Predstavnici Gradskog odbora HDZ-a Pakrac predvođeni gradonačelnicom Anamarijom Blažević jutros su polaganjem vijenca, paljenjem svijeća i molitvom obilježili 19. obljetnicu smrti prvog hrvatskog predsjednika kod njegove biste na Trgu dr. Franje Tuđmana.
U kratkoj ceremoniji polaganja vijenca i paljenja svijeća gradonačelnica se u kratkom govoru zahvalila prvom predsjedniku suverene i samostalne Republike Hrvatske na svemu što je učinio za Hrvatsku i Hrvate u novijoj hrvatskoj povijesti.

Početkom ove školske godine po prvi put u pakračkoj osnovnoj školi započeo je s radom produženi boravak učenika. Riječ je o dodatnom sadržaju koji roditeljima omogućuje da uz organizirani i nadgledani boravak djecu ostave u školi do 16,30 sati, odnosno do vremena kada ih po povratku s posla mogu uzeti iz škole. Nakon tri mjeseca rada, zanimala su nas iskustva učitelja i roditelja u produženom boravku.

Za tu mogućnost se u startu javilo 24 roditelja učenika koji participiraju u takvoj vrsti produženog boravka u školi s 350 kuna mjesečno, a nakon tri mjeseca odustao je tek jedan roditelj uslijed izmijenjenih uvjeta radnih obveza koje mu omogućavaju više boravka s djetetom.

Djeca, a ove godine su to isključivo učenici prvog i drugog razreda, u produženi boravak dolaze nakon završetka nastave, oko 11,30 sati, pojašnjava nam Pavle Bukovac (28), učitelj koji radi isključivo u dnevnom boravku. Prvih sat vremena provode u kreativnim radionicama koje se, ovisno o vremenskim uvjetima, provode na otvorenom ili u učionici koja je za tu potrebu dopunjena namještajem i opremom kako bi djeci boravak bio ugodniji i sadržajniji.  Cilj radionice je potaknuti socijalizaciju, timski rad, motoriku rada ruku i slično, objašnjava ovaj mladi učitelj, bivši osječki student Fakulteta za odgojno-obrazovne znanosti kojem je to prvo radno mjesto s djecom. Nakon toga slijedi u školskoj blagovaonici ručak koji se obvezno sastoji od kuhanog obroka (juha, tjestenina, saft, pečeno meso, variva). Nakon povratka u učionici je predviđen jednoipolsatni program pisanja zadaća koji je radi zadržavanje koncentracije začinjen raznim kratkotrajnim zanimacijama poput poneke pjesme, plesa, slobodnog crtanja i slično. U 14,30 sati je užina koja se sastoji od pudinga, voća, kompota i slično, a nakon toga do dolaska roditelja slijedi igra, šetnja gradom i druge takve rekreativne. Roditelji mogu doći po svoje dijete u terminima između 15 i 15,15 sati, odnosno 16 i 16,30 ovisno o  povratku s posla.

„Ova djeca imaju privilegiju da zadaću i druge školske kućne obveze provode uz stručni nadzor. No, ja kao učitelj nemam načina da prisilim dijete da piše zadaću. Za to koristim samo upozorenja i molbe. Zato ovisno o djetetu i njegovom raspoloženju ponekad neka zadaća ostane i nenapisana pa je poželjno da roditelji kod kuće pregledaju bilježnice i razgovaraju s djetetom“, objašnjava ovaj mladi učitelj, a kaže da mu je najveća nagrada kada dijete roditelju koji dođe po njega kaže nešto u smislu „baš si sada morala doći“.

[caption id="attachment_20014" align="aligncenter" width="900"] Učitelj Pavle Bukovac[/caption]

Iskustva roditelja

S roditeljima s kojima smo razgovarali stekli smo dojam da su uglavnom zadovoljni, mada ima i onih koji su očekivali više, odnosno potpuno rasterećenje djeteta (i roditelja) od obveze pisanja školske zadaće i učenja, što je, kako su nam objasnili upućeni, nerealno za očekivati jer i ritam kontinuiranog bavljenja školskim obvezama od 8 do 16 sati za tako malu djecu bio bi prenaporan.

