- PIŠE: Dinko Kliček
- 2283
U organizaciji Udruge logoraša srpskog koncentracijskog logora „Bučje“ i Grada Pakraca te pod pokroviteljstvom Ministarstva branitelja, komemorativnim skupom pored kapele sv. Antuna na Bučju, 16. siječnja je obilježena 31. godišnjica razmjene zatočenika zloglasnog srbočetničkog logora Bučje.
Kako to i priliči, u nazočnosti preživjelih stradalnika i obitelji nestalih zatočenika paljenjem lampiona i odavanjem počasti svih ovih godina od zaborava se čuva četnički zločin nad više od tristo zarobljenika od kojih je sudbina dvadeset i četvero i dalje nepoznata.
Ne odveć opširno, naprotiv, vrlo sažeto i emotivno su se u ime organizatora te u ime preživjelih logoraša obratili Josip Cah, predsjednik Udruge logoraša srpskog koncentracijskog logora „Bučje“ te Zlata Kranjčić, jedna od trinaest žena zatvorenih na Bučju. Kranjčić je traumatična svjedočanstva donijela iz hladne, minijaturne prostorije veličine četiri kvadrata, dostatne jedva za disanje opisujući potanko logoraške patnje s početka rata te mučni odnos četničkih poslušnika prema običnim ljudima.
I.Turudić: Vjerujte, vrijedilo je!
„Raduje me što će se snimati film o logoru Bučje, da se takve strahote ne zaborave“, završila je Kranjčić odredivši nehotično temu sljedećih govornika, koji su u svome istupu potvrdili dovršetak rečenog filma, koji bi svjetlo dana trebao ugledati do kraja tekuće godine.
Prije toga, u ime obitelji nestalih zatvorenika i logoraša obratila se Ivana Rihtar. Trideset i jedna protekla godina ovoj ženi, razumljivo, nije bila dovoljna da zatomi ogromnu gorčinu i tugu iščitanu iz već tradicionalnog pisma ocu Bohumilu Dostalu, jednom od nestalih branitelja za kojima se još uvijek traga. Odaslana potresna poruka o čežnji za očevim zagrljajem probudila je emociju i kod Ivana Turudića, predsjednika Hrvatskoga društva logoraša srpskih koncentracijskih logora koji je osim potvrde o dovršetku ranije spomenutog dokumentarnog filma o logoru Bučje, govorio i o vrijednostima i žrtvi u stvaranju Domovine.
„Vrijedila je svaka žrtva, pa i ova ovdje, ma koliko teška bila. Ovo mjesto natopljeno je krvlju i suzama, a sve kako bi današnje generacije živjele u miru i slobodi i imale pravo izbora. Danas iskazujemo pijetet svima koji nisu dočekali dan rođenja Hrvatske. Prisjetiti se njih, pokloniti se i u tišini se pomoliti naša je dužnost. Život ide dalje. Moramo se prisjećati, ali i čuvati Domovinu i žrtvu tih logoraša“, poručio je predsjednik Hrvatskoga društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.
A. Jozić: Istina za kojom tragamo donijeti će svima mir
„Malo je preostalo riječi nakon ovih svjedočanstava iznesenih od mojih prethodnika. Želim se samo nadati da će snažne poruke doprijeti do onih koji nešto znaju o strahotama kojih se danas prisjećamo. Također, i do onih koji znaju ponešto o posmrtnim ostacima dr. Ivana Šretera, Bohumila Dostala i ostala 22 branitelja čije obitelji tako malo traže – tek da imaju mjesto gdje će zapaliti svijeću i živjeti s uspomenama jer su one sve što im je preostalo. Izrečena istina i polučeni rezultat donijeli bi konačan mir svima koji dugi niz godina iščekuju vijest o svojim najmilijima“, rekla je županica i potvrdila da će Hrvatska nastaviti tražiti svoje nestale i neće odustati dok se ne pronađu ostaci i posljednjeg nestalog branitelja iz Domovinskog rata.
