- PIŠE: Pakrački List
- 1359
Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Požega nositelj je u svibnju započetog projekta „LIPA – lokalna inicijativa za poduzetničku aktivaciju“, a projektni partneri su: Grad Požega, Lokalna razvojna agencija – Poduzetnički centar Pakrac d.o.o., Poduzetnički centar Pleternica d.o.o., Pučko otvoreno učilište Obris, Regionalni koordinator razvoja Požeško-slavonske županije i Veleučilište u Požegi. Projekt je u 85 postotnom iznosu sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda, iz programa Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja, u iznosu od 1,22 milijuna kuna, o čemu je jučer u Požegi održana početna konferencija projekta na kojoj su prisustvovali predstavnici projektnih partnera, a ispred PCP je to bio v.d. direktor Vladimir Gazić.
Projektom je predviđeno niz aktivnosti u cilju smanjivanja nezaposlenosti, a glavna ciljna skupina su nezaposlene osobe za koje se nudi niz mogućnosti poput osposobljavanja za pčelara/ku (10), računalnog operatera/ku (10), programera/ku (10), zanimanje vozač/ica sa stjecanjem C kategorije (5), edukacije o financijskoj pismenosti, rekla je na jučerašnjoj konferenciji voditeljica projekta Martina Keller iz Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Požega.
Predstavnici projektnih partnera čine mobilni tim koji će provesti kampanju promoviranja poduzetništva pod nazivom „Pokaži potencijal“. Kroz kampanju će biti održana motivacijska predavanja o poduzetništvu u šest većih mjesta u županiji. Zainteresiranim nezaposlenim osobama će se projektom zatim omogućiti stručna individualna savjetovanja kako bi testirali svoju poduzetničku ideju.
Projekt će se provoditi do studenog 2020. godine.
.
- PIŠE: Pakrački List
- 1384
Sutra je Sveti Mihovil kojeg hrvatska policija slavi kao svog zaštitnika te je 29. rujna proglašen kao Dan policije. Gradonačelnica Anamarija Blažević u povodu toga svim policijskim službenicima uputila je čestitku „uz želju da nastave uspješno čuvati red i mir u našem gradu i domovini“.
U policijskoj upravi Požeško-slavonskoj središnje obilježavanja održano jučer u Požegi kada su na spomen obilježje poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu 123. brigade položeni vijenci i zapaljene svijeće u znak sjećanja na sve poginule pripadnike MUP-a. Vijenci su položeni i kod zgrade policije na spomen obilježju poginulim pripadnicima specijalne policije "Trenk" nakon čega je policijski kapelan Željko Volarić u crkvi svetog Lovre u Požegi služio svetu misu za poginule pripadnike MUP-a.
Povodom Dana policije načelnik PU požeško-slavonske Željka Grgić za profesionalno, odgovorno i stručno postupanje u izvršenju zadaća iz djelokruga Ministarstva unutarnjih poslova RH pohvalio je 16 djelatnika među kojima i pakračke policajce Božidara Šoštarića i Dalibora Plavčeka.
- PIŠE: Pakrački List
- 1514
Imate li u dogledno vrijeme u planu oženiti sina ili udati kćer, proslaviti dječji rođendan ili jednostavno organizirati opširniju fešticu u vlastitom aranžmanu, a istovremeno niste voljni brojne goste uvoditi preko kućnog praga, odlično rješenje pronaći ćete kod dvojice pakračkih momaka koji su pokrenuli biznis s iznajmljivanjem dvorišnih šatora.
Matija Brinjak i Marko Martinelli uočili su na vlastitom primjeru nedostatak boravišnog prostora u takvim, većinom svečanim prilikama, pa u lipnju 2017. godine pokrenuli posao…
„Približavali su se moji svatovi“, priča Matija „ i gdje god sam tražio ili pitao za najam dvorišnih šatora za prijem gostiju, svi su nudili desetodnevni paket koji obuhvaća i momačku večer i svatove te za to tražili oko 2000 kuna. To mi je bilo preskupo pa smo Marko i ja došli na ideju da kupimo šator stavimo na oglasnik i pokušamo ga iznajmljivati do svatova. Koštao je 4000 kuna, a ispostavilo se da se do svatova, kroz dvadesetak najmova, već isplatio“.
