- PIŠE: Darko Baronica
- 1510
Pakračka povijest po ničemu posebnom na društvenom planu neće zapamtiti 2022. godinu. Dani, tjedni i mjeseci prolazili su jedan za drugim u uobičajenim i očekivanim aktivnostima započetim u prethodnoj ili prethodnim godinama kao što je kraj covid restrikcija i dovršetka projekta aglomeracije ili pak u svim onim aktivnostima koje se ponavljaju iz godine u godinu, nekada bolje, nekada lošije nego prethodne. Zbog toga teško je reći da je godina koju upravo završavamo bila dobra ili loša. Ili da ćemo ju zapamtiti po ovom ili onome. Pamtit ćemo ju i suditi o njoj ovisno o tome što nam se događalo u privatnim životima. U društvenom, pakračkom, to je, u usporedbi s nekim drugim godinama koje smo upamtili po ratu, izgradnji značajnih objekata, gospodarskom zamahu, obogaćivanju društvene infrastrukture, lokalnim izborima… tek razdoblje nakon kojeg smo stariji godinu dana. Nažalost, privatno vjerojatno i siromašniji bar za onaj postotak za koji su cijele godine bila prisutna lagana poskupljenja ispred povećanja naših plaća kojih za neke uopće nije bilo.
Prije 12 mjeseci obrađujući istu ovu temu smo izrazili želju da se u 2022. godini riješimo dvije pojave koje su nam obilježile dvije prethodne godine: koronavirus i aglomeraciju. U potpunosti nismo to uspjeli niti s jednom.
Covid preseljen među gripu i prehladu
Mada su epidemiološke mjere prisutne tek u najmanjim tragovima u zdravstvenim ustanovama oboljelih od covida još uvijek ima, a i dalje je u ponudi mogućnost cijepljenja: prvom, drugom, trećom ili četvrtom dozom, ovisno gdje je tko u tom procesu zastao. Uglavnom u veljači smo na području Grada Pakraca imali 68,3 posto procijepljenog punoljetnog stanovništva prvom dozom (najbolji u županiji), a u rujnu tek za 0,3 posto više čime je potvrđena izjava epidemiologa dr. Ante Vitalije da je interes za prvu ili drugu dozu cijepljenje više nije nikakav pa su 15. travnja obustavljeni i punktovi za masovno cijepljenje. Razlog može biti i u statistici oboljenja. Dok smo 21. siječnja imali na županiji aktivnih 1055 slučajeva zaraze korona virusom pri čemu je 26 osoba hospitalizirano, 1. rujna je na županiji bilo 149 slučajeva zaraze korona virusom pri čemu je šest osoba hospitalizirano, a krajem studenog taj broj se kreće oko dvadeset oboljelih i petero hospitaliziranih. Struka dozvoljava da je broj oboljenja i veći od ovog službeno registriranog, ali neki građani uslijed malih simptoma više se ni ne testiraju niti odlaze liječniku pa je covid nakon više od dvije godine ozbiljne društvene borbe preseljen tamo gdje je to i najavljivano - u oboljenja poput gripe ili prehlade.
Aglomeracija promijenila izgled prometnica
Kraj druge društvene pojave koje su nam dominirale u lokalnim medijima i razgovorima među građanima u dvije prethodne kalendarske godine – projekta aglomeracije, nismo u ovoj godini dočekali u onoj mjeri u kojoj je on najavljivan, ali se ipak uvelike prorijedio bar u proljetos u onoj mjeri u kojoj se prorijedila prisutnost njihovih bagera na našim prometnicama. Mada se nije obistinila najava da je 28. lipnja projekt završen, možemo biti zadovoljni jer su se u pet preostalih mjeseci odvijali uglavnom manji radovi na dovršetku započetog, popravljanju i sličnim aktivnostima te raznim administrativnim poslovima koje prethode primopredaji gradilišta na ukupno 14 građevinskih dozvola koje čine cjelinu projekta. Koliki će u budućnosti biti njegov značaj može ilustrirati samo nekoliko statističkih podataka: projekt vrijedan 147 milijuna kuna bez PDV-a sadržava oko 92 kilometra infrastrukture, od toga je 56 kilometara na sustavu odvodnje i 36 kilometara na sustavu vodoopskrbe s 18 crpnih stranica gdje je usput obnovljeno, modernizirano ili prvi put ustanovljeno više od 1300 vodoopskrbnih priključaka i oko 2000 kanalizacijskih priključaka s ciljem da se 48 posto gubitka vode smanji na 35 posto uz stabilnost sustava, manje kvarova, veću kontrolu i ispravnost vode. Projekt se nastavlja daleko od očiju građana na pročišćivaču u Dobrovcu.