Dr. Šretera tražili na čak 52 lokacije: „Ako treba, tražit ćemo ga i na petstodvije!“
Slično je poručio i državni tajnik Špiro Janović, izaslanik predsjednika Vlade RH i Ministarstva hrvatskih branitelja. Osim očekivanih poruka pijeteta i podrške, Janović je kazao da je Ministarstvo hrvatskih branitelja u potrazi za dr. Ivanom Šreterom istražilo čak 52 potencijalne lokacije: „Tražili smo ga i tražit ćemo ga ako treba na 502 lokacije, jednako kao i Ivaninog oca Bohumila Dostala i preko 1800 preostalih hrvatskih branitelja za kojima se još traga.“
U svojstvu izaslanice predsjednika Sabora RH, saborske zastupnice i pakračke gradonačelnice obratila se Anamarija Blažević, rekavši pritom da na današnji dan želi istupiti kao unuka jednog od 24 nestala branitelja s kojim je provela djetinjstvo. Poslavši poruku o odličnoj suradnji s Upravom za zatočene pri Ministarstvu hrvatskih branitelja te neupitnosti nastavka potrage za nestalima, Blažević je među ostalim poručila:
„Nadam se uskoro spomenutom filmu pa i knjizi koje će ostati generacijama iza nas. Mladima treba prenijeti poruku o zajedništvu iz 1991. godine jer nam zajedništvo danas strašno nedostaje. Zbog svih hrvatskih branitelja, zbog svih civilnih branitelja i zbog svih vas ovdje, pakračko-lipičko ratište mora biti ubilježeno kao jedno od najvažnijih ratišta na karti iz Domovinskog rata. Dužni smo komemorirati i to ćemo i ubuduće činiti“, poručila je Blažević.
Komemoraciju na Bučju pucanjem iz topa uveličali su članovi Gradske straže Požega kao i maratonci „Glasnici istine“, predvođeni Duškom Štrbcem, koji su istrčali „10. Memorijalnu utrku Logor Bučje 2023.“. Nakon komemoracije molitvu je poveo pakrački župnik, vlč. Jozo Zorić.
Ranije, počast stradalima i nestalima na mjestu logora Bučje iskazana je polaganjem vijenaca i paljenjem lampiona, a osim već spomenutih uzvanika organizirano su to, među ostalim, činili i sljedeći: u ime predsjednika RH Bučje je pohodio brigadir Miro Valentić, bila je tu i Martina Vlašić Iljkić, saborska zastupnica, Vinko Kasana, gradonačelnik Lipika, Jasna Jug, predsjednica Udruge „Hrvatski Feniks“, brojni predstavnici Udruga civilnih invalida i stradalnika DR PSŽ, predstavnici Udruge logoraša Sisačko-moslavačke i Vukovarsko-srijemske županije, načelnik PU PSŽ Željko Grgić i PP Pakrac Robert Hrastić, izaslanstvo koordinacija Udruga proisteklih iz DR PSŽ predvođeno Krešimirom Pavelićem, umirovljenim brigadirom HV kao i brojni predstavnici braniteljskih udruga iz naše i okolnih županija.
- PIŠE: Darko Baronica
- 1618
Prošlog tjedna Zavod za javno zdravstvo županije je registrirao 80 pojava oboljenja od gripe pri čemu su umrle dvoje osobe. Epidemiolog dr. Ante Vitalija, najblaže rečeno, izražava sumnju da su ambulante obiteljske medicine, odnosno bolnice, Zavodu prijavile sve slučajeve oboljenja. Posebno to vrijedi za područje Pakraca i Lipika odakle prošlog tjedna nije prijavljeno niti jedno oboljenje od gripe. Obadva smrtna slučaja su zabilježena kod starijih osoba, godišta rođenja 1933. i 1938. koje su imale i druge kormobilitete.
