- PIŠE: Pakrački List
- 1519
S 1. listopada u 200 četvornih metara prostranom i uređenom prostoru Poduzetničkog inkubatora 2 u Pakracu s radom je krenulo malo tekstilno poduzeće koje svoju budućnost vidi u proizvodnji svih vrsta promotivnih materijala tekstilne kategorije, a radit će uslugu proizvodnje šivanja te obrade i dorade rinfuznih ili već iskrojenih materijala.
Tvrtka Linteo (lat. tkanina) je filijala ili tvrtka kćer one zagrebačke - Umbra design - što se dvadesetak godina bavi proizvodnim promotivnim programima za važnije hrvatske klijente (A1 Hrvatska, Hrvatski telekom, sarajevski BH telekom, splitsku Ultru…).. Osim direktora Srećka Žulja, u novootvorenoj pakračkoj filijali svoju će plaću ispočetka zarađivati pet žena s višegodišnjim krojačkim iskustvom. O čemu se zapravo radi…?
[caption id="attachment_18998" align="aligncenter" width="900"]
Srećko Žulj, direktor Linteo d.o.o. Pakrac[/caption]
Obim proizvodnje zagrebačke tvrtke prerastao je njihove kapacitete pa su rješenje za krojačke i usluge šivanja potražili u Pakracu znajući za tradiciju pakračke tekstilne škole, ali i tekstilne tvornice „Moderna“ koja je zatvorena krajem devedesetih godina, a posljedično je bez posla ostalo više stotina žena s kvalitetnim krojačkim iskustvom. I nisu se prevarili, jer se na oglas postavljen na ploči pakračkog Zavoda za zapošljavanje odmah javilo dvadesetak žena, no proizvodni kapaciteti s početnih šest strojeva u ovom trenutku zahtijevaju njih pet. Trenutno pet, jer…
Uskoro nova zapošljavanja
„Već kroz mjesec dana iz Kine dolaze novi strojevi kojih će u pogonu u konačnosti biti dvadeset. Kako budu pristizali tijekom 2019. godine, tim ćemo tempom zapošljavati novih 10 do 15 žena kojima bismo pokrili jedan kompletan proces proizvodnje“, najavljuje Žulj te kaže kako će u idealnom scenariju u sljedećih nekoliko godina to značiti oko 30 zaposlenih i dvosmjenski rad.
Osim novih profesionalnih krojačkih strojeva od kojih je svaki specijaliziran za jedan segment unutar proizvodnje, u pogon će dopremiti i jumbo krojački stol te samoregulirajuću peglu na paru što će dodatno proširiti proizvodne mogućnosti.
Ono što se naglašava kao prednost ovakvih poduzeća je mali proizvodni prag gdje g. Žulj vidi priliku da kroz relativno male naklade, od primjerice dvadesetak pojedinih artikala pa sve do onih većih od nekoliko tisuća, može pokriti dobar dio tržišta. Prvi posao u Pakracu su poklon deke koje krojački dorađuje u 2000 primjeraka za jednu poznatu banku. Prilikom dolaska u pogonu su nas dočekale balirane čupave tkanine koje djelatnice finiširaju u malene poklon smotuljke.
Plaća dobra, nema norme
Kolika je plaća jedne krojačice? Osjetno viša od minimalca, kaže nam direktor i objašnjava da uz zagarantiranu plaću isplaćuju i putne troškove. „Današnji minimalac nije dostojan malog čovjeka“. Osim toga, ne radi se na normu jer ne želi radnika pod pritiskom. Tada je, tvrdi, efikasnost osjetno smanjena, što se odražava na kvalitetu konačnog proizvoda koji mora biti izvrstan.
„Kod nas žene, barem za sada, dolaze na posao nasmijane i dobro raspoložene, a takve i odlaze s posla. Nisam šef koji će vladati diktaturom, želim korektan dvosmjeran odnos jer smatram da je zdrava atmosfera u firmi preduvjet i temelj svega.“ Prekovremenog rada, naročito neplaćenog - nema. „Kad se i dogodi potreba, dogovorimo ranije da ljudi mogu isplanirati, a i to se financijski tretira drugačije nego redovan rad“, objašnjava.