Osim po svemu nabrojanom projekt aglomeracije je uvelike poboljšao izgled grada jer su nakon svih tih kopanja prometnice, naročito one u užem gradskom središtu, trebale biti sanirane. Dijelom je to učinjeno kroz sredstva aglomeracije, a dijelom novcima gradskog proračuna. Tako su u potpunosti novi asfalt, u dva sloja kroz lanjsku i ovu godinu dobile gotovo sve ulice u središtu grada: Šuškova, Braće Radića, Lisinskog, Laučanova, Prolaz baruna Trenka, Trg 76. bataljuna, Trg bana Jelačića, Trg dr. Franje Tuđmana, Rehakova, dio Branimirove i Bolničke, posve nova Ulica Alojzije Janković…, ali i neke na periferiji koje do sada i nisu bile u potpunosti asfaltirane poput Sv. Roka, Psunjske, 105. brigade. Osim u ovim ulicama i trgovima u potpunosti su ili većim djelom zanovljene pješačke staze u Gupčevoj, Cesarčevoj, Strossmayerovoj. U središtu grada je modernizirana i javna rasvjeta, a u tijeku je sadnja ili dosađivanje više od 300 stabala raznog drveća i grmlja na tri prometnice u istočnom dijelu garda, kao i na pakračkom jugu. S obzirom da je u svim ovim radovima korišteno više izvora sredstava (aglomeracija, gradski proračun, nacionalni fondovi, EU fondovi) i s obzirom da su se neki radovi protegli na lanjsku, ovu i iduću godinu) njihovu novčanu vrijednost je teško izraziti u nekom točnom iznosu, ali zasigurno je riječ o većoj vrijednosti od 5 milijuna kuna, čime, osim po korisnosti i dugoročnosti ih možemo uvrstiti u jednu od karakteristika ove godine.
Od ostalih većih građevinskih zahvata koje bi pamtili i narednih godina u tijeku su radovi na temeljitoj obnovi Spahijskog podruma koji se godinama pripremaju. Radovi vrijedno skoro 27 milijuna kuna započeli su u ožujku i trebali bi biti gotovi do kraja lipnja iduće godine. S obzirom na stanje u graditeljstvu teško je danas očekivati da bilo što bude završeno u roku. A kakvo je stanje kada su u pitanju izvođači radova pokazatelj je i energetska obnova sa zanavljanjem opreme u pakračkom vatrogasnom domu planirana, bar s početkom, u ovoj godini. Natječaj projektantski vrijedan 4,5 milijuna kuna je propao jer su izvođači koje se javili bili skuplji od tog iznosa te će se on ponoviti. Građevinski materijali su jako poskupjeli, izvođači nemaju dovoljno radnika. Sve to dovodi do toga da su cijene otišli u nebo, a rokovi tek okvirni, žale se investitori i voditelji različitih građevinskih projekata. S te strane je možda i dobro da su izostali veliki projekti energetske obnove, bilo na javnim objektima, bilo na privatnim stambenim, koji su prethodnih godina bili nositelji građevinske aktivnosti na području Pakraca.
Nedostatak radne snage
Mirnom možemo ocijeniti ovu godinu i na području gospodarstva već i zbog činjenice da niti jedan naš veći gospodarski čimbenik nije doživio neki ozbiljniji potres, ali niti se netko pohvalio nekim većim zamahom. Takvoj ocijeni značajno doprinosi činjenica da i dalje u strukturi gospodarstva dominiraju manje tvrtke ili obrti iz kojih informacije u javnost izlaze na kapaljku. One su se odnosile uglavnom na nestašicu radne snage ponajviše u graditeljstvu, drvoprerađivačkoj industriji, ali i onima atraktivnijim u pakračkim kafićima ili trgovinama. Statistički to potvrđuju i podaci lokalnog Zavoda za zapošljavanje. Posljednjeg dana ovogodišnjeg siječnja na pakračkom Zavodu za zapošljavanje bile su evidentirane 438 nezaposlene osobe što je u odnosu na mjesec dana ranije porast za 30 osoba ili 7,4 posto. Posljednjeg dana ožujka je bilo 402 prijavljene nezaposlene osobe što je za 65 manje (14,2 posto) nego istoga dana lani. Posljednjeg dana listopada evidentirano jer 397 osoba i unatoč kraju sezonskih poslova u turizmu i dalje je na tržištu rada dinamika živa pa je tako tijekom tog mjeseca iz evidencije Zavoda posao dobilo 53 osoba što je za šest manje nego u rujnu. Istovremeno je u evidenciji zavoda 86 novoprijavljenih.
