- PIŠE: Silvia Feltrin
- 1704
5. Zimski vatrogasni kup u organizaciji Vatrogasne zajednice Pakrac – Lipik ove je nedjelje u lipičkoj školskoj dvorani okupio znatan broj vatrogasaca iz devet gravitirajućih društava. Raspoređeni u 23 ekipe, demonstrirali su usvojeno znanje i vještinu na vježbi sastavljanja usisnog voda, a najviše spretnosti kod mladeži pokazali su predstavnici DVD-a Pakrac. Kod seniorskih muških A ekipa najuspješniji su bili vatrogasci iz DVD-a Gaj ispred Donje Obriježi i Velikog Banovca, dok je kod muških B ekipa (iznad 30 godina) slavio DVD Donja Obrijež ispred Lipika i Pakraca. Kod žena u kategoriji mladeži najbolje su bile predstavnice DVD-a Antunovac, a u seniorskoj konkurenciji pobijedile su članice DVD-a Gaj.
Podsjetimo, Zimski dvoranski kup je jedino dvoransko natjecanje ovakve vrste u županiji, a svake se godine u zimskom periodu i u pauzi od operativnih djelovanja naizmjenično održava u pakračkoj i lipičkoj dvorani.
Prije natjecanja postrojene su vatrogasce prigodnim riječima pozdravili: tajnik Vatrogasne zajednice područja Pakrac-Lipik Zlatko Zerdin, ispred domaćina DVD-a Lipik njihov predsjednik Mario Šimunović, potpredsjednik VZPPL Darko Musulin i županijski vatrogasni zapovjednik Marko Ašenbrener koji je zahvalio vatrogasnim društvima što se i u ovo vrijeme smanjenih vatrogasnih aktivnosti okupljaju i prezentiraju svoj rad te tako promiču važnost vatrogastva.
Kup je svečano otvorio gradonačelnik Lipika Vinko Kasana koji je tom prilikom čestitao vodstvu Vatrogasne zajednice na organizaciji Zimskog kupa koji služi kao svojevrsna provjera znanja i sposobnosti vatrogasaca u ovom zimskom periodu. „Ovakve vježbe pokazuju visok stupanj zainteresiranosti i spremnosti naših vatrogasaca i na to sam osobito ponosan. Vatrogasci su jedna od najorganiziranijih djelatnosti u naša dva grada, koja sudjeluje kako u organizaciji manifestacija, tako i u svakodnevnom životu“, rekao je gradonačelnik Kasana te poželio svima puno uspjeha na natjecanju i u daljnjem radu.
KATEGORIJA: SENIORI – A (MUŠKI)
1. Gaj
2. Donja Obrijež
3. Veliki Banovac
4. Prekopakra 2
5. Pakrac
6. Prekopakra 1
7. Poljana
8. Brekinska
KATEGORIJA: SENIORI – B (MUŠKI)
1. Donja Obrijež
2. Lipik
3. Pakrac
4. Antunovac
5. Poljana
KATEGORIJA: SENIORI – A (ŽENE)
1. Gaj
2. Antunovac
3. Donja Obrijež
4. Poljana
5. Pakrac
KATEGORIJA: MLADEŽ - MUŠKI
1. Pakrac
2. Gaj
3. Prekopakra 1
4. Prekopakra 2
KATEGORIJA: MLADEŽ - ŽENE
1. Antunovac
- PIŠE: Pakrački List
- 1425
piše: STart VOX
Bećarac, taj najprepoznatljiviji simbol Slavonije, identitetski kod Šokica i Šokaca svoje je mjesto zauvijek pronašao u Pleternici, na jedinstvenom Trgu bećarca u Interpretacijskom centru Muzej bećarca. Svečanosti otvorenja po mnogo čemu posebnog interaktivnog prostora zajedništva Slavonije, Baranje i Srijema, ukupne vrijednosti 5,5 milijuna eura, koji će Pleternicu staviti na turističku kartu Hrvatske, uz prvu ženu Grada, Mariju Šarić i županicu Požeško slavonske županije, Antoniju Jozić, nazočili su i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković s brojnim ministrima.
