- PIŠE: Iva Širac
- 1619
Uslijed povećanja cijene energenata mnogi hrvatski gradovi s početkom vrtićke godine odlučili su se na povećanje cijena vrtića, no u Pakracu još uvijek roditelji plaćaju jedinstvenu cijenu vrtića u iznosu od 600 kuna, potvrdila nam je Višnja Klobučar, ravnateljica Dječjeg vrtića „Maslačak“.
Odlukom Grada Pakraca i dalje na snazi ostaju olakšice za istovremeni boravak više djece iz iste obitelji u vrtiću, socijalno ugrožene obitelji te olakšice temeljem sporazuma Grada Pakraca i vrtića iz gradskog Programa demografskih i pronatalitetnih mjera te Programa poticanja zapošljavanja liječnika i njihova ostanka u radnom odnosu u pakračkim zdravstvenim ustanovama.
„To je odlična vijest za roditelje, no svjesni smo poskupljenja života općenito i teško je predvidjeti unaprijed što će se događati u dužem razdoblju. Na nama je provoditi odluke koje su donesene u skladu sa zakonom, a o eventualnim promjenama odlučivat će naš osnivač“, istaknula je ravnateljica Klobučar.
Prema njenom izvješću na predzadnjoj sjednici Gradskog vijeća Pakrac održane u rujnu, lani je kroz vrtić prošlo oko 280 djece koji su koristili šest objekata i 14 odgojnih skupina u prijepodnevnom i poslijepodnevnom radu, a o njima je skrbilo 48 zaposlenika. Za sve to je bilo potrebno 5,7 milijuna kuna koji su osigurani iz gradskog proračuna (4,3 milijuna), participacije roditelja (1,2 milijuna) te oko 200.000 ostalih prihoda.
Ekonomska cijena bi trebala predstavljati punu cijenu koštanja usluge vrtića na način da je poslovanje svakog pojedinog vrtića samoodrživo upravo iz cijene koštanja. No, to u stvarnosti nije tako upravo zbog raznih interesa pa i određenog straha od reakcije javnosti, prvenstveno roditelja koji dio te cijene i plaćaju. Svaka jedinica lokalne samouprave sufinancira ekonomsku cijenu vrtića, neki u većem, a neki u manjem omjeru, a sve u okviru mogućnosti svojih proračuna.
Ekonomska cijena pakračkog vrtića po djetetu iznosi 2011 kuna, a roditelji od toga plaćaju 600 kuna, pri čemu oni s benefitom i manje. Ostale troškove snosi Grad Pakrac koji iznose oko 72 posto ekonomske cijene. Gradonačelnica Anamarija Blažević potvrdila nam je da će cijena vrtića ostati ista kao i do sada. „Ukoliko dođe do nepredviđenih okolnosti, zadnje će biti povećanje cijene za roditelje. Smatram da prije povećanja cijene usluge trebamo razmotriti sve ostale mogućnosti“, istaknula je gradonačelnica.
- PIŠE: Iva Širac
- 1923
Isticanjem transparenata na glavnom pakračkom gradskom trgu na kojima su kronološki navedena mjesta i činovi ubojstava 13 žena ove godine u Hrvatskoj članice Centra za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“ uključile su se u javnu akciju „Ni jedna žrtva više, ni jedna žena manje“ koju su danas u još 11 gradova u Hrvatskoj provodile organizacije Ženske mreže Hrvatske, a kojom se pridružuju globalnoj kampanji za uvođenje Međunarodnog dana protiv femicida.
Na ovogodišnjoj akciji želi se podsjetiti da je Hrvatska u samom vrhu među tri najgore zemlje u Europskoj uniji po broju femicida, a razlog rasta broja ubojstava žena je, kako ocjenjuje Ženska mreža, u nedostatku strateškog pristupa toj temi i nepostojanja učinkovitih i sustavnih mjera prevencije nasilja.
„Nemamo nacionalnu politiku za ravnopravnost spolova već sedam godina, a to što smo osnovali šest skloništa koja se projektno financiraju u županijama u kojima ih nije bilo, ne znači da će se nasilje smanjiti,“ rekla je Mirjana Bilopavlović, koordinatorica udruge“Delfin“.