Površna matematika bila im je dovoljan signal da potreba za ovakvom vrstom usluge na našem i okolnim područjima svakako postoji te što treba dalje činiti. Ubrzo nakon toga su uzeli još dva šatora koji su od tada gotovo svaki vikend na terenu.
U ponudi imaju tri šatora (8x4, 10x5 i 16x4 m), a s cijenom su itekako konkurentni. Ono po čemu se razlikuju od većine koja putem oglasnika nudi sličnu uslugu je jednodnevni angažman šatora koji će vas koštati 250, 350 ili 450 kuna, ovisno o veličini šatora. Drže, ipak, da je svima najisplativiji trodnevni najam kojim ćete pokriti cijeli vikend, a uz koji ide značajan popust. „Uz šatore imamo i kompletnu pripadajuću opremu, a to su stolovi, klupe, barski stolovi. Po potrebi imamo i led rasvjetu koju ne naplaćujemo posebno i ulazi u dogovorenu cijenu“, priča Marko i kaže da opremu dovoze besplatno na lice mjesta ako se radi o području 15 kilometara oko Pakraca, dok se onim udaljenijima zaračunava 1,5 kuna po kilometru u jednom smjeru. Osim Pakraca i Lipika, njihove usluge tražene su na području Kutine, Gradiške, Daruvara, Virovitice, a najdalje su šatore „dobacili“ do Terezinog Polja za što su za četverodnevni najam uzeli 1200 kuna. Uračunate li duplu vožnju do odredišta… „Slabo smo taj put tržili“, slažu se…
O poslu govore posve otvoreno, uredno su registrirani, državi svoje daju pa se ne ustručavaju potpune transparentnosti. Reklamiraju se uglavnom putem Facebook stranice, no priznaju da je najbolja reklama usmena preporuka. U prilog im idu doista povoljne cijene… Sjetite se, prepričavaju, samo dječjih rođendana u kućnom aranžmanu pa ako su djeca življa i razigranija, zbrojena materijalna šteta po završetku istog nerijetko zna biti jednaka visini jednodnevnog najma dvorišnog šatora. Kaparu također ne uzimaju, ljudima pristupaju pošteno što očekuju i zauzvrat i do danas se nisu razočarali.
Uz redovan posao koji rade, Matiji i Marku ovo je dodatan posao za što uglavnom troše popodnevne i večernje sate. Najviše posla je pred vikend i tijekom njega kad se šatori postavljaju odnosno uklanjaju, a za podići jednog potrebno im je oko 45 minuta uigranog rada. Osim toga, kad se šatori pokupe, valja ih dovesti u red i prvobitno stanje pa je pranje, čišćenje i održavanje predviđeno za dan poslije. „Šator po preuzimanju uvijek moramo rastvoriti, pregledati, a ako je bio u kišnim i blatnim uvjetima i kompletno oprati i posušiti.“
Jedan u nabavi košta 4500, onaj najveći i 6000 kuna, a danas u svojoj ponudi imaju opreme u vrijednosti 25000 kuna. Od većih oštećenja štite se ugovorom sklopljenim prilikom isporuke kojim su jasno precizirane obveze unajmljivača.
Koliko su traženi i kolika potreba za ovom uslugom postoji reći će i podatak da su rasprodani mjesecima unaprijed. Zatreba li vam jedan ovakav šator u dvorištu potrebno se najaviti i do dva mjeseca unaprijed, tvrde i dodaju kako u svom kalendaru već imaju zaokružene i rezervirane visoke datume u narednoj 2019. godini.
- PIŠE: Pakrački List
- 1429
Nešto iza 13 sati dobili smo odgovor iz Hrvatskih voda na naš upit postavljen elektronskom poštom prošloga petka za potrebe članka "AKUMULACIJA ŠUMETLICA Započelo krčenje šume i šipražja" kojeg smo danas objavili. Odgovor kojeg potpisuje neimenovani glasnogovornik, kako smo i obećali, objavljujemo u cijelosti.