Želeći sa svima podijeliti ljepotu i bogatstvo tradicijske baštine i vlastiti dio Slavonije staviti na turističku kartu Hrvatske pa i ostatka Europe u Pleternici je, na, u svijetu jedinstvenom Trgu bećarca, otvoren Interpretacijski centar Muzej bećarca. Smješten u jednoj od rijetkih zgrada u Hrvatskoj namjenski projektiranih za potrebe muzejskog postava, na ukupnoj površini od oko 1400 četvornih metara, projekt vrijedan 5,5 milijuna eura, svima koji navrate, ponudit će, kroz stalnu izložbu i niz zanimljivih interaktivnih sadržaja, priliku da se upoznaju s najprepoznatljivijim simbolom Slavonije, tim identitetskim kodom Šokaca i Šokica čiju je vrijednost prepoznao i UNESCO, proglasivši ga autentičnom zaštićenom nematerijalnom kulturnom baštinom.
Uz, s pravom ponosne, prvu ženu Grada Pleternice, gradonačelnicu Mariju Šarić i županicu Požeško slavonske županije, Antoniju Jozić, svečanosti otvorenja hrama slavonskog života koji interpretira i dokumentira baštinski fenomen bećarca, nazočio je i presjednik Vlade RH Andrej Plenković s brojnim ministrima. Dočekujući širom otvorenog slavonskog srca drage goste i prijatelje, gradonačelnica Pleternice tom je prigodom posjetitelje pozdravila "u gradu koji ruši predrasude malih gradova u ruralnim sredinama i pomoću europskih fondova mijenja vizure, sadržaje i navike." "Zajedništvom, napornim radom i nesebičnim davanjem za dobro, tim Pleternica odlučno korača, projekt po projekt. Kada kažu da Europa donosi izazove, mi odgovorimo tako da od Europe uzmemo ono najbolje.Kada kažu da dolazi ubrzani razvoj, nametnute vrijednosti i neke nove navike, mi odgovorimo kako je naš izbor ići naprijed ali u okvirima kako to naši sugrađani žele. Kada radimo velike stvari kao što je naš Muzej bećarca okupimo stručnjake raznih područja, baštinike koji baštinu žive, izvučemo iz ormara naših baka najvrjednije blago i pomoću europskih sredstava stavimo ga u funkciju turizma i cijele zajednice. Ključna riječ je zajedništvo kojim stvaramo neraskidive odnose te time osiguravamo održivost naših projekata, jer nije bit graditi zgrade, bit je graditi i opremati prostore u kojim će boraviti ljudi, ljudi koji će stvarati uspomene i čuvajući baštinu za buduće naraštaje sačuvati identitet. Ovdje, u Muzeju bećarca išli smo i korak više – opremili smo prostor u kojem svakodnevno živi cijela jedna ponosna regija,” rekla je gradonačelnica uz zahvalu svima koji su potporom, savjetom, idejom i na bilo koji način u zadnjih deset godina sudjelovali u priči o Pleternici i gradu bećarca. “Jer, ovaj veliki projekt za naš mali grad živi je dokaz kako se zajedništvom zaista mogu pomicati planine. Ovaj prostor je zajedništvo Slavonije, Baranje i Srijema, on prezentira ono najbolje od nas, baštini naše pretke i obvezuje naše nasljednike,” zaključila je Šarić.