Ove sezone Zavod je kroz zdravstvene ustanove na Županiji distribuirao oko 6000 doza cjepiva protiv gripe i bude li potrebe bit će ih još. Cijepljenje je i dalje moguće u pakračkom domu zdravlja u ambulanti Zavoda utorkom i četvrtkom od 10 do 12 sati i dr. Vitalija kaže da će rado cijepiti sve zainteresirane, a za cijepljenje još nije kasno jer sezona gripe je moguća do početka proljeća.
Što se tiče zaraze korona virusom uz Požeško-slavonskoj županiji je aktivno 26 slučajeva oboljenja pri čemu je jedna osoba hospitalizirana. Dnevno u Zavod dođe prijava za nekoliko novih oboljenja i oko tih statističkih brojaka se kreće epidemiološka slika unazad mjesec dana. U usporedbi s lanjskim siječnjem ta slika je neusporedivo bolja jer lani je u prvoj polovini siječnja broj aktivnih slučajeva se kretao između 250 i 320 pri čemu je broj hospitaliziranih bio između 20 i 40. Što se tiče cijepljenje protiv Covida ono je i dalje moguće mada je, kako kaže dr. Vitalija, on uglavnom pojedinačni i uglavnom dolaze osobe radi treće ili četvrte doze.
- PIŠE: Dinko Kliček
- 2044
Gostujući u Pakracu Dragan Jelić, v.d. ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske Unije, iskoristio je priliku te je s pakračkom gradonačelnicom Anamarijom Blažević i u društvu gradskih djelatnika Zrne Garače, Marijana Malogorskog te Marijana Širca, obišao radove na Spahijskom podrumu kao i prostor nekadašnje zgrade Prve zemaljske umobolnice u Pakracu za čiju se rekonstrukciju izrađuje dokumentacija u sklopu projekta ”Medicinski centar za edukaciju, istraživanje i zdravstveni turizam u Pakracu“.
Kroz posjet radilištu Spahijskog podruma, koji je dio projekta „Svijet graševine“ vrijednog 65,8 milijuna kuna a koji se od 2020. godine provodi kroz tri segmenta u našoj županiji, Jelić je upoznat s aktualnim stanjem i dinamikom radova. Na bolničkoj lokaciji mu je detaljizirana ideja o spomenutoj projektnoj dokumentaciji čiji se dovršetak očekuje u ožujku ove godine, nakon čega će objekt biti dokumentacijom kompletiran i spreman za rekonstrukciju i prenamjenu, za što se očekuju budući natječaji.
Ukupna vrijednost projekta je 2,3 milijuna kuna od čega će iz Europe pristići 85 posto ili nešto više od 1,95 milijuna kuna, dok je udio vlastitih sredstava 345 tisuća kuna.
- PIŠE: Darko Baronica
- 1671
Krajem 1991. godine, 29. prosinca, 127. brigada HV Virovitica sudjelovala je u akciji oslobađanja sela Brusnik koja je u večer toga dana obustavljena. Virovitički branitelji su se vratili na početne položaje osim njih dvanaest koji su ostali zarobljeni ili poginuli u četničkoj zasjedi da bi par dana kasnije dobili informaciju da su svi zarobljeni i pobijeni. Tijela su razmijenjena 9. siječnja 1992. godine, a 2006. godine je podignuto spomen obilježje. Danas je na tom mjestu, odmah iza brusničkog mosta iznad Kusonja, održana tradicionalna komemoracija u kojoj su osim bivših suboraca sudjelovale političke strukture Virovitičke-podravske i Požeško-slavonske županije, gradova Virovitica, Pakraca i Lipika, izaslanstva udruga proisteklih iz Domovinskog rata i različite strukture Hrvatske policije.
