- PIŠE: Darko Baronica
- 1475
Pakračke udruge i ovog vikenda nude program i događanja s puno sporta i zabave.
Događanja počinju već u subotu prijepodne kada će od 10 sati Udruga invalida rada održati u svom prostoru u Cesarčevoj ulici sportske susrete sa srodnim udrugama iz drugih gradova. Istovremeno, oko Planinarskog domu na Omanovcu Streličarski klub „Kuna“ i Hrvatski streličarski savez organiziraju Prvenstvo RH u 3D disciplinama za pet vrsta lukova u muškoj i ženskoj konkurenciji različitih starosnih kategorija.
Od 15,30 u Ploštinama započinje njihova tradicionalna manifestacija „Jesen u našem kraju“. U prvom dijelu je predviđen obilazak izložbenih i prodajnih štandova s degustacijom različitih delicija, dok će u 17,30 sati biti održan kulturno-umjetnički program i na kraju zabava.
Nastupa klapa Cambi
Živo će biti u Hrvatskom domu. Petak i subota su uobičajeno rezervirani za kino predstave. S početkom u 18 sati oba dana će biti prikazan film „Obitelj Addams 2“, a od 20,15 sati triler „Svi Sveci Mafije“ s likovima koje smo imali priliku upoznati u seriji Obitelj Soprano. Najatraktivnije će biti u nedjelju kada je s početkom u 19 sati najavljen nastup klape Cambi. Ulaznice po cijeni od 60 kuna je moguće kupiti na blagajni prije filmskih projekcija u petak i subotu, a rezervacije su moguće na telefon 098 914 92 37. Potrebna je Covid-19 potvrda ili negativan PCR test.
Redovna ligaška natjecanja za naše klubove ovog vikenda započinju već u petak kada će na pakračkoj kuglani utakmicom 3. kola snage odmjeriti međusobno naša dva trećeligaša Sloga Prekopakra i Lipik 1974.
Vraća se ligaški rukomet
Kuglački program na istom mjestu nastavlja se u subotu s početkom u 17 sati kada će Slavonski banovac u sklopu 4. kola 2. HKL dočekati Šećeranu Viro.
Na gradskom stadionu u subotu s početkom u 15,45 sati u sklopu 8. kola Međužupanijske lige Sl. Brod-Požega šestoplasirani Hajduk će dočekati Mladost Sibinj, trenutno 11. ekipa prvenstva. Subotnji i nedjeljni prijepodnevni program na stadionu je rezerviran za mlade selekcije Hajduka.
Sportski program ovog vikenda, kada su u pitanju domaćinske utakmice pakračkih klubova, zaključit će rukometaši „Lipe“ koji u sklopu 2. kola 2. HRL dočekuju Slatinu, jednog od favorita prvenstva. Početak utakmice je zakazan za 19 sati.
Na sportskim priredbama prisustvovanje publike je dozvoljeno uz pridržavanja epidemioloških mjera.
- PIŠE: Darko Baronica
- 1484
Pakračka gradska uprava će se narednih tjedana intenzivno dopisivati s Hrvatskim vodama, ali i još nekim institucijama, proizlazi nakon aktualnog sata sjednice Gradskog vijeća Pakrac održane u utorak. Kako je u postavljanju pitanja gradonačelnici i gradskoj upravi sudjelovalo 11 vijećnika, većina s poslovnikom previđenih dva pitanja, aktualni sat je trajao skoro punih predviđenih 60 minuta.
Temu s Hrvatskim vodama je načela Nada Todorović (SDSS) pitanjem zašto je vodotok Pakre kod mosta u Kusonjama raskopan na sve strane i do kada će to trajati, a Zoran Krejči se interesirao što je s vodozahvatom Šumetlica i koliko njegovu izgradnju ugrožava ponovo aktualizirano pitanje izgradnje akumulacije u Kamenskoj.
Upiti za Hrvatske vode
U odgovoru gradonačelnici Anamariji Blažević za vodotok Pakre je pokušao pomoći i nazočni Marijan Pierobon, direktor Voda Lipik podsjetivši da je riječ o investiciji Hrvatskih voda koja je trebala biti gotova prije godinu dana, ali je došlo do izmjene projekta. Na kraju je ipak zaključeno da će se pisanim putem odgovor potražiti iz Hrvatskih voda. Istima će biti proslijeđen i upit za Šumetlicu mada je gradonačelnica pojasnila da projekti Šumetlica i Kamensko ne smetaju jedan drugom i nisu isključivi već i zato što se radi o dva sliva. Problem je u izvođaču, jer je u zajednici ponuditelja koja je trebala graditi akumulaciji glavni od njih, Viadukt, otišao u stečaj. Kakvi su daljnji planovi pitat će u Hrvatskim vodama.
