- PIŠE: Pakrački List
- 1328
Od danas se počinju primjenjivati nove Odluke Stožera civilne zaštite RH, kao dio prve faze popuštanja mjera u borbi protiv koronavirusa, koje se odnose na ponovni rad trgovina, obrta, knjižnica, knjižara, muzeja… Slijedom toga, prošetali smo gradom i primijetili da su i pakračke ulice oživjele. Iako ima još trgovina i obrta koji ne rade, većina ih je ipak ponovno otvorila svoja vrata. Dakako, u nešto drugačijim uvjetima nego što je to bilo prije ove pandemije.
Svi otvoreni objekti dužni su pridržavati se općih protuepidemijskih mjera i preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a mjera se moraju držati i kupci, jer ako se pokaže da je epidemiološka situacija pod kontrolom, ovakav način rada će se nastaviti i ubuduće.
Korisnicima je otvorila vrata i pakračka gradska knjižnica, koja će biti otvorena radnim danom od 9 do 15.30 sati. U prostor knjižnice može ući najviše dvoje ljudi odjednom s tim da se ne može na odjele, već jedna djelatnica radi na primitku knjiga, a druga na izdavanju. Nakon što su knjige vraćene u knjižnicu, spremaju se u karantenu na 72 sata, poslije čega se brišu dezinfekcijskim sredstvom i vraćaju nazad na police. Kako nam je rekla ravnateljica knjižnice Monika Lucić Fider, bilo bi poželjno da korisnici što više koriste e-katalog knjižnice i tamo odaberu knjige koje bi pročitali, a onda ih putem telefona ili maila rezerviraju i zatim osobno podignu. Sve trenutno zadužene knjige su produžene do 30. svibnja, a do tada se neće ni naplaćivati zakasnina. Do daljnjega su otkazane igraonice i čitaonice za djecu u prostoru knjižnice, ali one se i dalje nastavljaju u virtualnom obliku na njihovoj internet stranici i facebook-u.
Iako je i pakrački muzej od danas otvoren za javnost, trenutno nemaju ništa u izložbenom postavu. Budući da ne smiju primati grupe posjetitelja, a i škole ne rade, nove izložbe i radionice za djecu su trenutno na čekanju, rekla nam je ravnateljica muzeja Jelena Hihlik. Djelatnici se za to vrijeme bave istraživanjima, stručnim i znanstvenim obradama, te sređivanjima muzejske dokumentacije. Također, na njihovoj internetskoj stranici i facebook-u mogu se pronaći sve informacije o radu muzeja.
Kontaktirali smo i Autobusni kolodvor Pakrac gdje su nam rekli da od 19. ožujka sa kolodvora nije otišao (ni došao) niti jedan autobus, ali u planu je ponovno uspostavljanje autobusnih linija od 11. svibnja ako će početi škola za učenike nižih razreda.
- PIŠE: Pakrački List
- 1262
U odnosu na protekla dva tjedna došlo je do male izmjene u radu pakračke tržnice. Zbog obilježavanja Međunarodnog praznika rada (petak, 1. svibnja), umjesto u petak prodaja sadnica bit će održana u srijedu (29. travnja), dok će u četvrtak bijela i zelena tržnica raditi normalno, obavijestili su nas iz uprave pakračke tržnice. Radno vrijeme oba dana je od 8 do 13 sati, a prodaja će biti organizirana uz obvezna pravila ponašanja koja podrazumijevaju posebne ulaze za bijelu i zelenu tržnicu te obvezno fizičko distanciranje (2 m) uz jednosmjernu cirkulaciju kupaca.
Prostor za prodaju na pakračkoj Tržnici prilagođen je prema uputama Stožera za civilnu zaštitu, sukladno najnovijoj Odluci o iznimnom dopuštenju rada uz pridržavanje posebnih uvjeta za određene vrste tržnica i objekata na tržnicama za vrijeme proglašenja epidemije COVID-19.