Tragičnih događaja iz 1991. godine prisjetio se Zvonko Kožnjak, predsjednik Koordinacije braniteljskih udruga Grada Virovitice, rekavši kako su od početka prve ratne operacije „Otkos 10“ do 31. prosinca 1991. virovitički branitelji na svome području djelovanja oslobodili 36 sela i gradova, a iz tadašnje općine Virovitica u obrani Hrvatske na raznim ratištima sudjelovalo je oko 5500 Virovitičana ili svaki četvrti stanovnik od kojih je 136 poginulo, 19 na pakračkom ratištu.
Hrvoje Belobrk, sin poginulog zapovjednika Vinka, zahvalio je na sjećanju i svokogodišnjim komemoracijama, ali i mirnodopska postignuća kao što je ulazak u shengenski prostor i vođenje eura što sve skupa omogućava europski život djeci poginulih branitelja.
Poznata imena odgovorna za zločine
Josip Đakić, saborski zastupnik i predsjednik HVIDR-e RH, danas i izaslanik predsjednika Hrvatskog državnog sabora, podjsetio je da je zapadna Slavonija bila veliko ratište s ogromnim brojem poginulih. Sjećanja na te dane ne smiju biti od jedne do druge komemoracije nego naša trajna obveza jer baštinimo njihovu žrtvu za slobodu. Đakić je ponovo je podsjetio da su imena odgovorna za zločine poznata, da su poznati osnivači SAO zapadne Slavonije, osnivači paravojnih postrojbi i logora Bučje. Oni su poznati svim institucijama i samo tražimo njihovo kažnjavanje i to ćemo tražiti dok god ćemo se klanjati ovim žrtvama. I od toga nećemo odustati rekao je, kao i godinama ranije, na ovom mjestu saborski zastupnik i predsjednik HVIDR-e RH Josip Đakić.
U ime dvije županije, svoje i naše županice Antonije Jozić, virovitički župan Igor Andrović iskazao je ponos na doprinos branitelja dviju županije u stvaranju hrvatske države i njeno oslobađanje koje se sjećamo s velikom tugom i ponosom
Grad Pakrac dobar partner
Pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević još jednom je podsjetila gdje je u RH počeo Domovinski rat ocijenivši da pakračka-lipičko bojišnica nije dovoljno vrednovana i zbog 300 izgubljenih mladih života na njoj se o tome se mora govoriti i smjestiti ove gradove tamo gdje trebaju biti. Stoga su komemorativne svečanosti poput ove naša obveza. Drago mi je da imamo prijatelje kao što je Virovitica i ostale gradove koji su nas vezali kroz ovakve poginule branitelje. Pakrac to neće zaboraviti i u nama ćete uvijek u tome imati dobre partnere, istaknula je pakračka gradonačelnica.
Ivica Kirin, gradonačelnik Virovitice je podsjetio na neopravdano slušanje kako je Virovitička i Požeška županija nerazvijeni dio Hrvatske. No svi zaboravljaju da su ovi prostori bili stup obrane i stvaranja hrvatske države. I o tome treba govoriti svaki put kada se ovdje okupimo. Treba govoriti da se hrvatska država nije stvarana uz more i u bogatijim sredinama. No bitno nam jer jedinstvo jer imamo pred sobom još puno zadaća. Euro i Schengen nisu dovoljni za bolji život koji si moramo stvoriti sami. Moramo se boriti da mlade generacije ostaju u ovim krajevima i da se borimo za bolju Hrvatsku, pozvao jer gradonačelnik Kirin.
Molitvu nakon komemoracije kod brusničkog mosta je predvodio pakrački župnik Jozo Zorić.
Nakon komemoracije kod brusničkog mosta izaslanstva su obišla i druga dva spomen obilježja na pakračkom području posvećena virovitičkim braniteljima: na cesti Pakrac-Požega Borisu Raletiću i Željku Ljuni, te u Ulici Kalvarija petorici pripadnika postrojbi MUP-a kojima je u prosincu 2016. godine postavljeno spomen obilježje.
