Vlada RH krajem srpnja usvojila je „Program za financiranje projekata lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina“ koji podrazumijeva područja na kojima živi više od 5 posto stanovnika pripadnika nacionalnih manjina. U okviru njega, preko Ministarstva regionalnog razvoja, Pakrac je dobio sredstva za uređenje komunalne infrastrukture, konkretno ulaganje u Branešce u asflatiranju jedne ceste.

Gradonačelnica Anamarija Blažević, njen zamjenik iz redova srpske nacionalne manjine Nikola Ivanović  i stručne službe gradske uprave su početkom srpnja obišli u nekoliko dana sva sela istočnog dijela Grada Pakraca. Što se nakon toga dogodilo i provode li se određene aktivnosti na tom području, pitali smo Nikolu Ivanovića, koji je pored dogradonačelničke dužnosti i predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Pakraca.

„Program se provodi kroz Ministarstvo regionalnog razvoja, Ministarstvo poljoprivrede sredstvima namijenjenim OPG-ovima i Ministarstvo obrta i poduzetništva. Mi smo kao Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Pakraca u rujnu organizirali prezentaciju tog programa i tom prigodom smo okupili više od 40-tak zainteresiranih poljoprivrednika i obrtnika što smatram dobrim odazivom. Tom prilikom primijetili smo veliku zainteresiranost, ali i određeni zazor uslijed nedostatka povjerenja u takve natječaje. Ipak, uspjeli smo predati 12-tak kandidatura OPG-ova s pakračkog i lipičkog područja i četiri ili pet programa poduzetnika. Ukupno za mene su to jedni od najboljih natječaja koje su se pojavili jer su lagani za provedbu, omogućuju širok spektar ulaganja u materijalnu imovinu, zemljišta, strojeve, stoku i slično do 75.000 kuna za OPG-e a za obrtnike 200.000 kuna pri čemu kandidati snose samo trošak PDV-a.  Povratnu informaciju očekujemo do kraja mjeseca.

Ulaganje u ljude i njihovu egzistenciju

Htio bih naglasiti da provedba natječaja nije vezana uz neku konkretnu nacionalnu manjinu već se odnosi na sve stanovnike tog područja i tako smo organizirali i spomenutu  prezentaciju. Ovaj natječaj je prema mojim ocjenama vrlo važan. Komunalna infrastruktura je važan segment razvoja. No, ona gubi na značaju ako ne ulažemo u ljude i njihovu egzistenciju.  Tu nam je Poduzetnički centar Pakrac bio dobar suradnik i servis jer su se ljudi u pripremi natječajne dokumentacije obraćali njemu, a dodatno smo kroz suradnju sa Zajedničkim vijećem opština Vukovar pripremili desetak projekata besplatno. Time pokušavamo pomoći ohrabriti ljude da pokušaju aplicirati i direktno pomognemo ekonomskom sektoru.“

Koliko je u tome pomogao vaš srpanjski obilazak tog područja s gradonačelnicom?

Obilazak je jako dobro primljen među tim stanovništvom. Tom prilikom smo se upoznali sa stanjem cesta, mostova, vodovoda, društvenih domova kojih ili nema ili su u lošem stanju. Čuli smo što su prioriteti, što može sačekati i nakon toga smo krenuli u djelomično rješavanje tih problema uglavnom na način da su s mehanizacijom došli zaposlenici gradskog komunalnog programa. Toga ima jako puno i nerealno je očekivati da će sve biti riješeno preko noći. Do sada je rađeno na osnovnoj sanaciji cesta u Kraguju, Branešcima, Donjim Grahovljanima, Koturiću, Prgomelju, Tisovcu i dijelom u Bučju, Glavici, Kusonjima i Ožegovcima s ciljem njihovog osposobljavanja za normalnije prometovanje. Najviše je rađeno na uređenju putnih jaraka kako bi se spriječila daljnja oštećenja prilikom sve učestalijih bujičnih poplava pri čemu je kolovoz u tom pogledu bio katastrofalan. U idućoj godini nam predstoje slični radovi u Ožegovcima, Budićima, Kričkama te u Kusonjama. Napominjem da je riječ uglavnom o radovima na nerazvrstanim cestama. Treba istaknuti da je u tim selima dio značajnih radova odrađen lani kroz državni program sanacija šteta od elementarnih nepogoda iz 2014. godine, naročito u obje Šumetlice, Gornjim Grahovljanima, Dragoviću, Brusniku i Kurobasima. Kod tih cesta najveći problem je njihova upotreba od strane Hrvatskih šuma i drugih privatnih osoba koje rade na eksploataciji šumske mase i pri tom značajno devastiraju te ceste. U suradnji s direktorom šumarije Damirom Haslom tražimo rješenje, obišli smo teren i trenutno je popravljen put prema Brusniku i Srednjim Grahovljanima koji su duže razdoblje od takve upotrebe bili uništeni.