Zadovoljstvo projektom od kojeg Pleternica, s pravom, puno očekuje, nije skrivala ni županica Jozić. "Ponosna sam na ljude oko sebe, na sve vas s kojima imam čast surađivati i raditi, sve koji ste predano, odgovorno i odvažno slagali mozaik ovog velikog projekta kao i svih drugih brojnih projekata diljem naše županije ostvarujući okruženje rasta i razvoja, unatoč svim globalnim izazovima. Činjenica je da smo u fazi strateškog planiranja razvoja Pleternice željeli pronaći nišu preko koje bi se pozicionirali na turističkoj karti Hrvatske. Vjerujem da je s bećarcem to postignuto i da to može biti okidač daljnjeg turističkog razvoja i Požeško-slavonske županije i cijele Slavonije. Budimo ponosni na ostvareno jer bećarac je Slavonija, a Slavonija je bećarac,” rekla je županica. Prigodnim riječima, pozdravljen prepoznatljivim dvostihom od dva deseterca, okupljenima se obratio i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković koji je Muzej bećarca i otvorio. “Drago mi je da je ovaj projekt, identitetski, bio uvršten u jednu veliku zajedničku političku, dogovorenu aktivnost koja se zove Projekt Slavonija, Baranja i Srijem. Taj projekt je od 2016 stavio u fokus, u prioritet hrvatske vlade i svih resora da zajednički pomognemo dignuti Slavoniju, učiniti ono što možda nije učinjeno u godinama prije – pokazati koliko nam je važno da se Slavonija razvija, da se u nju ulaže, da se ovdje kreiraju radna mjesta, da naši mladi ostaju ovdje na svojoj zemlji.Posebno mi je drago što je, 12 godina od kada je bećarac uvršten na listu nematerijalne baštine UNESCO-a , kroz različite faze i prekogranične suradnje, a sada i ovog projekta koji je širi od Pleternice, došlo do razine da otvaramo ovaj Interpretacijski centar Muzej bećarca. Bećarci su za sve nas veliko veselje, velika ugoda, istinski šarm i kreativnost, ono što krasi i naše ljude ovdje u Slavoniji. Poruka je da ćemo nastaviti ulagati u Slavoniju, ne samo u infrastrukturne projekte, u zaštitu okoliša, u energetiku, poljoprivredu i poduzetništvo već i ovakve niše kulturnog i tradicijskog karaktera i svega onoga što nas čini Hrvatima,” naglasio je Plenković.
Hram slavonskog života i identiteta otvoren je simboličnim podizanjem zastave i “Odom radosti” odsviranom na tamburama, uz poziv svima da navrate i otkriju ljepotu i posebnost napjeva koji Slavonce prati kroz sve životne situacije.
- PIŠE: Darko Baronica
- 3231
Ove godine napunit će se 40 godina kako se Pakračanin Goran Grafina, sada s adresom u Prekopakri, bavi golubarstvom. Intenzivno se uz oca Zdravka s golubovima počeo družiti s 13 godina, još 1983. godine. Već dvije godine kasnije počeo je ići na natjecanja i ta ljubav neprekidno traje još i danas kada u Prekopakri uz obiteljsku kuću ima golubarnik u kojem prosječno godišnje boravi oko 250 golubova, isključivo listonoša u starosti od pola godine do dvadesetak koliko je maksimalno životni vijek golubova.
Uzgajanje golubova nije nešto što laicima izgleda komplicirano i uzbudljivo. No i kraći razgovor s Goranom za potrebe ovog teksta otkriva o kojoj se ljubavi, strasti i znanju radi koju pronalazimo kod svakog zagriženog hobiste bez obzira o vrsti hobija. Dojam je da bi Goran mogao satima pričati o izgledu, hranjenju, zdravstvenoj skrbi, selektiranju, razmnožavanju, treniranju, natjecanjima i još koje čemu kada su u pitanju njegovi ljubimci.
Cilj uvijek kvaliteta
Cilj je uvijek isti – postići što bolju kvalitetu, naročito u segmentu u kojima su golubovi listonoše specijalisti, a to je orijentacija u prostoru i letenje. Radi toga se oslanja na potomke iz vlastitog jata gdje mlade golubove dobiva pažljivim odabirom i sparivanjem njihovih roditelja pri čemu se radi osvježavanja krvi kupuju golubovi iz drugih jata. Kupovina novih golubova se obavlja uglavnom putem aukcija na kojima se i sam pojavljuje povremeno i kao prodavač što je neminovnost s obzirom da cijena pojedinog goluba na aukciji, ovisno o kvaliteti, može doseći i po nekoliko tisuća eura.
Ovakve cijene ne čude kada se zna da golub pojede i do kilogram hrane mjesečno koju golubari mogu kupiti gotovu, mogu je djelomično spremati sami što je ipak jeftinija varijanta. Goran koristi oba ova načina, a za spravljanje hrane koristi razne mješavine kukuruza, pšenice, ječma, zobi, riže, suncokreta, graška, pržene soje... Golubovi se zimi hrane jednom dnevno, a u ostatku godine dvaput uz obveznu prisutnost svježe vode s multivitaminima. Tu je i potreba terapija protiv parazita i bolesti što je Goranu manji problem s obzirom da je i sam doktor veterine, a da je znanost prisutna i u uzgoju golubova ukazuje i činjenica da pojedini uzgajivači u rasplodu koriste i DNA testove genetskog koda.
