- PIŠE: Pakrački List
- 933
Sve manje otpada iz domaćinstava ovog kraja (Pakrac, Lipik) završava na smetlištu na Crkvištu, a sve više se vraća u gospodarstvo kao sirovina. Pokazuju to podaci našeg Komunalca koji zahvaljujući čipiranju kanti, ali i drugim poboljšanjima u sustavu prikupljanja otpada iz ožujka 2018. godine, kada je ustanovljen sadašnji sustav, ima potpunu kontrolu onoga što se događa na tom području pri čemu se sustav stalno nadograđuje i unapređuje.
Sve manje smeća na Crkvištu
Prema tim podacima u 2017. godini oni su u 15 naselja Grada Lipika i 19 naselja Grada Pakraca prikupili i odvezli na Crkvište 2067,6 tona miješanog kućnog otpada. Već iduće godine, kada se počela dodatno naplaćivati druga i svaka naredna predana kanta mjesečno količina prikupljenog miješanog komunalnog otpada je pala na 1887,7 tona što je manje za 180 tona ili skoro devet posto. Iduće, 2019. godine bilježi se daljnji pad za 6,5 tona. Naravno moguće je da je to djelomično posljedica i manjeg broja stanovnika, ali sigurno je da je to i rezultat sve veće svijesti (i novaca) o potrebi selektiranja otpada što pokazuju i rezultati iz prikupljanja papira kroz smeđe kante, odnosno sa „zelenih otoka“. Tako je Komunalac u 2017. godini isporučio 82 tone papira, u 2018. godini taj broj se popeo na 121 tonu, a lani na 150 tona. Dakle skoro se u dvije godine udvostručio. Mada je, kako ističe Josip Bišćanin, direktor Komunalaca, u odnosu na dvije tisuće tona prikupljenog godišnje miješanog otpada riječ o malim brojkama veseli podatak i za plastiku koje je kroz sustav zelenih otoka u 2017. godini prikupljeno nešto više od 3 tone, a lani 5,3 tona. U tom segmentu mali pad bilježi jedino tekstil koje je 2018 prikupljeno 2,8 tona, a lani 1,9 za što ne postoji racionalno objašnjenje osim da su građani u prvoj godinu postavljanja takvih kontejnera ispraznili ormare, tavane i druge prostore.
Zašto je bitna količina miješanog otpada odvezenog na smetlište?
Smetlište ima svoje kapacitete
Zakonom više nije dozvoljeno smeće kupiti iz kante po ulicama i istresati ga u dumaču negdje na rubu šume. Radi toga se prije desetak godina pristupilo sanaciji deponije na Krndiji koja je građevinski završena lani na način da je stari otpad premješten nekoliko stotina metara dalje i po izgradnji posebnog objekta, takozvanih kazeta, vraćen, ali sada na vodno nepropusni sloj s izgrađenim sustavom odvodnje površinskih voda, sabijanje i trajno prekriven zemljom s filter odušcima koji onemogućuju eksplozije i samozapaljenje, a staro smeće je u međuvremenu zazelenilo i liči na uređenu zemljanu površinu. Ona smetlišta koja nisu tako uređena su lani zatvorena što je izazvalo kaos u Dalmaciji, ali i još nekim gradovima u unutrašnjosti. Za novo smeće su izgrađene iste takve kazete koje imaju svoje kapacitete. Naše Crkvište, prema procjenama na temelju sada dovažanih količina, ima kapaciteta za narednih pet ili šest godina. Nakon toga ćemo ga morati voziti na regionalnu deponiju, pored Požege ili Nove Gradiške, što još nije jasno definirano. To će značiti u cijelom postupku, pored sadašnjih radnji i troškova, tri dodatne radnje i ne male troškove: pretovar iz sadašnjih kamiona sakupljača u transportni, prijevoz od 50-tak kilometara do regionalnog odlagališta i plaćanje naknade koncesionaru tog odlagališta. Sve to mora netko platiti: potrošači ili proračun. Trećeg nema. A sigurno je da se nikome od potrošača ne mili pomisao da naknadu za odvoz smeća sa sadašnjih prosječno mjesečno tridesetak kuna po domaćinstvu učetverostruči ili upeterostruči.