Bogato iskustvo s ovako proširenim boravkom u školi ima Vedrana Fiala čija je kćer Ema, učenica prvog razreda, u programu produženog boravka. Njeno iskustvo nam je tim dragocjenije jer stariji sin, danas devetnaestogodišnji Leon, koji je do šestog razreda bio učenik zagrebačke škole,  pohađao je tri godine tamo nastavu u produženom boravku, dok mlađi Ian, danas učenik sedmog razreda, nije išao u takav program jer ga u Pakracu nije bilo.

Razlike u odnosu na Zagreb

Uspoređujući svoje zagrebačko i pakračko iskustvo s produženim boravkom Vedrana  ističe bitne organizacijske razlike koje su izražene kroz činjenicu da su učenici u Zagrebu nosili torbu s knjigama u školu ponedjeljkom i kući je vraćali tek petkom. To je prednost djeci, ali ne roditeljima jer nemaju dnevni uvid u to što se događalo u školi, a dodatni je problem što poslijepodne nemaju udžbenike za eventualno dodatno učenje za testove, ili primjerice pjesmicu „napamet“ koju možda nisu uspjeli naučiti u produženom boravku. Druga organizacijska razlika je što su u Zagrebu u istu skupinu produženog  boravka išla ista djeca iz redovnog razreda, dok u Pakracu produženi boravak okuplja učenike iz čak šest razreda pa učitelj u produženom boravku mora organizirati pisanje šest vrsta zadaća. No, ona je zadovoljnija pakračkim produženim boravkom, jer, kako tvrdi, uočava da je zbog truda učitelja ovdje vrijeme produženog boravka organizirano kvalitetnije; osim zadaće i igre to vrijeme ima i kreativnih radionica, odlazi se u šetnju gradom pa čak i u šumu, dok se u Zagrebu ono provodilo isključivo u krugu škole.

Što se tiče odnosa razlike između djeteta koje idu (kćer Ema) i koje nije imalo tu privilegiju (sin Ian) da pohađa produženi boravak, Vedrana kao prednost ističe da Ema uglavnom domaću zadaću napiše u školi, čime  i ona i kćer imaju po pitanju zadaće uglavnom slobodno poslijepodne dok se to s Ianom, uslijed manjka autoriteta kod roditelja u odnosu na učitelje, pretvaralo u cijelopopodnevno natezanje u smislu malo kasnije, pa malo sad, pa opet kasnije. Uslijed svega toga opće ne pomišljaju na povlačenje djeteta iz produženog boravka jer bi  to njoj i suprugu, osim ovih pedagoških prednosti, zbog posla koji ima značajno terenski karakter, predstavljao i dodatni problem u organizaciji svakodnevice.

Društvo medicinskih sestra i tehničara Domovinskog rata HUMS-a nakon Lipika i Karlovca ove godine organiziralo je svoj 3. simpozij „Da se ne zaborave devedesete – Dubrovnik 2018“ na kojem je od 30. studenog do 2. prosinca prisustvovalo 12 medicinskih sestara iz Pakraca i Lipika zahvaljujući Gradu Pakracu, Specijalnoj bolnici Lipik i udruzi Hrvatskih branitelja oboljelih i  liječenih  od  PTSP Pakrac-Lipik.

U sklopu svečanosti otvaranja upriličeno je i otkrivanje Spomen ploče medicinskim sestrama i tehničarima sudionicima Domovinskog rata Grada Dubrovnika. Na simpoziju su svjedočile  medicinske sestre i tehničari iz Dubrovnika i Ratne bolnice Metković, obišao muzej Domovinskog rata na Srđu što je sudionicima simpozija  omogućilo da saznaju istinu o Domovinskom ratu dubrovačkog područja. Postavljena je izložba postera pod nazivom „Metci na humanost i dobrotu“, gdje su predstavljena četiri postera sa područja Pakraca i Lipika, organiziran je okrugli stol na temu „Doprinos medicinskih sestara i tehničara u skrbi za hrvatske branitelje“ čiji zaključci će biti poslani u Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo hrvatskih branitelja i HZZO obzirom na mnogobrojne probleme sa kojima se susreću medicinske sestre i tehničari u skrbi za hrvatske branitelje posebno koordinatori za branitelje sa ciljem da skrb za njih bude bolja.

Promocija knjige „Svjedočanstva medicinskih sestara i tehničara Domovinskog rata“ u Pakracu

Obzirom da je knjiga „Svjedočanstva medicinskih sestara i tehničara Domovinskog rata“ koja je napisana sa  Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskog rata gotova promocija se planira u Pakracu u sklopu svečanosti obilježavanja početka Domovinskog rata, rekla je Ljerka Pavković, predsjednica Društva medicinskih sestara i tehničara Domovinskog rata Hrvatske udruge medicinskih sestara.

