Pakracki list 601 1

Danas poslijepodne u prodaji će biti novi 601. broj „Pakračkog lista“ u kojem možete pročitati:

Taksi kao socijalna služba

Novinari su često rame za plakanje drugima. Znaju ljudi da im najčešće ne možemo pomoći, ali vole se pojadati u želji da se piše o problemu koji nije samo njihov pa se možda netko pozabavi time. Tako smo nedavno prisustvovali razgovoru o teškoćama naših starijih sugrađana koji nemaju automobil ili pak nisu vozači, a trebaju liječniku u vrijeme kada su njihovi bliži, ako uopće žive u blizini, na radnom mjestu ili zauzeti nekim drugim neodgodivim poslovima. Problem je naročito izražen ako je riječ o stanovnicima nekoga od okolnih naselja ili pak ako su u pitanju svakodnevne terapije u lipičkoj bolnici. Autobusni prijevoz je prisutan tek u tragovima i rješenje, umjesto stalnog moljakanja nekoga uz osjećaj duga koji većina tih starijih stanovnika ne voli, bi bio taksi. No njega nema, kao što nema na našem području niti podosta drugih registriranih djelatnosti koje učestalo trebaju kada su u pitanju sitni kvarovi ili zamjene na kućnim uređajima i instalacijama.

Naizgled je čudno da se u vrijeme slobodnog poduzetništva potpomognutog svakojakim poticajima i tržišne ekonomije nitko u Pakracu i Lipiku nije odlučio registrirati taksi službu. Posao nije naporan, ulaganja su prihvatljiva, tek automobil koji i onako postoji u većini naših obitelji. U čemu je onda problem?

Samo s površnim izračunom dolazimo do spoznaje da bi obrtnik taksista za normalno funkcioniranje i podmirivanje računa kao što je solidna plaća s porezima i doprinosima, PDV-om, troškovima goriva, koncesije, knjigovodstva, registracije servisa, parafiskalnih davanja trebao ostvariti prometa od najmanje oko 25.000 kuna mjesečno, dakle svaki radni dan prosječno oko tisuću kuna, ne uzimajući u obzir otplatu početnih ulaganja i amortizaciju automobila.  Nismo izračunali koliko je to dnevno kratkih vožnji po Pakracu, Lipiku i okolici, ali zasigurno nije malo jer osim potrebe kod potencijalne klijentele mora postojati i platežna sposobnost što ipak u populaciji naših umirovljenika kao potencijalno najčešće klijentele znatno smanjuje broj korisnika čineći ovaj posao ipak financijski upitnim. Tako i opada početni entuzijazam za pokretanje ovog obrta i taksi usluga u našem kraju iz godine u godinu ostaje nedostupna.

Time ova tržišna kategorija prelazi u socijalnu, a potrebiti umjesto za novčanik hvataju se za molbe rodbini, susjedima, prijateljima. To navodi na drugi način rješavanja ovog problema – udruge koje se bave različitim humanitarnim radom. Naše članstvo u Europskoj uniji takvim udrugama je otvorilo pristup Europskom socijalnom fondu iz kojeg se unazad godinu, dvije doista financiralo svega i svačega čime su se i naše udruge osposobile i za pisanje i za provođenje projekta, pri čemu je nerijetko nekadašnji besplatni rad u udruzi prešao u dobro plaćeni. Za vjerovati je da bi sposobni projekt menadžer bio u stanju dobro objasniti ovu potrebu za takvom socijalnom uslugom i da bi takav projekt prošao na nekom od natječaja. Možda je to put za rješavanje ovog problema naših starijih (nevozača) sugrađana, a možda i proba koja će pokazati nekom potencijalnom poduzetniku da na tom području ima kruha u takvom obrtu. Ovakva besplatna usluga bi bila ipak znatno korisnija od raznih, često istih edukativnih i rekreativnih aktivnosti koje naše udruge provode uz financiranje europskim novcem.   