Stoga u Komunalcu i lokalnoj upravi stalno nastoje unaprijediti sustav i smanjiti količine smeća dospjele na Crkvište, ali i racionalizirati troškove kako se sve strožija ekološka regulativa, koja podrazumijeva i sve veće troškove, ne bi izravno prevalila na potrošače.
Svako poboljšanje skuplje
Kako objašnjavaju, direktor Bišćanin i Adriano Baškiera, stručni zaposlenik na tim poslovima, građani misle da Komunalac samo prazni kante po ulicama i istresa tako prikupljeno smeće iz kamiona negdje u šumi. Već smo objasnili postupak pripreme smetlišta što je unazad tri godine platio Fond za zaštitu okoliša uz sufinanciranje gradova, s nekih 16-tak milijuna kuna. No kaži čelni ljudi u Komunalcu, građani ne znaju koliko sve ima popratnih troškova. Samo za gorivo za kompaktor, stroj koji sabija smeće, treba 3000 kuna mjesečno, obavljaju se razni inspekcijski nalazi kao što je mjerenje deponijskih plinova (sumpor, metan, dioksid), kakvoća podzemnih voda, baždarenja kolne vage i slično, a sve to treba platiti. Stoga su racionalizacije nužne jer sa sadašnjim cijenama odvoza smeća financijsko poslovanje tog segmenta je jako nategnuto, a stalno pooštravanje zakonske regulative djeluje dvostruko negativno. S jedne strane koncesionar za sakupljanje otpada ima sve veće obveze pa i troškove. S druge strane otkupljivači sirovina za recikliranje, kao papir, tekstil i slično, sa svakim pooštravanjem zakonske regulative, svjesni da sakupljači otpada imaju dodatnu zakonsku obvezu njihovog zbrinjavanja, snižavaju svoje cijene po kojima otkupljuju potencijalnu reprosirovinu. Tako je kilogram papira s nekih 50-tak lipa od prije tri godine, pa na 20-tak, dok se za plastiku i tekstil mora platiti zbrinjavanje. Još gore će biti kada proradi naše reciklažno dvorište na ulazu u Crkvište što će se dogoditi uskoro, najvjerojatnije u ožujku.
Naime u sklopu rekonstrukcije smetlišta izgrađeno je i reciklažno dvorište u kojem će kada proradi građani moći bez naknade dovesti više od 40 vrsta otpada koje ne smije, ili ne bi trebalo, završiti na smetlištu, kao što su razna otpadna i rabljena ulja, akumulatori, odbačena elektrotehnika, automobilske gume, ali i papir, plastika, drvo, tekstil, metal i slično. Njih u reciklažnom dvorištu sortiraju i po potrebi prešaju da bi ih isporučili preuzimačima specijaliziranim za zbrinjavanja pojedinih vrsta. No, za malo što od toga plaćaju, već naprotiv za većinu tog otpada se plaća preuzimanje, tako da će uz rad zaposlenika, reciklažno dvorište povećati ukupan trošak zbrinjavanja otpada s ovog područja. Stoga u Komunlacu traže načine za smanjivanje cijene njihovog prikupljanja.
Novine u ovoj godini
Jedna od novina koja se primjenjuje od ove godine se odnosi na pravo korisnika za besplatno zbrinjavanje krupnog otpada. Na to je svaki korisnik do sada imao pravo na jednu besplatnu odvožnju u ukupnoj količini od četiri kubna metra i to uglavnom uz dogovor s Komunalcem u terminu po vlastitom izboru. Sada se to pravo svodi i dalje na jednom godišnje u istim količinama pri čemu će termin, radi racionalizacije troškova, odrediti Komunalac. Za drugi odvoz i svaki godišnji termin izabran po svojoj volji, korisniku će Komunalac naplaćivati troškove prijevoza do reciklažnog dvorišta. U tom segmentu, nakon otvaranja reciklažnog dvorišta, novost će biti da će se tako prikupljeni otpad najprije odvoziti u reciklažno dvorište gdje će se probrati i sortirati, a tek preostali dio će završiti na deponiji miješanog otpada što će značiti i novo smanjivanje godišnje količine deponiranog otpada na Crkvište i utjecati na produženje vijeka njegovog korištenja.