- PIŠE: Dinko Kliček
- 2405
U pakračkoj gradskoj vijećnici Kurije Janković 9. siječnja održana je početna konferencija projekta „Žena spretna, starost sretna“ (UP.02.1.1.16.0411) koji se provodi u sklopu III. faze programa „Zaželi - program zapošljavanja žena“ (UP.02.1.1.16), financiranog bespovratnim sredstvima Europskog socijalnog fonda u financijskom razdoblju 2014.-2020 iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali.
Korisnik projekta vrijednog 1.480.485 kuna (nešto manje od 200 tisuća eura) je Grad Pakrac koji u treću fazu provedbe programa ulazi s partnerima Centrom za socijalnu skrb Pakrac i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje-PU Požega.
Kako je predstavila Zrna Garača, voditeljica projekta, cilj je omogućavanje pristupa tržištu rada i unaprjeđenje radnog potencijala teže zapošljivih žena te pružanje adekvatne pomoći podrške za starije, nemoćne te osobe u nepovoljnom položaju. Time se pridonosi smanjenju nezaposlenosti, riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.
Radni odnos s trideset žena je temeljem ugovora sklopljen na šest mjeseci tijekom kojih će one skrbiti o 180 odabranih korisnika s područja Grada Pakraca. Svaka će voditi brigu o šest korisnika, a obveze podrazumijevaju klasičnu pomoć u kući starijim i nemoćnim osobama, već predstavljenu kroz ranije održane ovakve projekte.
Nazočnima se obratila gradonačelnica Pakraca i saborska Anamarija Blažević izrazivši zadovoljstvo što je u Pakracu nastavljen već udomaćeni i sjajno prihvaćen projekt, kako od strane uposlenica tako i od krajnjih korisnika.
„Već smo pomalo sentimentalno vezani za ovaj projekt i kada smo prije nekoliko godina krenuli s njim, nismo ga gledali tako kako ga danas gledamo. Bio je zamišljen prvenstveno kao dobra prilika za zapošljavanje žena, ali se vremenom pokazalo da je na našem području, pa i uopće u ruralnim područjima, vrlo djelotvoran za krajnje korisnike koje vi danas obilazite. Taj benefit iščitavamo iz gotovo svakodnevnih poziva zainteresiranih strana vezanih za njegov opstanak u budućnosti. Stari i nemoćni naši sumještani ostaju zapostavljeni ili zaboravljeni. Manji smo gradić, ali imamo 42 naselja koja moramo pokriti sa uslugama i brigom o potrebitima. Vi, svojim predanim radom, praktično postajete dio njihove obitelji i shvatite to kao određenu privilegiju“, poručila je Blažević nazočnim zaposlenicama projekta te izrazila nadu da „Zaželi“ postane višegodišnji projekt kako bi svi njegovi dionici mogli dugoročnije i jasnije planirati budućnost.
Na te želje se nadovezao Dragan Jelić, vršitelj dužnosti ravnatelja Središnje agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.
D. Jelić: Višegodišnja budućnost projekta je neupitna
„Zaželi je jedan od najvećih, konačno i najboljih projekata na kojima sam ranije i radio. On pokazuje svu raskoš i sve ono što naše žene drže u sebi i nesebično pomažu starijim osobama kojima je potrebna skrb da ostanu u svojim domovima. Projekt je prepoznat od Europske unije, nagrađivan i čak se naša iskustva prenose u druge zemlje. Mogu s ove pozicije najaviti da se aktivno radi na tome da sljedeći projekt „Zaželi“ bude dugoročniji – najmanje dvije, a vjerojatnije tri godine. Već vam danas s velikom sigurnošću mogu potvrditi da će tako i biti. To je na tragu upravo onog što je gradonačelnica maloprije Blažević poželjela - dugoročnija sigurnost zaposlenima i samim korisnicima usluge“, poručio je Jelić te još dodao vezano za program "Zaželi..." da je u daljnjim planovima neupitno osiguranje financijskih sredstava, ali i njegovo potencijalno uvrštenje u sustav socijalne skrbi te povezivanje s ministarstvom zdravstva što bi značajno proširilo spektar usluga na zadovoljstvo svih.
