- PIŠE: Pakrački List
- 1241
Ove subote, 5. rujna, „Kino pod zvijezdama“ donosi nagrađivani filmski hit „La La Land“ s Emmom Stone i Ryan Goslingom u glavnim ulogama. Ovaj film spaja žanr mjuzikla i romantične komedije donoseći priču o odricanju radi ostvarivanja vlastitih snova. Radnja filma smještena je u suvremeni Los Angeles, no atmosferom podsjeća na zlatnu eru Hollywooda, a prati mladu ambicioznu glumicu Miju te jazz pijanista Sebastiana koji započinju burnu romansu, istovremeno pokušavajući realizirati svoje snove. Međutim, kada ih karijere odvedu u različitim smjerovima, njihov se odnos nađe na kušnji.
Za razliku od prošlih projekcija, ova će započeti u 20 sati, a mjesto ostaje isto - dvorište kurije Janković. To će biti posljednje ovoljetno prikazivanje filmova na otvorenom, ujedno i posljednje događanje Pakračkog kulturnog ljeta, koje je unatoč ovogodišnjem skromnijem programu bilo dobro posjećeno.
- PIŠE: Pakrački List
- 1655
Nedjeljnom premijerom filma „Eržika plemenita“, o čemu smo pisali, Pakrac je dobio u svakom pogledu posve svoj cjelovečernji igrani film. O reakcijama sugrađana, daljnjim planovima za film, ali i ostalim projektima razgovarali smo s Dubravkom Špančić, scenaristicom i režiserkom filma, ali i tajnicom „Sloge“.
Film je za publiku, nakon zatvorene nedjeljne premijere prikazan prošle tri večeri. Kakva je bila gledanost?
U ponedjeljak je bilo 37, utorak 85 i jučer 57 gledatelja. S tom gledanošću smo jako zadovoljni jer je to u odnosu na prosječan broj pakračkih kino posjetitelja vrlo dobar rezultat. Ipak je riječ o filmu naše izrade, a ljudi se stvarno smiju i dobro reagiraju. Osobno nisam dobila nikakve loše kritike, ali niti ne očekujem da će mi netko doći i u lice reći nešto loše. Ipak živimo u malom gradu. Sretna sam što je pothvat uspio. Ne mislim da je to neka specijalna kvaliteta. Film je sadržajno lagan, bez nekih posebnih zapleta.
Koja je daljnja sudbina filma?
Razgovarali smo o tome. Lijepa je reakcija Društva Mađara Pakrac koji su u neku ruku začetnici ideje oko filma. Oni žele da se film titluje na mađarski jezik. Poštujemo tu ideju iako nisam sigurna da se u prijevodu ta jezična dinamika filma može postići na nekom drugom jeziku, a doslovni prijevod ne bi imao smisla. No ako oni žele, mi ćemo rado surađivati.
Dogovorili smo se da ćemo film slati na festivale na kojima udovoljava kriterijima, bez obzira kako prošao. Cilj nam je da ga vidi što više ljudi i da se taj naš trud pokaže. Građani nam predlažu da se film snimi na DVD i upakira kao mogući božićni poklon za sugrađane koji tu više ne žive što ćemo vjerojatno realizirati ovisno o sredstvima. Stoga smo odlučili kroz ova četiri prikazivanja naplaćivati ulaznice od 20 kuna i stvoriti neki mali fond za daljnje aktivnosti zajedno s prodajom promo proizvoda vezanih uz film. Ne bih rekla da današnjim prikazivanjem s filmom završava priča.
Dio ove autorske ekipe su maturanti. Oni uskoro radi studiranja odlaze širom Hrvatske. Prijeti li ekipi nakon ova dva uspješna projekta, lanjski mjuzikl i ovogodišnji igrani film, raspad?
