- PIŠE: Pakrački List
- 923
Proljetos odgođeno krizmeno slavlje u pakračkoj župi, uz primjenu epidemioloških mjera odvija se danas. U 11 sati započela je upravo zbog mjera ovog puta ispred crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije krizmena misa za 52 krizmanika rođenih 2005. i 2006. godine koju predvodi požeški biskup msgr. Antun Škvorčević i pakrački župnik Jozo Zorić, a kojoj prisustvuju najbliži rođaci slavljenika.
Obitelji su sredinom tjedna dobile preporuku od Županijskog stožera Civilne zaštite da se na slavlju pridržavaju epidemioloških mjera.
- PIŠE: Pakrački List
- 886
DODANO U 17 SATI
Do 16,30 sati na 22 birališta jedinice lokalne samouprave Pakrac je glasovalo 34 posto upisanih birača što je za 0,20 posto manje nego u istom razdoblju 2016. godine. Ovom izlaznosti smo točno u državnom i županijskom prosjeku i za tri posto bolji od prosjeka 5. izborne jedinice.
Najbolji odaziv je na biralištu u Velikom Banovcu gdje je od 195 upisanih birača na biralištu bilo 86 (44 posto) te u Novom Majuru gdje je od 53 upisnih birača glasovalo 22. Najlošije po izlaznosti je biralište na bivšoj kuglani u Pakracu gdje je izašlo od 307 upisanih birača 69 (22,5%). Ostali su oko prosjeka.
Birališta su otvorena do 19 sati.
Jutros su, kako je planirano, otvorena sva 22 biračka mjesta na području Grada Pakraca, potvrdila nam je Ivona Sandrin, predsjednica gradskog izbornog povjerenstva. Na njima će svoje biračko pravo glasa za jednu od 13 kandidacijskih lista do 19 sati moći iskoristiti 6939 upisanih glasača u 5. izbornoj jedinici koja obuhvaća područje tri županije: pored naše još i Brodsko-posavsku i Vukovarsko-srijemsku. Od toga broja, 1814 birača će kao izjašnjeni pripadnici nacionalnih manjina moći glasovati umjesto u 5. izbornoj jedinici u 12. gdje se bira po ključu 8 saborskih zastupnika predstavnika nacionalnih manjina.
Glasovanje se odvija uz primjenu epidemioloških mjera. Maske, rukavice i vlastita kemijska olovka je preporučljiva, a zadržavanje razmaka na biračkom mjestu i dezinficiranje ruku obvezna mjera za birače. Do četvrtka, izbornom povjerenstvu su se za glasovanje na „svom pragu“ na području Pakraca prijavile tri osobe kojima je propisana mjera samoizolacije.
Prije četiri godine s izlaskom od 3.439 birača (57,82 posto) smo bili čak i iznad prosjeka izborne jedinice (51,68%) pa i državnog prosjeka (52,29%).
Do 11 sati te 2016. godine je izašlo 1328 birača ili 18 posto, a do 16 sati je glasovalo 2617 birača odnosno 34,20 posto. Nažalost, radi promjena sustava prebrojavanja izašlih birača, danas nećemo biti u mogućnosti vas izvijestiti o „prolaznim“ rezultatima izlaznosti.
DIP će na svojim stranicama početi s objavom prvih rezultata nešto poslije 20 sati.
- PIŠE: Pakrački List
- 1316
Od početka lipnja intenzivno se provode radovi na projektu „Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture aglomeracije Lipik – Pakrac“ koji će trajati naredne dvije godine. Vidljivo je to ne samo po raskopanim pakračkim ulicama i otežanom prometu, trenutno u ulicama Hrvatskih velikana, Prolazu baruna Trenka i Aleji kestenova nego i po prisutnosti brojne mehanizacija, transportnih i osobnih vozila slovenskih registarskih oznaka. Kako su zadovoljni početkom u tih prvih mjesec dana, kako su se snašli u Pakracu po pitanju smještaja i prehrane, koje probleme su zatekli i koje još očekuju pitali smo Jožu Brecelja, voditelja projekta ispred izvođača radova slovenske tvrtke Gorenjska gradbena družba iz Kranja.
Kako su protekla prva tri tjedna otkad ste s vašim zaposlenicima i tehnikom prisutni u našem gradu?