TEMA BROJA ­- ŽIVOT UMIROVLJENIKA Bez pomoći djece mnogi od njih ne bi mogli živjeti

Umirovljenici danas žive ekonomski lošije nego prije deset godina! Istražujući ovu temu to su nam rekli neki od naših sugovornika, sami umirovljenici, ali i Ruža Vulinović, predsjednica Udruge umirovljenika Pakrac-Lipik. Stoga je zabrinutost umirovljenika u pogledu toga što nosi jesen vrlo velika, kaže predsjednica njihove pakračko-lipičke udruge. Naročito s potrebom uključivanja grijanja.  Piše Darko Baronica

INTERVJU - ZORAN BUĆAN, VODITELJ PROJEKTA AGLOMERACIJE PAKRAC-LIPIK Ne napuštamo gradilišta dok se sve ne završi

Ovih dana dugogodišnji projekt aglomeracije Pakraca i Lipika, vrijedan oko 200 milijuna kuna, privode si kraju. Vidljivo je to i na pakračkim ulicama gdje je  bagera i iskopa sve manje. Kako je protekao tako veliki projekt, hoće li sve biti napravljena u skladu s planiranim i s kakvim dojmovima će otići iz Pakraca pitali smo Zorana Bućana koji unazad nešto manje od godinu dana vodi projekt u ime izvođača, slovenske tvrtke Gorenjska gradbena družba iz Kranja.

REPORTAŽA: DOBRO DVORIŠTE U KURIJI Gdje ste Pakračani? Multipak nisu samo slušaonice…

Ljetna subota na tridesetak Celzijusa, izložba najnovije HI-FI tehnologije, odlično piće, još bolja klopa te cjelodnevni prigodni sadržaj lokalno brendiran kao „Dobro dvorište“, glavne su karakteristike programski najbogatijeg dana 10. Multipaka koji je od 31. svibnja od 4. lipnja održan u Pakracu. Piše Dinko Kliček

 

U ovom broju još pišemo:

 

FAKULTETSKI IZBORI PAKRAČKIH MATURANATA Od japanologije do logopedije

GRADSKO VIJEĆE PAKRAC Proračunsko poslovanje uravnoteženo

KONFERENCIJA O PREVLADAVANJU ENERGETSKE KRIZE Detaljno i stručno o solarnim elektranama

AGLOMERACIJA Rok produžen do rujna

UDRUŽENJE OBRTNIKA PAKRAC-LIPIK Marko Štor novi predsjednik

OKRUGLI STOL O NESTALIMA NA PODRUČJU ŽUPANIJE Godine istraživanja rezultirale pronalaskom posmrtnih ostataka u Kukunjevcu

KORONAVIRUS Statistički male brojke u porastu

VLADIKIN DVOR Svečani prijem i koncert Stewena Browna povodom dodjele nagrade vladiki Jovanu

PAKRAČKO LJETO „Subotnja špica“ oduševila građane

„GLAZBOM POZDRAVLJAMO LJETO“ OGŠ koncertom obilježila prvi dan ljeta

KRUNA KARIJERE PAKRAČKE ULTRAMARATONKE Sendi Štrbac u sastavu reprezentacije za EP u Veroni!

 

Sve to pročitajte u NOVOM BROJU PAKRAČKOG LISTA kojeg možete kupiti već danas na sljedećim lokacijama: MLIN I PEKARE (Hrvatskih velikana, Strossmayerova, Prekopakra), KTC, TO KRNDIJA.

 

 

Spremnici 2

Pakračkim vrtićima, srednjoj te osnovnoj školi proteklih su dana dodijeljeni spremnici za odvojeno sakupljanje otpada. Rezultat je to suradnje Komunalca i Grada Pakraca koji su putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u investiciji vrijednoj 56.720,00 kuna (bez pdv-a), nabavili spremnike te ih razdijelili po navedenim ustanovama. U ukupnom iznosu Fond je participirao s 80 posto sredstava, dok je ostatak namaknuo Grad Pakrac.
Kako su javili iz Komunalca, spremnici prilagođeni dječjoj dobi dodijeljeni su vrtićima koji ih u ranijoj fazi nisu dobili, a to su oni u Badljevini i Donjoj Obriježi, dok su školama uručeni prepoznatljivi unutarnji setovi za odvojeno sakupljanje papira/kartona, plastične i staklene ambalaže. 