Ne bih to nazvala raspadom. Meni to nije prva generacija koja odlazi. Generacija koja je bila vrlo vrijedna, rođenih 1995/96 godine, mada su oni bili drugačije orijentirani i nisu radili toliko umjetničke stvari je otišla pa se stvorila nova ekipa. Oni će, posebno u početku studija, dolaziti kući i ja ću se prilagoditi njihovim mogućnostima, znači subotom i nedjeljom. Kasnije će imati na fakultetima više obveza pa će i dolaske prorijediti što je posve u redu i u redu je da profesionalno napreduju. Moje zadovoljstvo je u tome što će odavde ponijeti nešto prekrasno u vidu nezaboravnih prijateljstva, nešto što su naučili u ovom kreativnom i istraživačkom procesu koji smo prošli. Ponajviše u govornom, dikcijskom smislu, ali i razlikovati slova „č“ i „ć“. Stekli su osobinu gledanja u oči, stekli su sposobnost odgovoriti što je na njima dobro, što nije lako, izraziti svoj stav i mišljenje. Stoga se ne bojim da će doći do raspada grupe iako sam svjesna, kao što je to slučaj i u mojoj obitelji, da kada dođe vrijeme djeca rašire krila i odu negdje drugdje.
Ima li Društvo na vidiku ili u planu nove projekte?
Sada su otvoreni do 14. rujna natječaji Hrvatskog audio-vizualnog centra, a s 1. rujnom i natječaji Ministarstva kulture. S obje te adrese do sada nismo dobivali neke velike novce i to nije niti moguće jer nas je puno. Kroz HAVC smo uglavnom sufinancirali kino predstave i velika je enigma što će se događati dalje. Što se tiče Ministarstva kulture, uslijed pandemije mada nevoljno, sam svjesna da ćemo morati prihvatiti onaj način rada s kojim se djeca uopće ne slažu, a to je rad na daljinu. Posebno to vrijede za mlađe generacije koje izbjegavaju online rad kao i ja sama jer se u njemu ne osjećam dovoljno osposobljena. Ne u tehničkom smislu, jer se uvijek nađe netko tko će sve to posložiti i pomoći, nego to mi ne daje zadovoljstvo koje dobivam u radu u izravnom kontaktu.
Slijedeći projekt crtani film
Imate li neki konkretan projekt?
Plan nam je svim silama završiti, i hoćemo, projekt našeg crtića. Počeli smo ga lani, financiran s vrlo malo novca Ministarstva kulture. Projekt je nazvan „Crtam crtić“, no opet zbog epidemioloških mjera ne može realizirati početnu zamisao da se u istom prostoru nađu roditelji, djeca i građani i zajedno rade. Prilagodili smo se mjerama i privodimo projekt kraju onako kako je zamišljen s krajnjim rokom 31. listopada koji je ujedno i Međunarodni dan štednje. Tijekom projekta smo stvorili odličnu suradnju s nižim razredima osnovne škole, konkretno učiteljicom Marijom Nemec i roditeljima djece. Crtić smo nazvali „Banchi“, kao izvedenicu našeg novca slavonskog banovca. Napisana je priča u kojoj su sudjelovale uz mene i Marija Nemec i Jelena Hihlik. U njoj smo napravili povijesni presjek naše kovnice banovca i stvorili priču gdje „Banchi“ putuje kroz naš grad. U fazi smo bojanja crtića i nakon toga ide naracija teksta u čemu će sudjelovati djeca iz naše male glumačke skupine te bi premijerno trominutni crtić mogli prikazati 31. listopada. Plan je da bude javno objavljen jer je riječ opet o promociji našeg grada i njegove povijesti. Ono što još traje odnosi se na zajednički projekt s HAVC-om na kino projekcijama koji stoji vrlo loše. Projekt kazališnih predstava koji provodimo s Ministarstvom kulture nisam sigurna da ćemo realizirati u cijelosti. Unatoč subvencijama te predstave nam zbog slabe posjećenosti proizvode velike gubitke koji si „Sloga“ kao udruga ne može dozvoliti.
Još nešto želite istaći u ovom razgovoru?
Jedan od ciljeva filma je potaknuti i druge da budu kreativni i popune rupu koja je nastala tijekom pandemije posebno kada su u pitanju djeca koja su prisiljena puno više vremena provoditi pred televizorom, računalom ili mobitelima. Stoga smo mi i pokrenuli KukuTV kako bi im na taj način pružili što više kreativnih sadržaja i nadam se da ga koriste.