Kao kod prvog dolaska u veljači i u svibnju poslije otklanjanja mjera za sprečavanje širenja bolesti Covid -19, tvrtka Gorenjska gradbena družba kao i naši zaposlenici jako su zadovoljni s pozitivnim odazivom svih sudionika životne sredine u gradovima Pakrac i Lipik.Znamo da nitko nije baš sretan kad mu se građevinci pojave na dvorištu, a osim toga neke teškoće su se odnosile na ishodovanje potrebnih dozvola i suglasnosti za izvršenje posla. Svjesni smo činjenice da će Pakrac naredne dvije godine biti i naš grad.
Koliko sad imate angažiranih zaposlenika na projektu?
Do danas (17. lipnja – op. aut.) je ukupno prisutno 24 naša zaposlenika, plus djelatnici podugovoratelja na radovima geodezije, preliminarnih ispitivanja postojeće odvodnje koje će se sanirati tehnologijom bez iskapanja te stručnjaci za praćenje geomehaničkih ispitivanja
Hoće li se taj broj mijenjati?
Broj građevinskih inženjera i građevinskih radnika, kao i montera strojarske opreme povećavat će se već u ovom tjednu. Uz ljudske resurse povećava se i broj radnih strojeva od bagera, valjaka i kamiona, a sve u cilju kako bi tijekom ljetnog razdoblja realizirali što više radova u samom gradskom središtu i spojni vodovod između Pakraca i Lipika.
Kako ste riješili smještaj i prehranu?
Naši su djelatnici smješteni u privatnim kućama i stanovima, neki u Pakracu, a neki i u Lipiku. U restoranu KTC u Pakracu osigurana su im dva dnevna topla obroka. Naši su dečki zadovoljni, iako znaju da kad moraš napustit dom i svoje drage, uvijek ti nešto nedostaje.
Da li je bilo nekih nepredviđenih teškoća oko toga?
Iznenađeni smo ponudom i suradnjom
Iznenađeni smo bili velikom ponudom tih usluga.Moram reći da stvarno nismo očekivali tolike ponude, tako da se nadam da će takvo stanje i interes ostati i dalje kad planiramo povećavati svoje kapacitete ovisno o potrebnom broju radnika.
Hoćete li imati potrebe za angažiranjem lokalne radne snage ili mehanizacije?
U početnim razgovorima baš nismo imali sreće u dogovoru s lokalnim izvođačima za suradnju, osim s dobavljačima kamenih materijala i betona iz kamenoloma iz Sirača. Koristim i ovu priliku kao bi se rukovodstvu tvrtke Kamen Sirač zahvalio za svu podršku, kontakte i informacije koje su nam nudili u vrijeme našeg dolaska pa i u tijeku epidemioloških mjera, kad nam je bio onemogućen fizički dolazak u Pakrac i uredna priprema koja je imala za cilj organizaciju svih resursa u neometanoj planiranoj dinamici izvođenja radova. U budućnosti smo otvoreni za inicijativu domaćih poduzetnika, čak i građevinskih radnika te strojara i vozača, koji bi možda pokazali interes sudjelovanja u radu naše tvrtke.
Kakva je suradnja s lokalnim čimbenicima poput gradske uprave, Voda Lipik, Poduzetničkog centra Pakrac….?
Kad je riječ o vlasti, poželjno je da čovjek pažljivo bira riječi. No, ja ću ipak iskoristiti priliku i reći bez zadrške„svaka im čast“. Kao što sam već u uvodu komentirao, njihov pozitivni odnos u našim prvim koracima u vašom gradu nas je stvarno toplo iznenadio i njima se u ime naše tvrtke i prisutnih djelatnika zahvaljujem za svu pozitivnu konotaciju u svim procedurama koje su nužne kako za sam početak tako i daljnje izvođenje radova.
Što vam je u izvođenju radova do sada bio najveći problem i koje još očekujete?