Što su drugi komunalni problemi tog dijela Grada Pakraca?

U Kusonjama i Budućima su, uz ovaj problem nerazvrstanih cesta, problematični vodovodi koji tamo nisu javni nego seoski, skloni su konstantnim kvarovima i njihova funkcija najviše ovisi o entuzijazmu i volji njihovih ljudi što nije dobro rješenje i stoga puno polažemo nade u projekt aglomeracije koji bi trebao javni vodovod dovesti i u Kusonje. Do tada, uz taj pojedinačni doprinos, značajno pomaže Grad koji tamo šalje gradski bager i pomaže kupovinom neophodnog materijala kako bi se ti vodovodi održali u funkciji. Svakako da i problemi postoje u pogledu slabog javnog prijevoza, nedostatka pokretne trgovine u nekim selima, ogroman problem sa divljači,

Projekti reelektrifikacije 

Problem nam je nedostatak elektroenergetske mreže, najviše u Roguljama i Cikotama, mada struje nema niti u Bjelajcima i Jakovcima i očekujemo iduće godine takozvanu reelektrifikaciju u prva spomenuta dva naselja što je dio koalicijskog sporazuma SDSS i HDZ-a uspostavljenog u Zagrebu. Njime smo pomakli s mrtve točke ponovnu uspostavu redovite elektroopskrbe ta dva sela i njih je obišla delegacija HEP s ozbiljnim namjerama izgradnje električne mreže. Tada se razgovaralo i o mogućnostima jeftinijeg priključenja javne rasvjete u Glavici na HEP-ovu mrežu, ali za sada konkretnijeg odgovora. Moramo biti svjesni da to područje predstavlja ogroman potencijal za razvoj stočarstva i tamo trenutno  ima više od 300 ovaca i više od 200 krava. U razgovoru s HEP-om stalno sam isticao reelektrifikaciju kao doprinos ukupnom ruralnom razvoju tog područja jer gore imamo uz privatnu i jako puno državne zemlje. Očekujem kada dođe struja da će porasti broj vlasnika koji održavaju imanja, a sada žive u okolini Pakraca ili negdje drugdje. Stoga očekujem da će struja u Cikote i Rogulje doći iduće godine, a ostala naredne. To su sela u Republici Hrvatskoj i tamo žive ljudi, nacionalno miješano stanovništvo koji nemaju elementarne uvjete za život. Ulaganjem u njihovu elektrifikaciju ulažemo u razvoj istočnog dijela Pakraca. Time će porasti vrijednost imovine bez obzira čije bilo vlasništvo i stvorit ćemo dodatne uvjete za razvoj stočarstva.

Krave lutalice

Na tom istočnom pakračkom području svakako nam je veliki problem i krave lutalice. Imamo o tome pritužbe mještana i mjesnih odbora Kričaka, Branežaca, Ožegovaca, Bučja i Cikota. Još lani smo se svi u gradskoj upravi angažirali po tom pitanju. Nažalost, Grad tu nema nadležnosti, a zakon je tu poprilično loš. Najmjerodavniji je stočarski inspektor iz Našica i policija i ja pokušavamo ljudima pomoći spajajući ih s njim pri čemu se, nažalost, policija i previše bavi tim problemom u odnosu na svoje ostale poslove, a rezultati izostaju.

Je li SNV Grada Pakraca imao nedavno još nekih aktivnosti?

Preko Vijeća srpske nacionalne manjine osigurali da kroz institucije Republike Srbije dobijemo novce za dva manja projekta koji se tiču djece i kulture i posredstvom toga smo pakračku djecu ove godine odveli na izlete na Zlatibor, Beograd i ovaj mjesec u Banja Luku. Do kraja godine su nam u planu aktivnosti koje za cilj imaju promociju Pakraca i pakračkih kulturnih znamenitosti posebice sa stanovništva pakračkog Vladičanskog dvora unutar kojeg će djelovati knjižnica, muzej... One su važne za Srbe, ali kultura ne poznaje nacije i vjere i svakako želimo doprinijeti ukupnom razvoju Pakraca jer za očekivati je povećan dolazak turista zbog potencijala koje imamo. Pri tome želim istaknuti da će Vladičanski dvor tek biti prepoznat kao turistički potencijal Pakraca.

