- PIŠE: Darko Baronica
- 2952
Podsjećanjem na prijeđeni put, uručivanjem zahvalnica, priznanja i odlikovanja, ali i primanjem istih, članovi Lovačkog društva „Košuta“ Pakrac 30. listopada obilježili su 25 godina od osnutka društva, pri čemu zbog epidemioloških razloga ova obljetnica „kasni“ godinu dana jer je društvo, kao slijednik istoimenog društva sa sjedištem u Dragoviću, osnovano 1995. godine.
Nakon uvodnih pozdrava članovima Društva, ali i gostima iz drugih društava i lovačkih organizacija od strane predsjednika Stipana Grgića, jedan od 15 osnivača i još uvijek član društva, Antun Širac prigodnim je referatom podsjetio na prijeđeni put pri čemu društvo u trenutku osnivanja 1995. godine nije imalo niti svoje lovište, niti imovine. Danas imaju 73 člana iz 9 županija, upravljaju lovištem veličine 7528 hektara na obroncima Papuka i Ravne Gore, sjeverno od ceste Pakrac-Požega, od Kusonja do Mijača. Godine 1996. u Branešcima kupuju dvije susjedne obiteljske kuće koje u narednih nekoliko godina, najviše dobrovoljnim radom, pretvaraju u vlastiti lovački dom usput nabavljajući raznu drugu neophodnu pokretnu imovinu.“Dokaz savjesnog rada i dobrog gospodarenja lovištem su i trofeji divljači koji su ocjenjivani, ali i razni prijatelji koji ste danas došli uveličati ovu našu obljetnicu“, naglasio je A. Širac.
Ova konstatacija je bila prisutna i prilikom podjela priznanja koje su dobili Ignac Štrcl, predsjednik bratskog društva „Fazan“ iz Kraljevca na Sutli kao i Hrvatski lovački savez, odnosno Lovački savez županije. Zahvalnica za suradnju uručena je predstavnicima 11 udruga i institucija. Priznanje Društva je dobilo i petero članova, dok su odlikovanje HLS 3. reda primili lovci Hrvoje Galko i Marko Adžijević. Predsjednik Županijskog lovačkog saveza Branko Bartolović je Grgiću uručio Srebrnu plaketu Hrvatskog lovačkog saveza kojom ih je odlikovao za ustrajan dugogodišnji rad.
Dobru kob pismenim obraćanjem i zahvalnost za razvoj lovstva kao gospodarske djelatnosti lovcima „Košute“ je poželjela pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević.
- PIŠE: Dinko Kliček
- 2987
Donedavno oronuli sjeverni dio fasade starog željezničkog kolodvora u Pakracu od subote je uljepšan novim, profesionalno oslikanim grafitom dobrodošlice u grad. Rezultat je to mini projekta „Urbana razglednica“ realiziranog kroz suradnju zagrebačke udruge Ocean znanja i naše Udruge djece branitelja Domovinskog rata Pakrac – Lipik, uz pokroviteljstvo Grada Pakraca.
Osim stiliziranog natpisa „Dobro došli u Pakrac“, grafitom se odaje počast staroj pakračkoj lokomotivi izloženoj samo nekoliko metara dalje te pruzi koja je prva povezivala Hrvatsku s Mađarskom. Volonterski su ga izradili članovi udruge Graffiti ranč Legrad.
Otkrio nam je to u kratkom razgovoru Branimir Suk iz Oceana znanja, jedan od idejnih začetnika cijelog projekta.
- Boravio sam ranije u Pakracu i vidjevši stanje željezničkog kolodvora došao sam na ideju da se nešto ovako napravi. Kontaktirali samo gradonačelnicu Anamariju Blažević koja nas je odmah uputila na gospodina Tomislava Novinca iz UDBDR-a, koji su ranije u nekoliko navrata oslikavali gradske površine. Oni su sa zadovoljstvom prihvatili sudjelovanje i osim ishodovanja dozvole od HŽ za početak radova, tijekom projekta odradili sve logističke predradnje kojih je bilo poprilično. Motiv grafita, osmišljavanje i njegovu izradu prepustili smo profesionalcima iz Legrada koje smo samo usmjerili željom da bude vezan uz lokomotivu i željeznicu, kazao je Suk.