Nakon svibanjskog odlaska s lipičkog „Studenca“ gdje je godinama radio, g. Žulj je odlučio iskoristiti poticajne mjere Zavoda za zapošljavanje od 55 tisuća kuna pri samozapošljavanju te onu Grada Pakraca u vidu subvencioniranog zakupa poslovnog prostora u Inkubatoru te već u lipnju počeo planirati kako realizirati ovu prilično sigurnu poslovnu varijantu koja je zaživjela ovih dana. Zašto sigurnu?
Zagrebačka tvrtka prebukirana poslom u Zagrebu, za Pakračanima solidnu plaću, nije mogla naći radnike, a niti kooperante. Uspjela je u Pakracu. Posla ima dovoljno, a ograničavajući faktor tek je strojna podrška koja, pročitali ste, stiže. Kad se firma opremi posla će u Pakrac dolaziti onoliko koliko ga mogu odraditi - punim kapacitetom i bez praznog hoda. Plasman robe je zagarantiran preko zagrebačke matične tvrtke. Dakle, sve izgleda idealno posloženo i uigrano i iz ove perspektive doista nema razloga da ovaj poslovni projekt ne zaživi i da u njemu kruh pronađe spomenutih tridesetak zaposlenica.
[caption id="attachment_19001" align="aligncenter" width="900"]
Dio asortimana[/caption]
- PIŠE: Pakrački List
- 836
Četvrta ovogodišnja akcija dobrovoljnog davanja krvi u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Pakrac bit će održana u ponedjeljak 15. listopada.
Svi zainteresirani za darivanje krvi to će moći učiniti na dvije uobičajene lokacije; u Pakracu u prostorijama Crvenog križa, na adresi Ulica braće Radića 13, od 8 do 11 sati, a u Lipiku u prostorijama „Studenca“ od 12 do 15 sati.
Na prethodnoj akciji u srpnju prikupljena je 91 doza što je nešto manje od uobičajenog prosjeka.
GD CK Pakrac trenutno ima oko 270 aktivnih darivatelja na području Pakraca i Lipika, a prosječno ih oko po akciji krv daje oko 120.
- PIŠE: Pakrački List
- 825
Još devet dana (do 17. listopada) traje rok za prijave izlagača na 10. sajam „Slavonski banovac“ koji će biti održan 20. listopada. Do sada je prijavljeno 42 izlagača što Gabriela Sabo Seleši, voditeljica ureda Turističke zajednice grada Pakraca koja zaprima prijave, ocjenjuje vrlo dobrim jer se izlagači prijavljuju obično posljednja dva dana. Da će ponuda na sajmu biti dobra ukazuje podatak da među do sada prijavljenim ima, osim domaćih i dosadašnjih, izlagača i iz Zagreba, Osijeka, Vukovara, Bjelovarsko-bilogorske županije, a izlagat će najčešće rukotvorine i prehrambene proizvode. Lani je bilo 104 izložena štanda.
Da će sajam biti dobro posjećen Gabriela Sabo Seleši ilustrira podatkom o najavama organiziranih skupnih posjeta. Do sada su takav dolazak najavile skupina udruge žena iz Valpova koja će na sajam doći organizirano autobusom, kao udruga „Best“ iz Zagreba te jedan autobus iz Varaždina. Prema njenim saznanjima od 83 registrirana turistička kreveta (Hotel, Pl. dom Omanovac, Hrvatski dom, apartmani Ariana) u vikendu održavanja sajma u svakom od njih ima svega nekoliko slobodnih mjesta.
Dobroj posjećenosti vjerojatno će doprinijeti i turistički vlak koji će za Pakrac sa zagrebačkog kolodvora toga dana poći u 10.45 sati uz povratak iz Pakraca s polaskom u 22,16 sati, a cijena povratne karte je promotivna od svega 10 kuna.
- PIŠE: Pakrački List
- 841
Treći ovogodišnji pakrački buvljak bit će održan ove subote, 13. listopada, na Gradskoj tržnici Pakrac gdje će Pakračani od 10 do 13 sati moći tržiti, kupiti ili prodati, rabljenu robu i stvari koje im nisu neophodne.
