Od ponedjeljka počinje normalizacija zdravstvenog sustavi i u pakračkoj bolnici. To znači da se ponovo vraćaju specijalistički pregledi, hladne operacije i slične usluge. Kako u bolnici očekuju povećani broj pacijenata u odnosu na proteklih šest tjedana epidemiološke situacije u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Pakrac i lokalnom Hrvatskom gorskom službom  spašavanja je na parkiralištu bolnice postavljen šator veličine oko 25 četvornih metara koji će služiti za trijažu pacijenata što podrazumijeva mjerenje tjelesne temperature, uzimanje epidemioloških podataka i slično, što su do sada radili ispred ulaznih vrata. Konkretno za korisnike to znači da svaki dolazak u bolnicu započinje u šatoru gdje će stručno osoblje odraditi trijažu i tek nakon toga pacijente u manjem broju puštati unutar bolničke zgrade.

Ravnateljica Marina Major, osim u hitnosti što se rješava uputnicom u njihovim ambulantama obiteljske medicine, upozorava korisnike koji su od ranije na listi čekanja da ne dolaze dok ne dobiju poziv iz bolničkih službi s točno zakazanim terminima.

Šator je u vlasništvu GD CK Pakrac, a u četvrtak su ga na bolničko parkirališta postavili lokalni volonteri HGSS.

 

Već tradicionalno, Gradska knjižnica Pakrac povodom manifestacije Noći knjige nagrađuje svoje najvjernije korisnike koji su prošle godine redovito svraćali u njihove prostore i obavezno izlazili s barem jednom knjigom ispod ruke. Kako je ove godine Noć knjige održana u malo drukčijem obliku, onom virtualnom, tako je i dodjela priznanja za najčitatelje obavljena samo objavljivanjem priznanja na internetskoj stranici knjižnice. No, budući da je knjižnica ovaj tjedan ipak počela raditi, nagrađeni svoje nagrade, besplatnu članarinu i knjigu, mogu tamo podići svakim radnim danom od 9 do 15.30 sati, rekla nam je ravnateljica Monika Lucić Fider.

Petogodišnja Lucija Dizep najmlađa je najčitateljica pakračke knjižnice sa 53 pročitane knjige čime je osvojila nagradu u kategoriji predškolaca. Kako nam je rekla njena majka, Luciji su kao i većini djevojčica, najdraže knjige sa princezama i jednorozima, a bira ih isključivo sama i nikad ne odlazi u krevet bez da joj pročitaju barem jednu priču. Kod osnovnoškolaca najviše se s knjigom družila Magdalena Josipović (85 knjiga), a kod srednjoškolaca isto je činila Dorotea Tomić (76 knjiga). Kod odraslih, nagradu je osvojila Ivana Mirt koja je pročitala 84 knjige, a u kategoriji umirovljenika titulu najčitateljice osvojila je Silva Čikor za 77 pročitanih naslova. Najvjernija obitelj koja je prošle godine pročitala 145 knjiga bila je obitelj Nataše Svjetličić.

Gradovima Pakracu, Pleternici te Požeško-slavonskoj županiji iz Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova je nedavno stigla potvrda da je odobren zajednički projekt ''Svijet graševine“ vrijedan 65,8 milijuna kuna od čega nepovratna sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj iznose 55,5 milijuna kuna. Nositelj projekta je Grad Pakrac, a projektni partneri su Grad Pleternica, Javna ustanova Pleternica, Požeško-slavonska županija, Turistička zajednica Požeško-slavonske županije, Muzej grada Pakraca i Knjižnica grada Pakraca. Projektom će se financirati priprema i izrada strateške, programske i prezentacijske dokumentacije, edukacije, stručna usavršavanja, uspostava upravljačke strukture te građevinski radovi i opremanje objekata Spahijskog podruma u Pakracu i Muzeja bećarca u Pleternici.