Sadržaj ove objave isključiva je odgovornost Grada Pakraca.
- PIŠE: Pakrački List
- 2196
Na e-mail adresu naše redakcije pristiglo je priopćenje potpredsjednika Domovinskog pokreta Požeško-slavonske županije, nekadašnjeg saborskog zastupnika i pakračkog gradonačelnika Damira Špančića koje prenosimo u potpunosti.
Obilaznica Pakraca i Lipika je sastavni dio europskog cestovnog koridora E661. Spomenuta obilaznica dio je hrvatskog naziva ceste D5, a u svom planu prolazi iz Mađarske preko graničnog prijelaza (Virovitica), do granice s Bosnom i Hercegovina (Stara Gradiška) na kojem je prijelazu izgrađen novi most, a doseže preko Banja Luke do Splita. To je koridor europskog značaja koji brzom cestom povezuje sjevernu Europu s Jadranom prolazeći pored manjih gradova, ujedno stradalnika Domovinskog rata, kojima se njime pruža mogućnost bržeg razvoja boljom prometnom povezanošću (Virovitica, Grubišno Polje, Končanica, Daruvar, Sirač, Pakrac, Lipik, Okučani, Stara Gradiška).
Na sjednici Vlade RH održanoj u svibnju 2005. godine u Požegi donesena je odluka o uvrštavanju iste cestovne dionice u strategiju izgradnje brzih cesta koje su od posebnog interesa RH. Na istoj sam sjednici, u svojstvu saborskog zastupnika, predložio dopunu koja podrazumijeva izgradnju dionice Lipik – Novska što je usvojeno i uvršteno u plansku dokumentaciju. Godine 2016. organizirao sam u suradnji s Ministarstvom prometa i infrastrukture RH sastanak s načelnicima i gradonačelnicima spomenutih gradova, a istim je predsjedavao državni tajnik Miro Škrgatić. Na sastanku je zaključeno intenziviranje projektiranja spomenute dionice Lipik – Lipovljani u odnosu na ostale dijelove ceste D5 te je započelo, a za isto je u proračunu Hrvatskih cesta za godinu 2021. planirano 2,3 milijuna kuna (DC47; Bair – Donji Čaglić, duljine 12 km). U istom proračunu 2021. planirano je (Hrvatske ceste, pozicija 1.136 – 400/21 – faza I i V) 184 milijuna kuna za izgradnju ceste obilaznice Pakrac – Lipik. Zatim (pozicija 1.137 – 400/21) 8,5 milijuna kuna je za nadzor nad izvođenjem radova na istoj obilaznici te još dvije proračunske pozicije (1.138 – 400/2) zaštita arheoloških istraživanja prilikom izgradnje dionice – 2 milijuna kuna i (2.139 – 400/21) arheološki nadzor prilikom izgradnje obilaznice s 160.000,00 kn.
Drugim riječima, u proračunu Hrvatskih cesta za 2021. godinu, nositelja cestogradnje u RH, bilo je planirano ukupno 194,660.000,00 kn za izgradnju obilaznice Pakrac – Lipik, a bez 2,3 milijuna za projektiranje ceste DC47. Tijekom te 2021. godine iz spomenutih sredstava je izrađena tehnička dokumentacija, a ostala sredstva su rebalansirana u korist izgradnje Pelješkog mosta kao općeg prioriteta u RH što uistinu smatram opravdanim. Istovremeno sam smatrao, na temelju odluka Vlade RH, prihvaćenih strategija, prethodno pripremljene izvedbene dokumentacije, da nema nikakve bojazni da će se ubrzo započeti, nastaviti, izgradnja naše obilaznice, već sredstvima proračuna u 2023. godini.