I ovaj put građani će moći izložiti ili kupiti dječju odjeću, obuću ili igračke koje se još mogu upotrijebiti. Za prodavače je štand besplatan.
Prvi pakrački buvljak održan je 26. svibnja, zatim 7. srpnja ove godine, a inicijativa za organizaciju „buvljaka“ potekla je od „skupina mama“, kako same sebe predstavljaju, koje je podržao i Grad Pakrac.
- PIŠE: Pakrački List
- 831
Povodom Dana neovisnosti i u sjećanje na sve poginule branitelje izaslanstvo Grada Pakraca predvođeni gradonačelnicom Anamarijom Blažević, predstavnici braniteljskih udruga našeg područja te pakrački vijećnici danas su položili vijence i zapalili svijeće na Rimokatoličkom groblju u Pakracu kod spomen obilježja za poginule branitelje u Domovinskom ratu.
Odali su počast, zapalili svijeće i položili vijence i prvom hrvatskom predsjedniku na Trgu dr. Franje Tuđmana u Pakracu te kod biste dr. Ivana Šretera.
Tom prigodom gradonačelnica Anamarija Blažević istaknula je kako je ovo simbolično okupljanje kada odajemo počast zahvala svim braniteljima koji su uspostavili i očuvali suverenu i slobodnu Republiku Hrvatsku te čestitala svim Pakračanima Dan neovisnosti, jedan od najvažnijih datuma novije hrvatske povijesti.
U sklopu obilježavanja večeras u 18 sati bit će služena sveta misa u pakračkoj župnoj crkvi za sve poginule hrvatske branitelje.
Dan neovisnosti obilježava se u sjećanje na 8. listopada 1991. godine, dan kada je Hrvatski sabor jednoglasno donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Sabor je pritom utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije.
- PIŠE: Pakrački List
- 859
U povodu 76-godišnjice tragičnih događaja u Španovici iz vremena Drugog svjetskog rata (6. listopad 1942.godine) kada su partizani spalili selo, a stanovništvo pobili ili trajno protjerali, danas je Zavičajna zajednice Španovčana na mjestu spomenika održala uobičajeni komemorativni skup čiji početak je bio prijepodnevna misa u pakračkoj župnoj crkvi.
U povodu toga Boris Pleša, predsjednik Zajednice podsjetio je da su španovačke žrtve do 1993. godine bile prisutne samo u sjećanjima njihovih potomaka. Od tada, a naročito nakon podizanja spomenika 1999. godine za svih 398 španovačkih žrtva iz 2. svjetskog rata i poraćja, Zajednica i Španovačni se svake godine na ovaj dan sjećaju tog zločina koje su počinile partizanske jedinice nad Španovčanima i tako će bez obzira na sve teškoće ostati sve dok bude živih španovačkih potomaka. Pleša je naglasio još dvije činjenice: imovina oteta 1942-45. godine, osim nekolicine poljoprivrednih i šumskih parcela, nikada nije fizički vraćena Španovčanima kao i to da od podizanja spomenika na ovo mjesto pijeteta nikada službeno nije došao niti jedan državni dužnosnik.
Osim Španovčana komemorativnom skupu je i ove godine prisustvovala veća skupina iz Hrvatskog žrtvoslovnog društva na čemu im je Pleša zahvalio. U ime njih rizničar Društva Đuro Knezički je istaknuo da kad oni obilaze stratišta, za njih je to dan Svih Svetih i tako se ponašaju odajući počast žrtvama.
U ime Grada Pakraca zahvalio im je i dogradonačelnik Marijan Širac koji je povezao ovu komemoraciju s jučerašnjom ističući da Hrvat nikada nije bio agresor. Zahvalio je svima koji se sjećaju tih hrvatskih žrtava i obilaze ovakva mjesta i skupove pijeteta.
Za kraj je pročitana pjesma Španovčanke Zdenke Akelić simboličnog naziva „Zbogom Španovico moja“.
Prije polaganja vijenaca na središnji spomenik Zajednica je položila vijenac i spomen obilježju na ulazu u groblje u zajedničku raku u koju je pokopano oko 75 Španovčana ubijenih u napadu na selo od 142 koliko ih je tom prilikom ubijeno.