Druga novina koja s primjenom počinje u veljači odnosi se na mjesečni broj pražnjenja kućnih kanti. Osim u naseljima Lipik, Dobrovac, Filipovac te Pakrac i Prekopakra, u ostalih 29 seoskih će se prazniti dva puta mjesečno. Zahvaljujući čipiranju i kompjuterskom očitovanju, u Komunlacu su napravili analizu iz koje proizlazi da u tim selima manje od petine obitelji predaju katu više od dva puta mjesečno, a ostali od 0,74 (Stari Majur i Batinjani) do 1,55 u Japagi. U tim naseljima, domaćinstva koja budu imala potrebu moći će besplatno dobiti drugu kantu za koju će platiti samo pražnjenje kada ju iznesu. S računima za odvoz smeća za prosinac sva ta domaćinstva su dobile godišnji kalendar pražnjenja kanti u njihovom selu. U naseljima u kojima ostaje ritam pražnjenja od jednom tjedno u Pakracu je prosjek mjesečnog pražnjenja 1,77 kanti, Lipiku 1,74, Filipovcu i Prekopakri 1,69, Dobrovcu 1,53. Inače ukupan prosjek pražnjenja kanti u 5642 korisnika u oba grada je 1,41 kanta mjesečno.
Treća, ne organizacijska, ali tehnička novost koja se odnedavno primjenjuje su kamere na kamionima koje prazne kante. Njima se digitalnim video zapisom snima svako pražnjenje i ostaje kao dokument u Komunalcu. Osim što je to zakonska obveza, to je i efikasan način rješavanja prigovora korisnika oko broja pražnjenja. Kako je pojasnio A. Baškiera, bilo je slučajeva kada su korisnici reklamirali račun da im je više pražnjenja u jednom mjesecu naplaćeno nego što je obavljeno. Zahvaljujući snimanju takvi nesporazumi će u budućnosti biti lako rješivi.
U Komunalcu tijekom godine očekuju daljnja organizacijska poboljšanja u sortiranju i prikupljanju otpada, a time i smanjivanja godišnjeg odlaganja na Crkvište. Ona se neće odnositi samo na otvaranje reciklažnog dvorišta nego i na uvođenje trećih kanti koje će biti besplatno podijeljene domaćinstvima i služit će za prikupljanje plastike te će se prazniti kao i sadašnje smeđe kante, namijenjene papiru, a također očekuju i dodatne količine smeđih kanti za papir koje će biti podijeljene u naseljima gdje se sada papir kupi u vrećama. Kada će to biti ovisi o Fondu za zaštitu okoliša koji na razini cijele Hrvatske provodi takvu nabavu. U Komunalcu su mislili da će to biti provedeno još lani. No problem se pojavio u Fondu oko natječaja za dobavljača tih kanti te je njihova distribucija prolongirana za ovu godinu.