Na inicijativu dr. Kristine Milek (HDZ) pisat će se Hrvatskim cestama i policiji. Ona je primijetila da vozači na Krndiji voze prebrzo. Smatra da je manjkava prometna signalizacija, a sigurnost pješaka dodatno ugrožava i nesanirani nogostup nakon radova na aglomeraciji. Aglomeracija i promet je bila tema i pitanje Mile Vujića (SDP) koji se interesirao za nastavak sanacije igrališta pokraj srednje škole na što mu je gradonačelnica rekla da će ono u potpunosti biti asfaltirano drugim slojem idući tjedan. Drugo Vujićevo pitanje se odnosilo na autobusnu liniju za Požegu koje nema, a da je to problem složila se i Blažević. U odgovoru joj je pomogao Marijan Malogorski, novi pročelnik za stambeno komunalne poslove koji je došao u gradsku upravu upravo iz sektora prometa. On je istakao da putnika nema dovoljno da bi linija bila rentabilna i bez sufinanciranja gradova nje neće niti biti. Pozvao je mlade ljude da se uključe u rješavanje tog problema otvaranjem taxi službe. Malogorski je odgovorio i na pitanje Tomislava Novinca (HDZ) koje se odnosilo na pojavu smrada iz slivnika na šetnici rekavši da mu je problem poznat, a nadzor nad radovima na aglomeraciji tvrdi da će biti riješen.
Od komunalne problematike Nada Todorović je još spomenula problem neurednost „zelenih otoka“ u Kusonjama s čim se gradonačelnica složila dodavši da „zeleni otoci“ više nigdje zbog neodgovornosti građana nisu zeleni nego problematični pa je time rješavanje njihovog problema kompleksnije. Katarina Lahovsky Kobetić (HDZ) je predložila uređenje pješačke staze od vrtića prema zadnjem ulazu u osnovnu školu na što je Blažević rekla da to nije staza nego zelena površina.
Svoje pravo na drugo pitanje Krejči je iskoristio da ponovi pitanje što je s gradskim vodomatom, a pročelnik Marijan Širac je rekao da je njegovo postavljanje u tijeku, na šetnici kod zgrade Turističke zajednice.
Anita Skalnik (HDZ) se raspitivala o radu nedavno kupljene gradske čistilice upozorivši da je na gradskim ulicama puno korova. Almir Delihodžić, voditelj gradskog komunalnog pogona, je rekao da čistilica radi na šetnici svakog ponedjeljka i petka, a dodatni problem u održavanju gradskih prometnica je velika prisutnost radova.
Gasi se pakrački studij fizioterapije
Karlo Rek (HDZ) je upitao gradonačelnicu da li je točna informacija da se zatvara pakrački studij fizioterapije zagrebačkog Zdravstvenog veleučilišta, što je djelomično točna informacija. Kako je pojasnila gradonačelnica, uzrok je manjak interesa studenata, naročito pakračkih, što je odraz toga i što je malo mladih Pakračana u srednjoškolskom smjeru fizioterapije. Za nastavak rada ne nedostaje volje niti u Gradu niti na Veleučilištu te se razmatra mogućnost uvođenja drugih smjerova koji bi mogli biti privlačniji.
Mihaela Andrijanića (HDZ) je interesiralo što je s nastavkom objave natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu na što mu je Blažević rekla da još nema suglasnosti Ministarstva na prethodni natječaj i čim ona dođe, bit će objavljen novi.
Tamaru Vujanić (SDP) je zanimalo zašto se Grad ne uključi u projekt izgradnje stanova koje bi mogli kupiti mlade obitelji jer postojeći na tržištu nisu dovoljno atraktivni na što je Blažević pozvala da se zainteresirane mlade obitelji za rješavanje tog problema na takav način jave u gradsku upravu kako bi, ako bude dovoljno interesa, mogli takvu inicijativu pokrenuti prema nadležnim državnim tijelima.
- PIŠE: Darko Baronica
- 2604
Prošlo je četiri mjeseca od lokalnih izbora kada je naša županija dobila novu čelnu osobu – županicu Antoniju Jozić. Nakon tih uobičajenih „100 dana“ s njom smo razgovarali pitajući je o stanju u županijskom proračunu, ustanovama, promjenama koje je učinila ili ih namjerava učiniti, projektima, stanju u zdravstvenim ustanovama…
Kakvo je stanje bilo i kakvo je sada u županijskom proračunu?
Županija nema problem s likvidnošću i sve svoje obveze izvršava u roku no to ne znači da nam je financijska situacija sjajna. Županija je nažalost opterećena dugovima koji sežu daleko u prošlost, a koje i sada otplaćujemo. Radi se o dugovima Županijske uprave za ceste i to po dvije osnove. Još četiri godine otplaćivat ćemo kredit s godišnjim anuitetom od oko 5 milijuna kuna i imamo obvezu prema Hrvatskim cestama, opet za dug ŽUC-a, i to u visini od 22 milijuna kuna plus kamate koje premašuju iznos glavnice. Jedno od većih opterećenja trenutno su i potraživanja zdravstvenih djelatnika, nastavnika i djelatnika u sustavu socijalne skrbi za 6 posto povećanja osnovice plaća. Obveze su to koje opterećuju naše ustanove odnosno proračunske korisnike te se ta dugovanja isplaćuju i na temelju tužbi djelatnika, ali i na temelju sporazuma koje su naše ustanove sklopile s njima. Nekako se nadam da će se naći model po kojemu će nadležna ministarstva osigurati sredstva za isto jer to naš proračun, a ni prihodi naših ustanova ne mogu podnijeti. Dakle, u trenutku primopredaje dužnosti krećem iz situacije u kojoj imamo gotovo 100 milijuna kuna obveza samo po ove tri osnove koje sam navela, a ako tome pridodamo i preneseni manjak od 80 milijuna kuna koji je rezultat poslovanja zdravstvenih ustanova, onda možemo zaključiti da situacija nije sjajna. No da ne bude sve tako crno, ono što bih željela naglasiti je da su to sve izazovi s kojima se moramo i možemo nositi. Poznato je da sam u Pleternici svojevremeno imala izvorni proračun od 6,5 milijuna kuna, a ostvarili smo iznimne rezultate. Stoga smatram da imam dovoljno iskustva kako bih neke stvari postavila na svoje mjesto, a između ostalog i dobro upravljala proračunom sa svim ovim gore navedenim izazovima i problemima.