Čitatelj koji je želio ostati anoniman poslao nam je fotografije iz užeg središta Pakraca koja prikazuje psa u dvorištu svezanog na jako kratkom lancu koji pri tome nema nikakvu zaštitu u vidu krova ili nešto slično što nije ugodna pozicija u kasno jesenske dane, ali vjerojatno niti ljeti na suncu kao i nikada tijekom godine.

Lani usvojen Zakon o zaštiti životinja (NN 102/17 – na snazi od 26. listopada), u poglavlju Zaštita kućnih ljubimaca propisuje i način njihova držanja pa tako Članak 51. kaže „Zabranjeno je držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora“.

Članak 75.  utvrđuje nadležnosti dajući ovlasti kod nadzora provedbe prethodno navedenog  članka komunalnom redaru kojem se Člankom 80. dozvoljava ulaz u prostore u kojim se drže kućni ljubimci te druge radnje neophodne za utvrđivanje činjeničnog stanja kao što je utvrđivanje identiteta vlasnika, očitavanje mikročipa i drugo, ali i naplatu novčane kazne u skladu s općim aktom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave.

Stoga smo kontaktirali komunalnog redara Grada Pakraca Tomislava Luksetića koji nam je potvrdio da je i on dobio navedene fotografije našeg savjesnog sugrađana. Vezano s tim komunalni redar je rekao da je prije podne obišao vlasnika i psa te pozivajući se na Odluku  o uvjetima i načinu držanja pasa  naložio vlasniku da do sutra uskladi način držanje psa s Odlukom o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca koja nalaže vlasnicima da psima osiguraju primjeran boks ili kućicu najmanje dvostruko veću od psa s lancem u dužini najmanje trostruko dužim od dužine psa mjereći od početak repa do kraja njuške.  U protivnom slijedi novčana kazna od 300 kuna i prijava veterinarskom inspektoru.

Cilj ovog tekst nije kritika našeg sugrađana, vlasnika ovog psa, već dobrobit ovog i svih drugih pasa, kao i upozorenje svima na obvezu držanja kućnih ljubimaca na način kako to propisuje  Zakon o zaštiti životinja vodeći brigu o njihovoj dobrobiti. Živeći ovako na kratkom lancu bez zaštite od hladnoće i vrućine, ovaj naš pseći sugrađanin sigurno nije kućni ljubimac. Posebice u kontekstu nedavno započetih radova na takozvanom „vau parku“ pored Pakre nedaleko Vatrogasnog doma (donja fotografija).

 

Kiša koja je padala jučer s noći na jutro poplavila je zgradu Osnovne škole braće Radića na kojoj je u tijeku energetska obnova kao i potpuna rekonstrukcija krovišta, a budući da izvođač pokrov nije zaštitio u dovoljnoj mjeri, voda je procurila kroz betonsku ploču i poplavila hol škole, kao i učionice.

„Najprije je počelo plaviti u dijelu zgrade gdje se održava razredna nastava pa smo djecu odmah razmjestili u slobodne učionice. No, kada je voda počela navirati i u glavnom dijelu zgrade gdje se održava predmetna nastava, tada smo u dogovoru s županijom, odlučili da je najbolje da djeca odu kući. Odlučeno je da se razredna nastava odgađa, a trenutno održavamo nastavu za više razrede, tako da su učenici trenutno u učionicama nižih razreda koje su čitave i u kojima nema nikakvih šteta“, rekla nam je Sanja Delač, ravnateljica Osnovne škole braće Radića.

Ukupno je stradalo 12 učionica, najviše na katu starog dijela zgrade gdje su oštećeni zidovi, stropovi i parket koji postavljen prošle godine, a zbog brze reakcije svih djelatnika škole, uspjeli su spasiti informatička računala kao i ostalu nastavnu opremu, tako da do veće štete nije došlo.

Normalizacija nastave u ponedjeljak

Ravnateljica Delač ističe kako je odmah kontaktirala izvođača radova koji je obećao potpunu sanaciju štete o vlastitom trošku, a već sutra će postaviti isušivače u učionicama kako bi se na vrijeme sanirala vlaga i sve oštećene učionice stavile u funkciju do ponedjeljka,  kada će nastava početi i za učenike od  1. do 4. razreda.

Iako je bilo najavljeno da će se radovi odvijati tijekom ljetnih školskih praznika, zbog izbora izvođača radova što propisuje Zakon o javnoj nabavi i proceduri, taj rok je produljen i radovi su počeli tek početkom rujna.