Tek povećanje cijena upozorava na problem
Prikupljanje kućnog otpada je u žestokoj dinamici svakodnevnog života sitnica s kojom se građani ne zamaraju osim u slučajevima kada cijena te usluge drastično ne poskupi kao što je to bilo prvih dana ove godine u Zagrebu i još nekim mjestima ili dođe do tehničkog poremećaja kada kante, kontejneri i druga privremena odlagališta ostanu neispražnjene što posljednjih godina nije bio slučaj u Pakracu i Lipiku. Ili kada za stanovnike kuća najbližih neuređenim odlagalištima, najčešće ljeti, smrad s njih postane nesnosan čega smo mi također posljednjih godina pošteđeni. No zakonodavna regulativa i stalno poticanje ekološke svijesti skreću nam sve više pozornosti na potrebu svakodnevnog razmišljanja o tome, a zakonodavac je posve ispravno zaključio da je najbolji način neodgovorne i neuredne udariti po novčaniku. Nažalost u ovom poslu je takve najčešće nemoguće izdvojiti pa cijenu plaćaju svi. Stoga je osim traženja najboljih organizacijskih oblika ovog posla, nužno da se svaki građanin pridržava optimalno ponuđenih rješenja u sadašnjim mogućnostima i tako doprinese da nam za koju godinu naknada za rješavanje kućnog otpada mjesečno ne prestigne cijenu vodoopskrbe ili potrošnje nekih od energenata što, pokazuje to slučaj iz Zagreba, nije nemoguće. Posebice ako nam nakon popunjavanja kapaciteta zatvore lokalno smetlište. „Kanta masti se ne špara kada se dođe na dno, nego od početka“, kažu naši stari ljudi. Tako se trebamo odnositi i prema kapacitetima na Crkvištu, ali i ukupnim tehničkim mogućnostima Komunalca. Svaka neracionalnost u tom pogledu odrazit će se na naš račun, a osim o novcima, trebamo razmišljati da pravo na od smeća čiste šume, potoke, livade i ostali okoliš imaju i generacije koje će doći iza nas.
SLIJEDI LI POSKUPLJENJE?
Cijene na duži rok neodržive
Prihod Komunalca od djelatnosti gospodarenja otpadom za 2018. godinu iznosio je 2.697.000 kuna, te je u odnosu na 2017. godinu porastao za 64.000 kuna odnosno 2,4 posto, izvijestio je polovinom prošle godine na sjednici Gradskog Vijeća Pakrac direktor Josip Bišćanin, pri čemu treba uzeti u obzir da je od 1. ožujka te godine stupio na snagu novi način odvoza i naplate komunalnog otpada. Prema tim podacima, uzevši u obzir da usluge komunalca koristi ukupno 6970 različitih korisnika (pravne i fizičke osobe) prosječno je svaki od njih na odvoz smeća potrošio 387 kuna godišnje, ili oko 32 kuna mjesečno.
Porast prihoda u toj godini,(za prošlu godinu podaci još razumljivo nisu obrađeni) pojašnjavaju iz Komunalaca, u istom izvješću, generiran je u najvećoj mjeri povećanjem od strane prihoda prikupljenog otpada od kontejnera kao i povećanjem prihoda od prodaje otpadnog papira, koji je u toj godini ukupno iznosio nešto više od 48 tisuća kuna. No od tada naknadu koju plaća preuzimač papira je i više nego prepolovljena, tvrde u Komunalcu, a slično se događa i s ostalim potencijalnim sirovinama. Uz to, režim prikupljanja otpada je zakonski sve strožiji što povećava i njegove troškove pa direktor Bišćanin ističe da su na duži rok sadašnje cijene za financijsko poslovanje Komunalca neodržive.
Cjenik usluga Komunalca temeljom više parametara predlaže direktor, ali ga odobrava njegova Skupština koju kao predstavnici vlasnika čine gradonačelnica Pakraca i gradonačelnik Lipika te smo stoga pitali Anamariju Blažević kako ona gleda na mogućnost poskupljenje odvoza komunalnog otpada.
Gradonačelnica kaže da se s obzirom na sve promjene može razmišljati o poskupljenju usluge sakupljanja otpada, ali ne u veličini u kojoj su to učinili početkom godine neki drugi gradovi, već znatno manje. No poskupljenje te usluge ona uvjetuje i dizanjem kvalitete pod čime podrazumijeva da proradi reciklažno dvorište što se očekuje u ožujku, ali i daljnjim proširivanjem usluge sortiranja smeća na kućnom pragu što podrazumijeva i treću kantu u svako domaćinstvo koja bi bila namijenjena sakupljanju plastike. Nabavku treće kante u cijeloj Hrvatskoj financira Fond za zaštitu okoliša te se na termin s lokalne razine ne može utjecati, ali očekuje da će to biti realizirano tijekom godine.