Spremnici 1

Spremnici 3

 
 

Terasa

Govoreći o pakračkim slastičarnama, „Zdravljak“ je jedino ime koje je poznato svim građanima i koje drži tu konstantu još i od prije Domovinskog rata. Osim „Zdravljaka“, mnogi će se prisjetiti i „Clippera“ koji je, nešto kraćeg vijeka, također ugošćivao one željne domaćih slastica i pitome atmosfere. Nakon nepunih 20 godina, pakračka gradska šetnica obogaćena je za još jedan objekt čiju terasu malo tko nije zamijetio. Riječ je o novootvorenoj slastičarnici „Mistena“ u vlasništvu Snježane Vujatović koja već ima zasluženu reputaciju u spravljanju ukusnih kolača i vizualno impresivnih torti kroz vlastiti obrt.

Snjezana

Snježana Vujatović

Sin Mislav motivacija za otvaranje slastičarne

Put do otvorenja vlastite slastičarne nije bio nimalo lak pothvat. Prema Snježaninim riječima, dugo planirana ideja krenula je u realizaciju jesenas kada je s vlasnikom prostora dogovorena renovacija. Uz pomoć kćeri Tene, koja je bila glavni akter u uređenju interijera, prostor je zablistao u sasvim novom ruhu. No Snježanina priča ne započinje ovdje, već davno u Krapinskim Toplicama odakle je rodom, a gdje je nakon početnih nedoumica ipak odlučila slijediti majčine stope i postati slastičarka. Majka Katica, osim što je obučila Snježanu te joj pomaže u pripremi slastica, zaslužna je za recepte koji su u suštini osobna interpretacija tradicionalne recepture, temeljena na godinama iskustva. U pripremi slastica im se po završetku srednje škole pridružuje i sin Mislav, koji je pokazao veliki interes i volju za tim poslom. Upravo je Mislav bio glavna motivacija za otvaranje slastičarne, jer je Snježani bila želja osigurati mu posao i budućnost.

Izlog

Posao koji se radi i do 16 sati dnevno

Biti sam svoj šef podrazumijeva mnoge prednosti, kao što je neovisnost i samostalno organiziranje radnog vremena. U Snježaninom slučaju to nikako ne znači uobičajenih 40 sati tjedno, već nevjerojatnih 12 do 16 sati dnevno,7 dana u tjednu, a opseg posla se otvaranjem slastičarne još i razmjerno povećao. Ovdje Snježana skromno priznaje da je posao vrlo zahtjevan te da na tjednoj bazi prosječno naprave oko 10 torti i preko 100 kilograma kolača. Svatko tko se barem jednom ili dva puta odlučio na prigodne slastičarske pothvate, iz navedenog će iskaza zaključiti da ekipa iz Mistene radi izuzetno naporno te da je za uspjeh potrebno uložiti puno truda i predanosti.

Djeca kao glavna ciljana skupina

Na pitanja vezana za budućnost, trenutno je u povojima ideja o posluživanju raznovrsnih dječjih koktela, jer kako saznajemo djeca su glavna ciljana skupina ove slastičarne odnosno obitelji. Također su u razmatranju i nešto zahtjevnije zdrave slastice ili one bez glutena, ali ponuda će se oblikovati kroz vrijeme s obzirom na potražnju.

Glas o novoj slastičarni brzo se proširio kroz Pakrac i okolicu, a tomu svjedoči nerijetko popunjena terasa i gotovo prazna vitrina, čime vlasnica jamči svježinu proizvoda. Sve navedeno možete i sami provjeriti sljedeći put kada budete šetali gradom, a novopečenoj vlasnici želimo puno uspjeha.