Da li ste što mijenjali u organizaciji županijske uprave?
Promjena će biti
Trenutno ne, no ono što bih željela naglasiti je da je u tijeku analiza učinkovitosti s ciljem uspostave brže i učinkovitije uprave. Smatram da u županiji ima djelatnika koji su izuzetno opterećeni poslom, a istovremeno sigurno ima onih čiji potencijali nisu prepoznati ili dovoljno iskorišteni. Pročelnici su trenutno ostali isti i svi su dobili priliku dokazati se u vremenu koje je ispred nas. Do reorganizacije će sigurno doći, ali tek nakon završene analize. Osobno smatram da je ključno stvoriti takvu upravu koja će brzo i učinkovito odgovarati na zahtjeve koji se pred njih postave, od izdavanja građevinskih dozvola pa do kreiranja i provođenja ključnih županijskih projekata. Ne želim upravu koja administrira, već upravu koja kreira politike, od gospodarskih, zdravstvenih, obrazovnih pa do društvenih. Nadam se da to sadašnji pročelnici prepoznaju i da će se maksimalno angažirati u ostvarenju te vizije.
Da li je bilo u nekim drugim županijskim ustanovama organizacijskih ili kadrovskih promjena i imate li u planu kakve izmjene?
Kao što sam napomenula, u tijeku je analiza učinkovitosti koja će pokazati u kojem smjeru trebamo ići ako govorimo o strukturi organizacije. Poznato je da se ravnatelji ustanova biraju svakih 4 ili 5 godina te smo od lokalnih izbora do danas imali samo izbor ravnatelja Poljoprivredno-prehrambene škole u Požegi te osnovne škole u Kutjevu. U nadležnosti županije je 30 institucija, svaka od njih sa svojim nadležnostima, izazovima i problemima no ono što vjerujem izuzetna suradnja u ostvarenju zajedničkog cilja – stvaranja županije po mjeri čovjeka.
Nedavno ste rekli u Pakracu da se na području županije provode razni projekti iz sredstava EU vrijedni skoro dvije milijarde kuna. Kako ta raspodjela izgleda po jedinicama lokalne samouprave?
Projekti vrijedni skoro dvije milijarde
Teško je sad nabrojati sve projekte koji se provode na području naše županije no možemo izdvojiti one najveće, a tu su svakako tri projekta aglomeracija vrijedna oko stotinu milijuna eura. To su aglomeracija Pakrac-Lipik, Požega i Pleternica koje teritorijalno pokrivaju područje ova četiri grada te općina Velika, Brestovac i Jakšić. Grad Lipik provodi projekt Terme Lipik vrijedan 73 milijuna kuna dok je Pakrac nositelj projekta Svijet graševine vrijedan 65 milijuna kuna, a na kojemu je partner i Grad Pleternica. Odrađeni su i projekti energetskih obnova škola i bolnica, gradili su se inkubatori u Lipiku, Požegi i Pleternici. Požega provodi veliki projekt Požeške bolte vrijedan 41 milijun kuna, a u tijeku je i provedba projekta Regionalni centar kompetencija u Požegi u visini od gotovo 50 milijuna kuna. Ne smijemo zaboraviti i projekte naših poduzetnika, ali i udruga. Neki projekti provode se isključivo na području jedne lokalne samouprave no većina njih vezana je za više partnera u više općina i gradova što je zapravo snaga naše županije – zajednički stvarati povoljno poslovno okruženje za razvoj gospodarstva i podići kvalitetu života naših građana neovisno o granicama lokalnih samouprava.
Što pri tom smatrate najvažnije?
Svaki od ovih projekata je važan i ako pitate naše sugrađane svatko od njih dat će različit odgovor. Onaj čije dijete nema mjesto u vrtiću reći će da mu je to najvažniji projekt, nezaposlena osoba reći će da treba ulagati u razvoj gospodarstva, netko tko živi u mjestu gdje nema kanalizacije odlučit će se za projekt aglomeracije. Činjenica je da našoj Hrvatskoj treba puno toga, od one temeljne infrastrukture pa do projekata koji će u budućnosti nositi razvoj naše županije kao što je projekt Centra umjetne inteligencije u Lipiku ili uspostava medicinskog centra u edukacije, istraživanje i zdravstveni turizam u Pakracu. Ono što je također izuzetno bitno je prometna povezanost naših gradova i tu prvenstveno mislim na prometnu povezanost Pakraca i Lipika te Požege s autocestom.