Značajan trošak u sakupljanju otpada čine plaće zaposlenika koji izravno, bilo kao vozači ili kao pomoćno osoblje, rade na prikupljanju otpada. Pokušali smo u Komunalcu doznati koliko je prosječna plaća vozača i pomoćnog osoblja na tom neugodnom poslu koji se odvija ljeti na visokim, a zimi na niskim temperaturama, kao i po kiši, snijegu. No u Komunalcu nisu bili raspoloženi davanjem takvih informacija jer ističu da na poslovima prikupljanja otpada rade i svi ostali zaposlenici bilo u fazi ispisa i distribucije računa, knjiženja ili drugim pratećim poslovima.
- PIŠE: Pakrački List
- 873
Planinarsko društvo Psunj i ove godine organizira noćni uspon na Omanovac, što će biti sedma godina za redom da se ovaj planinarski pohod održava u ovo doba godine. Okupljanje i polazak je 8. veljače u 18 sati ispred Osnovne glazbene škole Pakrac.
Kako obavještavaju na svojoj internetskoj stranici hrana je iz ranca, a na Omanovcu će polaznike dočekati vatra na kojoj će se moći ispeći kobasice i slično. Također će u svojim prostorijama za sudionike pohoda servirati svoj specijalitet „Psunjski mrs“. Sugeriraju da je obvezno ponijeti baterijsku lampu, po mogućnost čeonu i primjerenu planinarsku odjeću i obuću prikladne za vremenske uvjete. Dodatne informacije kod vodiča - Steve Nagya: 098 487 875.
Prijašnjih godina na ovoj pohod se odazivalo između trideset i pedeset planinara, osim iz Pakraca i susjednih gradova.
- PIŠE: Pakrački List
- 835
Grad Pakrac, Opća županijska bolnica Pakrac-bolnica hrvatskih veterana i Kulturno-prosvjetno društvo „Sloga“ Pakrac pozivaju sugrađane da se uključe u Zdravstveno-edukativnu akciji “Dan crvenih haljina” koja za cilj ima podizanje svijesti o specifičnostima moždanog udara u žena te skretanje pažnje na pogubne posljedice zanemarivanja simptoma i na potrebu promjena načina života.
“Dan crvenih haljina” će u Pakracu biti obilježen u petak 7. veljače. U 17 sati u kinu Hrvatskog doma dr. F. Tuđman, biti će prikazan film “Zaustavljeni” redatelja Andreasa Dresena, nakon kojega će biti održana dva predavanja: “Moždani udar – uzroci, simptomi, prevencija” koje će održati prim. Viktor Vidović, dr.med.spec. neurologije te “Moždani udar – kako mu doskočiti?” koje će voditi Dubravka Tomljanović, back.med.techn.
Akcija potiče žene da preuzimu brigu o vlastitom zdravlju budući da se većina moždanih udara može prevenirati zdravim stilom života, prepoznavanjem prisutnih čimbenika rizika, te njihovim liječenjem. Usprkos preventivnim akcijama koje su do sada poduzimane, moždani udar svake godine ubije dvostruko više žena nego karcinom dojke pa je iznimno važno biti svjestan čimbenika rizika te poduzeti odgovarajuće mjere koje smanjuju šanse za nastanak moždanog udara.
Organizatori pozivaju žene da toga dana odjenu crvene haljine i tako pomognu u osvještavanju javnosti o opasnostima moždanog udara u žena, njegova ranog prepoznavanja znakova i simptoma. Ulaz na spomenuta događanja će za žene odjevene u crveno biti besplatan.
- PIŠE: Pakrački List
- 798
Iz pakračkog Komunalca javljaju da ovaj tjedan nastavljaju s odvozom papira i kartona na području Grada Pakraca. Donosimo točan raspored.
