- PIŠE: Pakrački List
- 1438
„I danas, kad u svom pčelinjaku naiđem na kakav problem, prvo krenem njega nazvati…“, započinje svoju priču Marko Krivačić, vlasnik OPG-a Krivačić, o pčelarskom odrastanju uz oca Dragu, naširoko poznatog i priznatog vrsnog pakračkog pčelara koji je iznenada preminuo krajem srpnja ove godine.
Kako se ljubav prema pčelama kroz lozu Krivačićevih provlači s koljena na koljeno, niti Marko nije bio iznimka pa je već kao trogodišnjak, tamo početkom devedesetih godina, uz oca isprobao prve poslove u obiteljskom pčelinjaku. Pričajući o njemu, prisjeća se da je kuća bila puna knjiga i stručnih časopisa pa se nerijetko događalo da su pojedine pčelarske inovacije, kako bi ih ljudi predstavili, u košnicama Krivačićevih već neko vrijeme imale svoju primjenu. „Bio je čovjek ispred svog vremena i nije mu bilo teško o pčelama pričati satima. Znaju to naši obiteljski prijatelji i rodbina, s kojima su uobičajeni telefonski razgovori tipa „kako ste“ i „što ima“ znali potrajati jedva dvadesetak sekundi, dok je maratonski nastavak uglavnom vodio u pčelinjak. „Takav je bio moj otac“, kaže.
[caption id="attachment_19774" align="aligncenter" width="900"]
Marko s ocem Dragom[/caption]
„A takav si i ti“, smijući se zaključuje Andrea, Markova supruga, držeći u naručju petomjesečnu kćerkicu Doris. „Andrea mi je najveća podrška u obiteljskom OPG-u. Zajedno smo već 10 godina, u braku smo od rujna 2015. godine, a sretni roditelji od lipnja ove godine“.
Marko i Andreja su samostalno krenuli u pčelarstvo s 30 košnica. Uz Draginu pomoć napučili su košnice, a Andrea je učila i najprije pomagala oko vrcanja, a potom polako preuzimala sve više posla. Lako je bilo učiti, pričaju, kad je Drago doslovno svaku stvar naširoko pojašnjavao, što, kako i zašto…
[caption id="attachment_19775" align="aligncenter" width="900"]
Obitelj Krivačić - Marko, Andrea i Doris[/caption]
Zahvaljujući tome danas imaju 120 košnica (uz roditeljske 230) od čega je četrdeset stacioniranih u Batinjanima, dok je osamdesetak selećih. Seljenje i promjena pašnjaka traži puno vremena, a s obzirom na to da su oboje stalno zaposleni za pčele je rezerviran ostatak dana. Sezona u pčelarstvu traje gotovo cijelu godinu. Pripreme za pašu bagrema, koji je i glavna paša na ovom području, započinju negdje u siječnju ili veljači. Potom se nadovezuje vrijeme amorfe, kestena pa suncokreta. Jedne obaveze potom završavaju, ali počinju one za uzimljavanje pčela, tako da pčelinjak okupira cijelu godinu. Naravno, posao ne bi radili da nemaju računa…
„Računica naravno postoji, no mi smo još uvijek u fazi ulaganja i davanja, jer i onu dobit koju ostvarimo većinom vraćamo kroz servis, razna zanavljanja opreme i potrošni materijal. Pravu dobit još nismo konzumirali“, slažu se.