„Svijet graševine“ je projekt koji koristi vinski identitet i kulturnu baštinu u brendiranju regije. Zamišljen je kao podrška turističkom sektoru Požeško-slavonske županije, a specifičan cilj je obnova i opremanje Centra za posjetitelje u Spahijskom podruma te unutarnje uređenje i opremanje novoizgrađene zgrade budućeg Muzeja bećarca u Pleternici, kao Interpretacijskog centra.

Pakrački dio projekta, dakle obnova Spahijskog podruma je vrijedan ukupno 28,3 milijuna kuna od čega su europska sredstva 24, a Grad mora osigurati 4,3 milijuna kuna. Nešto manje od 30 milijuna kuna je težak pleternički dio projekta, a 7,3 milijuna kuna odnosi se na brendiranje, odnosno niz promotivnih aktivnosti kako ovih projekata tako i graševine odnosno ukupne turističke ponude županije.

Projekt nastao još 2017. godine

Projekt je nastao još 2017. godine i od tada je dorađivan, odnosno čekao se adekvatan natječaj za njegovo kandidiranje koji se pojavio kao dio operativnog programa spomenutog Fonda konkurentnosti i kohezija, a odnosio se na obnovu kulturne baštine na području Slavonije, Baranje i Srijema.

Ovih dana očekuje se i potpisivanje ugovora s Ministarstvom nakon čega će započeti i konkretne aktivnosti koje će se još neko vrijeme odnositi najvećim dijelom na izradu dokumentacije, prije svega redizajnu građevinskog projekta te izradi njegovog izvedbenog dijela. Zrna Garača, viši stručni suradnik za gospodarstvo i EU fondove u pakračkoj gradskoj upravi koja je i voditeljica pakračkog dijela „Svijeta graševine“ predviđa da bi natječaj za izvođača radova mogao biti raspisan početkom iduće godine, dok cijeli projekt mora završiti do lipnja 2023. što se odnosi na ne mali administrativni dio, dok bi građevinski trebao biti gotov sredinom 2022. godine.

Najstarija pakračka građevina

Spahijski podrum, vjerojatno sada najstarija građevina u Pakracu, je ogroman kompleks nevjerojatne spomeničke vrijednosti i prostornih mogućnosti koja već skoro pedeset godina propada i stoji neiskorišten, o čemu će biti govora u tekstu kasnije. Radi specifičnog načina gradnje „u ključ“ i djelomične ukopanosti u brdo se ta ogromnost s ulice ne primjećuje. Uglavnom riječ je o 2480 četvornih metara korisne površine raspoređene u četiri etaže.

U podrumu gastro kutak, na katu knjižnica, muzej, galerija…

Projekt obnove i kasnije namjene je zamišljen tako da se u podrumu na površini od 715 četvornih metara nalazi gastro kutak, kušaonica vina i jednostavnih jela za čiju pripremu ne treba prava kuhinja, razni servisi za održavanje u funkciji cjelokupnog objekta kao i prostor za djelatnike. Na katu, veličine 767 četvornih metara, u koji se ulazi iz dvorišnog dijela ulice kao u prizemlje bi se nalazio polivalentni multifunkcionalni prostor koji bi koristila knjižnica. Sadašnja gradska knjižnica koristi prostor od 385 četvornih metara pa je već s obzirom na značajno uvećanje tog prostora bilo jasno da bi se radilo o posve drugačijem tipu ustanove koja bi bila značajno više od puke čuvaonice i posudionice knjiga pri čemu ne želimo reći da naša knjižnica i sada nema značajno više sadržaja od spomenuta dva. No novi prostor će im dati značajno više mogućnosti. U dijelu zgrade „u ključu“, koji bi služio kao glavni ulaz, nalazi se i prostor kojim će se korisnici moći popeti na dvije razine potkrovlja. Takozvano „potkrovlje 1“ veličine 559 četvornih metara će koristiti muzej za svoju stalnu izložbenu postavu koju sada nema, radi nedostataka prostora, te galerija „Pakra“ i dvorana nazvana „Julijana“ koja bi služila za različita društvena, kulturna i intelektualna okupljanja. U „potkrovlju 2“ veličine 437 četvornih metara, u kojem su zbog niza graditeljskih specifičnosti građevinski zahvati ograničeni, primjerice ne može biti sanitarni čvor, nalazio bi se skladišni prostor prvenstveno za knjižnicu, ali i sve ostale sadržaje.