5.02. srijeda – naselje Kraguj + Grad Pakrac i to ulice:
Križnog puta, M.Krleže, Šeovački put, Kragujski put, Sedlar, Slavonska, Bijeli put, Veberov sokak, Vukovarska, Osječka, K. Branimira, N. Oršanića, Pepe Polaka, 103. i 105. Brigade, Vinogradska, Bljesak, 30. svibnja, Trg bana J.J. Jelačića, B.Radića, S. Grabrića, A. Hebranga, M. hrvatske, Bolnička, Prolaz baruna Trenka, Prilaz na Mali most, Hrv. velikana, G. Šuška, Obala P.Krešimira IV, Trg 76. bataljuna, A. Cesarca, V. Lisinskog, LJ. Gaja, K. Tomislava, J.J. Strossmayera, Kalvarija (dio ulice)
6.02. četvrtak– naselje Klisa +Prekopakra + Grad Pakrac i to ulice:
M. Gupca, V. Rehaka, I.G. Kovačića, K. Domagoja, A. Stepinca, A. Cesarca, Aleja kestenova, Frankopanska, Z.N.G, Basaričekova, M. Držića, N. Tesle, T. Ujevića, Zvonimirova, N.Š. Zrinskog, M. Lovraka, Grigora Viteza, R. Boškovića, Krndija, Marinkovac, I. Meštrovića, Pilanski put, R. sindikata, Kranjčevićeva, Radničko naselje, Leptirovo brdo, I.B. Mažuranić
7.02. petak - naselja Omanovac, Badljevina, Donja i Gornja Obrijež, Veliki i Mali Banovac, Ploštine, Kapetanovo polje, Strižićevac, Toranj, Batinjani, Novi i Stari Majur, Kusonje, Španovica, Dragović, Grahovljani, Šumetlica + Grad Pakrac i to ulice: - I. Gundulića, Psunjska, J. Žiške, Sv. Roka
- PIŠE: Pakrački List
- 1028
Udruga oboljelih od leukemije i limfoma Hrvatske (UOLL) iz Čakovca koja djeluje od 1998. godine pokrenula je projekt pod nazivom “Plastičnim čepovima do skupih lijekova” i vodi brigu o oboljelima od leukemije, melanoma, limfoma, GIST-a (gastrointestinalnog stromalnog tumora), te srodnih hematoloških i onkoloških bolesti. Akcija se proširila u mnogim dijelovima Hrvatskom, a Srednja škola u Pakracu, predovođena učenicima medicinske škole, već dulje vrijeme sudjeluje u akciji prikupljanja čepova. Stoga će Srednja škola Pakrac u suradnji s Klubom mladih Aurora, KPD „Sloga“ te Gradom Pakracom 4. veljače obilježiti Svjetski dan borbe protiv raka prigodnim programom.
Program podrazumijeva postavljanje novih spremišta za prikupljanje čepova u Pakracu koja su kreirali, izradili i ukrasili naši mladi uz pomoć tvrtki VIOS iz Lipika i METALKO iz Pakraca u 13,15 sati pred poslovnicom PBZ-a u Pakracu te prigodno predavanje na temu “Leukemija, znakovi i simptomi” u Hrvatskom domu “Dr. F. Tuđman” u 18,30 sati kojemu prethodi kratki film ONE DAY , a umjesto ulaznice građani neka ponesu plastični čep.
Spremišta za prikupljanje čepova bit će postavljena na osam lokacija u gradu: na Gradskoj tržnici kod od ulaza na parkiralište, kod autobusnog kolodvora na ulazu u dućan Konzum, kod dječjeg igrališta pred Hrvatskim domom “Dr. F. Tuđman”, uz stazu ulaza u Osnovnu školu braće Radića, kod glavnog ulaza u bolnicu, u blizini dućana SPAR te pred poslovnicom PBZ-a u Pakracu.
Organizatori ove akcije ovim putem pozivaju odgojno - obrazovne ustanove da u tjednu od 3. do 7. veljače potaknu djecu, mlade, svoje članove i sve naše sugrađane na uključenje u ovu akciju. Organizatori ove hvalevrijedne akcije će prazniti novopostavljena spremišta i nastaviti pomagati oboljelima, upoznavati javnost s ovim opakim bolestima i njihovim preveniranjem.