Utakmica koja nije jednostavna
Danas se sami bore za svoje mjesto na slatkom tržištu, što nije uvijek jednostavna utakmica. Plasman proizvoda većinom obavljaju prodajom s kućnog praga, što podrazumijeva i prodaju putem društvenih mreža. Ljudi zovu, naručuju i pozitivno komentiraju što je u jednu ruku i motivacija za sutra. „Istina, ali kod plasmana robe domaćim pčelarima, ne samo nama, probleme stvaraju uvoznici s jeftinim medom (kineskim ili ukrajinskim) koji se na tržištu zna naći i za desetak kuna po kilogramu.“ Hrvatski zakon kaže da kilogramska teglica mora sadržavati minimalno 30% domaćeg meda kako bi se deklarirao kao hrvatskih proizvod. Ako znamo taj podatak, onda je jasno kako će jeftinija i kvalitetom neusporedivo lošija konkurencija i dalje ostati problem hrvatskih pčelara…
No, u kući Krivačićevih problemu ozbiljnijeg plasmana meda pokušava doskočiti Andrea koja je, osim standardnog propolisa, na tržište progurala Čokoladni med. Nije ga ona izmislila, ali ga je po posebnom receptu personalizirala i kaže da je tržište novi proizvod odlično prihvatilo. „Ljudi se sve više vraćaju zdravom načinu prehrane. Med tu ima važnu ulogu pa mislim da su varijacije na temu itekako poželjne. U cvjetni sam med dodala sastojke kakaovca i još neke sitnice pa kušala…nije bilo savršeno pa sam probala s bagremovim medom i pogodila!“ Čokomed je, objašnjava, tamno smeđe boje, nalik je Nutelli, a niti okusom navodno ne zaostaje…
Ne odustajemo nego se dodatno razvijamo
Marko potvrđuje da je tržište živi organizam i da mu se treba prilagođavati. Naglašava još nešto: „Sretan sam što se razvijamo u tom smjeru i tržištu nudimo nove, drugačije proizvode, a bit će ih sve više. Zadovoljstvo je veće jer je nakon obiteljske tragedije možda netko pomislio da se više nećemo baviti pčelarstvom. Nemamo namjeru odustati, čak planiramo i ozbiljnija ulaganja, a natjecat ćemo se i za poticajna sredstva koja nudi Europska unija. Prva je na redu pokretna vrcaona kako bi si olakšali posao i sačuvali prateću opremu. Na primjer, pitali ste za ulaganja, evo jedno indirektno… Prevozeći automobilom opremu uništio sam amortizere i u tjedan dana tri puta bio kod vulkanizera krpati gume. Srećom, pa je filipovački vlasnik socijalno osjetljiv i kad sam se pojavio četvrti put - kuća je častila.“
Andrea i Marko svoje stalne poslove neće napuštati, pčelarstvo će ostati kao ozbiljna hobi varijanta. Za to imaju razumno objašnjenje. „Nije vrijeme za takav rizik. Ne usudimo se samozapošljavati gdje su velika financijska opterećenja i razna davanja. Dalje, trebali bi imati puno više košnica, što je obzirom na klimatske nestabilnosti vrlo rizično pa kad zbrojite opasnosti lako je zaključiti koja je opcija bolja.“
Upravo je nepredvidiva klima pčelarima bila najveći neprijatelj prošlih godina. Proljeće krajem siječnja i rani cvat bagrema pregazila je svibanjska zima i kasni mraz… I tako nekoliko godina, što je dovodilo u očaj ovdašnje pčelara okupljene u Udrugu pčelara Pakrac – Lipik.
Skromna očekivanja pa smo uvijek zadovoljni
Takve godine… protiv prirode se ne može, no zato je ova godina bila dobra. Košnice, njih 120, dale su otprilike tonu meda, što čini nekakav prosjek od 10 kilograma po košnici. Što je dobra godina? „Gledajte, slušate li priče pčelara, sjetite se da nas uspoređuju s lovcima“, šali se i kaže da bi njega zadovoljila godina s 20 kilograma po košnici. No, žele više, što je normalno, ali drži da su priče o 70,80 pa i 100 kilograma po košnici malo pretjerane. Iako, nikad se ne zna…
Vraća se opet na nelojalnu konkurenciju, spominjući „kinesku bezukusnu smolu“ i kaže da su cijene meda na našem području propisane od spomenute lokalne Udruge pčelara od 50 kuna za kilogram koliko košta bagremov ili kestenov med. 45 je cvjetni…“Zagrebačke cijene su 80 kuna pa kad dođemo tamo s našim medom, svi nas čudno gledaju pa možda misle da prodajemo robu slabije kvalitete“. Na korekciju cijena ne pomišlja jer drži do propisanog cjenovnog kodeksa unutar Udruge.