- PIŠE: Pakrački List
- 1360
Radovi na zamjeni kanalizacijskih i vodovodnih cijevi u sklopu projekta aglomeracije u središtu grada, u Ulici hrvatskih velikana i Trgu bana Josipa Jelačića su pri kraju i na ta radilišta se od ponedjeljka vraćaju zaposlenici i strojevi Poduzeća za ceste na projektu modernizacije tih prometnica. No to ne znači da je kopanju u tom dijelu grada gotovo. Samo će biti zamijenjeni bageri izvođača.
Sada kopa HEP
U Ulici hrvatskih velikana HEP će počevši od zgrade Privredne banke Zagreb pa do kraja te ulice zamijeniti postojeće, ali zastarjele podzemne instalacije i kućne priključke. Za to će biti potrebno iskopati s obadvije strane rov dubine 80 centimetara i širine iskopa korpe bagera. Radovi će početi polovinom rujna, ovisno o dogovoru s izvođačima na aglomeraciji i trajat će desetak dana. U potpunosti ih financira HEP pri čemu neće biti oštećivanja fasada na kućama, a potrošači će dobiti stabilniju i sigurniju opskrbu, rekao je Edo Hanzl, upravitelj lipičkog pogona HEP-a.
Kraj radova u prosincu
U tu ulicu, kao i na trg vraćaju se i zaposlenici Poduzeća za ceste Slavonski brod koji će najprije iskopati na istočnoj strani ulice i trga rupe u koje će postaviti 15-ak nosača stupova buduće javne rasvjete, a potom i kanalice za odvodnju oborinskih voda. Nakon toga slijede pripreme i postavljanje betonskih opločnjaka. U sklopu uređenja te ulice istom metodom će biti uređeno i dvorište pokraj Turističke zajednice.
PZC nastavlja i s radovima na trgu gdje im je preostalo dovršetak izgradnje nekadašnjeg objekta stočne vage, odnosno u budućnosti dva prodajna prostora, veliki gradski sat, oglasni stup i urbana oprema koja se sastoji od drvenih klupa i koševa za smeće, jarbola za zastave te sadnja raznog raslinja. Kako je rekla Marija Čar, voditeljica odsjeka za graditeljstvo i komunalije u gradskoj upravi, sve to bi trebala biti gotovo do početka prosinca.
Spomenik do kraja mjeseca
Spomenik hrvatskim braniteljima na južnoj strani trga je još jedno gradilište koje bi trebalo biti završeno ove jeseni, čak tijekom ovog mjeseca. Većina građevinskih i strojarskih radova je završena, isproban je sustav rasvjete i vodoopskrbe koji prolazi kroz spomeničku instalaciju kao važan dio ukupnog projekta. Čeka se specijalizirana tvrtka iz Varaždina koja treba nanijeti na građevinsku konstrukciju završni sloj te postaviti bakrenu ploču s pripadajućim natpisom, jarbole i posijati travu na okolno zemljište. 
U sklopu uređenja raznih segmenata trga ovog ljeta je dovršeno uređenje prilaza policiji na koje je, zajedno s postavljanjem prilazne rampe za invalide te izmjenom vrata na dvije garaže u suterenu, MUP utrošio oko pola milijuna kuna. 
- PIŠE: Pakrački List
- 1233
Ovaj tjedan započelo je s radom devet osoba kroz mjere zapošljavanja u Programu javnih radova Grada Pakraca, kojeg provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Tri žene i šest muškaraca idućih će šest mjeseci raditi za minimalnu plaću, koju za njih osmero u potpunosti pokriva Zavod, dok je jedna osoba korisnik zajamčene minimalne naknade koju daje Grad i ona će pola radnog vremena raditi za opće dobro, rekla je Tatjana Nemet, referentica za opće poslove u pakračkoj gradskoj upravi.
Za devet ovogodišnjih radnih mjesta u javnim radovima pristiglo je 34 zamolbi, pri čemu je najvažniji kriterij za primitak osoba prijavljenih u evidenciji HZZ-a bila dugotrajna nezaposlenost, a primljene su i tri osobe s invaliditetom.
Ovo je 12. godina kako Grad koristi program javnih radova koji ima za cilj: s jedne strane vratiti dugotrajne nezaposlene osobe, ili osobe s određenim invaliditetom po pitanju zapošljavanja u sustav rada, a s druge strane pomoći jedinicama lokalne samouprave u održavanju javnih površina.
