Umjesto učenika, prostore matične školske zgrade OŠ braće Radića u Bolničkoj ulici su tijekom zimskih praznika zauzeli zaposlenici požeške tvrtke „Promet građenje“ koji od jesenas rade na energetskoj obnovi ove zgrade, ali i na sanaciji štete nastale u učionicama uslijed prokišnjavanja početkom studenog do kojeg je došlo jer se u to vrijeme radilo na zamjeni krovišta. No, unatoč tome sve učionice i kabineti neće biti spremni u ponedjeljak, prvog dana nastave u drugom polugodištu, za uobičajen prihvat učenika te će se bar prvog tjedna za dio razreda morati uvjeti improvizirati u pomoćnim prostorima, a za dio ta improvizacija će potrajati i duže, rekla je ravnateljica Sanja Delač.

Ono što veseli,  tijekom zimskih praznika izvođač radova je u potpunosti zamijenio kotlovnicu tako da će škola biti ugrijana. Zastarjela kotlovnica je u potpunosti zamijenjena modernim uređajima koji će i dalje kao pogonski energent koristiti plin, ali zahvaljujući automatici i drugim poboljšanjima značajno će uštedjeti na potrošnji što će za školu značiti, osim lakšeg rukovanja i  manje novaca.

Drugi dio koji je odrađen tijekom praznika je zamjena stolarije na južnom krilu zgrade tako da će do početka nastave stolarija biti zamijenjena u svim učionicama i kabinetima te će u tom sklopu ostati radovi na nekoliko manjih prozora različitih pomoćnih prostora čija kasnija izmjena neće remetiti nastavu.

Pored toga izvođač je o svom trošku tijekom praznika radio na sanaciji štete na zidovima, stropovima i podovima u 13 učionica, uglavnom na katu škole, koje je uzrokovalo prokišnjavanje u studenom. Više stradali stropovi su dobili knauf obloge, manje stradali kao i zidovi su iznova oličeni. Dio laminatnih podova je presložen, prebrušen i nanovo lakiran, a teže stradali će biti u potpunosti zamijenjeni. Upravo kašnjenje u isporuci laminata je razlog što dio učionica i kabineta neće u ponedjeljak biti spremna za prihvat učenika. Pored toga iznad pet učionica, uslijed vremenskih prilika, još uvijek nije postavljena toplinska izolacija te se pretpostavlja da se neće moći dovoljno zagrijati pa ravnateljica razmišlja o alternativnim rješenjima.

Kako će iz većina učionica i kabineta majstori izaći tek u petak, tehničko osoblje će imati, ne mali zadatak, da ih preko subote i nedjelje pripremi za nastavu.

Ova školska godina je, radi izuzetno značajnih radova na energetskoj obnovi vrijednih 5,1 milijun kuna čija korist će se osjećati godinama, je takva i svi trebamo iskazati strpljenje, ponavlja ravnateljica Delač još jednom moleći sve učitelje, zaposlenike, učenike i roditelje za razumijevanje istovremeno naglašavajući da se u kontaktima s kolegama ravnateljima škola koji su također u programu energetske obnove uvjerila da svi imaju istih problema prilagođavajući se postojećim prostornim uvjetima koji su u velikom dijelu škole gradilište.

Nažalost, to će potrajati vjerojatno sve do svibnja. Kada to vremenske prilike dozvole unutarnji radovi će biti zamijenjeni vanjskim. Uz dovršetak krovišta slijedi i postavljanje novog termo pročelja radi čega će škola neko vrijeme biti „opasana“ skelama vidljivim kroz prozor učionica.

No sve to bi trebalo u konačnosti uroditi dugogodišnjim puno boljim uvjetima rada koji će nastupiti zasigurno od početka iduće školske godine.

 

Prema podacima pakračkog matičnog ureda u 2018. godini rođeno je 72-oje novih Pakračana (i pripadajuća naselja) dok je istovremeno umrlo 114 njegovih stanovnika, tako da smo prirodnim putem manji za 42 stanovnika. No unatoč tom minusu, trend je bolji nego prijašnjih godina, jer smo od u ovom desetljeću, dakle od zadnjeg popisa stanovništva 2011. godine, u zadnjih osam godina u minusu na ovaj način za ukupno 450 stanovnika ili u prosjeku 55 godišnje (ukupno 577 rođenih i 1.027 umrlih). Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, najlošije godine su bile 2015. i 2016.  kada smo u tim godinama bili u odnosu rođeni naspram umrlih u minusu 74, odnosno 70 stanovnika. Promatrajući to razdoblje najviše mladih Pakračana bilo je rođeno 2012. godine (82) ili jedan više nego 2011. Godine 2017.  rođeno je 70, a 2016. godine 72 mlada Pakračana, dok su najlošije godine bile 2013. i 2014. kada se rađalo 63, odnosno 65 djece.