Kvaliteta meda nam je važna, što redovito pratimo analizama…svjedoče tome i brojne nagrade koje osvajaju. Najvrjednija je prije tri godine kad mu je kesten nagrađen zlatnom medaljom i proglašen šampionom izložbe na županijskom natjecanju. Spomenut će tu i nekoliko srebrnih priznanja s državnih smotri…
Kvalitetu meda mladi Krivačić nastavit će dokazivati na budućim natjecanjima, uz sebe educirati Andreu, a sukladno tradiciji i malu Doris, kako bi se pčelarska priča u Krivačićevih protegnula na četvrto i peto koljeno. Upravo onako kako bi to Drago želio…
[caption id="attachment_19773" align="aligncenter" width="900"]
Doris u naručju bake Mire i djeda Drage[/caption]
- PIŠE: Pakrački List
- 1034
Znamo, jel tako, da godina za godinom lete, pa se stoga i nije tako teško prisjetiti nekih stvari koje su nas okupirale i o čemu su naši novinari pisali prije 10 godina. Na prvu to izgleda ozbiljan vremenski odmak, no kad vas prisjetimo, vidjet ćete da se nekih stvari sasvim bistro sjećate. Recimo, 2008. godine konačno je završena kompletna obnova pakračkog hotela. Poglavarstvo je donijelo odluku o raspisivanju natječaja za najam, a tadašnji gradonačelnik Davor Huška je rekao kako željno iščekuje kvalitetnog zakupnika sposobnog da „stavi u funkciju i namjeni privede zgradu pakračkog Hotela“. Kroz vrijeme je Hotel prolazio svoje turbulentne faze, promijenio i nekoliko gazda i nekoliko je godina moralo proći prije no što ga je preuzela mlada obitelj Terranova koja i danas njime uspješno upravlja.
Pokušaj osnivanja SZGP
Darko Baronica je tih dana, dakle prije točno deset godina, pisao o ideji osnivanja Športskog saveza Grada Pakraca, preteče današnje Sportske zajednice. Okrugli stol je organiziran za sve sportske udruge, inicijativa je prihvaćena, formiran je čak i inicijativni odbor za osnivanje, no unatoč tomu na sam čin osnivanja se iz raznoraznih razloga čekalo sljedećih 6 godina.
Polovinom studenog, tada već ogoljena „Venecija“ dobila je i zadnju sjenicu smještenu do Vatrogasnog doma koja je bila ujedno i posljednji objekt planiran u sklopu uređenja Obale Petra Krešimira. Marijan Pierobon, tadašnji pročelnik Upravnog odjela za graditeljstvo i komunalne poslove Grada Pakraca, kao sljedeći korak je najavio uređenje površine kod Vatrogasnog doma te preseljenje dječjeg igrališta na istu.
Godine 2008. zabilježena je i vijest da nije bilo zainteresiranih na prvom javnom natječaju za prodaju nekretnina Papuka i Budućnosti. Za Papuk „u komadu“ su nadležna stečajna tijela tada tražila nešto manje od 19 milijuna kuna, dok su Budućnost cijenili približno 10,5 milijuna. Nakon nula zainteresiranih stečajni upravitelji, čitamo, pripremaju nove natječaje i razmatraju mogućnost parcijalne prodaje… I to je potrajalo godinama.
S posljednjim danom studenog službeno je likvidirana i Obrtnička-štedno kreditna zadruga Pakrac. Jedina lokalna novčarska institucija uspješno je poslovala 12,5 godina ostvarujući dobit u svakoj godini poslovanja osim posljednje (kada više nije mogla zakonski davati kredite svojim članovima pa samim time niti ostvarivati dobit), no zatvorena je zbog znatno pooštrenih zakonskih uvjeta poslovanja.
Poljoprivrednici su 2008. godinu zapamtili po očajno niskoj cijeni kukuruza. Otkupne cijene su bilo od 55 do 62 lipe za kilogram pa su u zbrajanju financijskih rezultata svi bili sretni ako su dohvatili i pozitivnu nulu. Kaotična situacija pripisana je, onda je to bilo najlakše, tada aktualnoj globalnoj svjetskoj krizi.
