Borba protiv divljih odlagališta otpada od 1. siječnja ojačana je novim, mrežnim alatom koji građanima omogućuje pomoću mobitela prijaviti lokaciju ove neugodne pošasti koja nije rijetkost niti na našem pakračko-lipičkom području. Naime, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike pustilo je početkom godine u rad sustav evidencije lokacija odbačenog otpada (ELOO). Riječ je o sustavu koji, sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, čini dio informacijskog sustava gospodarenja otpadom. Osim što je prvenstveno namijenjen komunalnim redarima za unos, obradu i pregled lokacija odbačenog otpada, ovaj korisnički sustav dostupan je i široj javnosti. Pomoću njega građani s lica mjesta mogu obavijestiti komunalne redare o lokacijama odbačenog otpada i doprinijeti ekološkoj očuvanosti lokalne zajednice.
Na mrežnoj stranici ELOO potrebno je odabrati županiju, grad ili općinu, opisati lokaciju i vrstu odbačenog otpada te priložiti fotografije otpada. Nakon prijave od strane građana komunalni redari zaduženi za lokaciju dobivaju obavijest kako bi mogli obraditi prijavu.

Pakrac već ima mogućnost digitalne prijave

Povodom toga kontaktirali smo pakračkog komunalnog redara Tomislava Luksetića koji je nam je kazao da Pakrac već ima vrlo uredan mehanizam prijave divljih lokacija povezan s gradskom mrežnom stranicom (www.pakrac.hr) i da ga građani po potrebi koriste tako da osim objedinjene evidencije divljih lokacija ne očekuje veće pomake u efikasnosti. Lokalno stanovništvo divlja odlagališta može prijaviti na podstranici ONLINE PRIJAVA KOMUNALNOG NEREDA ispunivši priloženi obrazac. Luksetić objašnjava da se prijava može izvršiti na više načina kao što su elektronička pošta (Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili pozivima na telefon 411-080, a moguće je doći i osobno u gradsku upravu te na licu mjesta podnijeti prijavu ili prijavu uputiti poštom na adresu: Grad Pakrac, Trg bana Josipa Jelačića 18, 34550 Pakrac.

Projektni tim redovito obilazi krajnje korisnike, brine se o kvalitetnoj provedbi projekta.

Svakodnevno se razgovara s korisnicima i slušaju se njihove potrebe kako bi se projektne aktivnosti što bolje provodile te dodatno unaprijedile, a korisnici bili zadovoljni te dobili svu potrebnu skrb. Povratne informacije s terena od krajnjih korisnika projekta su izrazito pozitivne, korisnici su izuzetno zadovoljni radom djelatnica te nemaju nikakvih primjedbi.

Podsjećamo, uloga žena zaposlenih na projektu je pomoć u dostavi namirnica, pripremi obroka u kućanstvu, održavanje čistoće stambenog prostora, briga o higijeni, dostava lijekova, plaćanje računa, pomoć u socijalnoj integraciji, podrška kroz razgovore i druženje, što je od iznimne važnosti jer će se smanjiti socijalna isključenost i osamljenost. Također, na taj način će se smanjiti i institucionalizacija osoba starije životne dobi i osoba u nepovoljnom položaju, tj. povećati će se broj krajnjih korisnika koji će ostati u svojim domovima i biti što samostalniji za obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

Projekt je je vrijedan 3.068.643,98 kn i financiran je 100%  iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. iz Europskog socijalnog fonda.

 

Prošloga mjeseca započeli su radovi na uređenju zvonika crkve Rođenja Presvete Bogorodice  na pravoslavnom groblju na Gavrinici. Radove u vrijednosti oko 100.000 kuna izvodi novogradiška tvrtka DOLN, a rezultat su odobrenih sredstava u tom iznosu na natječaju Programa ulaganja u zajednicu koje je lani provelo Ministarstvo regionalnog razvitka i fondova EU.

Kako je objasnio pakrački paroh Đorđe Teodorović, riječ je o crkvi koja se spominje još u 18. stoljeću izgrađenoj na mjestu nekadašnje ranije drvene crkve. U njoj se sada liturgija održava pet puta godišnje, za Malu Gospojnu, te četiri puta mise zadušnice. No za pravoslavnu vjeru u ovom kraju je značajna jer je riječ o mauzoleju ranijih pakračkih episkopa pa su tako u njoj sahranjeni Petronije Ljubobratović, vladika pakračko slavonski iz 18. stoljeća, Nikanor Grujić iz 19. stoljeća i najdugovječniji Miron Nikolić iz 20. stoljeća.

Crkva je doživjela određena oštećenja u ratu, a nakon rata je zamijenjen krov i stolarija pri čemu ona izgleda bolje iznutra nego izvana, objašnjava paroh. No zvoniku je prijetilo urušavanje i trebala mu je hitna sanacija što je sada u tijeku i bit će završeno na proljeće kada očekuju nastavak radova na uređenju pročelja, što će ovisiti o prilivu sredstava.