- PIŠE: Pakrački List
- 1185
Nakon što je u posljednjih desetak dana buknuo broj otkrivenih osoba pozitivnih na koronavirus, Stožer Civilne zaštite naše županije jučer je uputio Nacionalnom stožeru zahtjev za uvođenje dodatnih epidemioloških mjera. Najvažniji zahtjevi odnose se na svadbene svečanosti, na kojima će, nakon što Nacionalni stožer donese odluku, moći biti prisutno najviše 50 uzvanika. Na privatnim svečanostima i proslavama moći će biti prisutno najviše 20 osoba, dok na sahranama može biti prisutno najviše 50 osoba, bez održavanja karmina, a sućut ožalošćenima se ne smije izražavati bliskim kontaktom. Stožer Civilne zaštite Požeško – slavonske županije tražiti će da se održavanje sportskih natjecanja u zatvorenom prostoru održava bez prisutnosti gledatelja, dok na otvorenom uz pridržavanje svih epidemioloških mjera, izvijestio je, kako piše službena županijska stranica, župan Alojz Tomašević.
U Požeško-slavonskoj županiji jutros je aktivno 77 slučaja zaraze korona virusom, 74 osoba se nalaze u kućnoj izolaciji, a 3 osobe su hospitalizirane. U samoizolaciji se nalazi 362 osobe. Na posljednjem testiranju bilo je 150 uzoraka, od kojih je jedan pozitivan izvijestio je jutros stožer Civilne zaštite naše županije. Epidemiolog dr. Ante Vitalia nam je potvrdio da je riječ o osobi s područja Pakraca ili Lipika. Prekjučer na 200 testiranih uzoraka je bilo čak 16 pozitivnih.
„Ono što znamo vezano za osobe kojima su u zadnja 24 sata testovi pokazali da su pozitivni na COVID-19, je to da su oni kontakti već utvrđenih pozitivnih osoba i to su većinom osobe koje su se nalazile u samoizolaciji, tako da smo ih jako brzo detektirali i njihove kontakte smo stavili u samoizolaciju. Mjere koje su predložene od strane županijskog stožera su iz razloga što smo u jednom trenutku s obzirom na broj novooboljelih čak prešli i državni prosjek. U tjednu od 24. do 30. kolovoza imali smo 46 novooboljelih osoba. To je trend koji je krenuo iz razloga povratka ljudi s godišnjih odmora, dolazaka ljudi iz stranih zemalja, razne manifestacije, svadbe i slično“ rekao je, prema službenoj županijskoj stranici, jučer epidemiolog dr. Ante Vitalia
Mjere bi trebale važiti 30 dana i to od dana kada Nacionalni stožer donese odluku. Portal Indeks s jutrošnje presice Nacionalnog stožera je izvijestio da je zahtjev prihvaćen i uskoro će biti objavljen kao mjere.
- PIŠE: Pakrački List
- 2162
Da bi se riješio stršljena, svako jutro u vrtu u plastičnoj boci s pivom ulovim barem pet utopljenih komada. Može pomoći i sladak sok pa i malo octa, jer to neće privući pčele, a kada stršljeni uđu kroz lijevak, smoče krila i ne mogu se izvući. Preko ljeta su ovi kukci najaktivniji i najbrojniji, a osim što uništavaju pčele, prilično su opasni za ljudi – priča nam jedan od čitatelja iz pakračkog prigradskog naselja i otkriva svoje iskustvo u borbi s ovim napasnikom koji sve manje bira lokacije da bi se skućio, odnosno napravio stršljenovo gnijezdo. Što dalje, takve je nastambe sve normalnije pronaći u potkrovljima gradskih kuća, ali i oknima prozora stambenih zgrada.