Požeština je u lipnju u dva navrata stradala od elementarne nepogode, najprije bujica, pa led. Šteta je procijenjena na oko 300 milijuna kuna. Kako i u kojem roku je moguće to sanirati?
Katastrofa teška 300 milijuna
Prirodne nepogode koje su pogodile našu županiju u lipnju, zabilježile su ogromne štete u visini od gotovo 300 milijuna kuna. Štete su se zbrajale u poljoprivredi, na građevinskim objektima, opremi i dr. Ovim putem zahvaljujem se Vladi RH što je šest dana nakon prirodne nepogode donijela odluku kojom se Požeško – slavonskoj županiji odobravaju sredstva od 20 milijuna kuna za sanaciju šteta od prirodnih nepogoda i 20 milijuna kuna za poljoprivredu. Tu su još i odluke koje se odnose na sanaciju zgrada obrazovnih ustanova, riječ je o 5 milijuna kuna, sredstva za sanaciju zgrada Vojarne 123. Brigade HV-a od 5 milijuna kuna i sredstva za Kaznionicu u iznosu od 5 milijuna kuna. Nakon toga je još Ministarstvo kulture odobrilo 4,5 milijuna kuna za sanaciju šteta na kulturnim dobrima. Zaključkom su određena i 3 milijuna kuna za Hrvatske vode kako bi se izradila projektna dokumentacija za retencija na Požeškoj gori. Štete se saniraju, građanima su isplaćena sredstva pomoći, a u tijeku je i javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti za poljoprivrednike te će i to brzo biti isplaćeno. Da nije bilo potpore Vlade uistinu ne znam kako bismo se od ovoga oporavili. To nije bila prirodna nepogoda nego katastrofa.
Ima li nekih značajnih objekata koji su još uvijek izvan funkcije?
Imamo određenih objekata vezanih za obrazovne ustanove kao što su praktikumi i radionice koji nažalost nisu u funkciji no u tijeku su postupci nabava pa ćemo, nadam se, i to uskoro riješiti.
Na cesti Pakrac - Požega su naselja vrlo slabo naseljena stanovnicima. Uslijed toga je i jako loš javni prijevoz pa su zaposlenici, učenici i studenti na putovanje iz jednog u drugi dio županije prisiljeni koristiti osobne automobile? Može li tu županija kako pomoći?
Javni prijevoz problem u cijeloj Hrvatskoj
Problem loše prometne povezanosti odnosno javnog linijskog prijevoza nije problem samo naše županije nego je to tema koja se redovno raspravlja na kolegiju župana. Ministarstvo prometa radi na modelu uspostave javnog linijskog prijevoza s ciljem da taj prijevoz bude dostupan svim sredinama, a ne samo onima na kojima se prijevoznicima „isplati“ voziti. Vjerujem da ću u nekom vremenu ispred nas moći detaljnije reći na koji način će se to realizirati. Činjenica je da je naš linijski prijevoz loš, na nekim dionicama ni ne postoji, a ako želimo zadržati ljude i u ruralnim sredinama moramo im omogućiti i mobilnosti.
Nije puno bolja povezanost javnim prometom Pakraca i Lipika sa Zagrebom. Kako to poboljšati?
Poboljšat će se onda kada se uspostavi kvalitetan javni linijski prijevoz jer smisao javnog linijskog prijevoza nije da imamo linije unutar županije nego da su te linije međusobno povezane i smislene.
Srednja škola Pakrac ima vrlo slab upisni program kada su u pitanju mladi ljudi koji se žele školovati za razna tehnička zanimanja pa stoga više Pakračana i Lipičana, naročito dječaka, srednju školu pohađa u Daruvaru nego u Pakracu. Kao osnivač planira li županija tu nešto promijeniti?
Osobno smatram da škole trebaju kreirati kvalitetne obrazovne programe s posebnim naglaskom da to trebaju biti zanimanja za koja postoji potražnja na tržištu rada i da se ta zanimanja trebaju učiniti atraktivnima za našu djecu. Srednja škola Pakrac upisuje različitu lepezu zanimanja, a u našoj županiji specifična je po tome što jedina ima zanimanje za medicinske sestre i tehničare za kojim postoji izniman interes.
U tijeku je popis stanovništva. Pribojavate li se da će rezultati pokazati vrlo veliki odliv stanovništva županije?
Popis će pokazati razmjere iseljavanja
Mislim da smo svi itekako svjesni situacije u kojoj se nalazi cijela Hrvatska, pa tako i naša županija, a vezana je za iseljavanje stanovništva i manji natalitet. Nažalost, iseljavanje je evidentno u svim našim lokalnim samoupravama, a tek popis stanovništva pokazat će njegove razmjere. Od pribojavanja nemamo ništa, neka nam ovaj popis stanovništva bude polazna točka nakon koje ćemo početi bilježiti pozitivne pomake, a ima ih. Ima mladih obitelji koji se vraćaju iz inozemstva ili drugih dijelova Hrvatske, ima onih i koji se doseljavaju. Na nama svima je da stvaramo pozitivno okruženje, a kad kažem nama svima tu mislim i na državu i na županiju, gradove i općine, ali i na gospodarstvo pa u konačnici i medije koji mogu pripomoći u prezentaciji svih ovih sjajnih projekata koji se rade u našoj županiji.