Cjelodnevni subotnji program „Urbana razglednica“, sa središnjim događajem ocrtavanja kolodvorskog zida, imao je i dodatne sadržaje. Uređen je okoliš kolodvorske zgrade u krugu tridesetak metara, nazočni pakrački osnovnoškolci mogli su poslušati štošta o urbanoj kulturi i projektima Graffiti ranča te saznati ponešto o Erasmus+ programu kako bi ih zainteresirali i potakli da u budućnosti iskoriste prilike koje on nudi. Također, zainteresiranima je omogućena mala škola slikanja sprejom što je ovaj umjetnički dan samo tematski upotpunilo.
Majstorija Legrađana koji su grafit uradili zajedno s prijateljima iz Garešnice i Kutine u svojoj je konačnosti predstavljena oko 17 sati, a tom je prilikom rečeno da je ovo samo početak suradnje spomenute ekipe iz projekta Urbane razglednice. Ona bi uskoro trebala biti nastavljena i to na obnovi obližnje skretničarske kućice. Zbog derutnog stanja to je nešto zahtjevniji i skuplji projekt koji ipak treba temeljnije planirati i prilagoditi mogućnostima.
Ratom uništen i devastiran zid starog željezničkog kolodvora sada je uređen i blista. Osim što priznanja za to idu svima spomenutim, treba posebno naglasiti fizički udio članova pakračko-lipičke Udruge djece branitelja DR, koji su danima radili na sanaciji gelerima izrešetane površine te je pripremili do završnog stanja kako bi se uličnim umjetnicima iz Legrada lakše bilo izraziti.
- PIŠE: Darko Baronica
- 1487
Izaslanstvo Grada Pakraca na čelu s gradonačelnicom Anamarijom Blažević i Miroslavom Ivančićem, predsjednikom Gradskog vijeća, zajedno s vijećnicima, predstavnicima gradske uprave, kao i članovima Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Pakrac-Lipik, danas su povodom blagdana Svih svetih položili cvijeće i zapalili lampione kod spomen obilježja poginulim braniteljima na Trgu bana Josipa Jelačića. Prije toga na isti način je odana počast u Aleji hrvatskih branitelja na Rimokatoličkom groblju, kod spomenika stradalima na Križnom putu te ispred bisti prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu i dr. Ivanu Šreteru.
Predstavnici Grada i mjesnih odbora blagdan Svih svetih prigodno su istim postupcima obilježili i na mjesnim grobljima u Badljevini, Omanovcu, Ploštinama, Donjoj Obriježi, Velikom i Malom Banovcu, Novom Majuru i Tornju.
- PIŠE: Pakrački List
- 1434
Pakrački župnik Jozo Zorić nam je dostavio raspored blagoslova groblja i ostalih aktivnosti u pakračkoj župi Uznesenja Blažene Djevice Marije vezanih uz blagdan Svih Svetih i Dušnog dana.
U ponedjeljak 1. studenog svete mise održavaju se u Pakracu s početkom 9,30 sati, 11 sati u Novom Majuru s blagoslovom groblja, koje je na rasporedu u Filipovcu od 14 sati, dok je na pakračkom Rimokatoličkom groblju sveta misa i blagoslov groblja na rasporedu od 15 sati.
Na Dušni Dan u Pakracu je Sveta misa u 18 sati.
- PIŠE: Dinko Kliček
- 5463
Sjećate li se filma snimljenog po istinitoj priči iz 2009. godine o lojalnom psu imena Hachiko? Režiran je od izvjesnog Šveđanina, a u glavnoj ulozi pojavljuje se jedan od najboljih američkih glumaca Richard Gere. Film je priča iz 1923. o japanskom psu Hachiko iz pasmine Akita, koji je svakog jutra pratio svog ljudskog prijatelja do željezničke stanice odakle je ovaj putovao na posao i uvijek ga u isto vrijeme čekao da se vrati. Sve do jednog dana kad je čovjek na poslu preminuo. Iako se više nikada nije vratio na stanicu, vjerni pas ga je tamo uporno čekao punih 10 godina. Njegova odanost fascinirala je svijet, pogotovo nakon što su lokalne novine, poslije i svi svjetski mediji objavili priču o Hachiku.