Vlada RH tih je dana studenog kroz projekt socijalno gospodarskog oporavka (PSGO) osigurala sredstva za program KPD Sloge za uređenje predprostora Hrvatskog doma u iznosu od 640 tisuća kuna. Prema riječima Ivice Špančića za uređenje predprostora Hrvatskog doma od ministarstva su dobili traženi iznos, a oni su obvezni su osigurati 15% (100 tisuća kuna) koje u Slogi planiraju namaknuti kroz partnerstva i sponzorstva. „U sklopu projekta koji će biti proveden u okviru obnove male komunalne infrastrukture, planirano je uređenje prilaznog puta, od Strossmayerove ulice do Hrvatskog doma. Bit će odrađeno i opločavanje površina, obnova i učvršćivanje i uređenje bočnih potpornih zidova te plansko ozelenjavanje parka, najavio je Špančić.
Problem divljih odlagališta
I prije 10 godina, slično kao i danas, bavili smo se problemom divljih odlagališta otpada. Sugrađanima se tih dana posebno čudio Marijan Peternel, Pakračanin poznat po brojnim pješačkim maratonima i dokazani ljubitelj prirode. Proveo nas je kroz desetak najkritičnijih lokacija, a kroz rubriku Gradska patrola, incidente smo fotodokumentirali, nakon čega su nadležne službe izašle na teren i situaciju barem privremeno sanirale.
Pored „Komunalca“ na Gavrinici je niknulo i novo gradilište. Svoj novi dom gradi pakračka Šumarija, a rok za dovršetak radova je kolovoz 2009. godine. „Ovaj prostor dobiven je zamjenom za prostor na Uroševcu gdje je sada KTC. Osim nove zgrade, okolni prostor ćemo hortikulturno urediti i podići spomen obilježje poginulim braniteljima“ najavio je Damir Veber, tadašnji upravitelj Šumarije Pakrac.
Umjesto jelena upucao…
Bilježimo i detalj iz crne kronike gdje je obrađen slučaj lovačkog nesporazuma prilikom kojeg je lovac s požeškog područja upucao kolegu. Srećom, nije bio potpuno ubojit pa je ovaj, uz malo sreće u nesreći, završio na Hitnoj s teškim povredama grudnog koša.
Održana je godišnja skupština Udruženja obrtnika Pakraca i Lipika na kojoj je predsjednik Boro Grčević rekao da ono trenutno zastupa interese 195 obrtnika (132 Pakrac, 63 Lipik) što je manje nego godinu ranije, a prema podacima HZMO u obrtu je na našem području zaposleno ukupno 425 radnika.
Statistika Zavoda za zapošljavanje govori da je krajem listopada tekuće godine na pakračkom Zavodu bila registrirana 781 nezaposlena osoba, što je 15 manje nego godinu ranije. Najviše je žena – njih 489, točno onoliko koliko je i današnja brojka svukupno nezaposlenih.
Kako je nedavno uvedena apsolutna zabrana pušenja u ustanovama, niti pakračke nisu ostale pošteđene prilagodbe novonastalim uvjetima. Tako su iz bolnice i pakračke škole uklonjene sve pepeljare, a strastveni ljubitelji nikotina osuđeni su na odlazak na obližnje javne površine.
- PIŠE: Pakrački List
- 991
Lokalna razvojna agencija – Poduzetnički centar Pakrac d.o.o. u sklopu projekta „ Korisnička podrška PCP-a“, financiranog bespovratnim sredstvima Europske unije i Europskog fonda za regionalni razvoj organizira radionicu na temu „POREZNI KONTROLING - Što ako dođe porezni nadzor!“ koja će biti održana 4. prosinca od 9,30 sati do 13,30 sati u konferencijskoj dvorani LRA Poduzetničkog centra Pakrac.
Radionicu će voditi Zdravko Vukšić, viši inspektor-koordinator Središnjeg ureda Porezne uprave, a edukacija je namijenjena vlasnicima i direktorima poduzeća, direktorima i voditeljima financija i računovodstva, vlasnicima računovodstvenog servisa i svima koji su u poduzeću zaduženi za poreze.
Zainteresirani će se moći upoznati s postupkom poreznog nadzora i s aktualnim zakonima i propisima, doznati svoja prava i obveze pri nadzoru, koje su najčešće pogreške poreznih obveznika te kako ih spriječiti kao i plaćanje kazni.