Najviše Pakračana umrlo je 2015. godine - 146, odnosno četiri više nego godinu poslije. U ovom desetljeću najmanje ih je umrlo 2013. godine - 120, 2017. godine 127, a 2016. godine 142.

Što se tiče sklopljenih brakova lani ih je bilo 40, što je znatno manje nego prve godine u promatranom razdoblju 2011. kada ih je bilo 60, ali u prosjeku ostalih godina ovog desetljeća kada ih je sklapano redom 43, 44, 37, 50, 41, 32, tvrdi Državni zavod za statistiku.

Prema podacima božićnog broja Zova Kalvarije u pakračkoj župi Uznesenja Blažene Djevice Marije lani je kršteno 55 djece, umrlo je 58 vjernika i vjenčano 15 brakova.

Završeni su radovi na energetskoj obnovi područnog vrtića Prekopakra, a  istovremeno započinju građevinski zahvati i na zgradi matičnog vrtića što je omogućeno sredstvima u iznosu oko 750.000 kuna odobrenih na natječaju Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku usmjerenog na poboljšanje materijalnih uvjeta rada u predškolskim ustanovama koje je dobio Grad Pakrac. Uz to, Grad je uložio dodatnih oko 370.000 kuna svojih sredstava u modernizaciju vrtićkih objekata.

Tako je početkom ove godine kompletno postavljena nova stolarija na područnom vrtiću u Prekopakri te ugrađen novi sustav grijanja, uz toplinsku izolaciju tavana i podruma čiji su se radovi odvijali tijekom zimskih praznika. Uz to, postavljanjem novih vrata u glavnoj prostoriji vrtića, povezan je dnevni boravak sa sanitarnim čvorom te je nakon svih građevinskih zahvata prekopakranski vrtić kompletno okrečen. Kako je rekla Višnja Klobučar, ravnateljica Dječjeg vrtića „Maslačak“, na tom objektu u planu je još postaviti i nešto nove opreme za vanjsko igralište, a izgledom i funkcijom područnog vrtića, zadovoljne su i odgajateljice, ali i gradonačelnica Anamarija Blažević rekavši kako su ovi radovi bili neophodni što je Grad Pakrac i ranije predvidio, pa je natječaj došao u pravi trenutak.

Dio sredstava bit će utrošen i na zgradu matičnog vrtića u Ulici Matice hrvatske gdje su danas počeli radovi na izmjeni sanitarnih čvorova, a uskoro će krenuti i radovi na postavljanju nove ograde oko matičnog vrtića koja će biti proširena na način da će ograda kompletno zatvarati cijeli objekt vrtića. Gradonačelnica Blažević najavila je kako će se, kao nastavak projekta, urediti i parkiralište ispred vrtića kako bi se izbjegla gužva koja se stvara kada roditelji dolaze po djecu. Istovremeno, postavit će se nadstrešnice na matičnom vrtiću te također urediti dječje igralište nadopunom certificiranih sprava. U međuvremenu je već postavljen video nadzor na matičnoj i zgradi područnog vrtića u Prekopakri.

Što se tiče građevinskih radova u matičnom vrtiću, ravnateljica Klobučar istaknula je skorašnje preinake prostora odnosno dodavanje još jedne prostorije dnevnog boravka koju će koristiti mališani u popodnevnoj smjeni, a potreba za dodatnim prostornim kapacitetom, pridržavajući se pedagoškog standarda, pokazala se još prošle godine za jaslički uzrast.

Gradonačelnica Blažević i ravnateljica Klobučar istaknule su kako su ulaganjem u objekte dječjih vrtića zasigurno poboljšani materijalni uvjeti, kao i kvaliteta održavanja  pedagoških standarda, a istovremeno se otvaraju nove obrazovno odgojne mogućnosti.

„Mislim da je ovo početak jednog novog vremena predškolskih ustanova na našem području, što smatram da će se s vremenom tek pokazati. Osim svoje odgojne funkcije, naši vrtići postaju i uslužna djelatnost te velika pomoć roditeljima. Naša obveza kao osnivača je pratiti trendove i potrebe roditelja i djece i osobno mislim da ulaganjem u najmanje stvaramo osobe i odgovorne građane koje želimo u lokalnoj zajednici, što je i Gradu prioritet u njegovom strateškom razvoju“, istaknula je gradonačelnica Blažević.