U gospodarstvu je više aktivnosti bilo očekivano u poduzetničkoj zoni bivšeg industrijskog „Papukovog“ dvorišta. No od pet vlasnika parcela koji su to postali lani, više graditeljske aktivnosti je bilo tek na jednoj, a poduzetnici se „vade“ na problem s opskrbom električne energije što Grad rješava upravo ovih dana pa se značajnija poduzetnička aktivnost na tom prostoru očekuje dogodine.
Što se tiče vlasničkih udjela svakako je najvažnija transakcija obavljena u tvrci „Pakrac-Plin“ koji su njezini vlasnici, gradovi Pakrac i Lipik, slijedom obvezne transformacije bili dužni prodati. Za najboljeg ponuditelja odabrana je tvrtka HEP Plin d.o.o. Osijek koja je ponudila za potpuni vlasnički udio tri milijuna kuna uz preuzimanje obveze zadržavanja poslovanja na području gradova Pakraca i Lipika, ispunjavanju dugoročnih planova te zadržavanje zaposlenika najmanje narednih pet godina. Novac od prodaje je još uvijek na računu Komunalca koji će ga utrošiti za jačanje svog operativnog potencijala. Iz Komunalca je značajna ovogodišnja informacija da se od ovogodišnjeg siječnja provodi sakupljanje plastičnog otpada sortiranog na kućnom pragu pa se očekuje da će 2022. godina napokon biti prva u kojoj će količina miješanog komunalnog otpada deponiranog na Crkvište biti manja od prethodne.
Od gospodarskih tema potrebno je istaknuti da se nakon dvije korona godine sajam „Slavonski banovac“, ove godine 13., vratio u punom sadržaju i svojoj ranijoj posjećenosti što je primijećeno i u Udruzi hrvatskih putničkih agencija koja mu je dodijelila nagradu u kategoriji manifestacija. Više od stotinu štandova izlagača i preko osamdeset natjecateljskih kotlića popunilo je 15. listopada pakračku prometnicu i okoliš gradske tržnice čineći tako kompaktnu kružnu cjelinu, nakrcanu sadržajima i pogodnu za cjelodnevni boravak, što su brojni građani pošteno i koristili.
Od 11. studenog Požeško-slavonska županije je i službeno županija bez minsko sumnjivih područja. Dopredsjednik Vlade i ministar MUP-a Davor Božinović je o tome uručio županici Antoniji Jozić certifikat, a gradonačelnici Pakraca Anamariji Blažević i „posljednju minu“ koja simbolizira posljednju pronađenu i uništenu minu na pakračkom području prije mjesec dana na teško dostupnim područjima obronaka Papuka kada je razminirano zadnjih 680 četvornih metara sumnjivog područja s kojeg je pokupljeno 16 različitih eksplozivnih naprava. Od 1998. godine i prve izrade karti minsko-sumnjivog područja na takvog područja županiji je bilo ukupno 391,5 četvornih kilometara, godine 2005. još 70,6 kilometara, a danas je ona u potpunosti bez njih pri čemu je prikupljena 1741 različita minsko-eksplozivna naprava. Za to vrijeme na županiji je stradalo od minsko-eksplozivnih naprava 16 osoba od čega četiri smrtno, posljednje 2005. godine.