Sudjelovanje zainteresirani mogu prijaviti na e-mail adresu : Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. najkasnije do petka, 30. studenog.
- PIŠE: Pakrački List
- 999
Forum žena SDP-a Pakrac obilježio je jučer Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama šetnjom gradom s crnim balonima želeći podsjetiti na sve žene koje su bile i jesu žrtve nasilja. Kako je rekla predsjednica Foruma žena GO Pakrac Vesna Tomić simbolično su povezani crni baloni i lokoti zaljubljenih koje su građani postavili na ogradi pakračkog velikog mosta.
"Protekle dvije godine u Hrvatskoj je ubijeno 38 žena, od čega 33 od strane bliskih partnera. U proteklih pet godina ubijena je 91 žena, a više od polovine njih su usmrtili partneri. Govoreći o ovoj temi ne može se zanemariti da je u tijeku postupak zbog obiteljskog nasilja protiv župana naše županije. Nasilje nad ženama, nasilje u obitelji nije privatna priča unutar četiri zida. Smatra da je potrebna politička odgovornost javnih osoba i da osobe za koje se utvrdi da su nasilne ne bi smjele obavljati javne dužnosti. U Požegi će se 26.11. 2018 godine obilježiti Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Progovoriti ćemo o nasilju i šutnji", rekla je Mihajla Pavković, predsjednica SDFŽ SDP-a Požeško-slavonske županije.
- PIŠE: Pakrački List
- 1184
Današnjom volonterskom akcijom djelatnika Osnovne glazbene škole Pakrac i članova pakračkog Kluba mladih Aurora uskoro se privode kraju radovi na izgradnji budućeg parka za pse veličine oko 600 četvornih metara na površini pokraj Vatrogasnog doma u Ulici obale Petra Krešimira IV.
Vrijedni volonteri okupili su se u dvorištu Osnovne glazbene škole kako bi od recikliranih materijala napravili agility sprave za budući poligon za istrčavanje pasa koji će biti postavljen u parku, a dio materijala za izradu snosi i Klub mladih Aurora.
Kako nam je rekla Alfreda Petani Grafina, ravnateljica Osnovne glazbene škole Pakrac, koji je nositelj projekta uređenja parka za pse, zaposlenici gradskog komunalnog pogona bagerom su očistili i poravnali zemljište i izbetonirali jedan dio površine dok će se sljedeći tjedan postaviti ograda. Dodala je kako će za početak postaviti nekoliko sprava, a s vremenom i po potrebi će se nadopunjavati novima. Napravljena je info ploča, a pri kraju je i izrada natpisa sa pravilima ponašanja vlasnika. Isto tako, postavit će se klupe, koševi za smeće i pseći izmet te zasaditi šest sadnica visokog drveća kao i ukrasnog raslinja i cvijeća.
Otvaranje prvog pakračkog parka za pse predviđa se u prosincu, a prigodni program za otvaranje pripremaju učitelji i djeca polaznici Osnovne glazbene škole Pakrac kao i vrtićanci iz Dječjeg vrtića „Maslačak“.
„Nadamo se da će se park koristiti i da će naši sugrađani provoditi ugodno vrijeme sa svojim psima. Nakon izgradnje parka planiramo organizirati i akcije udomljavanja pasa, različite edukacije i mogućnost veterinarskih savjeta, a time i potaknuti svijest građana o načinu držanja i brige o kućnim ljubimcima, što je na kraju i zakonska obveza svakog vlasnika“, dodala je Petani Grafina.
Podsjetimo, Osnovna glazbena škola Pakrac na Ininom natječaju „Zeleni pojas“ dobila je 21.000 kuna za projekt „Vau park“, dok je Grad Pakrac kao partner projektu ustupio zemljište gdje će pakrački četveronošci dobiti mjesto slobodnog kretanja.