Neophodni građevinski radovi s obveznim nadzorom na ovom prostoru su sada procijenjeni na oko 16 milijuna kuna, a oprema za tako zamišljene sadržaje na oko 8 milijuna kuna. Preostalih nešto više od četiri milijuna su namijenjeni troškovima provođenja projekta, između ostalog i plaće projektnog tima, razne edukacije, promocije, izrade suvenira i ostalo.

Oduvijek gospodarska namjena

Spahijski podrum, nagađaju povjesničari je izgrađen u 18. stoljeću. Duško Kliček u svojoj monografiji „Ulicama moga grada“ je puno određeniji i spominje kao godine izgradnje prvog dijela od strane baruna Imsena do 1745. godine, odnosno drugog dijela od strane grofa Jankovića u razdoblju između 1760. i 1777. godine, a uspio je opstati, unatoč već spomenutoj zapostavljenosti, do danas zahvaljujući čvrstoći gradnje. Povjesničari pretpostavljaju da je služio kao vlastelinska pivnica i hambar, ali najvećim dijelom svoje povijesti kao vinski podrum odakle mu i naziv. O tome svjedoče ogromne bačve koje se još uvijek nalaze u dijelu podruma, ali i ostaci također ogromne metalne preše i mlina za grožđe koji se nalaze na katu.

Jedno vrijeme nakon drugog svjetskog rata u njemu je bio pogon „Jasen“ bivše drvno prerađivačke tvornice „Papuk“, a nakon toga ga je kao skladište koristilo Trgovačko poduzeće „Budućnost“, također upokojeno nakon rata. Sredinom sedamdesetih godina je u požaru izgorio veći dio drvene krovne i međuetažne konstrukcije i od onda se uglavnom nije koristio osim u nekoliko prigodnih manifestacija zadnjih godina (dio Multipaka) kada je prostor improviziran. Obnova Spahijskog podruma je počela još krajem prošlog stoljeća zanavljanjem krova i ostale drvene konstrukcije, potom stavljanjem vanjske stolarije, a unazad dvije godine i uređenjem uličnog dijela fasade čime je prestala ugroza za prolaznike, što je sve financirano sredstvima Ministarstva kulture, odnosno gradskog proračuna.

Njegova skoro polustoljetna zanemarenost tim više čudi jer su uz Spahijski podrum vezani brojni pakrački mitovi i legende, od toga da je na tom mjestu bila poznata pakračka kovnica novca banovca, da je neko vrijeme služio kao samostan, o tunelima koji počinju ispod njega i završavaju čak do Čaklovačke kule ili bar u obližnjoj crkvi.

Sve to može poslužiti kao priča za privlačenje turista u obnovljenom prostoru. Svi s kojima smo razgovarali o projektu, prvenstveno voditeljicom Zrnom Garača, ali i Jelenom Hihlik. voditeljicom Muzeja, koji bi u konačnosti trebao i upravljati ovim objektom, ističu da je riječ o vrlo vrijednom posve inovativnom projektu koji bi vrlo lako mogao postati jedna od pakračkih prepoznatljivosti. Do tada treba pričekati još dvije godine koliko pretpostavljaju da će trebati za njegovu obnovi. No što su dvije godine čekanja u odnosu na polustoljetnu zanemarenost ili 30-tak godina njegove izgradnje pred najmanje 250 godina.

„Nismo sami“ naziv je projekta vrijednog 1.069.000 kuna koji je kroz natječaj Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, u potpunosti financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda (85 posto) i Državnog proračuna (15 posto), a odnosi se na aktivnosti usmjerene na odrasle osobe s invaliditetom, članove njihovih obitelji te stručnjake koji rade s pripadnicima ciljanih skupina. Projekt će započeti 4. svibnja 2020. i trajati će 18 mjeseci, rekli su nam u Lokalnoj razvojnoj agenciji Poduzetnički centar Pakrac, koja je pripremila ovaj projekt.