Istaknula je kako je ovo jedna od kampanji u koju se uključila udruga „Delfin“ ističući kako je upravo misija udruge sprečavanje bilo kakvog nasilja i diskriminacije i poštivanju ljudskih prava. Stoga kao udruga također bilježe porast korisnica u odnosu na prošlu godinu odnosno porast broja kaznenih djela najčešće nasilja u obitelji, prijetnji ili nedopuštenog snimanja i korištenja podataka u slučajevima u kojima su članice udruge kao podrška pratile korisnice na sudovima u postupcima. U svim tim slučajevima djeca su kolateralne žrtve, dodaje Bilopavlović.
- PIŠE: Darko Baronica
- 2339
Potpisivanjem Ugovora o dodjeli financijske pomoći mladim obiteljima radi rješavanja vlastitog stambenog pitanja danas je u gradskoj vijećnici završena ovogodišnja aktivnost na provođenju ove mjere Grada Pakraca. Na Javni poziv koji je bio otvoren od 15. travnja do 31. listopada pristiglo je 29 zahtjeva. Od toga 13 zahtjeva se odnosilo na Mjeru 2, kupovinu stambenog objekta, od kojih je usvojeno 12 zahtjeva u ukupnom iznosu od 180 tisuća kuna te 16 zahtjeva za Mjeru 4 koja podrazumijeva sufinanciranje rekonstrukciju stambenog objekta. Od 16 takvih zahtjeva odobreno je 14 u ukupnom iznosu od 122 tisuće kuna tako da će iz gradskog proračuna u ovoj godini ukupno za tu namjenu biti isplaćeno 302 tisuće kuna.
To je treća godina kako Grad na ovaj način pomaže mladim obiteljima pri čemu je 2020. odnosno 2021. godine temeljom 87 zahtjeva isplaćeno ukupno nešto više od milijun kuna, naglasila je prilikom potpisivanja ugovora s korisnicima gradonačelnica Anamarija Blažević pri čemu je interesantno da se kroz ove tri godine nitko nije natjecao za mjeru kupovine građevinskog zemljišta, a tek pet obitelji za gradnju nove kuće.
Ona je podsjetila na neke druge gradske mjere kao što je potpora obiteljima s troje djece, stipendiranje studenata, potpore liječnicima, ali i na činjenicu da Grad sufinancira 72 posto realne cijene dječjeg vrtića iz čega je jasno da je naglasak na mladima. Ona je najavila da će Grad nastaviti s praksom da se dio prikupljenih poreznih davanja kroz ovakve i slične mjere vrate građanima i dogodine te pozvale sve, a naročito građane s iskustvom korištenja mjera, da se jave u gradsku upravu s prijedlogom njihovog poboljšanja jer je uvijek cilj njihovo unaprjeđenje. Također je pozvala današnje korisnike da razmisle i uključe se u mjere namijenjene poticanju poduzetništva.
- PIŠE: Dinko Kliček
- 3216
„Ma baš mi je ovdje super! Ne bih ovaj raj mijenjala nizašto na svijetu. Iako sam po struci frizerka i volim taj posao koji sam u Zagrebu radila godinama, pronašla sam zadovoljstvo u poljoprivredi, stočarstvu, svježem zraku i čistoj prirodi. Onaj tko je odrastao u Zagrebu, znao bi o čemu govorim…“, rekla nam je Lidija Šimić - rođena Zagrepčanka, a danas naša Pakračanka ili točnije mještanka Gornjih Grahovljana - prilikom razgovora na temu zašto je prije sedam godina napustila Zagreb i s obitelji pronašla novo životno utočište u selu udaljenom dvadesetak kilometara od Pakraca.
Slučajno ili ne, majka joj Nevenka Kranjčević, žena iz našeg kraja koja je živjela u Kusonjama, no kako tvrdi Lidija, ona je davno otišla u Zagreb i to nema baš nikakve veze s njihovim odabirom Pakraca kao nove životne destinacije.
„Zagreb smo napustili najviše iz praktičnih razloga, jer su nas morili klasični zagrebački problemi. Nismo imali „tete čuvalice“ za djecu, a ja sam radila većinom druge smjene. Suprug Ivan je u to vrijeme imao građevinsku firmu i vremenom je pronašao zanimljivo imanje u Grahovljanima i odlučili smo se za selidbu“.