 

 

Iako su izvođačima svi rokovi istekli u aktualnom ciklusu energetske obnove stambenih zgrada započetom u 2017. godini na početku ove godine ostalo je u Pakracu neobnovljeno šest zgrada, a u Lipiku jedna. U Pakracu su još nezavršene zgrade u Hebrangovoj ulici na kućnim brojevima 1-1A, 3-5, 6, 16; Kalvariji na kućnim brojevima 36 i 38-38A, a u Lipiku na adresi Vukovarska 7. S obzirom na niske temperature zraka, osim manjih promjena stolarije ovih dana gradilišta miruju i završetak njihove obnove ovisit će o vremenskim prilikama pri čemu su neke od navedenih zgrada pred samim završetkom, dok kod nekih ima još podosta posla. Unatoč kašnjenju, za što će izvođači snositi novčane sankcije koje mogu iznositi do 10 posto ugovorene vrijednosti radova, druge kazne od strane Fonda za sada ne prijeti, rekao nam je Mario Komljenović koji unutar Komunalca vodi ovaj projekt.
U ovom ciklusu vrijednom 38,6 milijuna kuna u Pakracu je dovršena energetska obnova na 13 zgrada, a u Lipiku na pet. Kada se on završi za energetsku obnovu će u Pakracu ostati svega nekoliko zgrada u Preradovićevoj ulici, Matici hrvatskoj i Obali Petra Krešimira. Točan broj je teško utvrditi jer su neki od stanovlasnika već ranije odustali od odobrene energetske obnove. Za sada iz Fonda za energetsku učinkovitost nema službene najave novog ciklusa, ali u Pakracu sve neobnovljene zgrade su riješene gruntovno, vlasnički i imaju uporabnu dozvolu tako da su spremne za kandidiranje jer im samo treba izvedbeno projekt koji će se, radi troškova, napraviti po raspisivanju natječaja.
Obnova 25 zgrada iz ovog ciklusa ukupno će koštati 38.658.000 kuna od čega ugovoreni iznos sufinanciranja s Fondom za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša iznosi 22.153.000 (oko 57 posto). S Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU je ugovoreno sufinanciranje u iznosu od 12.578.000 (oko 32 posto) dok će vlasnici stanova sami sufinancirati obnovu svojih stanova s 3.926.000 (oko 11 posto). Sagledavajući po jedinicama lokalne samouprave obnova 19 pakračkih zgrada vrijedna je ukupno 27.356.000 kuna, a obnova 6 zgrada u Lipiku koštat će 9.163.000 kuna s tim da su svi iznosi rađeni na bazi projektantskih cijena, a stvarni troškovi, koji se neće puno razlikovati bit će obračunati po završetku obnove.

Zajedno sa starom 2018. godinom, posljednjeg dana prosinca u povijest je otišao još jedan prepoznatljiv djelić našeg grada. Doduše, kiosk „Lord“ u vlasništvu pakračke obitelji Damira i Vesne Leš ne odlazi zauvijek, već se modernizira i postaje dio obitelji „Tisak“ pa će umjesto drage nam limenke Pakračani u istom prostoru dobiti novu modernu trgovinicu.

Hoće li jutra pred kioskom „kod Leša“ i dalje započinjati kavicom s okrugle konobarske tace koju Krešo (Krešimir Rožić) i Slaviša (Slavko Blatarić) već tradicionalno prinesu iz obližnjeg kafića, ostaje da vidimo, no sigurno je da će nam dnevni tisak, ali i sve ostale usluge „Tiska“ i dalje prodavati Damir, koji će nastaviti raditi kao trgovac.

Navikli na „Lord“, koji je od 1994. godine do danas radio bez dana pauze, nastavljajući tako prijeratnu tradiciju svojega prethodnika (kioska pod okriljem tadašnjeg zagrebačkog „Vjesnika“), s mrvicom sjete brzo ćemo  prihvatiti novo, modernije i ljepše, sretni što je najpoznatiji pakrački kiosk tako izbjegao sudbinu susjeda preko puta koji nam je nakon više od 50 godina rada zauvijek zatvorio svoja vrata.

Listati prosinačke brojeve Pakračkog lista iz 1993. godine bilo je, u najmanju ruku, preispitivanje današnjih vrijednosti. Kada pročitate da je najveća sreća te godine nekim sugrađanima bila dočekati Božić kod kuće vrativši se u razrušene domove, u redovima za humanitarnu pomoć, živeći bez plina, vode i telefona … Nažalost, ta godina bila je i godina nesigurnosti, nemirne crte razgraničenja, rata i diverzija.

