni. Jedino što je do kraja razvidno jest da se radi u korist jednog uskog kruga ljudi koji pokušavaju maksimizirati svoje prihode. Bez obzira na čiju štetu.
U slučaju da dođe do privatizacije segmenata poput njege u kući, patronažna služba i sanitetskog prijevoza ima li naznaka da bi taj posao najprije bio ponuđen sadašnjim zaposlenicima da ne ostanu bez posla?
Prema nacrtu zakona koji smo mi dobili ne predviđa se privatizacija patronažne službe niti sanitetskog prijevoza, njege u kući i palijative. Kako će biti poslije ne znam i ne usudim se prognozirati.
Objekt Doma zdravlja u Pakracu je utoliko važniji jer u njemu djeluju i obiteljske i stomatološke ordinacije i Zavod za javno zdravstvo i Hitna medicinska pomoć. Je li tijesno svim tim korisnicima?
Broj pacijenata opada
Za sada su uvjeti zgrade u Pakracu zadovoljavajući. Kroz planirana skora ulaganja koja podrazumijevaju zanavljanje vanjske stolarije, podova, rješavanje dijela unutarnje stolarije i sanitarnih čvorova bit će i bolje i mi tu ne mislimo stati. Priželjkujemo i energetsku obnovu zgrada na sva tri objekta; dakle u Pakracu, Lipiku i Poljani. Ulaganja Doma zdravlja neće prestati bez obzira kakav će biti zakonski okvir. Naša je odgovornost da pokušamo pružiti što je moguće više. Znate i sami kakva su demografska kretanja. Broj pacijenata stalno je u opadanju. No mi smo dužni, makar i za jednog pružiti zdravstvenu zaštitu na tom području kao što je imaju Zagrepčani, Splićani i Osječani. U odnosu na druge županije u tom dijelu ne kasnimo nego smo u mnogočemu i korak ispred i moram tu zahvaliti Županiji i njenoj razvojnoj agenciji jer pokušavaju za nas izvući iz EU fondova što je više moguće sredstava što je naš doprinos nastojanjima da zadržimo stanovništvo i u Pakracu, Brekinskoj i svagdje drugdje.
Je li tijesno pod tim krovom?
U ovom trenutku nije. Imamo čak i nešto prostora na katu koji ćemo poslije Nove godine obnoviti za potrebe palijativne skrbi za naš mobilni palijativni tim koji je ugovoren od 1. lipnja i on radi na području Pakraca i Lipika.
Spomenuli ste nepovoljna demografska kretanja. Znači li to da na području Pakraca i Lipika pada broj zdravstvenih osiguranika?
Nažalost broj pacijenata pada i to vidimo iz mjeseca u mjesec. No ugovoreni timovi još nisu ugroženi. Svi su oni još uvijek iznad zakonom propisanog minimalnog broja osiguranika i stoga je zdravstvena zaštita na visokoj razini. Što će se događati ubuduće, zaista ne znam. Naša želja je da kroz rad Doma zdravlja i drugih zdravstvenih usluga pružimo maksimalnu zdravstvenu zaštitu cijeneći da bi i to moglo biti jedno malo sidro koje će zadržati ljude na tom području.
Za kraj razgovora što biste još htjeli istaknuti?
Razina zdravstvene zaštite koja je sada bila ne smije niti na najmanji način biti ugrožena. Mi ćemo kao ustanova, uz potporu Županije kao osnivača, dati sve od sebe da razinu zdravstvene zaštite na području Pakraca i Lipika podignemo. U tom smislu smo već imali dosta koraka. Bilo je problema sa sanitetskim prijevozom i sada pokušavamo iznjedriti još koji tim. Poslat ćemo uskoro doktoricu Sanelu Hodak koja radi u Pakracu na specijalizaciju iz obiteljske medicine. Idemo prema tome da dobijemo specijalista kojeg ćemo vezati za Dom zdravlja i taj kraj. Svi znamo kakva je situacija s liječnicima. Često odlazim u Zagreb i Osijek te osobno molim liječnike, govorim „dođite, pomozite“. Pokušavamo na razne načine animirati mlade ljude koji su izašli s medicinskog fakulteta da dođu u Pakrac ili Lipik. Za sada smo imali uspjeha i želim da ti mladi intelektualci svoju budućnost i razvoj vežu za ovaj predivni kraj naše županije. Svi timovi su popunjeni, mreža javne zdravstvene službe je potpuna. Nadam se da ćemo to i zadržati kroz ove spomenute projekte Europske unije. Onda će nam biti zadovoljan i pacijent i zdravstveni radnik. I još jednom zahvaljujem Vama osobno, kao i Pakračkom listu što ponovno dajete prostora temama vezanim za zdravstvenu zaštitu i ovu problematiku.
- PIŠE: Pakrački List
- 956
U Republici Hrvatskoj je posljednjih godina prisutan trend porasta brutalnih zločina nad ženama. U prošloj godini ubijeno je 20 žena, od čega 15 od strane bliskih osoba.
Gotovo 10.000 žena je prošloj godini prijavilo neki oblik prekršajnog oblika nasilja u obitelji, 279 žena bilo žrtvom kaznenog djela nasilja u obitelji.
Od 2006 godine do danas ubijeno je 250 žena, a u posljednjih 15 godina čak njih 336, dok raste i broj pokušaja ubojstava žena u obitelji.
Kao nove pojavne oblike nasilja među bliskim osobama možemo izdvojiti nasilje prema starijim članovima obitelji, osobito starijim ženama. Naime, u prvih osam mjeseci ove godine od 854 naših sugrađana starijih od 65 godina koji su bili žrtve nasilja unutar svoje obitelji njih 540 su žene.
Ti podaci su još strašniji ako znamo da se samo 30% slučajeva nasilja u obitelji prijavljuje.
Zbog svih ovih podataka trebamo se zamisliti i odlučno reći NE nasilju nad ženama i NE nasilju prema bilo kome. I zato ne smijemo štititi nasilnike, nasilje smatrati privatnom, obiteljskom stvari i što je posebno opasno internom stvari određene stranke.
Nedavno je predsjednik HDZ-a i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković izjavio novinarima vezano uz požeško-slavonskog župana Alojza Tomaševića, kojega supruga tereti za nasilje u obitelji da je to "naša interna stvar " Koja poruka se daje ovakvom izjavom? Ako se zalažemo za borbu protiv nasilja nad ženama tada mora biti nulta stopa tolerancije na nasilje. Za nasilje nema opravdanja. Nasilje nad ženama, nasilje u obitelji nikako nije i ne smije biti interna stvar.
Građani očekuju odgovorno ponašanje političara. Osobe koje se bave politikom moraju biti svjesne da njihovi postupci a i riječi imaju veću težinu od riječi i postupaka ostalih građana.
Protiv takvog uzurpiranja političke i društvene moći Socijaldemokratski forum žena glasno ustaje i ovoga 25. studenoga, tražeći hitnu ratifikaciju Istanbulske konvencije. Obećanje Vlade i HDZ-a je kako će se to dogoditi dokraja 2017. godine.
Pozivamo građanke i građane kojima je stalo do efikasne i jednako dostupne zaštite za žene i djevojčice žrtve fizičkog, seksualnog, psihičkog i ekonomskog nasilja, sve one koji vjeruju da se borbom protiv predrasuda i stereotipa i boljim obrazovanjem može smanjiti stopa nasilja nad ženama – da potpišu zahtjev za ratifikaciju Konvencije na:
Mihajla Pavković, predsjednica SDFŽ SDP-a PSŽ