Bez natjecanja uzgoj ne bi imao smisla
Pored toga u uzgoju golubova listonoša prisutni su i troškovi natjecanja bez kojih uzgoj ove vrste ne bi imao smisla, kaže Goran, jer bi se gubilo njegovo osnovno svojstvo – orijentacija u letu.
S natjecanjem se počinje u starosti od tri mjeseca i u prvoj godini se leti na zračnoj udaljenosti od stotinu do 500 kilometara. Konkretno to znači da Goran svoje golubove natjecatelje mora u suradnji s kolegama golubarima odvesti u posebno opremljenom vozilu na mjesto starta, primjerice Martin na Muri što je sto kilometara zračne linije od njegovog golubinjaka. Golubovi se prije svakog natjecanja posebno digitalno označuju te se elektroničkom opremom registrira vrijeme njegovog povratka u golubinjak i na taj način, bez mogućnosti prevare, se utvrđuje poredak izražen prosječnom brzinom leta metara u minuti. Za mlade golubove udaljenost narednih letova se povećava, a Goran je do sada sudjelovao u najdužim utrkama zračne udaljenosti 1100 kilometara (start u Rostocku), ali i 800 kilometara iz Berlina za što najboljim letačima treba nešto više od 12 sati leta. Pobjednici dobivaju pehare, medalje i diplome, a oni najbolji, poput pravih sportaša i poziv u nacionalnu reprezentaciju za sudjelovanje na natjecanjima od kojih je najveća olimpijada. Goranovi golubovi u reprezentacije Hrvatske su već u više navrata bili dio nacionalne selekcije pa i na najvećim olimpijskim natjecanjima.
Goran od svibnja do rujna sa svojim golubovima godišnje odradi 13 ili 14 natjecateljskih letova starijih golubova te pet s mladima. U tim tisućama kilometara letenja mnogi golubovi stradaju bilo od prirodnih neprijatelja kao što su velike ptice grabežljivice, žalosno, ali i ljudskog faktora, nevremena poput oluje, žica dalekovoda i sličnog. Neki se usput zadrže pa se vrate tek nakon nekoliko tjedana ili čak mjeseci, a faktor motivacije njihovog povratka kući je stvar treninga, odnosno stvaranje njihove povezanosti sa životnim partnerom jer su golubovi monogamisti, odnosno privrženost mladima, kaže Goran. Stoga je moguće da se u jednoj natjecateljskoj sezoni broj golubova istog golubinjaka čak i prepolovi radi čega je stalno potreba za njegovim zanavljanjem svježim jedinkama.
Goran je dugo bio član Sportskog kluba uzgajivača golubova listonoša „Letač“ Lipik o od 2019. godine zajedno s nekolicinom drugih golubara iz okolnih gradova je osnivač Udruge uzgajivača golubova „Krila Slavonije“.
Mada je on svoju cjeloživotnu ljubav prema golubovima naslijedio od svog oca, po svemu sudeći neće nasljednike imati u sinovima Mateju i Alenu koji više preferiraju nogometnu loptu. I Goran je u mladim danima volio loptu. No ipak je prevladala ljubav prema golubovima i neprekidno traje već 40 godina.
- PIŠE: Pakrački List
- 1510
Hrvatski zavod za zapošljavanje, PU Požega uz podršku HGK – Županijske komore Požega i LRA Poduzetničkog centra Pakrac d.o.o. organizira prezentaciju mjera Aktivne politike zapošljavanja koja će biti održana 22. veljače u 11 sati u konferencijskoj sali LRA Poduzetnički centar Pakrac, Zona male privrede 5.
Tom prilikom bit će održana prezentacija mjera aktivne politike zapošljavanja u 2023. godini s naglaskom na potpore za zapošljavanje i pripravništvo – zeleno/digitalno.