Ova je priča bila okidač u rastu svjetske popularnosti pasmine koja u osnovi potiče iz Japana. Snažan je, visoko cijenjen zbog filmski dočarane odanosti i velike sposobnosti učenja. Zahtjevan je i izazovan pri odgoju pa ga treba socijalizirati od najranije dobi, no poštujete li pravila, možete dobiti vjernog prijatelja, čuvara, ljepotana i zaštitinika koji će plijeniti pažnju gdje god se pojavi.
Upravo takvog psa odnedavno možete nabaviti u Pakracu kod Darija Čakarića, mladića koji se zajedno s partnericom Andrijanom Prebeg odnedavno bavi uzgojom japanskih Akita u registrinom uzgoju Neo Kensha.
„Nakon dvije godine ispunjavanja uvjeta i prikupljanja neophodnih dozvola formalizirali smo uzgajivačnicu Akita pasmine i danas kod nas možete kupiti takvog psa sa svim pripadajućim papirima. U dogovoru s djevojkom Andrijanom, za početak smo kupili u BiH ženku s papirima i rodovnikom. Uzeli smo je kod provjernog uzgajivača za 1000 eura, što je osjetno ispod cijene u ostatku Europe koja ide iznad 1500 eura“, objašnjava Darijo koji je proučio sve prednosti i neodstatke ovog psa.
„Najveća mu je odlika vjernost, odani su maksimalno, a kako su vučjeg tipa, Akita je lijep, miran pas, nije agaresivan te je izuzetno pametan“, neke su od prednosti Akite.
O nedostatcima se nema što puno reći kad ih gotovo i nema. Tu se u razgovor uključuje Andrijana i ipak savjetuje o načinu na koji se gazda ponašanjem mora nametnuti ovom psu, te objašnjava kako to oni čine prema njihovoj ženki nazvanoj Kyoko.
„Vlasnik o ovom odnosu mora biti 'gazda' i to pas mora prepoznati. Naša Kyoko zna biti ljubomorna, međutim pas mora biti ispod vas u svim postavkama i on će to vremenom prepoznati. Nema penjanja na krevet, na stol, nema maltretirati, ne znam mačku ili nešto, već mora slušati zapovijedi. Kad oštro povučete crtu među vama, on to prepozna i poštuje. Inače je jako pametan pas i zna se početi nadmetati s čovjekom, čak manipulirati njime, ako osjeti slabost jer iskonski teži biti alfa“, opisuje Andrijana suživot s Akita psom.
Za održavanje Akita nije posebno zahtjevna. Čak i manje od ostalih pasa. Linja se dvaput godišnje, a na dnevnoj bazi se to svodi otprilike na jedno češljanje. Puni su energije pa traže aktivnosti. U odnosu s drugim psima, koje susreće prilikom izlazaka, vrlo je zahvalan.
„Neće reagirati na ostale pse, ali to mu nije urođeno, nego vrlo važnu ulogu kod takvih situacija ima priprema izlazaka i sam odgoj. Na kraju svaki je pas ogledalo vlasnika“, tvrdi vlasnica.
Ono što je važno za spomenuti, Akita je vrlo zdrava pasmina i davanja vlasnika po tom pitanju svode se uglavnom na obvezna cijepljenja. Kako je konačni cilj prodaja štenaca, prodavači prije toga moraju ispuniti obvezne zdravstvene kriterije.
„Cijepljenje i čipiranje je 250 kn, jedna doza cjepiva protiv zaraznih bolesti 105 kn (puta dva), 120 kn izrada rodovnika po štenetu ako pas ostaje u Hrvatskoj (ako ide u drugu zemlju onda se eksportna rodovnica plaća 250 kn). Nekih stotinjak eura plus hrana po štenetu i to ukupno ide do 1000 kn. Urednost održavanja potkrepljena je raznim potvrdama, što u konačnosti uvjetuje tržišnu cijenu od 1500 eura po štencu“, objašnjava Darijo.