Svihtroje

Snježana, zaposlenica Adriana i sin Mislav

policija auto

U Prekopakri u Ulici dr. Ante Starčevića sinoć oko 20 sati, 64-godišnji vozač je pod utjecajem alkohola od 3,34 promila upravljao osobnim automobilom marke „FORD“, daruvarskih registarskih oznaka prešao na suprotnu prometnu traku i lijevim bočnim dijelom udario u parkirani osobni automobil marke „HONDA“, daruvarskih registarskih oznaka u vlasništvu 24-godišnjakinje nakon čega je nastavio s kretanjem te je na kolnom ulazu udario u zadnji lijevi dio parkiranog osobnog automobila marke „MERCEDES“, daruvarskih registarskih oznaka u vlasništvu 39-godišnjakinje. Nakon prometne nesreće udaljio se, a da nije ostavio podatke o sebi kao ni vozilu kojim je upravljao. Nakon toga, nastavio je kretanje i vozilom prešao na suprotnu prometnu traku i sletio s ceste na kolni ulaz te prednjim lijevim dijelom udario u betonski most i zadnji dio parkiranog osobnog automobila marke „OPEL“, daruvarskih registarskih oznaka u vlasništvu 46-godišnjakinje.

U prometnoj nesreći 64-godišnjak je lakše ozlijeđen, a prilikom postupanja je vrijeđao i omalovažavao policijske službenike. Protiv 64-godišnjaka slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, piše u priopćenju PU požeško-slavonske županije.

korona naslovna Medium

U Požeško-slavonskoj županiji jučer je bilo aktivno 14 zaraza koronavirusom. To je broj  najviše dnevno aktivnih u lipnju i pokazatelj da se epidemija, kao i u ostatku Hrvatske, pomalo vraća. O tome govori i podatak da je upravo toga dana bilo najviše pozitivnih na testiranju, 11 od 50. U svim ostalim lipanjskim danima je bilo pozitivno od nula do svega nekoliko uslijed čega se i broj dnevno aktivnih oboljelih kretao između šest i deset. Ono što je dobro, već danima nitko nije hospitaliziran.

Usporedbe radi lani 23. lipnja u Požeško-slavonskoj županiji je bilo aktivno samo pet slučajeva zaraze koronavirusom. Na posljednjem testiranju bilo je obrađeno 7 uzoraka, od kojih niti jedan nije bio pozitivan tako da je u tom tjednu lanjskog lipnja od 491 testiranih tek troje bilo pozitivnih.

ZPP

„Zajedničko planiranje proračuna“ novi je projekt kojeg Grad Pakrac kao jedan od tri izabrana pilot grada, uz Rab i Pulu, provodi u suradnji s Udrugom gradova čiji je cilj unaprijediti postojeći proces zajedničkog planiranja proračuna (participativnog budžetiranja) i na direktan način uključiti građane u postupak pripreme prijedloga proračuna.

Stoga će za sve zainteresirane građane biti organizirana prva javna tribina koja će biti održana 5. srpnja s početkom u 18 sati u gradskoj vijećnici kurije Janković na kojoj će Dario Runtić i Mario Žuliček, predstavnici Udruge gradova, prezentirati na koji način mogu predlagati projekte uređenja ili opremanja naselja za financiranje iz proračuna.

S obzirom na to da građani mogu predložiti veći broj projekata koji bi mogli prekoračiti financijski okvir od 500.000 kuna koji je Grad odredio za ovu namjenu, na drugoj tribini koja će biti održana najvjerojatnije u rujnu, građanima će se prezentirati predloženi projekti i provest će se glasanje kako bi se izabrali oni njima najvažniji. O drugom terminu održavanja tribine građani će biti na vrijeme obaviješteni.

Iz Grada Pakraca pozivaju građane da se odazovu tribini gdje mogu saznati kako predložiti projekte i direktno se uključiti u postupak pripreme proračuna.