Vlada RH krajem srpnja usvojila je „Program za financiranje projekata lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina“ koji podrazumijeva područja na kojima živi više od 5 posto stanovnika pripadnika nacionalnih manjina. U okviru njega, preko Ministarstva regionalnog razvoja, Pakrac je dobio sredstva za uređenje komunalne infrastrukture, konkretno ulaganje u Branešce u asflatiranju jedne ceste.
Gradonačelnica Anamarija Blažević, njen zamjenik iz redova srpske nacionalne manjine Nikola Ivanović i stručne službe gradske uprave su početkom srpnja obišli u nekoliko dana sva sela istočnog dijela Grada Pakraca. Što se nakon toga dogodilo i provode li se određene aktivnosti na tom području, pitali smo Nikolu Ivanovića, koji je pored dogradonačelničke dužnosti i predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Pakraca.
„Program se provodi kroz Ministarstvo regionalnog razvoja, Ministarstvo poljoprivrede sredstvima namijenjenim OPG-ovima i Ministarstvo obrta i poduzetništva. Mi smo kao Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Pakraca u rujnu organizirali prezentaciju tog programa i tom prigodom smo okupili više od 40-tak zainteresiranih poljoprivrednika i obrtnika što smatram dobrim odazivom. Tom prilikom primijetili smo veliku zainteresiranost, ali i određeni zazor uslijed nedostatka povjerenja u takve natječaje. Ipak, uspjeli smo predati 12-tak kandidatura OPG-ova s pakračkog i lipičkog područja i četiri ili pet programa poduzetnika. Ukupno za mene su to jedni od najboljih natječaja koje su se pojavili jer su lagani za provedbu, omogućuju širok spektar ulaganja u materijalnu imovinu, zemljišta, strojeve, stoku i slično do 75.000 kuna za OPG-e a za obrtnike 200.000 kuna pri čemu kandidati snose samo trošak PDV-a. Povratnu informaciju očekujemo do kraja mjeseca.
Ulaganje u ljude i njihovu egzistenciju
Htio bih naglasiti da provedba natječaja nije vezana uz neku konkretnu nacionalnu manjinu već se odnosi na sve stanovnike tog područja i tako smo organizirali i spomenutu prezentaciju. Ovaj natječaj je prema mojim ocjenama vrlo važan. Komunalna infrastruktura je važan segment razvoja. No, ona gubi na značaju ako ne ulažemo u ljude i njihovu egzistenciju. Tu nam je Poduzetnički centar Pakrac bio dobar suradnik i servis jer su se ljudi u pripremi natječajne dokumentacije obraćali njemu, a dodatno smo kroz suradnju sa Zajedničkim vijećem opština Vukovar pripremili desetak projekata besplatno. Time pokušavamo pomoći ohrabriti ljude da pokušaju aplicirati i direktno pomognemo ekonomskom sektoru.“
Koliko je u tome pomogao vaš srpanjski obilazak tog područja s gradonačelnicom?
Obilazak je jako dobro primljen među tim stanovništvom. Tom prilikom smo se upoznali sa stanjem cesta, mostova, vodovoda, društvenih domova kojih ili nema ili su u lošem stanju. Čuli smo što su prioriteti, što može sačekati i nakon toga smo krenuli u djelomično rješavanje tih problema uglavnom na način da su s mehanizacijom došli zaposlenici gradskog komunalnog programa. Toga ima jako puno i nerealno je očekivati da će sve biti riješeno preko noći. Do sada je rađeno na osnovnoj sanaciji cesta u Kraguju, Branešcima, Donjim Grahovljanima, Koturiću, Prgomelju, Tisovcu i dijelom u Bučju, Glavici, Kusonjima i Ožegovcima s ciljem njihovog osposobljavanja za normalnije prometovanje. Najviše je rađeno na uređenju putnih jaraka kako bi se spriječila daljnja oštećenja prilikom sve učestalijih bujičnih poplava pri čemu je kolovoz u tom pogledu bio katastrofalan. U idućoj godini nam predstoje slični radovi u Ožegovcima, Budićima, Kričkama te u Kusonjama. Napominjem da je riječ uglavnom o radovima na nerazvrstanim cestama. Treba istaknuti da je u tim selima dio značajnih radova odrađen lani kroz državni program sanacija šteta od elementarnih nepogoda iz 2014. godine, naročito u obje Šumetlice, Gornjim Grahovljanima, Dragoviću, Brusniku i Kurobasima. Kod tih cesta najveći problem je njihova upotreba od strane Hrvatskih šuma i drugih privatnih osoba koje rade na eksploataciji šumske mase i pri tom značajno devastiraju te ceste. U suradnji s direktorom šumarije Damirom Haslom tražimo rješenje, obišli smo teren i trenutno je popravljen put prema Brusniku i Srednjim Grahovljanima koji su duže razdoblje od takve upotrebe bili uništeni.