Ove japanske pse nije teško prodati. Potražnja postoji, javljaju se razne vrste kupaca, od obitelji do pojedinaca. Preporučuju ih svima uz primjenu navedenih pravila odgoja. Prodaju oglašavaju klasično, preko javnih oglasnika ili vlastite Facebook stranice Nao Kensha Akita Kennel
Postupak prodaje izvodi se u suradnji s vođom uzgoja iz Hrvatskog kinološkog saveza čiji su i oni članovi, a štenci Akite smiju se novom vlasniku predati tek nakon 8 tjedana starosti, kad smiju u kontak s ostalim ljudima.
Jedini na širem području
Sličnih uzgoja ove vrste pasa nema na bližem području. Mlade, uzgojene Akite možete nabaviti najbliže u Vukovaru, Zagrebu ili dolje na Jadranu, pa ako ste odavde, najbliža vam je pakračka Neo Kensha. Brinuti ne morate, sve se radi po pravilima s puno brige i ljubavi, a određena garancija je registracija u međunarodnoj evidenciji uzgajivača ove pasmine.
Sa strane gledajući, možda izgleda komplicirano, no kad je uzgoj registiran, sve je propisano i pod nadzorom pa je zanimljivo bilo doznati što se sve prati i što čini jednog psa, narodski rečeno, pravim – zdravim.
„Pas mora imati rodovnik. Ako je vani kupljen, mora se nostrificirati u Hrvatskoj. Nakon toga treba biti barem na jednoj izložbi gdje se ocjenjuje. Fizički mora odgovrati standardnim proporcijama pasmine. Gledaju se pritom zubi, rep, uši, građa tijela… Ako pokaže agresivnost to je diskvalificirajuća ocjena i ne može se uzgajati. Dalje, pas mora imati snimku zdravih kukova i laktova - to je izuzetno važno i sve zajedno čini tzv. ocjenu eksterijera. Potom se ide na uzgojni pregled koji se organizira nekoliko puta godišnje pri HKS-u. Tad se dobivaju ključni dokumenti i tek onda možeš uzgajati pse“, pojašnjavaju domaćini.
Prema zakonu HKS, Akita smije biti skotna samo jednom godišnje.
„Tjera se dvaput, ali za uzgoj vrijedi pravilo - jedna kuja može dati jedno leglo godišnje. Okotiti može jedno ili više štenaca, što ovisi o nizu faktora, a realan broj je četiri ili pet. Cijena štenaca za prodaju je ista, neovisno o spolu“, objašnjava Andrijana.
Hotel za pse u Psunjskoj?
Uzgajivačnica Neo Kensha u Pakracu zasad ima jednu ženku i tri mala štenca. U bližoj budućnosti planiraju nabaviti još jednu ženku i mužjaka kako bi pojačali ponudu. O svemu tome zasad najviše skrbi Andrijana, jer je Darijo na poslu u Njemačkoj. No, kako najavljuje ovaj izučeni elektrotehničar, uskoro planira trajni povratak u Pakrac jer su pred useljenjem u vlastiti dom u Psunjskoj ulici.
Posla u Pakracu ima, barem u struci, a osim toga budućnost vidi u širenju posla s psima.
„Mislimo da Pakracu nedostaje jedan dobar hotel za pse, sa svim pripadajućim uslugama, a tu prvenstveno mislim na one kozmetičkog tipa poput šišanja i kompletnog uređivanja. Ima na ovom području dosta kućnih ljubimaca i takva bi usluga zasigurno imala prođu“, suglasan je u željama i planovima ovaj mladi par kojem sada preostaje da mladalački entuzijazam polako pretvaraju u stvarnost.