- PIŠE: Pakrački List
- 1015
Danas poslijepodne na našim prodajnim mjestima u Pakracu i Lipiku možete kupiti novi 558. broj Pakračkog lista u kojem možete pročitati:
PRIČA S NASLOVNE STRANE: JESEN OBILJEŽENA GRAĐEVINSKIM RADOVIMA
Skuplji izvođači, spora država i manjak radnika
Kraj je studenog. No, unatoč tome građevinska sezona u ovoj godini u Pakracu nikada nije bila aktivnija. Posljedica je to više čimbenika: s jedne strane izvođači energetska obnova stambenih zgrada, ali i osnovne škole i učeničkog doma kasne. S druge neka se gradilišta tek ovih dana otvaraju, kao što je izgradnja i modernizacija pješačko-biciklističke staze u Aleji kestenova ili končano rješavanje pročelja na zgradi „socijalnog“ koje će omogućiti da se nakon 14 godina iz centra grada ukloni ružna skela. Piše Darko Baronica.
INTERVJU: VIŠNJA KLOBUČAR, RAVNATELJICA DJEČJEG VRTIĆA „MASLAČAK“
Novim uslugama ravnopravni smo velikim gradovima
Na Dječjem vrtiću „Maslačak“ prije godinu i pol završen je veliki građevinski zahvat energetske obnove, a nedavno su dobili i znatna sredstva za produljenje rada vrtića, kao i za novo zapošljavanje stručnih suradnika čime će pakrački dječji vrtić po prvi puta dobiti pedagoga i logopeda. Istovremeno, započet će obnova i područnog vrtića u Prekopakri. Koji su to sve sadržaji i novosti u radu s djecom, kao i budući planovi s područnim vrtićima, Iva Milinčević razgovarala je s Višnjom Klobučar, ravnateljicom Dječjeg vrtića „Maslačak“.
NAŠI SUGRAĐANI: ANDREA I MARKO KRIVAČIĆ
Još ćete se dugo sladiti Krivačićevim medom
„I danas, kad u svom pčelinjaku naiđem na kakav problem, prvo krenem njega nazvati…“, započinje svoju priču Marko Krivačić, vlasnik OPG-a Krivačić, o pčelarskom odrastanju uz oca Dragu, naširoko poznatog i priznatog vrsnog pakračkog pčelara koji je iznenada preminuo krajem srpnja ove godine. Kako se ljubav prema pčelama kroz lozu Krivačićevih provlači s koljena na koljeno piše Dinko Kliček.
ZBOG NESAVJESNOSTI IZVOĐAČA: Poplavila zgrada osnovne škole, nastava kreće u ponedjeljak
DVOSMJENSKI RAD U PAKRAČKOM VRTIĆU: Ministarstvo osiguralo 2,7 milijuna kuna
SKELA U CENTRU PAKRACA ODLAZI U PROŠLOST: Obnavlja se zgrada „socijalnog“ u Pakracu
POREZNA UPRAVA: Objavljena nova lista poreznih dužnika
OBLJETNICA ODJELA PAKRAČKE DIJALIZE: U 20 godina 300 pacijenata i sto tisuća postupaka
RAZGOVOR: NIKOLA IVANOVIĆ, DOGRADONAČELNIK PAKRACA: Osim u komunalije, važno je ulagati i u ljude
NOVI EUROPSKI PROJEKT PAKRAČKE SREDNJE ŠKOLE: Škola ambasador Europskog parlamenta
STIPENDIRANJE STUDENATA: Ove godine 14 novih stipendista
KULTURA: Šokačko sijelo u Prekopakri, promocija knjiga u Badljevini i pakračkoj knjižnici
BRANITELJI: Skupštine udruga: „Tigrova“, „Policije“ i „Časnika“
KAZALIŠTA: Još dva projekta u Pakracu
RETROVIZOR: STUDENI 2008. GODINE: Godina svjetske krize, a kod nas je nekako išlo
4. HNL-NK HAJDUK: Odličan završetak uspješne jeseni
Sve to pročitajte u NOVOM BROJU PAKRAČKOG LISTA kojeg možete kupiti već danas na sljedećim lokacijama: MLIN I PEKARE (Hrvatskih velikana, Strossmayerova, Matije Gupca, Prekopakra), KTC, TO KRNDIJA.
U Lipiku naše novine možete kupiti u trgovinama MLIN I PEKARE (Slavonska ulica).