Najveći problem radovi u naselju
Naručitelj i izvođač svjesni su da se radovi izvode u naselju pa nam je prva briga da osiguramo, ili da kažem odvojimo pješački promet od naših strojeva i rovova, uz mogućnost rada i korištenja svih trgovina i lokala u gradskim ulicama.Sve u svrhu očuvanja zdravlja i sprečavanja nesreća. Radovi se izvode po trasama postojeće komunalne infrastrukture, zato moramo voditi brigu i izvoditi aktivnosti kako bi osigurali nesmetanu vodoopskrbu stanovništva i gospodarstva, a s tim normalno i odvodnju otpadnih, oborinskih i podzemnih voda u postojeći sustav. I sam položaj novih kanala je na poprilično velikoj dubini, zato se radovi moraju izvoditi uz upotrebu teških metalnih oplata, kako bi time štitili zdravlje i život naših djelatnika, ali i zgrade i preostale postojeće instalacije koje se protežu uz rovove. Samo mjesto za manevriranje i rad bagera dosta je sužen, tako da dinamika radova u ulici Hrvatskih velikana ne odražava dinamiku koja je inače predviđena na preostalom dijelu projekta.
Vjerojatno ste projekt aglomeracije u Hrvatskoj radili osim u Pakracu i Lipiku još negdje. Gdje i možete li usporediti ta gradilišta po pitanju zahtjevnosti i slično?
Od jeseni 2017.godine Gorenjska gradbena družba zajedno sa partnerima gradi i aglomeraciju otoka Krka koju smo priveli na dobrih 95 posto ugovorenih radova.I tamo se odvodnja i vodoopskrba grade u naseljima, tako da su okolnosti otprilike iste, jedino se u kršu ne susrećemo s podzemnim vodama, ali zato ima kamena kamo god se okreneš. Mogu reći da ljudi ni tamo nisu sretni s bukom koju proizvode bušači na našim bagerima koji razaraju krčki kamen.
Hoće li se događati da zbog izvođenja radova ulice ili pojedini dijelovi ulica ostanu na jedan ili više dana bez vode ili kanalizacije?
Naša je obveza osigurati stalnu vodoopskrbu s izgradnjom privremenih cjevovoda.Isti je slučaj i s odvodnjom. U suradnji sa Vodama Lipik morat ćemo povremeno pojedine dionice zatvarati zbog prespajanja postojećeg sustava, ali iz prakse znamo da se uz kopanje može oštetiti postojeći sustav i moguća su nenajavljena prekidanja dostave vode na pojedinim lokacijama gdje se izvode iskopni radovi.
Hoće li u tom slučaju biti pravovremene najave?
Prekid vodoopskrbe dogodit će se i za vrijeme prespajanja novih cjevovoda u sustav pa i u slučaju priključivanja pojedinih domaćinstva na nova vodomjerna okna, ali u ovim slučajevima radovi će se najavljivati lokalno po kućama i lokalima.
- PIŠE: Pakrački List
- 1089
Pakrački planinari Zoran Milaković i Branka Ećimovič prošlog su vikenda dionicom od Jankovca do Petrovog vrha kod Daruvara završili drugi petogodišnji ciklus "Pohoda slavonskim planinama" kojim se obilazi Slavonski planinarski put, ukupne duljine oko 330 kilometara duž slavonskog gorja. Za Milakovića je ovo bio prvi put, dok je Ećimovič po drugi put prešla sve dionice ovog puta. Na pojedinim dionicama društvo su im pravili i drugi članovi Planinarskog društva Psunj.
„Slavonija nije ravna Slavonija, već i samim putem prema Požegi vidimo planine svuda uokolo, a ne znamo koje zanimljivosti one kriju,jer se mnogo toga može vidjeti samo pješačenjem po njima i zbog toga sam odlučio obići Slavonski planinarski put“, rekao je Zoran Milaković, predsjednik PD Psunj i dodao da ovi pohodi nisu masovni, jer su dosta zahtjevni, odnosno potrebno je prehodati oko 30 kilometara dnevno po 9-10 sati.
Branka Ećimovič smatra da bi svaki planinar trebao prvo upoznati svoj kraj, pa joj je to bio motiv da se odluči na ovaj pohod 2011. godine kad je započeo prvi petogodišnji ciklus „Pohoda slavonskim planinama“, a pet godina poslije pridružila se dvojici kolega iz društva kako bi im bila podrška na ovom zahtjevnom putu i pomogla u njegovoj organizaciji.