„Krajem kolovoza ove godine nastavljeni su radovi na građenju nasute brane s pratećim građevinama i bujičnih pregrada uzvodno od pregradnog mjesta (I i II etape po lokacijskoj dozvoli) te pristupne ceste kruni brane akumulacije Šumetlica na vodotoku Sivornica u k.o. Šumetlica) na područje Požeško-slavonske županije u vrijednosti 92.055.874 kuna. Radove izvodi zajednica izvoditelja: Viadukt d.d. iz Zagreba te Brodska Posavina d.d. iz Slavonskog Broda, Lonja Strug d.d. iz Kutine i Vodoprivreda Zagorje d.o.o. iz Klanjeca.
Nadzor nad radovima ugovoren je sa zajednicom ponuditelja Geokon Zagreb d.d. i Institut IGH d.d. iz Zagreba.
Rok za izvedbu radova je 36 mjeseci.“
- PIŠE: Pakrački List
- 2072
Na lokaciji na kojoj je predviđena izgradnja akumulacijskog jezera za potrebe javnog vodovodnog sustava Šumetlice prije nekoliko dana su započeli radovi na krčenju šume i šikare na području u kojem bi trebala biti izgrađena brana i jezero.
Kada smo u utorak 25. rujna posjetili radilište nismo zatekli niti jednog radnika, ali su uz cestu stajala dva bagera i svuda okolo su bili vidljivi panjevi i debla srušenih stabala. Također novost je i obvezna obavijesna ploča s podacima o nazivu objekta, investitoru, izvođačima, broju građevinske dozvole i ostalom što zakon nalaže na gradilištu.
S obzirom da je riječ o investiciji vrijednoj više od 90 milijuna kuna, čija priprema kroz djelomične radove i projektiranje traje već više od 20 godina, s obzirom na medijski bučnog i više puta najavljivanog početka radova na tako velikoj, i za Pakrac i Lipik, značajnoj investiciji, neobično je da su radovi počeli u potpunoj medijskoj tišini.
[caption id="attachment_18720" align="aligncenter" width="900"]
Urušavanje stabala omogućilo je da potok Šumetlice postane vidljiv s ceste[/caption]
Odgovor smo potražili kod investitora, Hrvatskih voda. No, na naš elektronski upit, poslan u Zagreb u petak 21. rujna, odgovor još nismo dobili. Kada (i ako) odgovor dobijemo objavit ćemo ga.
O početku radova nikakvih informacijama nemaju niti u Vodama Lipik, tvrtki koja sada upravlja javnim vodovodnim sustavom Šumetlica, kao niti u pakračkoj gradskoj upravi.
Tišina koja ne čudi
Prema neslužbenim informacijama, što potvrđuje i već opisana ploča izvođač radova je Zajednica ponuditelja Viadukt d.d., Brodska Posavina d.d., Lonja strug d.d. i Vodoprivreda Zagorje d.o.o.
[caption id="attachment_18722" align="aligncenter" width="900"]
Na oglasnoj ploči nepostojeća tvrtka Viadukt i dalje se tretira kao izvođač[/caption]
No, to zasigurno neće biti tako. „U stečaju Viadukta nema uvjeta za nastavak poslovanja“, poručio je u siječnju ove godine stečajni upravitelj Milorad Zajkovski te će tvrtka u likvidaciju što je ozbiljno uzdrmalo spomenutu Zajednicu s obzirom da je Viadukt u njoj jedini imao reference za najzahtjevnije betonske i zemljane radove na brani radi čega sve ovo vrijeme od potpisivanja ugovora lani u veljači radovi nisu započeli.
Prema našim neslužbenim informacijama, preostala tri člana zajednice koji su posao dobili na pravno valjanom natječaju u sklopu javne nabave imaju pravo odraditi ugovorene poslove. Jedan od njih je svoj dio radova započeo krčenjem šume i šikare izrasle unazad dvadesetak godina na prostoru gdje treba biti brana i akumulacija, što je ionako logični početak radova. Naši neslužbeni izvori predviđaju da će Hrvatske vode raspisati novi natječaj za izvođača onih poslova na akumulaciji za koje nemaju stručne reference preostala tri ponuditelja. Kada, odgovor za sada nemamo. Uslijed toliko nepoznanica, i ranijih faza gradnje, ova medijska tišina vezana uz početak radova ne čudi.