Nacionalni stožer Civilne zaštite je najavio mogućnost da će dozvoliti županijskom da na svom području u određenoj situaciji ublažuje ili pooštrava nacionalne protuepidemiološke mjere. Kako vi ocjenjujete sadašnje stanje i po pitanju oboljenja i po pitanju procijepljenosti?
Stožer civilne zaštite Požeško – slavonske županije postupati će po odlukama Ravnateljstva civilne zaštite Republike Hrvatske. Situaciju pratimo svakodnevno te ukoliko se ukaže potreba za donošenjem mjera koje bi bile primjenjivije s obzirom na stanje u našoj županiji, svakako ćemo reagirati. Epidemija korona virusom traje sada već godinu i pol dana. Prvo cjepivo stiglo je u našu županiju 27. prosinca 2020. godine. Od tada, gotovo polovica našega odrasloga stanovništva se procijepila, a Požeško-slavonska županija je po postotku iznad državnog prosjeka. Kako nam pristiže sve hladnije vrijeme, jasno je da je rizik od zaraze veći te ovim putem ujedno apeliram na sve žitelje da je i dalje potrebno pridržavati se svih mjera koje su trenutno ili na snazi ili preporučene te da, ukoliko to još nisu učinili, se cijepe prvim dostupnim cjepivom.
S obzirom na značaj zdravstvenih ustanova posljednjih godinu i pol u doba epidemije i otežane uvjete rada, kakvo je stanje u njima na našoj županiji?
Pandemija donijela različite probleme u zdravstvu
Spomenula sam već naše zdravstvene ustanove kroz nekoliko odgovora. Nije lako, pandemija COVID-19 donijela je različite probleme i izazove, od upravljanja, osiguravanja zdravstvene skrbi u ovom izazovnom vremenu, financijskih poteškoća i sl. No županija mora voditi brigu o zdravlju svojih stanovnika kroz zdravstvene institucije, a to su bolnice, dom zdravlja, zavod za hitnu medicinu i zavod za javno zdravstvo. Kada govorimo o zdravstvu, svakako treba spomenuti projekte energetskih obnova bolnica u Pakracu i Požegi, ulaganja u bolnicu Pakrac, a svakako je važno spomenuti i ulaganja u bolnicu Lipik kroz EU projekt Terme Lipik. Županija je sufinancirala i nabavku nekoliko novih vozila za županijski Dom zdravlja i Zavod za hitnu medicinu; neka od tih vozila su i u Pakracu, izgrađena je nova zgrada doma zdravlja u Čaglinu te je u tijeku obnova zgrade doma zdravlja u Požegi i Pleternici. Ono što je važno naglasiti je da vodimo računa o ravnomjernom razvoju zdravstvene zaštite i dostupnosti iste svim stanovnicima županije
Početkom listopada održani su dopunski izbori za predstavnika srpske manjine u Skupštini Županije. Već iz kandidacijskog postupka koji je završio sa samo jednom kandidacijskom listom bio je vidljiv vrlo mali interes. Koliko je to koštalo županijski proračun i kako to komentirate?
Dopunski izbori za predstavnika srpske nacionalne manjine koštali su oko 450.000,00 kuna. To su izuzetno velika sredstva za naš proračun, a u cijelosti ih mora osigurati županija. Demokracija košta.
Što bi još istaknuli za kraj ovog razgovora, a da vas nisam pitao?
Mislim da naša županija ima jednu veliku priliku koja nam se možda skoro neće ukazati. Naši gradovi i općine dokazali su se kao lokalne samouprave koje imaju znanja i vizije iznijeti velike projekte. Dosta toga je spremno, dosta toga se priprema, a na raspolaganju su nam uistinu velika sredstva. Ne vidim razloga zašto ne bismo značajno participirali u tome, a posebice ako znamo koje žrtve je podnijela naša županija u Domovinskom ratu, i ljudske i infrastrukturne.
- PIŠE: Dinko Kliček
- 2073
"Mladi oko nas sve manje su svjesni da među njima žive istinski heroji – hrvatski branitelji. Zato, kako bi dodatno podigli svijest o svemu što su za rata doživjeli i proživjeli, branitelji moraju češće pričati, a ne samo jednom godišnje na komemoracijama. Branili su životom svoj dom i čitavu Hrvatsku, na čemu im nikada nećemo moći dovoljno zahvaliti. Oni trebaju biti uzor po kojem ćemo dalje živjeti i raditi“, poručila je Anamarija Blažević, saborska zastupnica i gradonačelnica Pakraca, a ovom prilikom i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, na komemoraciji održanoj 6. listopada kod kapele sv. Franje Asiškog u Gornjoj Obriježi.
Skup sjećanja održan je povodom 30. obljetnice ratne tragedije, kad je u sukobima sa srbočetničkim neprijateljem u Batinjanima i Gornjoj Obriježi u listopadu poginulo 19 hrvatskih branitelja, 4 civila, a 12 branitelja je ranjeno.
