Da bi se riješio stršljena, svako jutro u vrtu u plastičnoj boci s pivom ulovim barem pet utopljenih komada. Može pomoći i sladak sok pa i malo octa, jer to neće privući pčele, a kada stršljeni uđu kroz lijevak, smoče krila i ne mogu se izvući. Preko ljeta su ovi kukci najaktivniji i najbrojniji, a osim što uništavaju pčele, prilično su opasni za ljudi – priča nam jedan od čitatelja iz pakračkog prigradskog naselja i otkriva svoje iskustvo u borbi s ovim napasnikom koji sve manje bira lokacije da bi se skućio, odnosno napravio stršljenovo gnijezdo. Što dalje, takve je nastambe sve normalnije pronaći u potkrovljima gradskih kuća, ali i oknima prozora stambenih zgrada.

Ubod više stršljenova odjednom može biti i smrtonosan

Ovi kukci velika su opasnost za pčele, ali i za ljude. Ubod više stršljenova istovremeno, posebice u dijelu vrata ili glave, može biti i smrtonosan.  “Jako su agresivni i nađu li se u blizini ljudi potrebno je da osoba ostane mirna, ne maše rukama, kako stršljeni to ne bi shvatili kao poziv za obranu i napali”, objasnio nam je lokalni pčelar. Prema njemu, nije neuobičajeno da gnijezda formiraju u naseljenim mjestima i u blizini kućanstava. “Kada napadne jedan, ako ste u blizini gnijezda napadaju i ostali. Za razliku od pčela, mogu ubosti po nekoliko puta, jer oni ne kidaju svoj žalac nakon uboda. Također, njihov žalac je duplo duži te zbog toga sama pčelarska odjeća nije dovoljna“, rekao nam je sugovornik.

Kako se onda obraniti od ovog kukca koji straši veličinom od 3 do 5 centimetara, ali i prijeti bolnim ubodima koji znaju imati, doduše u rjeđim slučajevima, čak i fatalne posljedice?

Željko Žgela - „Gospodar stršljenova“

Odgovor na to pitanje zna Željko Žgela iz Pakraca koji se volonterski bavi uklanjanjem stršljenskih staništa jednostavnom sprej – metodom, s ciljem da kontaminira gnijezdo i tako očisti lokaciju. Zbog toga je među prijateljima u šali prozvan „gospodarom stršljenova“.

„U mojim intervencijama koje uslijede nakon poziva građana, nije mi cilj pobiti sve stršljene iz gnijezda, nego ih spriječiti da se više ne vraćaju“, objašnjava način vlastite hitne pomoći za kojom na pakračko-lipičkom području ovog ljeta vlada veliki interes pa nastavlja: „ponavlja se 2018. godina kad sam imao 90 intervencija po kućama. Od ožujka ove godine već ih imam 60, a sezona traje tamo do rujna ili listopada. Iako radim volonterski, domaćina moja usluga košta onoliko koliko imam troška oko spreja, goriva i sl. U prosjeku je to oko 250 kuna, a ovisi ponešto i o veličini gnijezda, kompliciranosti zahvata i slično.“

Željko pri intervencijama, koje su uglavnom pri dnevnom svijetlu, koristi određenu zaštitu od opasnih insekata kojih zna u većem gnijezdu biti i po nekoliko tisuća što dovoljno govori o riziku same intervencije, ali i o realnoj cijeni ove usluge. „Osim toga, stršljeni su posljednjih godina mutirali pa ih ima velikih poput malog prsta na ruci. Ne treba se s njima šaliti niti se trebaju ljudi sami upuštati u ovakve akcije“, zaključio je Žgela koji je još dodao da se osim na lokalu, često odaziva i na pozive u Požegi, ali i u ostala županijska mjesta. Najbolje je, kaže, kontaktirati ga direktno preko društvenih mreža (Facebook) ili preko mobitela koji se tamo također može pronaći.

OHBP – Brojne intervencije, jače reakcije na ubod

Potvrdu da su stršljeni ove godine aktivniji, ali i da se vrsta domaćih stršljena razvija ili mutira, dobili smo u razgovoru s djelatnicima Objedinjenog hitnog bolničkog prijema u Pakracu. Tvrde da dnevno tri do četiri puta interveniraju zbog napada stršljena, a da su reakcije na ubod jače u odnosu na razdoblje prije pet ili šest godina.

Zovi Žgelu ili plati duplo

Osim Žgele koji se ovim problemom bavi volonterski, Pakračanima i Lipičanima i ne preostaje previše opcija kome se obratiti ako im na tavanu glasno zazuji roj stršljena. U razgovoru s djelatnicima DVD Pakrac doznali smo da niti oni ne izlaze na takve intervencije jer nisu adekvatno obučeni niti opremljeni za intervencije tog tipa.

Tražeći pomoć po internetu došli smo do Hrvatske Udruge za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju (HUDDD) koja je objavila popis stručnjaka koji uklanjaju gnijezda stršljena ukoliko ih pronađete u objektima u kojima boravite, no na popisu takvih za cijelu Hrvatsku nema niti jednog iz Požeško-slavonske županije. Najbliža ovom području tek je Škarda iz Čazme, ali njihov dolazak, osim što nije momentalan, ne košta manje od 500 kuna što je posve razumljivo s obzirom na udaljenost od 80- kilometara.

Stoga, ako otkrijete veliko gnijezdo na vlastitom tavanu – zovi Žgelu ili plati duplo!