- PIŠE: Pakrački List
- 1111
Danas poslijepodne na našim prodajnim mjestima u Pakracu i Lipiku možete kupiti novi 572. broj Pakračkog lista. U novom broju možete pročitati:
PRIČA S NASLOVNE STRANE: ZBRINJAVANJE KUĆNOG OTPADA
Poboljšanje usluga neizvodivo bez povećanje cijena
Sve manje otpada iz domaćinstava ovog kraja završava na smetlištu na Crkvištu, a sve više se vraća u gospodarstvo kao sirovina. Pokazuju to podaci našeg Komunalca koji zahvaljujući čipiranju kanti, ali i drugim poboljšanjima u sustavu prikupljanja otpada iz ožujka 2018. godine, kada je ustanovljen sadašnji sustav, ima potpunu kontrolu onoga što se događa na tom području pri čemu se sustav stalno nadograđuje. Nažalost bez povećanja cijene tr usluge to još dugo neće biti moguće. Piše Darko Baronica.
INTERVJU: JELENA HIHLIK, RAVNATELJICA MUZEJA GRADA PAKRACA
Muzej je ustanova koja pripada svim stanovnicima grada
Muzej grada Pakraca će na ovogodišnjoj Noći muzeja proslaviti 10 godina rada i postojanja ove pakračke kulturne ustanove koja je do danas postala jedna od vodećih u kulturnom životu grada i prva u očuvanju pakračke baštine. Što se sve napravilo u deset godina, koji su trenutni i budući projekti, razgovarali smo s Jelenom Hihlik, koja je na mjestu ravnateljice od prvog dana od kako je muzej počeo s radom. Razgovarala Iva Širac.
LJUDI I ŽIVOT: PROFESORICA ZVJEZDANA ŠTEKOVIĆ:
Puno putuje, ali kupuje samo povratne karte
Kažu učeniji ljudi da je putovati važno jer se u tome mijenjamo kao osoba, proširujemo vidike, stječemo nova iskustva i cijenimo više ono što imamo. Također ono nas tjera nas podignemo pogled s naših mobilnih ekrana i pogledamo u svijet koji nas okružuje. Da je tome tako dobili smo potvrdu od valjda najrelevantnije osobe na pakračko-lipičkom području kojoj su kilometri u krvi, a kofer uvijek spakiran. Zvjezdana Šteković, profesorica engleskog jezika, književnosti i povijesti iz Pakraca, danas se može pohvaliti da je posjetila čak 39 različitih zemalja u nešto manje od tri stotine organiziranih putovanja. Piše Dinko Kliček.
U NOVOM BROJU JOŠ PROČITAJTE
OD LISTA DO LISTA
Neka kopanje počne!
Neki će gradovi ovih dana ključeve svoga grada predati maškarama. Mi smo ga predali, bar se nadamo, građevinarima. Nakon deset godina, i pripreme na tisuće dokumenata teških nekoliko stotina kilograma, mnoštva dopisivanja i telefoniranja, napokon je administrativno odrađen projekt aglomeracije koji predviđa sanaciju i izgradnju na desetke kilometara naše kanalizacijske i vodovodne mreže u 10 naselja ovog kraja što će Europsku uniju, državu i lokalne proračune koštati oko 225 milijuna kuna. Na potezu su sada konačno građevinari, najvećim dijelom slovenski, ali će biti posla i za lokalne. Osim civilizacijske potrebe i standarda da brinemo o svojim uporabnim i otpadnim vodama, dakle prirodi koja će trebati i budućim generacijama, kao i činjenici da je u pitanju količina novca koja niti približno nakon rata u ovom kraju nije uložena u bilo koji drugi pojedinačni građevinski zahvat, ova vijest ima za nas i znatno dublje značenje.