Slavonski planinarski put (SPP) uspostavljen je 1957. godine kao prva planinarska obilaznica u Hrvatskoj. Tijekom godina doživio je razne promjene, kako po dužini trase, tako i po lokacijama kontrolnih točaka, a od 2011. godine, SPP postaje kružna obilaznica s 31 obaveznom i 4 neobavezne kontrolne točke, s tim da je početna i završna točka Petrov vrh. Ovaj pohod redovito se održava trećeg vikenda u svibnju, organizira ga udruga Slavonski planinari u suradnji s lokalnim društvima i HGSS-om, a svaki put se obilazi jedna dionica te se na taj način u ciklusu od pet godina može obići cijela trasa SPP-a.
Osim osobnog zadovoljstva ovjerenim dnevnicima, naši planinari kući su se vratili i s numeriranom značkom koju dobivaju oni koji su prešli cijeli SPP, a za buduće pohode nemaju konkretnih planova, jer se zbog trenutne situacije uzrokovane koronavirusom i izleti slabije organiziraju.
- PIŠE: Pakrački List
- 1667
„Od ovog hobija ne želim imati nikakvu korist i moram reći da to zapravo nije moje, nego sam samo prikupio tu građu na jedno mjesto. Volio bih kad bi pronašao način da, u suradnji s gradskim muzejom, razvijem i objavim nikad objavljene i viđene fotografije“, otprilike tako je o bogatoj foto i video arhivi Pakraca još 2014. godine govorio tada 38-godišnji Hrvoje Pavičić - Mravac iz Pakraca, vjerni kroničar Pakraca, njegove bliže i dalje povijesti. U diktafon našeg kolege novinara Marija Baraća, pričajući za 034 portal, izrazio je želju koja mu se do današnjeg dana nije ostvarila.
Šest godina kasnije, suština priče je manje-više ista, osim što se količina digitaliziranog materijala drastično povećala i nećemo pretjerati kad kažemo da Mravac danas posjeduje najobimniju gradsku arhivu te vrste. Na žalost, ona nije dostupna široj javnosti, mjesto zauzima na hard-discu osobnog kompjutora i tamo će još neko vrijeme i ostati, jer gigabajti dokumentacije, kronološki i tematski posloženi do detalja čekaju…što?
Arhiva na hardu
„Čekaju pravu priliku“, nasmijao se i dodao „ponovit ću kao i prije šest godina – nemam nikakav osobni financijski motiv - naprotiv, sve me to koštalo dosta novca - ali bih želio objediniti prikupljenu arhivsku građu u fizičkom obliku. To je obiman posao koji košta, pogotovo ako znate da posjedujem preko 10 tisuća digitaliziranih fotografija Pakraca i Lipika - dva grada koja su mi osobno nerazdvojna cjelina u svim oblicima . Želim ih razviti, zavesti pod serijskim brojem, posložiti u personalizirane albume kako bi bile dostupne svima prema potrebi, ali i po jasnim pravilima. U današnje doba visoke tehnologije sve smo svjesniji vrijednosti stare, opipljive fotke uredno posložene u onim foto-albumima kakvi su sve rjeđi, nasuprot mnoštva fotki razbacanih po folderima svuda po kompjutoru. Lijepo bi bilo uspostaviti, recimo, gradsku arhivu. Volim svoj grad i želim od zaborava sačuvati barem djelić povijesti. Ovo je moj način“, kazao je Mravac, svjestan da je u pitanju ozbiljan novac, ali je ipak izrazio nadu da će netko ipak prepoznati interes i javiti mu se.
Pakrački vremeplov
S pakračkom se poviješću ozbiljnije bavi od 2005. godine. „Ljubav se razvijala kako se razvijao Internet. Razna zanimljiva građa s pakračkim motivima postala je sve dostupnija, najprije na stranici aukcije.hr, potom na eBayu. Vremenom sam prikupljeno počeo objavljivati na Facebooku na stranici Pakrac – moj grad, da bih kasnije pokrenuo vlastitu stranicu Pakrački vremeplov, nešto usmjereniju prema povijesti, gdje danas objavljujem stare fotografije, razglednice, ali i razne zanimljive videozapise. Prilika je to da se zajedno prisjetimo Pakraca i vizura ondašnjeg grada kojim je dominirala građevna prepoznatljivost, zelenilo, parkovi i drveće koji su mu davali dušu“, priča nam Hrvoje o svojoj stranici i dodaje da veliku podršku, posebno tehničku oko servisiranja fcb stranice, ima kod prijatelja Ivka Jakovljevića i Ivana Černija te ostale ekipe FOTOimaga.