Obraćanju pakračke gradonačelnice, pred stotinjak nazočnih, prethodilo je ono Božidara Lujanca, predsjednika Hrvatskog časničkog zbora Pakrac-Lipik, koji je opisujući najtragičnije listopadske dane na pakračkom ratištu, ondašnje ratne operacije ocijenio kao ključne u obrani Pakraca i zaustavljanja banjalučkog korpusa s ciljem presijecanja Hrvatske.
Sjećanja i danas svježa
Tridesetu obljetnicu stradavanja posebno emotivno doživio je Darko Mercluft, jedini preživjeli hrvatskih branitelj tog tragičnog 6. listopada. Do detalja se prisjetio jezivih trenutaka i opet, trideset godina poslije, potresnim svjedočanstvom ostavio bez riječi sve prisutne na današnjoj komemoraciji.
Izrazivši sućut obiteljima poginulih branitelja, požeško-slavonski dožupan Ferdinand Troha je s govornice poručio da se danas istovremeno miješaju tuga i ponos - zbog braniteljske žrtve i njihove bezuvjetne ljubavi prema hrvatskom narodu i domovini.
Navedenim govornicima prethodilo je prigodno polaganje vijenaca ispred spomen kapelice, a osim članova obitelji poginulih branitelja položili su ih brigadir Stjepan Krešić, izaslanik predsjednika RH te Anamarija Blažević, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora. Zajednički vijenac su položili Ferdinand Troha, izaslanik predsjednika Vlade RH, brigadir Niko Jurilj, izaslanik ministra obrane te Dinko Tandara, izaslanik ministra hrvatskih branitelja. Poginulima su se poklonile i delegacije gradova Pakraca i Lipika, Hrvatskog časničkog zbora te Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Pakrac-Lipik, Robert Hrastić, načelnik PP Pakrac i brojni drugi predstavnici vojnih, policijskih i civilnih udruga te ostali građani. Kao i ranijih godina komemorativnom skupu su nazočili učenici pakračkih i lipičkih osnovnih škola.
U organizaciji Hrvatskog časničkog zbora Pakrac-Lipik i Grada Pakraca, 30. godina obilježavanja stradavanja u Batinjanima i G. Obriježi završena je svetom misom koju je služio požeški biskup msgr. dr. Antun Škvorčević sa svećenicima Pakračkog dekanata. Nakon skupa u G. Obriježi, svi uzvanici su vijence položili i kod cetralnog spomen obilježja poginulim braniteljima u Pakracu.
- PIŠE: Darko Baronica
- 1986
Od sutra (četvrtka) radi kompletne rekonstrukcije za sav automobilski promet se zatvara Ulica Gojka Šuška što vodi od „robne kuće“ do banke, izvijestio je izvođač radova Gorenjska gradbena družba Kranj. Promet će biti zatvoren do 15. listopada, a omogućen tog vikenda (sajam), te ponovo zatvorena do završetka pri čemu se djelomično mijenja regulacija prometa u Bolničkoj ulici, rekao je Marijan Malogorski pročelnik odjela za stambeno komunalne poslove u gradskoj upravi.
Promjena u regulaciji se sastoji u tome što će gornji dio Bolničke ulice, od križanja s Prolazom baruna Trenka i Prilazom na mali most biti privremeno jednosmjerna u suprotnim pravcu od dosadašnjeg, dakle prema banci i Trgu Franje Tuđmana kojim će se još neko vrijeme prometovati i moći izaći kroz Laučanovu ulicu u Ulicu braće Radić. Drugi obilazan pravac je Ulica Matije Gupca preko Malog mosta kroz Bolničku ulicu u smjeru bolnice. Malogorski stoga poziva vozače na oprez i da obrate pažnju na privremenu prometnu signalizaciju za koju je zadužen izvođač.
Rekonstrukcija podrazumijeva u potpunosti izmjenu nosećeg (drenažnog) sloja ispod kolnika i oba pješačka nogostupa te njihovo asfaltiranje u dva sloja. U njenom završnom dijelu će na red doći i sanacija ljetošnjih kopanja po Trgu Franje Tuđmana pa će nekoliko dana i ta prometnica biti zatvorena. Dio radova financiran je iz projekta aglomeracije, a dio troškova snosi gradski proračun.
- PIŠE: Darko Baronica
- 1679
Pakrački vijećnici su zadovoljni radom gradskih tvrtki u korona izazovnoj lanjskoj godini, a od raznih bilančnih i statističkih pokazatelja više ih zanima svakodnevica, može se zaključiti nakon jučerašnje sjednice Gradskog vijeća Pakrac koja se doista može nazvati izvještajnom jer su o svom lanjskom radu izvješća podnosili čelni ljudi LRA Poduzetnički centar Pakrac, Komunalac, Vode Lipik, Dječji vrtić Maslačak, ali i gradonačelnica o svom radu u prvoj polovini ove godine kao i o poslovanju gradske kase, što je uz aktualni sat trajalo nešto manje od tri sata.
