Ovog tjedna nastavljena su arheološka istraživanja na lokalitetu Starog grada Pakraca, na parkiralištu između zgrade „općine“ i policijske postaje,koja četvrtu godinu za redom provodi Institut za arheologiju iz Zagreba na čelu s dr. sc. Jurajom Belajem. Iako je bilo predviđeno da ovogodišnja istraživanja ponovno sufinancira i Ministarstvo kulture, nakon potresa u ožujku ta su sredstva prenamijenjena tako da je preostao samo iznos od 50.000 kuna koje osigurava Grad Pakrac.

Istraživanja će trajati naredna tri tjedna, s ekipom od osam arheologa, među kojima su i dvoje lokalnih, a najavljuju da će se spustiti u područje broda ivanovačke crkve iz 13. st. čije su zidove definirali prijašnjih godina i da će istraživati grobove iako je teško predvidjeti što će ovim istraživanjem naći, već treba iskopavati pa ono pronađeno interpretirati. Cilj arheologije je pokušati rekonstruirati kako je život nekada izgledao i zašto se razvijao baš u tim smjerovima, a iskopavanje i analiza su samo sredstva da se dođe do cilja, objašnjava dr. Belaj.

„Ovo je jedna od najstarijih i najreprezentativnijih gotičkih crkvi ovog dijela Hrvatske pa i šire i ovih par tjedana istraživanja godišnjeje prekratko vrijeme za sve što bismo željeli otkriti. Grad Pakrac nije tako bogat grad da bi sam financirao ovakva arheološka istraživanja, već bi trebalo naći načina da se dođe do europskih fondova koji bi to mogli financirati, no bez konkretnog plana je to teško ostvarivo“, izrazio je žaljenje za manjkom sredstava dr. Belaj, ali i zahvalio Gradu što je usprkos teškoj situaciji odlučio poduprijeti njihov rad.

Prema rezultatima arheoloških istraživanja treće godine traganja za ostacima Starog grada Pakraca koja su predstavljena javnosti u studenom, arheolozi su kao najznačajniji nalaz prošle godine naveli pronalazak zaključnog zida kapele, pri čemu su mogli definirati njenu veličinu od otprilike 15 metara. Otkrivene su u cijeloj visini baze stupova koje su prekrasno ukrašene te nađeni ulomci kamene arhitekture, rebara od svodova i stupići od takozvanih bifora odnosno dvostrukih prozora iz 13. i 15. stoljeća. Pronađen je i početak kule koja je bila naslonjena uz crkvu, a od ostalih predmeta nađeni su ostaci okova knjige, što je u kasnom srednjovjekovlju predstavljalo važne detalje ukrašavanja uglova korica knjiga, što govori o pismenosti na području grada, kamene kugle, koštani recipijent za barut te olovni pečat za sukno.