Da projekt Šumetlica nije mrtav potvrdio je Davor Vukmirić, zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda, na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Pakrac 19. ožujka najavivši da teškoće izazvane stečajem Viadukta premošćene zakonitim ugovorom s novim izvođačem i tom prilikom je kao izvođača predstavio vlasnika tvrtke „Bagerkop Roberto“ iz Novog Marofa koji na gradilište treba doći do kraja mjeseca.
Te najave, kao i mnoge druge se nisu realizirale, a naše neslužbene informacije sada govore o pripremi novog natječaja što baš i nije ohrabrujuća vijest. Naime, prošli natječaj na kojem je pobijedila ova Zajednica ponuditelja, trajao je sa raznim žalbama od lipnja 2015. do prosinca 2016. godine, a ugovor s izabranim izvođačima je potpisan u veljači 2017. da bi se, bar jedan od njih, pojavio na radilištu tek 20-tak mjeseci kasnije.
Ukleto gradilište
S kojim učinkom, treba tek vidjeti, jer je ovo radilište prema svojoj dvadesetak, a možda i duže, godina dugoj povijesti kao ukleto.
[caption id="attachment_18721" align="aligncenter" width="900"]
Krajem 90-tih izgrađen je temeljni ispust koji je sada nakon porušenih stabala vidljiv[/caption]
Ideja o izgradnji brane koja bi stvorila ogromno akumulacijsko jezero datira iz sredine sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada su obavljena prva ispitivanja tla i mjerenje izdašnosti vode. U osamdesetima se pristupilo izradi prvih planskih dokumenata koje je krajem tog desetljeća rezultirala prvom građevinskom dozvolom. Sve je zaustavio rat, a građevinska mehanizacija i radnici Kamen-Ingrada su krajem devedesetih godina započeli prve betonske radove; izgrađen je temeljni ispust i dvoetažni kanal što je koštalo više od desetak milijuna kuna. Kako je predratna projektna dokumentacija zastarjela, još milijuni kuna su utrošeni na preprojektiranje, nove građevinske dozvole i hrpu drugih suglasnosti i elaborata poput elaborata o utjecaju na okoliš tako da do sada najviše koristi od ovog projekta imaju projektantske kuće.
Zadnje konkretne građevinske aktivnosti na akumulaciji Šumetlica provođene su 2012. i 2013. godine kada je u vrijednosti od 4,8 milijuna kuna izgrađen kolnički most nizvodno od buduće akumulacije, te obilazni djelomično asfaltirani šumski put u dužini od 800 metara koji će služiti kao nadomjestak (obilaznica) za dio sadašnju cestu koju će potopiti akumulacija.
Nakon toga je 2013. godine po prvi put objavljen natječaj za izvođača radova za ovu fazu izgradnje, tada procijenjenu na 103 milijuna kuna, ali je ubrzo poništen što je izazvalo negativne reakcije pakračkih gradskih vlasti nakon čega je otpočela politička borba za povratak ovog projekta u planove investicija Hrvatskih voda. To je postignuto 2015. godine kada je objavljen novi natječaj po kojem imamo još uvijek važeću zajednicu ponuditelja ugovorenu u veljači 2017. godine.
I kada smo svi napokon lani u travnju očekivali Viaduktove bagere, oni su, umjesto u Šumetlicu, otišli najprije u stečaj pa u likvidaciju.
Što će dalje biti? Moramo čekati odgovor iz Hrvatskih voda. Čak ako on i dođe brzo i sve se bude odvijalo po njihovom planu, još godinama nećemo piti vodu iz akumulacije, nego onu koju izravno zahvaćamo iz Šumetlice jer im još uvijek važeći ugovor s izvođačima daje rok za izgradnju od tri godine, a za stvaranje akumulacije iza 40 metara visoke brane trebat će još, ovisno o godišnjim hidrometeorološkim uvjetima, dvije do tri godine.