 

 

Grad Varaždin od danas je novi službeni grad prijatelj Pakraca. U povodu blagdana sv. Nikole, Dana Grada Varaždina, čelni ljudi ova dva grada, Anamarija Blažević i Ivan Čehok  na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Varaždina održanoj u Velikoj koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu potpisali su Povelju o prijateljstvu.

Inicijativa je to pripadnika 104. brigade Hrvatske vojske iz Varaždina koji su 1991/92.  ratovali na našem području te su oni predložili potpisivanje Povelje prijateljstva između gradova Lipika i Pakraca te Grada Varaždina. Povelja Varaždina s Lipikom bit će potpisana u subotu prilikom obilježavanja oslobađanja Lipika.

Prema podacima iz pakračke gradske uprave, 1997. godine Grad Pakrac je potpisao Povelju o prijateljstvu s Općinom Konavle, a 2003. godine Povelju o prijateljstvu s Gradom Bjelovarom, iduće godine  s općinama Promina i Blato. Slične povelje su potpisane 2006. godine s Viroviticom, a naredne Sporazum o suradnji s Općinom Jasenova, Gradom Revuca i Općinom Kloštar pod Znievom iz Republike Slovačke, Gradom Lipikom i Općinom Selca.

Ugovor o prijateljstvu i suradnji sa Gradom Dolny Kubin u Republici Slovačkoj potpisan je 2010. godine kao i Prisega bratimljenja s Općinom Cimolais iz  Republike Italije.

Godine 2011. potpisan je  Sporazum o oblikovanju partnerstva i suradnje s Općinom Dobretići iz BiH tako da je Varaždin četrnaesti grad/općina s kojima Pakrac ima službene akte o raznim oblicima prijateljstva, osim iz Hrvatske i iz Slovačke, Italije i BiH.

 

Festival duhovne glazbe “Hodočašće u došašće” koji se održava 21. godinu za redom, bit će upriličen 8. prosinca u pakračkoj župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije na kojem će, uz domaćine članove pakračkog župnog zbora Vita Nova, nastupiti još šest vokalno-instrumentalnih skupina.

Ovaj glazbeno-duhovni susret započet će svetom misom u 17,30 sati, a vjernici će prije mise u 17 sati imati prilike i za svetu ispovijed. Koncert je zakazan u 18,30 sati na kojem će vjernici moći uživati u duhovnoj glazbi, a koja je ujedno priprema vjernika za nadolazeći blagdan Božića.

Kao i ranijih godina, medijski pokrovitelj festivala “Hodočašće u došašće” je Hrvatski katolički radio, a organizator ovog duhovnog događaja je pakračka župa i glazbena skupina “Vita Nova” uz pokroviteljstvo Grada Pakraca.

I danas je ovaj glazbeno-duhovni susret dio pastoralnog programa za mlade Požeške biskupije, a prvi festival organiziran je 1998. godine.

 

LRA Poduzetnički centar Pakrac obavještava da je APPRRR raspisala  Natječaj za tip operacije 4.3.3. „Ulaganje u šumsku infrastrukturu“ iz podmjere 4.3. „Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva“

Prihvatljivi korisnici su šumoposjednici, udruženja šumoposjednika/šumovlasnika, trgovačka društva, druge pravne osobe i tijela državne uprave čiji je osnivač Republika Hrvatska koje gospodare šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske sukladno Zakonu o šumama, te jedinice lokalne samouprave. Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore na ovom natječaju iznosi 50.000.000,00 kuna. Vrijednost potpore je od 10.000 eura do 1.000.000 eura, a intenzitet javne potpore iznosi 100% od ukupnih prihvatljivih troškova projekta.

Rok za podnošenje Zahtjeva za potporu započinje 2. siječnja 2019. godine,  a završava 1. srpnja 2019. godine.

Više informacija možete dobiti na linku u nastavku ili  osobno u LRA Poduzetničkog centra Pakrac

https://www.apprrr.hr/wp-content/uploads/2018/11/Natje%C4%8Daj-za-provedbu-tipa-operacije-4.3.3.-od-29.11.2018.zip