- PIŠE: Pakrački List
- 1716
Promjenjive vremenske prilike karakteristične za ovo doba godine itekako su utjecale na nadolazeću sezonu jagoda. Prvom proljetnom voću krajem ožujka zaprijetio je snijeg, a potom i učestali jutarnji mrazovi koji su uvjetovali pomicanje sezone (sezona jagoda u Hrvatskoj je od 25. travnja do 15. lipnja) na domaćem tržištu za nekih petnaestak dana. Sve to utjecalo je i na cijenu jagoda na tržištu pa su u tjednu prije Uskrsa prema analizama tržišta cijene ranih jagode u trgovinama u prosjeku bile nešto skuplje od 25 kn za kilogram dok je tržnična cijena dosezala i 43 kune. Prirodna prevrtljivost nije zaobišla niti pakračko područje pa smo kod domaćih proizvođača Antuna Madračevića i Matije Brinjaka provjerili kako stvari u vrijeme pred berbu i plasman jagoda.
Antun Madračević iz Badljevine višegodišnji je proizvođač jagoda koji tržištu nudi tri sorte: Alba, Asia i Clery uzgojene na oko tisuću kvadrata površine. „Imali smo problema s mrazom koji nam je krajem ožujka uništio nasade. Očekujemo da će to smanjiti prinose za 30 posto, ali odlučili smo da to naši kupci neće osjetiti na cijeni u odnosu na prošlu sezonu. Posudica jagoda (cca 500 g) koštat će 10 kuna, kilogram 20 kuna“, priča Antun i dodaje da mu ovogodišnja kriza s tržničnim plasmanom robe uslijed zatvaranja tržnica zbog koronavirusa nije previše naštetila jer većinu proizvoda prodaje na kućnom pragu, tek ponešto na pakračkoj tržnici: „Ponekad odem na pakračku tržnicu, no tamo sve rasprodam u sat vremena i već me u 8 sati nema“. Dobrom plasmanu kumuje i već poznata činjenica da obitelj Madračević prodaje isključivo nešpricane jagode oslobođene bilo kakvih pesticida. „To su ljudi prepoznali i većinu robe rasprodam na kućnom pragu već ustaljenoj klijenteli“.
Matija Brinjak iz Velikog Banovca ove je godine površinu od dvije tisuće kvadrata popunio nasadima dvije vrste jagoda Clery i Jolly. I njega je, kao i Madračevića, mraz u ožujku koštao nekih tridesetak posto nasada. Prošle godine urod je bio oko dvije tone, a cijena po kilogramu iznosila je 25 kuna. Bez obzira na nastalu štetu niti on ove sezone neće podizati cijenu u odnosu na lani.
„Berbu očekujemo nakon 7. svibnja, a prodaju ćemo vršiti na kućnom pragu i ispred obiteljske autopraonice u Pakracu“, kaže Matija i ostavlja otvorenu mogućnost dostave većih narudžbi na kućnu adresu.
Ova informacija trebala bi donekle umiriti ljubitelje jagoda uplašene cijenom, primjerice Vrgoračke jagode koja je, prema mnogim izvještajima, proteklih tjedana na tržištu dostizala strašnih 50 kuna za kilogram. S druge strane nude se i jagode iz Grčke ili Španjolske koje zbog klimatskih uvjeta i razvijenije tehnologije proizvodnje stižu ranije i u trgovačkim centrima koštaju od 15 do 20 kuna za kilogram. One pak cijenom predstavljaju ozbiljan izazov domaćim proizvođačima koji ionako rade na rubu isplativosti…
No treba uzeti u obziri i to da su to bile prve jagode koje su se pojavile na tržištu pa je u tjednima pred nama normalno očekivati porast udjela domaćih proizvođača što bi do sredine svibnja trebalo potpuno regulirati cijenu omiljenog nam voća.
- PIŠE: Pakrački List
- 1215
U ožujku je, iz evidencije pakračkog Zavoda za zapošljavanje, posao dobilo 39 osoba što je šestero manje nego u veljači, odnosno sedmero manje nego lanjskog ožujka. Osobe koje su pronašle posao uglavnom su zaposlene na području Pakraca i Lipika, njih 25, dok je 13 osoba zaposleno u ostatku Hrvatske, a samo jedna u inozemstvu. Većina ih je zaposlena na određeno vrijeme, čak 36, dok ih je troje dobilo posao na neodređeno. Tri osobe su zaposlene na sezonskim poslovima, što je neuobičajeno malo za ovo doba godine, ali razumljivo s obzirom da je došlo do značajnog pada potražnje za uslugama u sektoru turizma i ugostiteljstva.