 

Putem Grada Pakraca Vlada RH je osigurala 25.000 kuna za materijal za ograde oko grobalja u selima istočno od Pakraca. Tim sredstvima nabavljeni su betonski stupci i žičana mreža kojima će biti ograđena seoska groblja  u Cikotama, Glavici, Bučju, Derezi, Omanovcu, Tornju i Španovici koje će radnim akcijama ugraditi sami mještani. S obzirom na broj stoke koja nekontrolirano luta tim područjima i razne divljači to će puno značiti tim ljudima, a osim toga potaći će njihovo daljnje uređenje, rekao je Nikola Ivanović, zamjenik gradonačelnice Pakraca iz redova srpske nacionalne manjine.

Idući korak u razgovorima s mještanima je predaja groblja na upravljanje Komunalcu što podrazumijeva izrada evidencije vlasnika grobova i plaćanje uobičajene godišnje naknade, kaže Ivanović.

Pored toga u Kraguju i Omanovcu su materijalom Grada i radom gradskog komunalnog pogona izgrađena nadstrešnica koja će služiti umjesto mrtvačnice. Vrijednost ovih radova koji još nisu dovršeni jer slijedi na proljeće betoniranje podloge su oko 6.0000 kuna.

 

Kako javljaju iz Županijskog centra 112, zbog radova na elektroenergetskim objektima bez opskrbe električnom energijom ostat će sljedeća naselja:

od 12 do 13 sati - Pakrac:  ulica Kneza Domagoja od k.br. 33-35 i 42-44, -

od 12 do 13 sati – Prekopakra:  ulice Matkovac od k.br.1-13 i 2-14, Stjepana Širca od k.br.1-33 i 2-42, Ante Starčevića od k.br. 34-104 i 25-95, Vinka Rehaka od k.br. 1-17 i 2- 18, Stjepana Radića od k.br.1-97 i 4-124 i 30.svibnja odk.br.1-17 i 2-20.

od 13 do 14 sati -  Prekopakra:  ulice Stjepana Širca od k.br. 31-111 i 44-128, Matkovac od k.br. 21-89 i 22-104,

od 13 do 14 sati - Pakrac:  ulice Grigora Viteza od k.br. 1-47 i 2-52, Mate Lovraka od k.br. 1-7 i 2-4, Marina Držića k.br. 13, Ivana Meštrovića od k.br. 1-7 i 2-18, - od 12,00 do 13,00 sati: Prekopakra ulice Matkovac od k.br.1-13 i 2-14, Stjepana Širca od k.br.1-33 i 2-42, Ante Starčevića od k.br. 34-104 i 25-95, Vinka Rehaka od k.br. 1-17 i 2- 18, Stjepana Radića od k.br.1-97 i 4-124 i 30.svibnja odk.br.1-17 i 2-20.

Povratak sezonaca na Zavod razlog je porasta nezaposlenosti tijekom listopada na pakračkom Zavodu za zapošljavanje. Posljednjeg dana toga mjeseca u evidenciji je bilo 490 osoba ili 22 više (+4,7%) nego mjesec dana ranije. No, u odnosu na lanjski listopad to je pad za 227 osoba ili više od 31 posto. Istovremeno, u listopadu je iz pakračke evidencije posao dobilo 44 osobe (26 muškaraca i 18 žena) od čega 34 na području županije, 9 u ostatku Hrvatske i jedna u inozemstvu.  Sedmero njih je dobilo posao na neodređeno vrijeme, a dvoje su pripravnici.

Tijekom listopada 90 osoba su novoprijavljeni u evidenciji što je za 25 manje nego lani istoga mjeseca.

Što se tiče teritorijalnog rasporeda, 280 nezaposlenih osoba su s prebivalištem na području Grada Pakraca, što je tek jedna više nego mjesec dana ranije, ali čak 237 manje nego lani istoga dana dok je 210 osoba s prebivalištem na području Grada Lipika što je porast za 21 osobu u odnosu na prethodni mjesec, ali 90 manje u odnosu na prethodnu godinu. Novčanu naknadu u prosječnom iznosu od 2270  kuna je primilo 104 osobe ili svaki peti iz evidencije nezaposlenih.

Na području naše županije u evidenciji nezaposlenih posljednjeg listopadskog dana bilo je 2554 osobe ili 104 više nego u rujnu, ali i skoro 900 manje nego lanjskog listopada (-26%).

Prema podatcima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, krajem listopada 2018. kod poslodavaca sa sjedištem u Požeško-slavonskoj županiji bilo je 19.397 zaposlenih koji su zajedno s 2.554 nezaposlene osobe činili aktivno stanovništvo županije. Stopa nezaposlenosti iznosila je 11,6% i povećana je u odnosu na rujan za 0,3 postotna boda. Na međugodišnjoj razini zaposlenih je više za 346 osoba ili 1,8%.