Obitelj Šimić čine Lidija i suprug Ivan, kćerka Dora te sinovi Matija, Marin i Marko. Dora je udana u Prekopakru u kuću Tepeš i kroz godine je učinila Lidiju trostrukom bakom malenih unučica Lane i Ene te najmlađeg unuka Roka.
Iako danas ne radi nigdje, ne znači da Lidija nije zaposlena. Imanje traži cjelodnevnu predanost, a obitelj Šimić danas brine o kravama, svinjama, ovcama, purama, kokošima… „Nema čega nema, realno malo nam je 24 sata. U obitelji smo podijelili zaduženja pa primjerice suprug i stariji sinovi Matija i Marin najviše potegnu oko stoke i težih fizičkih radova, a najmlađi Marko je pokretač i sudionik svih radnih akcija. On i ja brinemo o purama, kokošima. Imamo i plastenik u kojem uspijeva i paradajz „kilaš“ , a za tu vrstu posla je zaduženo naše najstarije dijete - kćer Dora“, upoznaje nas Lidija s obiteljskim raspodjelama poslova.
Pakračani koji čitaju ovu priču zacijelo će povezati prezime Šimić s rukometom, jer su u lokalnom drugoligašu donedavno igrali Lidijini sinovi, već spomenuti Matija i Marin. Kažemo donedavno jer je Marin, vođen sportskim motivima, otišao u srednju školu u Kutinu i napustio klub, dok je Matija i dalje nositelj igre drugoligaša iz Pakraca Rukometnog kluba LiPa. Sad su to već odrasli momci sposobni brinuti o sebi, no valjalo ih je do toga dovesti.
„Nije uvijek bilo jednostavno. Kako su Grahovljani daleko, vozili smo djecu na treninge i čekali jedni drugi da bi izbjegli silna navažanja. Znala sam „ubijati“ vrijeme pa se „utrpati“ kolegicama na kavu, ili obići kćer i unučad u Prekopakri, ali nije bio problem, niti nam je to bilo teško jer smo htjeli da dečki izrastu u savjesne osobe i budu redoviti spram svojih obveza. U silnim čekanjima, ponekad bih jednostavno uzela knjigu i čitala…“
Pročitala 219 knjiga u godinu dana
Upravo je knjiga ono što Lidija obožava, ali je i ono po čemu je prvi puta i javno predstavljena pakračkoj javnosti putem lokalnih medija. Odmalena doslovno guta knjige i ta strast ne jenjava. Članica je Gradske knjižnice Pakrac pa iako statistiku o pročitanim knjigama osobno ne vodi, to radi netko drugi. Zahvaljujući preciznoj evidenciji pakračke Knjižnice proglašena je najčitateljem 2019. godine s ukupno 216 pročitanih knjiga.
„Kad, gospođo draga?“, upitali smo je te godine prilikom primanja nagrade.
„Nitko ne može reći da nema vremena za čitanje jer ovo je aktivnost koju možeš uvijek ubaciti u raspored i koja je definitivno bolja od cjelodnevnog buljenja u ekran. Uglavnom su to lagana štiva, beletristika i slično. U knjižnici mi pri odabiru knjiga najviše pomognu njihove djelatnice Hanja i Sanja, kojima sam valjda dobra mušterija, jer me dobro poznaju i prihvaćam gotovo sve njihove sugestije. Obitelj ne trpi zbog čitanja, imanje još manje! Najviše čitam uvečer i prije spavanja, to je vrijeme za knjigu i tu rijetko kada „omanem“, objašnjava i kaže da joj je dovoljno pet, šest sati sna kao i to da ne prati suvremene trendove tipa digitalnih knjiga, niti posjeduje popularni Kindle, jer tvrdi – „nema ljepšeg osjećaja nego kad knjigu otvoriš, a ona zamiriši…“.