Cilj projekta je osigurati osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima ostvarenje zakonom zajamčenih prava i poboljšati njihovu situaciju promičući ideju inkluzivnog društva. Projekt će provoditi Grad Pakrac s partnerima: Udrugom slijepih Pakrac - Lipik, Gradskim društvom Crvenog križa Pakrac, Centrom za socijalnu skrb Pakrac i Općom županijskom bolnicom Pakrac i bolnicom hrvatskih veterana.

Radionice i edukacije

Projektnim aktivnostima će se kroz suradnju više institucija i organizacija omogućiti niz radionica i edukacija usmjerenih direktno za zadovoljenje potreba i uključivanje svih osoba s invaliditetom koje to žele i koje borave na području gradova Pakraca i Lipika. Predviđeno je da članovi Udruge slijepih, koja je glavni partner na projektu, educiraju sudionike o načinima pristupa slijepim osobama te komunikaciji i tehnikama vođenja slijepe osobe. Nadalje, Bolnica Pakrac će završiti svoju prilagodbu potrebama svih osoba s invaliditetom, osobito slijepih, te će aktivno kroz svoj prostor informirati i poticati osobe s invaliditetom na uključivanje u aktivnosti projekta putem letaka i plakata, a njeni djelatnici će sudjelovati u edukaciji za predstavnike organizacija, ustanova i institucija o pristupu i komunikaciji sa slijepim osobama.

Dio edukacija bit će usmjeren prema ustanovama i organizacijama s užeg regionalnog područja kojima će biti omogućena veća informiranost građana o mogućnostima osoba s invaliditetom, te njihovom uključivanju u aktivnosti u zajednici kroz primjere dobre prakse. Projekt predviđa i pripremu za prilagodbu web stranica lokalnih institucija i ustanova, kojima će se omogućiti kvalitetniji i sveobuhvatniji pristup socijalnim uslugama za sve osobe s invaliditetom na području gradova Pakraca i Lipika, a i šire.

Informacije o ovom projektu mogu se dobiti u Udruzi slijepih Pakrac-Lipik na broj telefona 034/412-068 i na mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

 

Pred nama je produženi prvosvibanjski vikend koji je prethodnih godina obilovao ponajprije sportskim događajima kojima je obilježavana vojno-redarstvena akcija „Bljesak“. Kao što smo već najavili svi oni (motocross, kuglanje, sportski ribolov, šah, streličarstvo) su otkazani.

Uslijed mjera borbe protiv epidemije, 1. svibnja osim benzinskih crpki neće raditi niti jedna trgovina, dakle sve potrebne kupovine valja obaviti u četvrtak, a na snazi su i dalje sve ostale zabrane.

Iz Komunalca su javili da kućni otpad koji inače voze petkom, će ovog tjedna odvoziti u četvrtak.

Gradski stožer civilne zaštite u petak neće izdavati nikakve propusnice, dok u subotu 2. svibnja od 8 do 12 sati će izdavati samo one koje budu pristigle elektronskim putem. Inače Marijan Širac, načelnik Stožera nam je rekao da unatoč ukidanju potrebe za propusnicama za kretanje po županiji, broj zahtjeva se u Pakracu nije smanjio. I dalje se on kreće na dnevnoj bazi između 35 i 60, a najčešće relacije su Daruvar i Zagreb. Češći korisnici su studenti koji vraćaju svoje stvari iz mjesta studiranja ili rješavaju administrativne poslove na fakultetu koje ne mogu riješiti elektronskim putem.

U Stožeru još uvijek s državne razine čekaju detaljne upute oko eventualne organizacije vjerskih događanja koja bi, kako je najavljeno, uz primjenu socijalne distance trebala započeti 3. svibnja. U istoj situaciji su i razne uslužne djelatnosti, poput frizera, koje bi možda počele raditi u ponedjeljak.