U gradskoj kasi sve uobičajeno
Ukupno ostvareni prihodi u prvom polugodištu ove godine u gradskom proračunu su iznosili 18,9 milijuna kuna ili 34,5 posto od planiranog. Rashodi su bili nešto malo veći od 14 milijuna pa je ostvaren manjak od 130.000 kuna, pri čemu nema nepodmirenih obveza, izvijestila je gradonačelnica Anamarija Blažević.
Odgovarajući na primjedbu Zorana Krejčija (SDP) da je na polovini godine ostvareno tek nešto više od trećine planiranih prihoda gradonačelnica je rekla da je to uobičajeno stanje jer se proračun iz puno razloga uvijek bolje puni u drugom dijelu godine.
Poslovanje gradske kase je bila tema i prilikom usvajanja Odluke o kratkoročnom zaduživanju po poslovnom transakcijskom računu kojom je gradonačelnici odobren ulazak u minus na gradskom računu u iznosu od pet milijuna kuna. Ranijih godina je dozvola za minus bila limitirana na dva milijuna kuna, ali nikada nije korištena. Sada je ona dignuta u slučaju potrebe da se premosti eventualna tekuća nelikvidnost do koje bi moglo doći prvenstveno zbog obveze Grada da pojedine projekte predfinancira prije nego što dođe do povlačenja sredstava iz državnih ili EU fondova. Kako je rekla Blažević, u ovom trenutku Grad je u iščekivanju povrata takvih sredstava u iznosu od oko šest milijuna kuna.
Izvješćujući o svom radu u prvoj polovini ove godine, gradonačelnica je na 14 stranica teksta, te nekoliko grafikona izvijestila o raznim svojim aktivnostima i aktivnostima gradske uprave o kojima smo u lokalnim medijima detaljno izvješćivali. Pri tom je naglasila da je „protekla godina, a i prva polovica ove bila izazovna i nepredvidiva. Unatoč tome davali smo sve od sebe da se investicije za dobrobit Grada Pakraca realiziraju, ulagali smo u različita područja te u konačnici i dosegnuli ostvarenje većine zacrtanih ciljeva za ovo izvještajno razdoblje. Predstoji nam novo polugodišnje razdoblje u kojem će se nastaviti radovi na velikim projektima kao Aglomeracija i Svijet graševine, ali i onim manjim koji su više „opipljiviji“ za naše sugrađane kao poticanje poduzetništva, demografske mjere i mjerama za mlade“.
Ovo je bila ujedno i jedina točka koju klub vijećnika SDP-a nije prihvatio nego je bio suzdržan. Obrazlažući takav stav njihova predsjednica Tamara Vujanić je rekla da nema pobrojanih problema kao što je iseljavanje, prometna izoliranost. Smatra da bi potpore za mlade obitelji trebale biti veće, a mjere za stimulaciju liječnika su nedovoljne da bi ih motivirale za dolazak u Pakrac.
Nezadovoljstvo brzinom radova na aglomeraciji
Rasprava po izvješćima komunalnih tvrtki o poslovanju u prošloj godini su se uglavnom svodile na tekuću životnu problematiku. Tako se rasprava o radu Voda Lipik koji je podnio njihov direktor Marijan Pierobon, svela na raspravu o aglomeraciji. Dr. Kristina Milek (HDZ) je nezadovoljna načinom sanacije pojedinih radilišta koje se zna odužiti i po nekoliko mjeseci po završetku radova, što na različite načine otežava život. Zorana Krejčija je interesiralo kome se nezadovoljni građani mogu javiti s prigovorima, a predsjednika Miroslava Ivančića (HDZ) što ako radovi ne budu završeni na vrijeme.
Odgovarajući na takva i slična pitanja/primjedbe M. Pierobon je rekao da je za pritužbe građana pravo mjesto Vode Lipik i za to se mogu koristiti svi raspoloživi načini komuniciranja. Složio se je da su neka radilišta bolja, a neka lošije organizirana jer je riječ o više različitih tvrtki podizvođača i upravo takve primjedbe su predmet tjednih koordinacija pri čemu je odgovor glavnog izvođača GGD Kranj uvijek isti – to su gradilišta. U slučaju kašnjenja radova predviđeni su novčani penali po danu kašnjenja.
Raspravu o aglomeraciji zaključila je Blažević konstatacijom da bi više i bolje trebao raditi nadzor koji je za to plaćen.
Mihaela Andrijanića (HDZ) je interesirala dinamika priključka kućanstava na novi vodovod u obriješkom kraju na što je dobio informaciju da je 50-ak kućanstava podnijelo zahtjev, a 15-ak je priključeno jer za veću dinamiku Vode Lipik nemaju dovoljno ljudi s obzirom da su značajno angažirani u servisnom dijelu praćenja radova na aglomeraciji.
Prema materijalima za sjednicu, Vode Lipik su lani ostvarile 7,54 milijuna kuna prihoda i 7,73 milijuna rashoda čime je ostvaren knjigovodstveni manjak od nepunih 200.000 kuna, što je bolje nego lani kada je on iznosio pola milijuna kuna. Pierobon je to obrazložio velikim sustavom u kojem prodaju premalo vode što im je osnovni prihod. Zamjetno je značajno povećanje potrošnje vode u prošloj godini, kako u domaćinstvima (+22%), tako i u gospodarstvu (+9%) pri čemu su smanjili broj zaposlenika za jednog i sada ih imaju 23.