Cijeli tekst poziva je u privitku, a zainteresirani se prijaviti mogu do 21. veljače putem linka:
https://www.hgk.hr/forms/aktivne-politike-zaposljavanja-2023-pakrac
- PIŠE: Darko Baronica
- 1767
Od početka ovog tjedna Komunalac prazni naše kante i kontejnere za smeće s novim vozilom vrijednim 1,32 milijuna kuna bez PDV-a. To je samo dio ulaganja koja su posljednjih mjeseci prisutna u modernizaciju opreme za što je potrošeno bezmalo 2,1 milijuna kuna bez PDV-a, što vlastitih sredstava, što sredstava osiguranih kroz natječaje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pa je zahvaljujući tome na red došla i oprema starija do 10-tak godina, ili ona za koju u Komunalcu nikada nije bilo novaca.
Financijski je najvrednija nabavka novog specijalnog jednokomornog vozilu (kamiona) marke Iveco s potrebnim namjenskim nadogradnjama neophodnim za odvoz komunalnog otpada. Ona je vrlo značajna jer predstavlja početak zamjene voznog parka za prikupljanje odvoza u kojem se nalaze tri kamiona u starosti između 12 i 17 godina. Jedan od njih će biti prodan, a nadamo se da će dobivena sredstva poslužiti kao dio investicije za nabavku novog, kaže Josip Bišćanin, direktor Komunalca.
Novi kamion je opremom znatno moderniji od postojećih, pruža daleko veću sigurnost u prometu, ali i radu osoblja, na više načina digitalno registrira svaku radnju, a kapacitetom od 16 kubika ili 6,5 tona prikupljene mase odjednom je dovoljan za rad tijekom jedne smjene.
Sredstva za kupovinu kamiona Komunalac je osigurao iz vlastitih izvora, konkretno dio su novca koje je Komunalac lani dobio za prodaju svog stopostotnog vlasništva nad tvrtkom kćeri Pakrac-Plin. Taj novac u vrijednosti 3 milijuna kuna bio je baza i u drugim postupcima modernizacije opreme koju je Komunalac počeo provoditi lani, a završio prošlog ili ovog mjeseca radi čega su sve vrijednosti izražene u kunama.
Sami proizvode električnu energiju za svoje potrebe
Druga značajna investicija, ocjenjuje Bišćanin, je postavljanje fotonaponske elektrane snage 50 kW za proizvodnju električne energije. Fotonaponske ćelije vrijedne oko 360.000 kuna bez PDV-a, postavljene na dijelu krova ekonomskih zgrada u dvorištu Komunalac osigurat će dovoljno električne energije za svu godišnju potrošnju Komunalca u sjedištu tvrtke, a bit će i viškova koji će otkupljivati HEP što je prošlog mjeseca, kada je elektrana puštena u rad, regulirano ugovorom s njima. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je osigurao 80 posto vrijednosti ove investicije, a sam Komunalac 20-tak posto.
Oko 200.000 kuna vlastitih sredstva Komunalac je nedavno investirao za mali komunalni traktor s različitim priključcima koji će omogućiti prijevoz materijala i alata na razna radilišta prilikom košenja te omogućiti rad i mobilnost drugih priključaka poput malčera, sjeckalice i slično.
Rješenje za zbrinjavanje komposta
Po već naznačenom modelu, Fond 80 i vlastita sredstva 20 posto, Komunalac je nabavio i stroj za usitnjavanje drvene mase vrijedan oko 37.000 kuna (bez PDV) koji bi trebao riješiti problem drvene mase odbačene i pristigle na deponij Crkvište na Krndiji. Ovaj uređaj će imati dodatni značaj kada bude isporučen narednih dana takozvani press kontejner, vrijedan oko 180 tisuća kuna bez PDV-a, kapaciteta deset kubika koji će služiti za prikupljanje i prešanje biootpada iz onih domaćinstava i stanova koja ga ne zbrinjavaju sami putem ranije podijeljenih kompostera ili slično. Prikupljena pa sprešana masa bi se s Crkvišta, gdje će se kontejner nalaziti, odvozila jednom tjedno u potencijalno bio-plinsko postrojenje ili u veće kompostane jer za pokretanje vlastite nemamo dovoljne količine po pitanju isplativosti.