To se nije dogodilo! Tijekom 2022. godine snažnim političkim lobiranjima čelništva Požeško - slavonske županije nestao je prioritet izgradnje naše obilaznice (Pakrac – Lipik), a na mjesto prioriteta ulazi izgradnja brze ceste Brestovac Požeški – čvorište Godnjak, 14,7 km. Dokaz tomu je ovogodišnji proračun Hrvatskih cesta koji planira za tu cestu oko ukupno 126 milijuna kn. Istovremeno za obilaznicu s gotovom tehničkom dokumentacijom koja čeka javni poziv izvođenja i izgradnju, planirano je svega oko 25,7 milijuna kuna. Kako sam uistinu s radošću prihvatio informaciju smanjenja stavki u korist izgradnje Pelješkog mosta kao domoljub, ova „igra“ mi je nerazumljiva i neprihvatljiva ne samo kao domoljubu, Pakračaninu već i kao osobi koja je veći dio radnoga vijeka provela u politici skrbeći i radeći za svoj Pakrac i Lipik.
Na moj prijedlog susreo sam se sa čelnicom naše Županije prigodom obilježavanja Dana Grada Lipika u listopadu 2022. godine. Tema je bila upravo izgradnja obilaznice Pakraca i Lipika, a razgovor toliko neugodan da sam već iz njega mogao zaključiti da do izgradnje s planiranim iznosom iz 2021. (184 milijuna) u 2023. neće doći jer ista to ne smatra prioritetom naše Županije, iako su Pakrac i Lipik na obilaznici, dijelu europskog koridora. Čelništvo Županije je, što je pohvalno, uspjelo otvoriti potpuno novu poziciju za cestu Brestovac Požeški – Godnjak, što me raduje, no revoltiran sam jer je obilaznica Pakraca i Lipika žrtva istog političkih lobiranja.
Gradovi heroji! Parola koja se spominje kad god ima slušatelja. Tolika stradanja, toliko poginulih, prognanih. Toliko obiteljskih tragedija, dana mraka i bezrezervne borbe za slobodu. Gospodarskih i financijskih stradalnika. Obnova suočena sa smanjenim brojem stanovnika i nemogućnošću pokretanja prijeratnih proizvodnji. Mine! U ovim gradovima, dragi Pakračani i Lipičani, svatko je stradalnik i za nas riječ „ostanak“ ima posebno značenje. Na svemu tome, uz osobne borbe da zadržimo svoje obitelji TU, kap na kap, ova je prelila čašu. Tako smo tijekom komemoracija koje su Pakracu i Lipiku svakodnevica svakoga prosinca kada se većina Hrvata s radošću priprema za blagdan Božića, opet čuli u Šeovici od naše čelnice koja se trebala prisjetiti velebnog zaustavljanja divljaštva zloglasnog Banjalučkog korpusa u osvajanju teritorije naše Domovine 1991. godine: „Vi ste gradovi heroji!“!
No, kad su djela u pitanju, kada se osiguravaju sredstava da bi heroji mogli dostojnije živjeti i napredovati samo parole ostaju, a novac i dalje; kap na kap. No, vjerujem da čelništvo Požeško-slavonske županije opet može iskoristiti vještine političkog lobiranja te predložiti rebalans proračuna Hrvatskih cesta za 2023. godinu na dobrobit gradova heroja!
Ovo potpisujem kao potpredsjednik Domovinskog pokreta Požeško – slavonske županije, ali i u svojstvu domoljuba, oca, dragovoljca i invalida Domovinskog rata. Nadasve sam Pakračanin koji je zajedno sa svojim sugrađanima kao bivši gradonačelnik u teškim vremenima poraća, povratka i obnove, procesa mirne reintegracije doprinosio gotovo svim međunarodnim integracijama RH, zabilježenih i u izvješćima UN.
Damir Špančić