Nastavak uređenja Vladikinog dvora i Crkve

Jednako tako o prilivu sredstava ovisit će i nastavak uređenja Vladikinog dvora i pakračke pravoslavne  crkve Svete Trojice za što je lani Ministarstvo kulture RH izdvojilo oko 860.000 kuna, a dio sredstava je dobiveno i iz Uprave za suradnju s crkvama i vjerskim zajednicama Vlade Republike Srbije. U crkvi se nadaju da će i ove godine na natječajima ovih institucija dobiti sredstva kako bi nastavili s uređenjem dva kapitalna pravoslavna objekta u Pakracu.

Lani su na crkvi obnovili istočno (oltarsko) pročelje i započeli južno koje se ove godine nadaju završiti. U Vladikinom dvoru dovršili su pročelje južnog krila, a na istočnom su u potpunosti postavili stolariju, dovršili ulazno stepenište i unutarnje instalacije te pripremili  zidove i stropove za bojanje. Ove godine im je u planu veliki prostor namijenjen njihovoj  knjižnici (na fotografiji s parohom) obložiti drvetom čime bi prostor knjižnice bio u potpunosti spreman za povratak njenog vrijednog povijesnog knjižnog fundusa.

 

Izletom „Pohodom novskim brdom“ koji već tradicionalno organizira PD „Zmajevac“ Novska“,  u nedjelju će započeti s realizacijom ovogodišnjeg plana izleta Planinarsko društvo Psunj“. Kako nam je rekao Borislav Černi, za izlet se prijavilo 15-tak pakračkih planinara. To je prvi od dvadesetak planiranih planinarska izleta u ovoj godini i do kraja mjeseca još je u planu „Zimski uspon na Sveto brdo“, jedan od najljepših predjela Velebita, ali se čeka snijeg.   Preostali izleti su neki iz domena redovnih, a neki su novi. U veljači je predviđen zimski uspon na Omanovac (9.), u ožujku „Papučki jaglaci“ (29.), u travnju dvodnevni izlet u Gorski Kotar, svibnju u Sloveniju i sjeverni Velebit. U lipnju dvodnevni na Učku i trodnevni na južni Velebit, tijekom ljeta nekoliko okolnih po županiji, a za rujan predviđaju odlazak na 70. Dan slavonskih planinara pored Našica. U listopadu planiraju dva izleta u okolinu Zagreba, a na Medvednicu će polovinom studenog. U prosincu je u planu posjet Papuku i njihova tradicionalna „Fokina staza“.

To je tek dio ovogodišnjih planiranih aktivnosti „Psunja“ u kojem su uz redovnu skupštinu predviđeno i više radnih akcija na lokalnim planinarskim stazama, ali i aktivnosti koje nisu mogle biti unaprijed planirane, pojašnjavaju pakrački planinari kroz svoju internetsku stranicu www.pdpsunj.hr na kojoj od nekidan, za sada samo u eksperimentalnoj fazi, dakle uz moguće greške,  uživo imate 24 sata dnevno pogled kroz kameru postavljenu na sobu na katu doma koja pokazuje stanje na padini ispred doma, ali u daljini  i pogled na Pakrac.

Pakrački planinari, odnosno njihovi markacisti, prošloga mjeseca postavili su prve novoizrađene stupce koje će usmjeravati pakračke i druge planinare na obližnja planinarska odredišta. Izrađeno je 40 stupaca i za njih su izbetonirana su postolja.

Krajem 1991. godine, 29. prosinca, 127. brigada HV Virovitica sudjelovala je u akciji oslobađanja sela Brusnika koja je u večer toga dana obustavljena. Virovitički branitelji su se vratili na početne položaje osim njih dvanaest koji su ostali zarobljeni ili poginuli u četničkoj zasjedi da bi par dana kasnije dobili informaciju da su svi zarobljeni i pobijeni. Tijela su razmijenjena 9. siječnja 1992. godine, a 2006. godine je podignuto spomen obilježje kod brusničkog mosta gdje je danas u povodu toga održan komemorativni skup uz nazočnost suboraca, obitelji poginulih, predstavnika braniteljskih udruga s područja Virovitičko-podravske i Požeško-slavonske županije, izaslanstava Virovitičke županije, gradova Virovitice, Pakraca i Lipika, predstavnika Policijskih uprava virovitičko-podravske i požeško slavonske županije te HVIDR-e Hrvatske.

Tragičnih događaja prisjetio se Zvonko Kožnjak, predsjednik Koordinacije braniteljskih udruga Grada Virovitice, rekavši kako je od početka prve ratne operacije „Otkos 10“ do 31. prosinca 1991. virovitički branitelji su na svome području djelovanja oslobodili 36 sela i gradova, a iz tadašnje općine Virovitica u obrani Hrvatske na raznim ratištima sudjelovalo  je oko 5500 Virovitičana ili svaki četvrti stanovnik od kojih je 136 poginulo.