Neodgovorno ponašanje s otpadom
Gotovo metodički identična rasprava je vođena po izvješću o poslovanju Komunalca u prošloj godini koje je podnio njihov direktor Josip Bišćanin koji je uvodnim kratkim izlaganjem i usmjerio raspravu. On je rekao da u segmentu poslovanja Komunalca koje se sastoji od više djelatnosti (otpad, groblja, stambene zgrade, dimnjačarska služba) je najkompleksnija gospodarenje otpadom spomenuvši i 30 takozvanih „zelenih otoka“ te najavio da će građani do kraja godine u kućanstva dobiti još jedan spremnik, za plastični otpad.
Nezadovoljstvo dinamikom pražnjenja „zelenih otoka“ i stanjem oko njih, kao i oko kontejnera za otpad oko stambenih zgrada izrazila su oba vijećnička kluba, ali su se i složili da je krivica u značajnoj mjeri na samim građanima koji ih koriste na neodgovoran način. Edukacija, počevši od dječjeg vrtića, je jedini način da se stanje popravi, primijetio je Ivančić, a gradonačelnica je istaknula da građani nedovoljno koriste mogućnosti kao što su besplatno odlaganje na reciklažno dvorište ili besplatni odvoz jednom godišnje krupnog otpada.
Baveći se svakodnevicom posve je nezapažen ostao podatak iz vijećničkih materijala da je Komunalac lani ostvario prihod od 13,91 milijun kuna i rashod od 13,90 milijuna, odnosno knjigovodstveni dobit od 11 tisuća kuna, što je prvi put nakon više godina, jer je godinu ranije bio iskazan knjigovodstveni minus od 367 tisuća, a 2018. u iznosu od 244 tisuće kuna, ali i zabrinjavajući podatak da je masa miješanog komunalnog otpada deponiranog na deponiju u 2020. godinu iznosila 1.875 tona dok cilj definiran prema uredbi iznosi 1.230 tona, odnosno da smo od ekološkog cilja dalekih 645 tona.
PCP dobri u provođenju projekta
Govoreći o lanjskom poslovanju Lokalne razvojne agencija Poduzetnički centar Pakrac, njen direktor Vladimir Gazić je istaknuo u prvom redu suradnju s pakračkim poduzetnicima, ponajviše ugostiteljima koje je najviše lani pohodila Covid kriza. Za PCP je lani bila dobra godina po pitanju provedbe projekta (11 EU projekata, od čega je LRA PCP bio prijavitelj na dva), ali i popunjenosti poduzetničkih inkubatora jer u sadašnja četiri objekta te namjene nema praznih prostora koji i dalje nedostaje. Mada PCP nije osnovan s primarnim ciljem ostvarivanja dobiti u poslovanju jer se radi o neprofitnoj potpornoj instituciji, lani je iskazana dobit od 2.262 kune, a u prihodima nešto većim od dva milijuna kuna Grad je sudjelovao u sufinanciranju rada lokalnih medija s 220.000 kuna dok su oni sami prihodovali 137.000. Raspravljajući o izvješću, Krejči je izrazio nezadovoljstvo kadrovskom strukturom sedmero zaposlenika u razvojnom odjelu za koji smatra da ga treba ojačati i usmjeriti ga za rad s poduzetnicima koji bi u grad doveli „bijele kute“. S tim se složila i gradonačelnica rekavši da treba težiti razvoju novih tehnologija i priliku za to vidi u obnavljanju zgrade bivše „Papukove“ uprave, mada je pohvalila razvojni odjel u pružanju podrške u osmišljavanju i provođenju raznih projekata pakračkim udrugama i poduzetnicima.
Vrtiću nedostaje prostora
Za razliku od svojih gospodarskih kolega, izvješće Višnje Klobučar, ravnateljice Dječjeg vrtića „Maslačak“ je prihvaćeno bez neke konkretne rasprave. Izvješćujući o radu u prošloj godini niti Klobučar nije mogla izbjeći pandemijsku temu koja se itekako osjetila i u vrtiću pa su neki programi izvedeni online ili uz brojne prilagodbe. Blažević je pohvalila rad, naročito činjenicu da vrtić skrbi i o djeci poslijepodne što će biti nastavljeno i kada se završi sadašnji projekt financiran europskim sredstvima. Posebno je istaknula da se cijena vrtića, unatoč brojnim poskupljenjima, nije mijenjala godinama i Grad je sada došao na sufinaciranje veće od 75 posto. Ovogodišnji upisi pokazuju da je potreban dodatni prostor i razmišlja se o izgradnji novog objekta u istočnom dijelu grada.
U 2020/21. godini na pet lokacija vrtić je u 12 odgojnih skupina koristilo 229 djece predškolske dobi o čemu je brinulo 35 zaposlenika od kojih 22 odgojiteljice. Sve to je koštalo 4,83 milijuna kuna.
U aktualnom satu koji je ovog puta trajao skoro svih 60 predviđenih minuta ponovo su dominirali svakodnevni problemi, a sudjelovalo je 11 vijećnika o čemu ćemo vas izvijestiti sutra.