Sredinom ožujka Hrvatska je uvela strože mjere u zaštiti od epidemije koronavirusa, koje su se odnosile na ograničavanja kretanja stanovništva, ograničenja i zabranu rada poslodavcima u određenim djelatnostima, zabranu održavanja društvenih manifestacija i drugo, no značajnije povećanje nezaposlenosti izbjegnuto je donošenjem mjere "Potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom (COVID 19)". Hrvatski zavod za zapošljavanje je mjeru počeo provoditi 23. ožujka, a do 9. travnja je u Područnom uredu Požega odobreno 636 zahtjeva poslodavaca za 5.235 radnika. Nisu objavljeni podaci koliko je zahtjeva podneseno od strane pakračkih i lipičkih poslodavaca.
Na pakračkom Zavodu za zapošljavanje posljednjeg dana ožujka bilo je 533 nezaposlenih osoba što je za 9,4 posto ili 46 osoba više nego mjesec ranije, odnosno za 3,9 posto ili 20 više nego u isto vrijeme prošle godine. Što se tiče mjesta boravišta, 328 je Pakračana, a 205 Lipičana. Pravo na novčanu naknadu, koja je prosječno iznosila 2.530 kuna, ostvarile su 173 osobe.
Prema stupnju obrazovanja, najviše je nezaposlenih osoba srednje stručne spreme (310), samo njih 30 ima završenu višu ili visoku školu, dok je sa osnovnom školom 121 osoba, a bez ikakvog obrazovanja 72 osobe. Nešto je više nezaposlenih žena u odnosu na muškarce (274:259).
Na području cijele županije krajem ožujka u evidenciji Zavoda bilo je registrirano 2.756 nezaposlenih osoba. U odnosu na prethodni mjesec, nezaposlenih je više za 3,9 posto ili 103 osobe, a na međugodišnjoj razini (ožujak 2020./ožujak 2019.), nezaposlenih je više za 2 posto ili 53 osobe.
- PIŠE: Pakrački List
- 1263
Danas poslijepodne na našim prodajnim mjestima u Pakracu i Lipiku možete kupiti novi 575. broj Pakračkog lista.
Nije svako zlo za zlo
Ovo je naš drugi broj koronavirus Lista. Naravno da u uvjetima kada više ništa nije kao prije sa svih stranica ovog broja Lista iskaču poteškoće i prilagodbe života u vrijeme borbe protiv epidemije. Iako smo, gdje god je to bilo moguće, probali naći ostatke normalnog života, što nije bilo lako i neće biti niti ubuduće, jer svi stručnjaci, ali i ostatak nacije, sigurni su u jedno: još dugo ništa neće biti kao što je bilo prije ovog ožujka.
Opća dojam je da smo dosadašnju etapu bitke za zdravlje dobili, a sada slijedi bitka za normalizaciju stanja prvenstveno u gospodarstvu gdje svi misle da su upravo oni najpogođeniji. Ono čega smo se bojali, a to su otkazi u zatvorenim gospodarskim subjektima, prvenstveno malim obrtničkim radnjama, prema službenoj statistici Zavoda za zapošljavanje nije se dogodilo. U odnosu na veljaču, broj nezaposlenih na pakračkom zavodu je u ožujku porastao za 46 ili 9,5 posto i sada je na 533. Istovremeno je manje zaposleno, 39 osoba, odnosno šest manje nego u veljači, ili sedam manje nego lanjskog ožujka, a glavni razlog tome je vjerojatno zato što turističke tvrtke s Jadrana trenutno ne zapošljavaju sezonce. Razlog zašto zatvoreni ugostiteljski i trgovački obrti, ali i drugi poslodavci nisu davali zaposlenicima otkaze je velikim dijelom u brzim Vladinim mjerama, jer prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje do 9. travnja je na razini županije (za nižu nema podataka) odobreno 636 zahtjeva poslodavaca za potpore za plaće 5.235 radnika.