U ime Grada Pakraca prisutnima se obratio Miroslav Ivančić, predsjednik Gradskog vijeća Pakrac, te istaknuo kako je teško govoriti danas kada su hrvatski branitelji razjedinjeni što mnogi iskorištavaju pozvavši branitelje na zajedništvo stavljajući u srca sve poginule kako danas i u budućnosti ne bi dopustili da neki izjednačavaju žrtve hrvatskih branitelja s agresorom.

U ime organizatora komemoracije okupljenima se obratio Ivica Kirin, virovitički gradonačelnik, te Darko Žužak, zamjenik župana Virovitičko-podravske županije, koji su uputili  zahvalu poginulim žrtvama i njihovim članovima obitelji, kao i svim nazočnima za prisjećanja, te istaknuli važnost dokumentiranja svih ratnih događanja kako bi istina ostala zapisana.

„Izvojevali smo pobjedu u Domovinskom ratu, ali to je jalova pobjeda. Nas 1500 hrvatskih časnika već deset godina ne smijemo napustiti Hrvatsku zbog nekakve liste koja nas pokazuje kao zločince, zbog famoznog pregovaračkog poglavlja 23, koje bi, nadam se, aktualna politička vlast trebala ukinuti. Oni su napravili ono što mi nismo, a trebali smo. Nemojte za to optuživati vojnike, nego optužujte one kojima smo poklonili povjerenje, koji su nas trebali zastupati na političkom planu i u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, a to su promašili“, poručio je predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH general Đuro Dečak.

Saborski zastupnik i predsjednik HVIDR-e RH Josip Đakić podsjetio je da se s ovog mjesta svake godine prisjećaju i ponavljaju činjenice koje naše institucije ne čuju i ne vide. „Nijedan zločinac ne može biti aboliran, ne mogu šetati slobodno Pakracom, Lipikom, Vukovarom ili bilo kojim dijelom Hrvatske nego moraju biti procesuirani. Zato želim da svi oni koji su se pobunili protiv Hrvatske, koji su činili masakre i zvjerstva, koji su okupirali hrvatske dijelove i koji su željeli stvoriti Veliku Srbiju odgovaraju za svoja zlodjela. I dalje tražimo pravdu i suđenje onima koji su činili zločine“, istaknuo je Đakić.

Nakon komemoracije kod brusničkog mosta izaslanstva su obišla i druga dva spomen obilježja na pakračkom području posvećena virovitičkim braniteljima: na cesti Pakrac-Požega Borisu Raletiću i Željku Ljuni, te u Ulici Kalvarija petorici pripadnika postrojbi MUP-a kojima je u prosincu 2016. godine postavljeno spomen obilježje.

Pakračko područje je 8. siječnja u 7,05 sati dobilo ovogodišnjeg prvog malog sugrađanina kada se u pakračkom rodilištu rodio Fran Štampf težak 3515 grama i dug 50 centimetara, prvo dijete majke Nikoline Štampf iz Badljevine.

Malenog Frana i majku Nikolinu povodom toga danas je posjetila, u pratnji ravnateljice pakračke bolnice Marine Major i glavne sestre  Đurđice Stokić, gradonačelnica Anamarija Blažević uručivši im prigodan dar i poklon bon u iznosu od 1000 kuna. Tom prilikom gradonačelnica je majci i malom Franu poželjela najviše zdravlja te sretne i bezbrižne trenutke tijekom odrastanja.

U pakračkom rodilištu u prvih devet dana siječnja je poprilična gužva. Potvrdila nam je i to glavna sestra Đurđica Stokić jer je od 1. siječnja do danas rođeno već 13 beba, a vrijedi istaknuti i jednu zanimljivost, a to je da su tijekom našeg posjeta prvoj pakračkoj bebi u razmaku samo dva sata rođena čak tri dječaka.

Porast poroda u pakračkom rodilištu

Pakračko rodilište može se pohvaliti porastom poroda u prošloj godini kada je rođeno 455 beba, od toga 248 dječaka i 207 djevojčica što je za 29 više nego u 2018. godini. Istovremeno, u pakračkom rodilištu prošle godine rođeno je 10 beba više nego u požeškoj bolnici (445).

Prema podacima pakračkog Odsjeka za opće poslove i društvene djelatnosti, prošle godine na području Grada Pakraca rođeno je 71 dijete od čega 37 dječaka i 34 djevojčice. Od ukupnog broja rođene djece, 48 ih je iz Pakraca, po 7 djece iz Prekopakre i Badljevine, 2 djece iz Obriježi, Kusonja, Tornja i Velikog Banovca i 1 dijete iz Starog Majura. Od ukupno 71 rođenog djeteta u ovoj godini, čak njih 34 je prvorođeno u obitelji.