Prometnice, kako nogostupi, tako i kolnici i ivičnjaci koji ih dijele su nam već godinama u najvećem dijelu Pakraca u katastrofalnom stanju koje je najbolje opisati izrazom „zakrpa na zakrpi“ pri čemu su još uvijek primjetljivi slikopisi minobacačkih granata i tragovi gusjenica tenkova stari 25 godina. I ranije Davor Huška, a sada Anamarija Blažević, stalno nam odgađanje konačnog sređivanja takvih prometnica obrazlažu potrebom da se one najprije temeljito prekopaju upravo radi rješavanja infrastrukture koja je ukopana pod njima. U naredne dvije godine, taj razlog, i česti izgovor za nečinjenje, će nestati i konačno ćemo se moći posvetiti sređivanju naše prometne infrastrukture u središtu grada što je zapravo puno više od pukog asfalta, kocaka i ivičnjaka. Podrazumijeva kvalitetniju prometnu regulaciju, prenamjenu funkcija pojedinih površina i njihovo opremanje urbanom opremom i novim sadržajima, sve ono što se trenutno događa na našem glavnom trgu. Upravo pozornost koju građani posvećuju radovima na trgu, bilo kroz razgovore i komentare, bilo primjetljivim učestalim obilascima, pokazuju da većini građana nije svejedno kako izgledaju ti svakodnevno korišteni javni prostori za domaće stanovništvo, ali i izlog našeg (ne)mara i (ne)sposobnosti za posjetitelje. Uglavnom nakon potpisanog ovog „slovenskog“ ugovora na proljeće bi se sadašnji radovi s trga trebali poput plimnog vala preliti na sve ulice u centru, a i šire, u prigradska naselja.
Naravno, svi smo prijašnja dva i pol desetljeća u svojim kućama i dvorištima imali građevinare i znamo što to znači. Nikome nije ugodno pod prozorom danima, ili čak tjednima, imati različitu, najčešće bučnu građevinsku mehanizaciju. No tu cijenu ćemo morati otrpjeti, ne samo zbog kvalitetnijeg sustava dovoda i odvodnje već i zbog budućih kvalitetnijih prometnica i boljeg izgleda grada.
Korist je ogromna, samo da se jednom započne. Stoga se, nakon 25 godina čekanja, više ni ljeto 2022. godine kada bi ovi radovi trebali biti gotovi, ne čine toliko daleko.
NAPOKON POZNAT IZVOĐAČ RADOVA: Aglomeraciju će raditi Slovenci
NATALITET: Lani u pakračkom rodilištu više beba nego u požeškom
POTPORE POLJOPRIVREDNICIMA: LAG ponovo dijeli pola milijuna kuna
NIŽI PDV DJELU UGOSTITELJA: Hoćete pojeftiniti? Ne, ali nećemo niti poskupjeti
PAKRAČKA BIRALIŠTA: Grabar Kitarović 217 glasova više
VETERINARSKA STANICA PAKRAC: Novine u ponudi i radnom vremenu
MJESNI ODBORI: Konstituirani novi sazivi u 18 naselja
STIPENDIJE: Ugovori za novih 13 gradskih stipendista
KOMEMORACIJE: U vinogradima, Brusniku i na Bučju
UNAPRIJEĐENJA PAKRAČKIH PROSVJETARA: Manuela Paragi i Tanja Španjić u zvanju mentora
U ČAST VELIKOG DIRIGENTA I ROĐENOG PAKRAČANINA: Otkrivena spomen-ploča maestru Milanu Horvatu
PAKRAČANI VOLE KNJIGE: Porast broja članova u Gradskoj knjižnici
OBNOVA CRKVE NA PRAVOSLAVNOM GROBLJU: Radi se novi zvonik
DOBROVOLJNO RAZORUŽAVANJE: Još uvijek bez sankcija
SKUPŠTINE: DVD Donja Obrijež, Mađari, PTSP, Streličari, Hajduk
IZBOR SPORTAŠA GRADA ZA PROŠLU GODINU: Najboljima nagrade u tri konkurencije
ODLIČNA PRILIKA ZA VOZAČE AMATERE: Osnovana Slavonska motocross liga
Sve to pročitajte u NOVOM BROJU PAKRAČKOG LISTA kojeg možete kupiti već danas na sljedećim lokacijama: MLIN I PEKARE (Hrvatskih velikana, Strossmayerova, Matije Gupca, Prekopakra), KTC, TO KRNDIJA.