Do materijala za Pakrački vremeplov dolazi na razne načine, a u stvaranju današnje arhive posebno vrednuje ulogu Konzervatorskog ureda iz Osijeka koji su mu ustupili fotografije koje im pomažu pri detaljnoj obnovi fasada. Poslali su punu kutiju negativa iz vremena 70 i 80 - ih godina, koje je, uz pomoć uvijek prisutnog Ivka, presnimio u maksimalnoj rezoluciji kako bi kasnije bili pogodni za razne formate. Zahvaljujući Osječanima danas ima rijetke fotke fasadnih detalja Pakraca i Lipika kronološki sortiranih po ulicama. Uz osječke konzervatore spominje i domaće zaslužne ljude, Pakračane, naročito pokojnog Davora Grbca i kćerku mu Saru koji su mu poklonili veliku, možda i najveću, zbirku fotografija i vhs kazeta. Slično kao i pakračke obitelji Jejnić, Kovač, Kobetić, Bogdanović, Hudorović, Grčević, Leš, Filipović, Nagy, Martinović, Kliček, Pejša, Kavajin, Štrk, Petrnel, Reili, Zanetti, Demiri, Kratofil…
Uspostavljanju video arhive savjetima i točnim informacijama značajno je pripomogao Teo Goričanec, ratni snimatelj HRT-a, a veliki dio takvog materijala o Pakracu je snimao upravo on.
„Na Pakračkom vremeplovu objavljujem fotografije po albumima. Nisam ga tematski širio kako bi se ljudi lakše snašli, a odgovor je fenomenalan. Statistika otkriva da su neke fotke pregledane i po desetak tisuća puta, neki videoklipovi i troduplo više. Javljaju se Pakračani sa svih strana svijeta i komentiraju. Posebno me raduju oni ljudi koji dobro poznaju povijest pa komentarom na Vremeplovu osnaže fotografiju, ali i razviju raspravu kroz daljnje komentare. Često i sam doznam novih stvari. Gospodin Zdenko Satrapa jako dobro poznaje našu povijest pa kvalitetno komentira, često u razgovorima sudjeluje gospođa Marija Supanc Marošević, Matija Kulhavy, Ljubica Klačmer, Gojko Brzica, Zdenko Hudorović, Željko Radanović i mnogi drugi koji uskoče s kakvom opaskom, informacijom… Jedan od albuma na Pakračkom vremeplovu nosi naziv Ulicama moga grada imenovan po kolumni prof. Slavka Krejčija u Pakračkom listu, dok je logotip Pakračkog vremeplova (silueta starog pakračkog mosta), kojim na određen način štiti fotografije, preuzet iz jedne rubrike prijeratnog Pakračkog vjesnika. Stranicu Pakrački vremeplov danas prati više od 3400 ljudi iz cijeloga svijeta, a mnogima je jedina dodirna točka s voljenim gradom.
Dobar dan u uredu
Sakupljanje arhive istraživački je posao koji često razočara, ali i obraduje. Što smatra „dobrim danom u uredu“?
„Odličan je osjećaj kad pronađem staru videokazetu od koje su davno dignute ruke, već bijelu od pljesni, pa je pažljivo očistim i uz razna kemijanja uspijem reproducirati i spasiti građu. Kao da davljeniku pružite ruku spasa…Tako sam nedavno uspio spasiti jednu gdje je hrvatski heroj dr. Šreter na predratnoj bolničkoj zabavi. Rijetka snimka, kao i ona gdje se na drugoj snimci u krupnom kadru rukuje s drugim ratnim herojem Pakraca – pokojnim Stipom Šircem“, priča Mravac pa prebirući mišom po materijalima otvara rijetko ili nikad viđene foto i video dokumente.
A bit će ih sve više jer se, tehnički gledano, raduje uređaju kojeg planira uskoro nabaviti, a omogućit će mu presnimavanje starih Super 8 filmova na čitljive formate, kako bi još dublje zaronio u povijest voljenog grada. Oveća količina takvih filmova već čeka spremna na konverziju, otkriva nam Mravac, a u vlasništvu je stanovitog gospodina s lipičkog područja.
Mala glava i „Četvrtak“, pamtite li?