O zdravstvenom stanju nacije svakodnevno dobivamo vrlo precizne statističke pokazatelje. No koliko ova situacija košta gospodarstvo, pravih statističkih pokazatelja nema. Uz pomoć Vinka Pečanića, lokalnog ministra financija, izračunali smo da su pakrački ugostitelji u prvih 110 dana ove godine, do 20. travnja, u gradski proračun uplatili 7,5 tisuća kuna manje poreza na potrošnju (pad od 17 posto) nego u isto vrijeme lani. Kako se porez na potrošnju plaća u iznosu od 3 posto na sva pića, osim toplih napitaka, proizlazi da je promet u pakračkom ugostiteljstvu u ovom dijelu godine manji za 318.000 kuna, odnosno 400.000 ako se obračuna PDV, nego lani i on je vjerojatno posljedica njihove jednomjesečne potpune zatvorenosti. Koliko i kome je zatvorenost kafića problem, a koliko je to pozitivno, ostavljamo vam da zaključite sami.
Iz gradske kase, koja je u ovom dijelu godine uslijed koronavirusa manje prihodovala 74.000 kuna od poreza i prireza na dohodak, odnosno 250.000 kuna manje iz države, interesantan je još jedan podatak. Građani su u prvih 110 dana ove godine na ime komunalne naknade i vodnog doprinosa uplatili 162.000 kuna više nego lani ili za 22 posto. Ovaj podatak da, unatoč manjem prihodu, što pokazuje umanjenje proračunskog prihoda poreza na dohodak te unatoč strahu od budućeg smanjenja plaća, građani urednije ispunjavaju svoje obveze prema zajednici bar po ovoj stavki, niti inače stručni Pečanić nije mogao objasniti. Pokušamo li odgovor potražiti na gradskim ulicama, možemo zaključiti da gotovo besprijekoran red koji je kriza napravila pred trgovinama, tržnici, bankomatu, u kafićima, parkiralištima i drugim javnim mjestima, je prenesen i u odnosu građana prema svojim financijskim obvezama što potvrđuje narodnu izreku da nije svako zlo za zlo.
Epidemija će proći. No to ne znači da povratak u normalu nužno podrazumijeva i povratak na stare loše navike.
PRIČA S NASLOVNE STRANE: ŽIVOT U DOBA KORONAVIRUSA
Sve manje se gleda u toplomjer, sve više u novčanik
U danu zaključivanja ovog broja našeg Lista (srijeda) na Požeško-slavonskoj županiji su i dalje bila registrirana tek tri slučaja oboljelih osoba od koronavirusa pri čemu na području Pakraca i Lipika niti jedno, a zadnji slučaj pojave je bio prije tri tjedna po čemu smo, kako su to konstatirali i neki nacionalni mediji, statistički „najzdravija županija“. U dva slučaja oboljenje je uvezeno, jedno s područja Siska gdje je čovjek radio kao granični policajac, a drugi nakon povratka s putovanja u Tursku, dok je tek u jednom slučaju do oboljenja došlo na području županije i to s kćeri povratnice iz Turske na majku. S takvim rezultatima naravno da su zadovoljni u županijskom stožeru civilne zaštite, ali i naš glavni epidemiolog dr. Ante Vitalia. No i dalje od njih stižu gotovo svakodnevni pozivi stanovništvu da se pridržavaju mjera i ono već čuveno „ostanite doma“.Piše: Darko Baronica
INTERVJU: MIROSLAV DELAČ, AUTOPRIJEVOZNIK IZ BADLJEVINE
Neodrađeni poslovi su izgubljeni zauvijek
Kako se ova situacija s pandemijom koronavirusa održava na lokalne gospodarstvenike pokušali smo saznati u razgovoru s Miroslavom Delačem, dugogodišnjim obrtnikom autoprijevoznikom. Autoprijevoznika smo izabrali upravo zbog činjenice da je javnost vozače na inozemnim turama označila kao najopasnije moguće prijenosnike virusa, ali i zbog činjenice da su oni često spona između nekoliko proizvođača pa imaju dobar uvid što i koliko radi, odnosno ne radi.
LJUDI I ŽIVOT: NEOBJAŠNJIVI NESTANAK RENATE GILLIBRAND (GLUMBIĆ) IZ PREKOPAKRE
Majka optužuje njenog supruga iz Londona
Još 13. ožujka smo iz policije dobili informaciju da je nestala 35-godišnja Prekopakranka Renata Gillibrand, djevojački Glumbić. Takve informacije dobivamo s vremena na vrijeme no ne reagiramo jer obično nestala osoba bude u nekoliko narednih dana pronađena, mlađe osobe najčešće po nekoliko stotina kilometara od Pakraca, a starije naredni dan nekoliko kilometara od doma. No 27. ožujka policija je ponovila da se Renata još uvijek vodi kao nestala i da potraga i dalje traje.