Što su drugi komunalni problemi tog dijela Grada Pakraca?
U Kusonjama i Budućima su, uz ovaj problem nerazvrstanih cesta, problematični vodovodi koji tamo nisu javni nego seoski, skloni su konstantnim kvarovima i njihova funkcija najviše ovisi o entuzijazmu i volji njihovih ljudi što nije dobro rješenje i stoga puno polažemo nade u projekt aglomeracije koji bi trebao javni vodovod dovesti i u Kusonje. Do tada, uz taj pojedinačni doprinos, značajno pomaže Grad koji tamo šalje gradski bager i pomaže kupovinom neophodnog materijala kako bi se ti vodovodi održali u funkciji. Svakako da i problemi postoje u pogledu slabog javnog prijevoza, nedostatka pokretne trgovine u nekim selima, ogroman problem sa divljači,
Projekti reelektrifikacije
Problem nam je nedostatak elektroenergetske mreže, najviše u Roguljama i Cikotama, mada struje nema niti u Bjelajcima i Jakovcima i očekujemo iduće godine takozvanu reelektrifikaciju u prva spomenuta dva naselja što je dio koalicijskog sporazuma SDSS i HDZ-a uspostavljenog u Zagrebu. Njime smo pomakli s mrtve točke ponovnu uspostavu redovite elektroopskrbe ta dva sela i njih je obišla delegacija HEP s ozbiljnim namjerama izgradnje električne mreže. Tada se razgovaralo i o mogućnostima jeftinijeg priključenja javne rasvjete u Glavici na HEP-ovu mrežu, ali za sada konkretnijeg odgovora. Moramo biti svjesni da to područje predstavlja ogroman potencijal za razvoj stočarstva i tamo trenutno ima više od 300 ovaca i više od 200 krava. U razgovoru s HEP-om stalno sam isticao reelektrifikaciju kao doprinos ukupnom ruralnom razvoju tog područja jer gore imamo uz privatnu i jako puno državne zemlje. Očekujem kada dođe struja da će porasti broj vlasnika koji održavaju imanja, a sada žive u okolini Pakraca ili negdje drugdje. Stoga očekujem da će struja u Cikote i Rogulje doći iduće godine, a ostala naredne. To su sela u Republici Hrvatskoj i tamo žive ljudi, nacionalno miješano stanovništvo koji nemaju elementarne uvjete za život. Ulaganjem u njihovu elektrifikaciju ulažemo u razvoj istočnog dijela Pakraca. Time će porasti vrijednost imovine bez obzira čije bilo vlasništvo i stvorit ćemo dodatne uvjete za razvoj stočarstva.
Krave lutalice
Na tom istočnom pakračkom području svakako nam je veliki problem i krave lutalice. Imamo o tome pritužbe mještana i mjesnih odbora Kričaka, Branežaca, Ožegovaca, Bučja i Cikota. Još lani smo se svi u gradskoj upravi angažirali po tom pitanju. Nažalost, Grad tu nema nadležnosti, a zakon je tu poprilično loš. Najmjerodavniji je stočarski inspektor iz Našica i policija i ja pokušavamo ljudima pomoći spajajući ih s njim pri čemu se, nažalost, policija i previše bavi tim problemom u odnosu na svoje ostale poslove, a rezultati izostaju.
Je li SNV Grada Pakraca imao nedavno još nekih aktivnosti?
Preko Vijeća srpske nacionalne manjine osigurali da kroz institucije Republike Srbije dobijemo novce za dva manja projekta koji se tiču djece i kulture i posredstvom toga smo pakračku djecu ove godine odveli na izlete na Zlatibor, Beograd i ovaj mjesec u Banja Luku. Do kraja godine su nam u planu aktivnosti koje za cilj imaju promociju Pakraca i pakračkih kulturnih znamenitosti posebice sa stanovništva pakračkog Vladičanskog dvora unutar kojeg će djelovati knjižnica, muzej... One su važne za Srbe, ali kultura ne poznaje nacije i vjere i svakako želimo doprinijeti ukupnom razvoju Pakraca jer za očekivati je povećan dolazak turista zbog potencijala koje imamo. Pri tome želim istaknuti da će Vladičanski dvor tek biti prepoznat kao turistički potencijal Pakraca.