[caption id="attachment_18723" align="aligncenter" width="900"]
I dalje ćemo s još godinama snabdijevati sa sadašnjeg vodozahvata[/caption]
- PIŠE: Pakrački List
- 1872
Ovogodišnji ciklus energetske obnove koji u Pakracu obuhvaća 19 stambenih zgrada pomalo se privodi kraju. Vidljivo je to na gradskim ulicama gdje je desetak stambenih zgrada završeno. Na zgradama čija je obnova u tijeku, vlasnici stanova imaju pojedinačnih pritužbi na trenutnu kvalitetu izvedenih radova što je u postupku rješavanja. No, prema nama dostupnim informacijama reakcije građana, na vanjski izgled zgrada što prvenstveno podrazumijeva složenost boja, poprilično su pozitivne. Zasluge za to ima Danela Vujanić, dipl. ing. arh., viša stručna savjetnica konzervatorica u pakračkom uredu Konzervatorskog odjela u Požegi.
[caption id="attachment_18709" align="aligncenter" width="900"]
Zgrada u Ulici Alojzija Stepinca 8 (prije i poslije obnove)[/caption]
Na sastanku Komunalca, kao voditelja projekta obnove pakračkih stambenih zgrada s odsjekom za stambeno-komunalne poslove gradske uprave direktor Zdravko Vostri i voditeljica Marija Čar došli su do zaključka da određivanje boja treba prepustiti nekom stručnom, a ne stanarima/vlasnicima jer bi to moglo izazvati previše šarenila. Izbor je pao na Danelu Vujanić, koja se, iako je od ovih 19 zgrada tek tri u zaštićenoj gradskoj jezgri, tog posla prihvatila izvan svog radnog vremena i besplatno. O tome, godinu dana kasnije kaže: "Kada me je Grad Pakrac i Komunalac zamolio da odaberem boje za 19 zgrada u Pakracu koje su dobile energetsku obnovu, dobila sam njihov popis, informacije o izvođačima, isprintala sam kartu grada, označila ih na karti i sve ih fotografirala. I za dvije zgrade u Ul. Andrije Hebranga, koje su dovršene u prošlom ciklusu, boje smo izabrale Marija Čar i ja. Želim da se zna da za sve ovo nisam, niti ću biti plaćena. Ovo radim iz ljubavi prema svom rodnom gradu. Zadatak nije bio nimalo jednostavan ni lak i o svakoj boji sam pomno razmišljala, naručivala sam po nekoliko uzoraka, da bih mogla što bolje odlučiti. Studiozno sam razmišljala o cijelom gradu i svaku zgradu gledam kao dio cjeline, ali njen budući izgled uklapam u budući izgled cijele ulice. Primjerice, dio Ulice Matice hrvatske koji vodi prema dječjem vrtiću, s tamošnje tri zgrade, iz tog razloga htjela sam obojiti veselim različitim bojama koje trebaju odgovarati ambijentu prilaza vrtiću. Negdje sam željela zadržati prvobitnu boju, ali negdje ipak ne, jer mislim da bi zgrada izgledala ljepše s drugim bojama i bolje se uklopila u ambijent. Boje određujem po pravilima struke kako su me to učili na Arhitektonskom fakultetu“, kaže Danela.
U određivanju boja i dizajna imala je pomoć kako proizvođača fasadnih boja koji su surađivali na projektu, tako i izvođača koji su joj izradili uzorke u obliku velikih stiropornih površina ili manjih na kartonu koji su uskoro preplavili njen ured. Što se tiče suradnje sa stanarima, iskustva su različita. Kod nekih zgrada predstavnici stanara su dolazili u njen ured, predložene uzorke nosili na sastanak stanara i o tome raspravljali. U nekim slučajevima su dolazili sa svojim prijedlozima, a neki su samo rekli koje boje baš nikako ne žele. Neki su bili skeptični i bez suradnje. Uglavnom, uz sitnije korekcije svi prijedlozi su u konačnosti prihvaćeni.