Spas za popravke instalacija u domaćinstvima
Uz do sada navedeno iz vlastitih sredstava kupljeni su razni moderni alati i oprema koju do sada Komunalac nije posjedovao u vrijednosti od 107.000 kuna kao što je stroj za odštopavanje cjevovoda, kamera za snimanje dimovoda, stroj za tlačno ispiranje cjevovoda, korpa za bager. Ova oprema omogućiti će Komunalcu da građanima pruže dodatne usluge na rješavanju problema i poboljšanju funkcija njihovih kućnih instalacija. Za građane to je bitno jer će većinu problema u tim cjevovodima Komunalac moći rješavati znatno brže i bez raznih kopanja u zidovima ili podovima koji je nerijetko zahtijevao sadašnji način bez upotrebe ovih modernih alata. S tim će u ponudi krenuti uskoro o čemu će obavijestiti građane.
Uz sva ova ulaganja, a zahvaljujući i pomoći Fonda, u Komunalcu nisu potrošili sva tri milijuna kuna dobivenih prodajom vlasničkih udjela Pakrac-Plina. U tijeku je daljnja izrada plana ulaganju u proširivanje i modernizaciju opreme s ciljem da se zaposlenicima osigura lakši i kvalitetniji rad, a građanima kvalitetnija i raznovrsnija usluga te ukupno smanjenje troškova. Prije realizacije plana, njega treba odobriti Nadzorni odbor.
- PIŠE: Iva Širac
- 1462
Grad Pakrac je u siječnju krenuo s realizacijom prijedloga malih komunalnih akcija dostavljenih na drugoj javnoj tribini održanoj u listopadu prošle godine u sklopu pilot projekta „Zajedničko planiranje proračuna“ kojega provodi Grad Pakrac u suradnji s Udrugom gradova. Riječ je o projektu koji je predstavljen lani u srpnju i osmišljen s ciljem direktnog uključivanja građana u sami postupak pripreme prijedloga gradskog proračuna. Za realizaciju projekta Grad Pakrac je osigurao 500 tisuća kuna (66.361,40 eura) koji će biti, a određena sredstva već jesu, utrošeni na potrebe iz obuhvata malih komunalnih akcija. Prihvaćene prijedloge predložili su i o njima odlučivali sami građani.
Prvi od realiziranih prijedloga mještana Donje Obriježi bila je nabavka kamina (peći) za njihov vatrogasni dom u iznosu od 589,23 eura, a polovinom veljače sanirano je i dječje igralište uz donjoobriješku područnu školu gdje je pribavljen novi koš za otpatke, sanirane su dvije klupe, igračke na opruzi, klackalice i penjalice za što je utrošeno 1878,01 eura.
Jedna od komunalnih akcija koje su predložili sugrađani je bila i postavljanje uspornika kod Osnovne škole u Pakracu čime je uvelike povećana sigurnost prometa u tom dijelu te smanjena brzina kretanja vozila koja je predstavljala opasnost za sve sudionike u prometu, posebno najmlađe. Uz to, tijekom veljače na prijedlog sugrađana nabavljena su i dva kontejnera za otpatke predviđena za dva mjesna groblja u Branešcima u iznosu od 675 eura.
Na prošlogodišnjoj listopadskoj tribini dostavljeno je 18 prijedloga građana od kojih je 11 prihvaćeno u potpunosti, 5 je prijedloga odbijeno, a 2 su prijedloga djelomično prihvaćena iz razloga što je unutar podnesenog prijedloga bilo navedeno više od jednog projekta od kojih su neki odobreni, a drugi nisu.
Kako nam je rekao Marijan Malogorski, pročelnik Odjela za graditeljstvo i komunalne djelatnosti Grada Pakraca, tijekom godine nastavit će se s provođenjem ostalih prihvatljivih prijedloga, a u narednom razdoblju nastavlja se i projekt zajedničkog planiranja proračuna koji će Grad Pakrac javno objaviti te će ponovno biti moguće dostavljanje prijedloga građana za narednu 2024. proračunsku godinu elektroničkim putem i putem obrazaca.