Kako je 1. svibanj poznat po roštiljanju, podsjećamo da je Planinarski dom Omanovac zatvoren i zabranjeno je okupljanje ili upotreba vanjskih terena bilo da je riječ o igralištima ili roštiljnicama. Identično je i na sportsko-rekreacijskom centru na Matkovcu. Uostalom, prognostičari predviđaju kišu što će nam olakšati podnošenje izostanka svih sadržaja koji su u normalna vremena se podrazumijevala tog dana ili vikenda.

Narednih mjeseci u Pakracu će biti proveden 360 tisuća kuna vrijedan projekt “Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture” iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, odobren po prijavi Planinarskog društva Psunj na natječaj u sklopu Podmjere 8.5.2. U sklopu projekta bit će uređena i opremljena staza na Kalvariji prema crkvici sv. Vida.

Zeleno svijetlo projektu, u čijoj su pripremi sudjelovali predstavnici Planinarskog društva Psunj, Turističke zajednice Grada Pakraca i LRA Poduzetnički centar Pakrac, stiglo je početkom godine, a potvrđeno je 21. travnja potpisivanjem ugovora između predsjednika PD Psunj Zorana Milakovića i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Sredstva će biti planski utrošena na uređenje 400 metara duge pješačke dionice na Kalvariji, koja se kroz kestenik, uz desnu stranu ceste pored vrtića Maslačak, uspinje sve do crkvice Sv. Vida. Početna točka uređenja staze je na gornjem izlazu iz aleje kestena (iz pravca crkve UBDM), a nakon  sedamdesetak metara, danas zaraslog i neuređenog puta, ona se spaja s asfaltom. Tridesetak metara višlje, staza prelazi na lijevu stranu na postojeću trasu, sa starim šliperima (željezničkim pragovima) kao stepenicama, koja vodi sve do crkvice Sv. Vida što je i konačna točka uređenja.

Kako nam je rekao Zoran Milaković, građevinskim radovima predviđen je široki iskop staze, postavljanje bočnih drvenih poluoblica između kojih će u sloju od tridesetak centimetara nasipati tucanik i šljunak pa sve to zbiti mehaničkom vibracijom. Na drugom dijelu staze postojeći šliperi bit će sanirani, a oni loši zamijenjeni novima, sve do konačne točke uz crkvu sv. Vida. “Iako planinari češće koriste planinarske puteve kroz Kalvariju što vode prema Omanovcu, raduje nas da smo našim sugrađanima osigurali uređenje ovog lijepog dijela Kalvarije. Nadam se da ćemo ih tako u još većem broju izvući na zrak i privući u prirodu.”

Govoreći o projektu Gabrijela Sabo Seleši, voditeljica Ureda TZ Pakrac, je kazala da ulaganje u izradu poučne staze “Kalvarija” predviđa postavljanje pripadajuće opreme koja se sastoji od uređenja tri odmorišta sa stolom s klupama, tri putokazne ploče, jedne ulazne ploče s krovom, osam opisnih ploča te oveće sjenice na kraju staze.

“Pri izradi projekta vodili smo se mišlju da je važno educirati ne samo lokalno stanovništvo, već i posjetitelje o zaštiti šume i okoliša. Zbog jedinstvenog krajolika i bogatstva flore i faune, dio šume „Kalvarija“ bit će adaptiran za edukacije, volonterske programe i istraživački rad. Šumu nastojimo interpretirati kroz edukacijski sadržaj, a uz pomoć info-ploča  posjetiteljima ponuditi informaciju o biljnom i životinjskom svijetu. Staza će biti i rekreativne prirode zbog specifične lokacije, tako da ju mogu koristiti posjetitelji svih dobnih skupina”, pojasnila je smisao projekta Sabo Seleši.

Kako nam je rekao Vladimir Gazić, direktor LRA Poduzetničkog centra, u tijeku su pripremne aktivnosti za provedbu ovog projekta, a plan je završiti ga u roku od šest mjeseci od provedene nabave i odabira izvođača.