Na kraju je uz smijeh poentirala: „Ne gledam televizijske sapunice, pa se nađe vremena“,
Doista, uzevši sve u obzir, nije daleko od istine tvrdnja da joj je 24 sata dana ponekad i premalo. Ali, to nije sve…
Na ovaj razgovor Lidija je donijela adventski aranžman, vlastitih ruku djelo. Time je, zapravo, samo odškrinula vrata i predstavila hobi i ponajveću okupaciju posljednjih godina – izradu ukrasa vlastitom tehnikom te restauraciju pojedinih predmeta svih vrsta.
Inspiraciju pronalazi u mašti, a stari i oronule predmete dobavlja s Jakuševca. „Vi muški tamo gledate automobile, ja prvo vidim ćupove, stare okvire, drvene oronule kutije... Kad nešto snimim, u glavi već imam gotovo rješenje što s time činiti“, govori pokazujući mnoštvo fotografija snimljenih mobitelom koje prikazuju razne okvire za fotografije ukrašene čipkom, ornamentom ili starom zavjesom, zidne satove majstorski ukomponirane s daškom prošlosti, kutije za odlaganje sitnica tzv. steampunk kutije, ali i restaurirane veće komade namještaja od stolica, komoda i slično.
Pliva i u restauratorskim vodama
Kaže da je obradi i uređivanju otkrila posve slučajno, pa je prionula edukacijama, a kroz praktične sate u kućnoj radinosti razvila je vještinu toliko da je s manje zahtjevnih salvetica i farbuckanja zakoračila i u ozbiljno restauriranje namještaja po narudžbi. Sve to još uvijek spada u domenu hobija, a reklama o vrijednim rukama žene iz Gornjih Grahovljana još uvijek putuje sporo, ali sigurno – usmenom predajom zadovoljnih kupaca.
„Sve više vremena provodim u restauraciji, premda sada u ovo predbožićno vrijeme izrađujem i prigodne ukrase poput ovog adventskog vjenčića. Sve naručeno vozim za Zagreb gdje mi prijateljica ima trgovinu i tamo povremeno provodimo sajamsku prodaju. Ja sam samo druga ruka u ovom poslu i zasad mi je to samo zadovoljstvo“, otkriva Lidija i kaže da je gotovo cijeli dom u Grahovljanima uredila po vlastitoj ideji i stilu.
Kvaliteta njezinih ideja provedenih od zamisli do realizacije dobio je potvrdu upravo u Zagrebu na sajmu kad su jednom prilikom naišli gosti iz Saudijske Arabije i u mahu pokupovali sve Lidijine izložene radove, a radilo se o ukrašenim vrčevima crno-srebrne kombinacije koja im se očito opasno svidjela. Taj dan se pamti..
Kad bi Arapi navraćali barem nekoliko puta godišnje bila bi to pjesma i ne bi bilo dileme u kojem smjeru razvijati posao, no i ovako Lidija odiše pozitivom, a ako vam se svidjelo ili vam zatreba neka od njenih vještina o kojima ste upravo čitali slobodno je potražite na adresi u Gornjim Grahovljanima. Imanje Šimićevih lako ćete pronaći…
- PIŠE: Pakrački List
- 1330
Građani će 8. prosinca (četvrtak) u 17.30 sati imati priliku biti turisti u svom gradu gdje će moći saznati dosad nepoznate znamenitosti, legende, anegdote koje će prezentirati Vladimir Štibrić, jedan od najboljih turističkih vodiča u Hrvatskoj.
Turistički obilazak započet će na Trgu bana J. Jelačića kod velikog adventskog vijenca, a završiti u Hotelu Pakrac gdje će se moći okrijepiti toplim čajem i kolačima.
- PIŠE: Iva Širac
- 3167
Caffe bar „Moneta“ danas je službeno započeo s radom u prostoru Hotela Pakrac. Osvježenim interijerom i ugostiteljskom ponudom, uz mogućnost prenoćišta te korištenja sale za razne prigode, završen je dio osposobljavanja sadržaja hotela. Zadnji dio obuhvaća uređenje i otvorenje restoranskog dijela koji je u tijeku.
Na današnjem skromnom i simboličnom otvorenju podršku u radu je dala i gradonačelnica Anamarija Blažević sa suradnicima.
Radno vrijeme caffe bara „Moneta“ je svaki dan od 6 do 22 sata.