Klikćući dalje po uredno posloženim folderima otkrivamo pregršt datiranih fotki koje nas u tren vrate u 80-e, jer nam se pored nekadašnjeg Mliječnog restorana upravo ukazala, okom kamere uhvaćena - Ankica Dasović ili Mala glava kako su joj tepali, sjećate li se te žene? Pa „Četvrtak“… gostionica prekoputa pošte – mnogim gradskim bećarima veselo svratište sajmenim danom na kavicu i „ljutu“. Pa cvjećarnica „Čičak“, smještena podno crkve UBDM u vlasništvu drage nam sugrađanke, danas pokojne Jasne Erb.
„Pravi Pakračani čeznu za svojim gradom, pa onima koji nisu ovdje, uz pomoć Pakračkog vremeplova, u najboljoj namjeri ponudim zavičaj… barem u digitalnom obliku“, kaže za kraj Mravac i još jednom poziva da mu se jave svi oni koji žele ustupiti stare gradske fotografije i video materijale u svim formatima. Uvjeren je da će jednog dana, ispuni li mu se želja, to biti objedinjena gradska arhiva koja će grad bogat poviješću učiniti još bogatijim.
„Želim animirati sugrađane da pokažu stvarni, a ne samo virtualni interes. Važno je da se razbije ta pasivnost i da neki izađu iz svoja četiri zida jer postoji puno priča, objekata, detalja, ljudi o kojima se zna premalo i sve to treba objediniti i objaviti“, zaključio je Hrvoje još 2014. godine.
Vrijedi i danas.
- PIŠE: Pakrački List
- 933
Ovog tjedna nastavljena su arheološka istraživanja na lokalitetu Starog grada Pakraca, na parkiralištu između zgrade „općine“ i policijske postaje,koja četvrtu godinu za redom provodi Institut za arheologiju iz Zagreba na čelu s dr. sc. Jurajom Belajem. Iako je bilo predviđeno da ovogodišnja istraživanja ponovno sufinancira i Ministarstvo kulture, nakon potresa u ožujku ta su sredstva prenamijenjena tako da je preostao samo iznos od 50.000 kuna koje osigurava Grad Pakrac.
Istraživanja će trajati naredna tri tjedna, s ekipom od osam arheologa, među kojima su i dvoje lokalnih, a najavljuju da će se spustiti u područje broda ivanovačke crkve iz 13. st. čije su zidove definirali prijašnjih godina i da će istraživati grobove iako je teško predvidjeti što će ovim istraživanjem naći, već treba iskopavati pa ono pronađeno interpretirati. Cilj arheologije je pokušati rekonstruirati kako je život nekada izgledao i zašto se razvijao baš u tim smjerovima, a iskopavanje i analiza su samo sredstva da se dođe do cilja, objašnjava dr. Belaj.
„Ovo je jedna od najstarijih i najreprezentativnijih gotičkih crkvi ovog dijela Hrvatske pa i šire i ovih par tjedana istraživanja godišnjeje prekratko vrijeme za sve što bismo željeli otkriti. Grad Pakrac nije tako bogat grad da bi sam financirao ovakva arheološka istraživanja, već bi trebalo naći načina da se dođe do europskih fondova koji bi to mogli financirati, no bez konkretnog plana je to teško ostvarivo“, izrazio je žaljenje za manjkom sredstava dr. Belaj, ali i zahvalio Gradu što je usprkos teškoj situaciji odlučio poduprijeti njihov rad.
Prema rezultatima arheoloških istraživanja treće godine traganja za ostacima Starog grada Pakraca koja su predstavljena javnosti u studenom, arheolozi su kao najznačajniji nalaz prošle godine naveli pronalazak zaključnog zida kapele, pri čemu su mogli definirati njenu veličinu od otprilike 15 metara. Otkrivene su u cijeloj visini baze stupova koje su prekrasno ukrašene te nađeni ulomci kamene arhitekture, rebara od svodova i stupići od takozvanih bifora odnosno dvostrukih prozora iz 13. i 15. stoljeća. Pronađen je i početak kule koja je bila naslonjena uz crkvu, a od ostalih predmeta nađeni su ostaci okova knjige, što je u kasnom srednjovjekovlju predstavljalo važne detalje ukrašavanja uglova korica knjiga, što govori o pismenosti na području grada, kamene kugle, koštani recipijent za barut te olovni pečat za sukno.