Informacija nam je postala tim interesantnija jer smo o Renati u podužim reportažama pisali u dva navrata, u kolovozu 1997. godine reportaža naslovljena „Tako mlada, a već nije Pakračanka“, te opet u kolovozu pet godina poslije u tekstu naslovljenom „Od babysitterice do magistrice“. Piše Darko Baronica.
U novom broju još pročitajte:
KRONOLOGIJA DOGAĐANJA: Dobivena bitka za zdravlje i propusnice
PAKRAČKA GRADILIŠTA: Radi se iako poteškoća ima
GRADONAČELNICA ANAMARIJA BLAŽEVIĆ: Gradska kasa nije oboljela
OVE GODINE: Bez obilježavanja „Bljeska“
ZA CIJELU ŽUPANIJU: Proglašena elementarna nepogoda uzrokovana mrazom
PAKRAČKI OBRTNICI U DOBA KORONAVIRUSA: Najviše pogođeni ugostitelji, frizeri i trgovci
OVE ZIME: Potrošnja plina jednaka lanjskoj
GORDANA NIKLES, OBITELJSKA LIJEČNICA: Drugih bolesti kao da više i nema
NASTAVA NA DALJINU: Nikome nije lako, ali zajedničkim naporima sve se može
3D SOLIDARNOST IZ PAKRACA: Arbanasovi viziri za zdravstvene djelatnike
SPORT: Rad kod kuće i održavanje trenažnog minimuma. Bez sportskih natjecanja za „Bljesak“
Sve to pročitajte u NOVOM BROJU PAKRAČKOG LISTA kojeg možete kupiti već danas na sljedećim lokacijama: MLIN I PEKARE (Hrvatskih velikana, Strossmayerova, Matije Gupca, Prekopakra), KTC, TO KRNDIJA.
- PIŠE: Pakrački List
- 1245
Gradski stožer civilne zaštite Pakraca, u dogovoru s Vatrogasnom zajednicom i dobrovoljnim vatrogasnim društvima, od danas dozvoljava paljenje vatre radi spaljivanja biljnog korova na otvorenom, izvijestio je načelnik Stožera Marijan Širac.
Iz Stožera skreću pozornost da prije svakog paljenje treba osigurati sigurnosne uvjete te o tome obavijestiti nadležni DVD.
Odluku zabrane paljenja vatre na otvorenom, gradski Stožer CZ donio je na sjednici 23. ožujka.
Kako su posljednjih tjedana na Požeštini učestali požari na otvorenom nastali upravo kao posljedica spaljivanja biljnog korova, iz Policijske uprave stalno upozoravaju građanstvo na neophodne mjere prilikom tih radnji.
Skreće se pozornost na slijedeće:
-mjesto na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i ostali biljni otpad mora biti dovoljno udaljeno od objekata, krošanja stabala, kao i od električnih vodova i njihovih stupova da ih plamen ili prelijetanje iskri ne mogu zahvatiti;
-tlo na kojem se loži vatra ili se spaljuje granje i otpaci mora biti očišćeno od trave i drugog gorivog materijala te je mjesto spaljivanja potrebno izolirati ili na drugi način očistiti sigurnosni pojas u širini najmanje 5 metara;
-spaljivanju granja i otpadaka moraju biti nazočne osobe koje su zapalile vatru, a uz sebe trebaju imati sredstva i opremu za početno gašenje požara. Osoba koja je naložila vatru dužna ju je ugasiti i tek kad je vatra potpuno ugašena, a to se utvrđuje prebacivanjem pepela i polijevanjem vodom, smije napustiti to mjesto;
-zabranjeno je spaljivanje korova i loženja vatre na otvorenom prostoru za vrijeme vjetra i noću;
-zabranjeno je u šumi i na udaljenosti 200 metara od šume spaljivati suhu travu, korov i druge tvari, kao i ložiti otvorenu vatru bez odobrenja pravne osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem;
-ako osoba koja spaljuje korov i loži vatru na otvorenom prostoru ne može donijeti sigurnu procjenu može li tom vatrom ugroziti druge površine i objekte, dužna je obavijestiti najbližu vatrogasnu udrugu ili javnu vatrogasnu postrojbu, neposredno ili putem telefona, najmanje tri sata prije spaljivanja.