- PIŠE: Darko Baronica
- 1638
Na našim prodajnim mjestima u poslijepodnevnim satima u Pakracu i Lipiku moći ćete kupiti novi, 593. broj Pakračkog lista. U novom broju Lista možete pročitati:
Poučni promo tekstovi
U ovom broju Lista imamo četiri stranice takozvanih promo tekstova (plaćenih oglasa). Bilo ih je i ranije, iako ne u tolikom broju. Oni koji nas prate na portalu uočili su da je takvih promo tekstova u posljednje vrijeme bilo više nego inače, a njihovi naručitelji (uplatitelji) su najvećim dijelom razne pakračke udruge. To je višestruko dobro i poželjno. Najmanje zbog toga što je na taj način izdavač ova dva medija (PCP – zapravo Grad) stvorio određene prihode za nastavak njihova postojanja što nitko ne dovodi u pitanje. Znatno važnije od toga je da su promo tekstovi pokazatelj da naše udruge i druge institucije za svoj rad dobivaju sredstva iz državnih izvora i još više iz Europske unije, čime su osim novčano i materijalno, bogatije i za razne aktivnosti, članstvo, volontere, a grad za sadržaje. Aktualni radovi na aglomeraciji porijeklo novca kojim se financiraju imaju u EU, kao i projekt kojim ćemo ovih dana dobiti i teniski balon da se pri tom ne vraćamo u lanjske godine kada smo na taj način financirali novčano zahtjevne projekte kao što su energetske obnove bolnice, sportske dvorane škole, učeničkog doma… No znatno je više takvih programa koji nisu vidljivi u smislu gradilišta nego imaju socijalnu komponentu i svode se na potporu onima kojima je pomoć potrebna, edukaciju, djelatnost u području kulture, podizanje svijesti o ekologiji i zdravom životu i slično. Ali i gospodarstvu pri čemu u Pakrac uslijed nedostatka ozbiljnijih proizvodnih potencijala u tome dominiraju projekti koji su kandidirali OPG-ovi.
Kako se takvi novci distribuiraju kroz različite službene kanale posredstvom projekata koji se izrađuju i kandidiraju na više mjesta, teško je, gotovo nemoguće, podvući crtu i reći nešto konkretno brojčano, primjerice koliko je to projekata i koliko novaca. No kroz novinska izvješća i kroz promo tekstove sigurno da je unazad godinu ili nešto više dana provedeno, započeto ili odobreno na području Pakraca najmanje dvadesetak projekata koji su u pakračke novčane tokove na različite načine upumpali milijune kuna, ali i zaposlili na neko vrijeme na desetke osoba koje teško da bi na drugi način došli u Pakracu do radnih mjesta. Sjetite se samo projekta „Zaželi“, odnosno njihovih inačica kao i projekta u dječjem vrtiću.
Možda se pitate zašto je na to potrebno sada podsjećati i ukazivati?
Prošloga tjedna je u Malom Lošinju održana prezentacija takozvane „europske omotnice“ za razdoblje 2021-27. godine, odnosno prezentacija sredstava koje bi Hrvatska mogla u tom razdoblju povući iz EU. U medijima je jako malo prostora posvećeno tome. No prema onome što doznajemo od naših predstavnika koji su tamo prisustvovali (Anamarija Blažević i Vladimir Gazić), sredstava bi moglo biti i više nego do sada pri čemu je Europski socijalni fond, našim udrugama najdraža sredstva, i dalje prisutan s velikim iznosima, a po pitanju gospodarskih potpora najzastupljenija je ekologija, energetska učinkovitost i digitalizacija. Novci se ne dijele, nego distribuiraju putem kandidiranih projekata strogo namjenski u rokovima i iznosima predviđenih projektom. Prvi natječaji najavljeni su već za proljeće što znači da bi već sada o projektima trebalo početi ozbiljno razmišljati. Bilo bi šteta propustiti priliku. Uvjerit ćete se u to ako makar i površno pratite naše promo objave.
TEMA BROJA: SAJAM „SLAVONSKI BANOVAC“ Ponovo brojno, veselo i živo
Ponovo puno posjetitelja, odlična gastro ponuda i puno dobre zabave obilježja su 12. Sajma „Slavonski banovac“, koji se ovog puta, za razliku od 2019. godine, održavao u dva dana 15. i 16. listopada i na dvije lokacije: većina u već za to provjerenoj Ulici Matice hrvatske, ali i na glavnom trgu gdje su bili smješteni sadržaji za djecu.