[caption id="attachment_18708" align="aligncenter" width="900"]
Zgrada u Ulici Matice hrvatske, ulaz 9 i 11 (prije i poslije obnove)[/caption]
Nema ponavljanja boja i nijansi
Odlučivala se uglavnom za svjetlije nijanse koje su, prema preporuci proizvođača, otpornije na različite vremenske uvjete. Osim na tri identične manje zgrade u Ulici Matici hrvatske, (jedna do druge preko puta tržnice) boje i njihov raspored neće biti ponovljene na niti jednoj zgradi. Isto tako niti jedna zgrada neće imati iste boje, ili bar nijanse i raspored, kao prije obnove. Primjerice, još nedovršena jedna od najstarijih pakračkih stambenih zgrada, u Ulici Matice hrvatske, koju su zbog poznate plave fasade stari Pakračani prozvali „Plavi Radion“, (po prvom hrvatskom deterdžentu proizvedenom 1956. godine, pakovanom u plavoj kutiji) zadržat će osnovnu plavu boju, ali u nešto drugačijim nijansama. Prva od dvije zgrade u Ulici Andrije Hebranga, na lijevoj strani idući prema stadionu, zadržat će izvornu smeđu boju, ali u drugačijoj raspodjeli i s puno svjetlijim i ljepšim tonovima. Biti će izbjegnuta uniformiranost koja je u pogledu boja i njihovoj raspodjeli bila prisutna u ovoj ulici i susjednoj Matici hrvatskoj u izvornom obliku.
Sakriti novogradnju u staroj jezgri
Od 19 zgrada na kojima je radila u ovom ciklusu samo su tri u zaštićenoj urbanističkoj cjelini Pakraca, koje su u nadležnosti Konzervatorskog odjela. To su zgrade na Trgu bana Josipa Jelačića i ulicama Petra Preradovića i Braće Radića. Za njih je odabrala neutralne svijetle boje jer nije željela da se suvremena arhitektura ističe u povijesnoj cjelini, željela je da budu neprimjetne, ističe ova konzervatorica.
[caption id="attachment_18707" align="aligncenter" width="900"]
Zgrada na Trgu bana Josipa Jelačića (prije i poslije obnove)[/caption]
„Grad Lipik je za odabir boja zgrada angažirao jednu arhitektonsku firmu iz Zagreba. Tim arhitektima je bilo puno jednostavnije nego meni. Stanovnici Lipika ih ne poznaju i nitko ih nije zapitkivao koje će boje biti njihova zgrada. Boje su stanari vidjeli tek kada su zgrade obojane i nekome se sviđaju, nekome ne. Možete se raspitati kako je to u drugim gradovima. Koliko ja znam, nigdje i nikada stanari nisu određivali boje višestambenih zgrada. Prvo zato što nisu stručni za to, drugo zato što se vjerojatno nikada ne bi mogli dogovoriti koja im se boja sviđa. Kada me stanari pitaju koje će boje biti njihova zgrada, najradije bi svima odgovorila: „neopisiva“ ili „najljepša u gradu“. Jer, kako objasniti neku nijansu, ako ne vidi uzorak boje? Ova nijansa je nekome narančasta, a nekome roza, a ova nekome smeđkasta, a nekome siva“, kaže Danela.
Inače, već 24 godine, koliko je zaposlena u Konzervatorskom odjelu, u nadležnosti su joj i odabiru boje fasada svih građevina (javnih, sakralnih, poslovnih pa i obiteljskih stambenih) unutar zaštićene pakračke povijesne zone (kao i zone Lipika, Požege i Virovitice), pa investitori imaju obveze prije uređivanja fasade konzultirati je i dobiti odobrenje. No, kaže da će vrlo rado dati besplatno stručno mišljenje i za obiteljske kuće izvan zaštićene zone koje tu obvezu nemaju i tako će se izbjeći mnoge greške. Jer određivanje boja fasade i njihova kombinacija je ipak stručni posao i bez obzira na različitosti ukusa kada su boje u pitanju, osnovna pravila struke ipak treba poštovati.
Danelin cjelokupni odrađen posao pozitivnim je ocijenila i Marija Čar, voditeljica ureda za stambeno-komunalne poslove gradske uprave, ističući da bi ona možda neke boje drugačije koristila, ali to je stvar osobnog ukusa. Ukupan dojam je ocijenila jako dobrim.