Ubod više stršljenova odjednom može biti i smrtonosan
Ovi kukci velika su opasnost za pčele, ali i za ljude. Ubod više stršljenova istovremeno, posebice u dijelu vrata ili glave, može biti i smrtonosan. “Jako su agresivni i nađu li se u blizini ljudi potrebno je da osoba ostane mirna, ne maše rukama, kako stršljeni to ne bi shvatili kao poziv za obranu i napali”, objasnio nam je lokalni pčelar. Prema njemu, nije neuobičajeno da gnijezda formiraju u naseljenim mjestima i u blizini kućanstava. “Kada napadne jedan, ako ste u blizini gnijezda napadaju i ostali. Za razliku od pčela, mogu ubosti po nekoliko puta, jer oni ne kidaju svoj žalac nakon uboda. Također, njihov žalac je duplo duži te zbog toga sama pčelarska odjeća nije dovoljna“, rekao nam je sugovornik.
Kako se onda obraniti od ovog kukca koji straši veličinom od 3 do 5 centimetara, ali i prijeti bolnim ubodima koji znaju imati, doduše u rjeđim slučajevima, čak i fatalne posljedice?
Željko Žgela - „Gospodar stršljenova“
Odgovor na to pitanje zna Željko Žgela iz Pakraca koji se volonterski bavi uklanjanjem stršljenskih staništa jednostavnom sprej – metodom, s ciljem da kontaminira gnijezdo i tako očisti lokaciju. Zbog toga je među prijateljima u šali prozvan „gospodarom stršljenova“.
„U mojim intervencijama koje uslijede nakon poziva građana, nije mi cilj pobiti sve stršljene iz gnijezda, nego ih spriječiti da se više ne vraćaju“, objašnjava način vlastite hitne pomoći za kojom na pakračko-lipičkom području ovog ljeta vlada veliki interes pa nastavlja: „ponavlja se 2018. godina kad sam imao 90 intervencija po kućama. Od ožujka ove godine već ih imam 60, a sezona traje tamo do rujna ili listopada. Iako radim volonterski, domaćina moja usluga košta onoliko koliko imam troška oko spreja, goriva i sl. U prosjeku je to oko 250 kuna, a ovisi ponešto i o veličini gnijezda, kompliciranosti zahvata i slično.“
Željko pri intervencijama, koje su uglavnom pri dnevnom svijetlu, koristi određenu zaštitu od opasnih insekata kojih zna u većem gnijezdu biti i po nekoliko tisuća što dovoljno govori o riziku same intervencije, ali i o realnoj cijeni ove usluge. „Osim toga, stršljeni su posljednjih godina mutirali pa ih ima velikih poput malog prsta na ruci. Ne treba se s njima šaliti niti se trebaju ljudi sami upuštati u ovakve akcije“, zaključio je Žgela koji je još dodao da se osim na lokalu, često odaziva i na pozive u Požegi, ali i u ostala županijska mjesta. Najbolje je, kaže, kontaktirati ga direktno preko društvenih mreža (Facebook) ili preko mobitela koji se tamo također može pronaći.
OHBP – Brojne intervencije, jače reakcije na ubod
Potvrdu da su stršljeni ove godine aktivniji, ali i da se vrsta domaćih stršljena razvija ili mutira, dobili smo u razgovoru s djelatnicima Objedinjenog hitnog bolničkog prijema u Pakracu. Tvrde da dnevno tri do četiri puta interveniraju zbog napada stršljena, a da su reakcije na ubod jače u odnosu na razdoblje prije pet ili šest godina.
Zovi Žgelu ili plati duplo
Osim Žgele koji se ovim problemom bavi volonterski, Pakračanima i Lipičanima i ne preostaje previše opcija kome se obratiti ako im na tavanu glasno zazuji roj stršljena. U razgovoru s djelatnicima DVD Pakrac doznali smo da niti oni ne izlaze na takve intervencije jer nisu adekvatno obučeni niti opremljeni za intervencije tog tipa.
Tražeći pomoć po internetu došli smo do Hrvatske Udruge za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju (HUDDD) koja je objavila popis stručnjaka koji uklanjaju gnijezda stršljena ukoliko ih pronađete u objektima u kojima boravite, no na popisu takvih za cijelu Hrvatsku nema niti jednog iz Požeško-slavonske županije. Najbliža ovom području tek je Škarda iz Čazme, ali njihov dolazak, osim što nije momentalan, ne košta manje od 500 kuna što je posve razumljivo s obzirom na udaljenost od 80- kilometara.
Stoga, ako otkrijete veliko gnijezdo na vlastitom tavanu – zovi Žgelu ili plati duplo!