Obadvije lokacije su subotnje poslijepodne, ponajviše u špici između 17 i 19 sati, bile pune ljudi. Koliko je to iznosilo u brojkama, možemo samo nagađati, ali broj posjetitelja nije bio puno manji od rekordne 2019. godine što je s obzirom na jednogodišnju pauzu i još uvijek prisutnu epidemiološku situaciju veliki dobitak za organizatore. Piše Darko Baronica
INTERVJU: EPIDEMIOLOG DR. ANTE VITALIA Iako su mjere kozmetičke, niti toga se ne pridržavamo
Trenutna statistika po pitanju koronavirusa u odnosu na isto vrijeme lani, kada nitko nije bio cijepljen, je znatno lošija. Imamo više oboljelih, udio pozitivnih u ukupno testiranim je udvostručen. Jedino je nešto manje hospitaliziranih pacijenata. Kako to tumači, upitali smo našeg epidemiologa dr. Antu Vitaliu, ali s njim porazgovarali i o trećem cijepljenju, nadolazećoj sezoni gripe i potrebi cijepljenja protiv nje.
SUGRAĐANI: DARIJO ČAKARIĆ I ANDRIJANA PREBEG UZGAJAJU JAPANSKE PSE Danas uzgajamo Akite, u budućnosti želimo otvoriti hotel za pse i kompletan kozmetički tretman
Sjećate li se filma snimljenog po istinitoj priči iz 2009. godine o lojalnom psu imena Hachiko? Režiran je od strane izvjesnog Šveđanina, a u glavnoj ulozi pojavljuje se jedan od najboljih američkih glumaca Richard Gere. Film je priča iz 1923. o japanskom psu Hachiko iz pasmine Akita, koji je svakog jutra pratio svog ljudskog prijatelja do željezničke stanice odakle je ovaj putovao na posao i uvijek ga u isto vrijeme čekao da se vrati. Sve do jednog dana kad je čovjek na poslu preminuo. Iako se više nikada nije vratio na stanicu, vjerni pas ga je tamo uporno čekao punih 10 godina.
Upravo takvog psa odnedavno možete nabaviti u Pakracu kod Darija Čakarića, mladića koji se zajedno s partnericom Andrijanom Prebeg odnedavno bavi uzgojom japanskih Akita u registrinom uzgoju Neo Kensha.
IVAN BOSANAC, PAKRAČKI POLICAJAC Među najboljim policijskim motoristima u državi, pohvaljen policajac u zajednici
Ivan Bosanac, policijski službenik iz Pakraca, posljednjeg je vikenda rujna u Puli osvojio izvrsno drugo mjesto na natjecanju prometnih policajaca u vožnji spretnosti. Na poligonu podno legendarne Arene, na 11. Memorijalu Šime Buzov, Ivan se iskazao u konkurenciji četrdesetak vozača i ostvario najbolji osobni plasman od 2014. godine, kad je prvi puta ovdje sudjelovao, te tako na najbolji mogući način predstavio Policijsku upravu Požeško-slavonsku i matičnu Policijsku postaju Pakrac. Piše Dinko Kliček
U novom broju još pišemo:
SPORTSKI CENTAR Postavljen teniski balon
ZBRINJAVANJE OTPADA Od siječnja nove mogućnosti selektiranja
GRADSKO VIJEĆE PAKRAC Vijećnike zanima život, a ne bilance
CIJEPLJENJE PROTIV COVIDA Krenula treća doza, za prvu interesa sve manje
DAMIR ŠPANČIĆ: Dr. Ivan Šreter je pokopan na groblju u Banja Luci
OBILJEŽENA 30. GODIŠNJICA STRADAVANJA U BATINJANIMA I G. OBRIJEŽI
Sjećanja i danas svježa
KOMEMORACIJA U ŠPANOVICI Žrtve promašenih politika, zločina i mržnje
FILMSKI FESTIVAL Odličan uspjeh pakračkih osnovnoškolki
KUGLAČKA PRVENSTVA Polovičnim rezultatima u sredinu tablice
Sve to pročitajte u NOVOM BROJU PAKRAČKOG LISTA kojeg možete kupiti već danas na sljedećim lokacijama: MLIN I PEKARE (Hrvatskih velikana, Strossmayerova, Prekopakra), KTC, TO KRNDIJA.