Najljepši osjećaj boljitka

Što vam se lijepo dogodilo u 1993. godini bilo je pitanje koje su novinari tada postavili sugrađanima u anketi u božićnom broju. I tada su građani rekli da je godina bila dobra, ističući zadovoljstvo ponovnog građenja, mirnijeg sna, a iskazano je mnogo optimizma.  Iskustvo brojnih Pakračana potvrđuje staru izreku koja kaže da je sreća u malim stvarima.

Bila je to godina obnove pa je urednik Darko Baronica napravio rang listu deset najskupljih obnoviteljskih akcija koje su završene ili započete pa tako navodi prognaničko naselje „Topolik“ u Lipiku,  Dom za mladež i omladinu u Lipiku, obnova 250 obiteljskih kuća svih kategorija, hotel „Lipa“ u Lipiku, pogon krojačnice u DI „Papuk“ u Pakracu, zgrada pakračke matične osnovne škole, cesta Pakrac-Kamenska, Bolnica za rehabilitaciju Lipik, nastavak radova na izgradnji kolektora za Pakrac i Lipik, te vodocrpilište i magistralni vodovod Kukunjevac - Lipik.

Nailazimo na intervju s Antom Bagarićem, tada prvim  županom Požeško-slavonske županije, kada su u državnom ustrojstvu lokalne uprave i samouprave ponovno ustrojene županije. „Trebat će nam sigurno još vremena da se stvori navika kod naših ljudi da iz Pakraca dođu u središte Županije, da budemo vezani kulturom i tradicijom koju neosporno imamo i koja je zajednička. Ako Bog da i budu bolji uvjeti, zašto u budućnosti ne bismo stvorili uvjete da Pakračani dođu u požeško kino ili obrnuto“, rekao je tada prvi čelni čovjek županije.  Jesmo li stvorili naviku, ili još bolje, uvjete, procijenite sami…

Iščekujući više reda, mira, obnove

Zabilježena je tragedija koja se dogodila 16. prosinca kada je vozilo UNPROFOR-a nedaleko Španovice naletjelo na dvije podmetnute protutenkovske mine od koje je poginuo argentinski časnik, a jedan narednik je teško ranjen. „Ono što čudi, ali i zabrinjava, činjenica je da osim pakračkih novinara ovaj događaj uopće nisu zabilježila sredstva priopćavanja, ni u Hrvatskoj, a ni u svijetu“, piše u članku Pakračkog lista.

Srpski pobunjenici su 18. prosinca nakon dužeg perioda pokušali pomaknuti crtu razgraničenja i zauzeti takozvanu „plavu“, najjužniju zgradu u pakračkom naselju „Jug“ otvarajući vatru iz streljačkog naoružanja.

Na istoj stranici Nikola Ivkanec, tadašnji zapovjednik Policijske postaje Pakrac, bez obzira na ratne okolnosti, u sigurnosnom smislu godinu ocjenjuje uspješnom navodeći: „Sve negativne pojave poput kriminala, narušavanja javnog reda i druge koje su prisutne u normalnom broju i da nema linije razdvajanja, Pakrac se ne bi ničim razlikovao od drugih sredina. Predstojeće blagdane stoga dočekujemo sa zadovoljstvom, ali i nadom da ćemo dogodine uspjeti održati ovo povoljno stanje reda i mira bez obzira što nam sadašnji razvoj događanja oko linije razdvajanja ne daje prevelike nade za optimizam“.

Više mira, reda, obnove u idućoj godini poželjeli su i tadašnji načelnici općina Pakrac i Lipik, Vladimir Delač i Marino Zanetti u svojim božićnim porukama, a o važnosti Božića govorio je u prigodnoj kolumni i pakrački župnik Mato Rukavina.

Darivali sveti Nikola, Djed Božićnjak i Pakrački list

Vrijeme darivanja u ratnim okolnostima nije zaobišlo ni najmanje sugrađane pa je sveti Nikola pakračkim osnovnoškolcima „konvojem nade“ stigao čak iz Engleske, a razne humanitarne organizacije podijelile su tada za pakračke i lipičke obitelji različite prehrambene namirnice te nešto tehničke robe, a iz Njemačke je stigao i ugljen koje je podijeljen obiteljima poginulih branitelja.

I Pakrački list u božićnom broju uključio se u vrijeme darivanja poklonivši sugrađanima upravo telefonski imenik, popis svih ponovno ukopčanih pretplatnika u Pakracu, Prekopakri, Lipiku i Filipovcu, njih 200-tinjak, što je bio svojevrstan pokazatelj napretka u obnovi života na našem području.