Europski novci povećali proračun
Proračun Grada Pakraca za ovu godinu vijećnici Gradskog vijeća na sjednici u studenom su povećali na 77,5 milijuna kuna što je u odnosu na početni plan povećanje za bezmalo 8 milijuna ili 11 posto. Najveći razlog povećanja plana je povećanje prihoda sredstava Europske unije koje su rebalansiranim proračunom planirani u iznosu od 38,2 milijuna kuna, a povećanje se odnosi na sredstva odobrena za projekte Zaželi – faza III, Sretno djetinjstvo u Maslačku i Spahijski podrum te kapitalne pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstva planirane za projekte izvođenja radova na natkrivanju teniskog terena, Medicinski centar za edukaciju, istraživanje i zdravstveni turizam u Pakracu i na sredstva za sufinanciranja provedbe EU projekata.
Nažalost, njih je za udruge i poduzetnike bilo znatno manje nego prethodnih što stručnjaci objašnjavaju činjenicom da je natječaja bilo znatno manje nego prethodnih godina jer se nalazimo na prijelaznom razdoblju sedmogodišnje financijske europske omotnice.
Migracije ljudi uvijek prisutne
Zgrada Gradskog društva Crvenog križa Pakrac određena je u ožujku kao gradski prihvatni centar za izbjeglice iz ruskom agresijom poharane Ukrajine. Prvi kat tog objekta s dva sanitarna čvora s WC-om i tuševima omogućuje da se u prostorije koje sada koriste razne udruge smjesti 32 ležaja. Pored toga na četiri dodatne lokacije predviđeno je još 20 ležaja; dio u jednom praznom gradskom stanu, dio u dva stana koje su privatni vlasnici stavili za tu namjenu na raspolaganje lokalnom Stožeru, te devet mjesta u dva apartmana u vlasništvu KPD „Sloge“ u sklopu Hrvatskog doma. Organizirana skupina od 20 izbjeglica je stigla u Pakrac 11. travnja te je u tim prostorima boravilo najviše 50-tak izbjeglica, neke samo nekoliko dana, a neke su još uvijek u pakračkim privatnim kućama ili stanovima.
Migracije Pakračana u strane zemlje EU je bila osjetno manje prisutna tema u ovoj godini nego prijašnjih. No nakon lanjskog popisa stanovništva Državni zavod za statistiku u ovoj godini je objavio detaljnije analitičke rezultate. Potvrđeno je da je Grad Pakrac na tom popisu imao 7086 stanovnika, što je usporedno s popisom iz 2011. godine kada smo imali 8460 stanovnika za 1374 manje ili 16,2 posto. Naravno da je naselje Pakrac i dalje najveće u administrativnoj jedinici koji je u vrijeme prošlogodišnjeg popisa imao 4.147 stanovnika ili za 695 manje (14,4 posto) nego prije deset godina kada je u njemu živjelo 4842 osobe.
Baš kao i ostatak Hrvatske, Grad Pakrac u 10 godina osim manjeg broja stanovnika bilježi manji udio stanovništva srpske nacionalne manjine, manji udio vjernika te porast starijeg stanovništva. U životnim razdoblju između 20 i 65 godina u Pakracu je lani u proljeće živio 3951 stanovnik ili 55,76 posto ukupnog broja žitelja. Deset godina ranije u tim kategorijama i dobi je živjelo 4875 stanovnika ili 57,41 posto. Ono što nadalje nije dobro u toj populaciji je činjenica da je najbrojnija bila najstarija kategorija, 60-65 godina kojih je bilo 573, a druga po brojnosti je kategorija 55-60 godina kojih je bilo 476, dok su najmanje brojne tri najmlađe kategorije. No od statističke slike veći je problem život sam jer nastavi li se ovakav trend za koju godinu će nam više od polovine stanovnika biti u godinama kada nisu radno aktivni što može biti veliki problem na funkcionalnost zajednice, ali i na njen ukupni financijski potencijal.
No taj pad stanovnika se nakon nekoliko godina nije odrazio na broj učenika. U rujnu je na nastavu u tri prosvjetne ustanove u Pakracu krenulo 1143 učenika približno isto koliko i lani.
Bogatiji za mjuzikl i monografiju
Na kulturnom planu od ove godine Pakrac je bogatiji za još jedan mjuzikl. Nakon vrlo uspješnog mjuzikla KPD „Sloga“ iz svibnja 2019. godine “Tko pjeva zlo ne misli“, ista ekipa se ponovo uhvatila jednog tako velikog i zahtjevnog projekta mjuzikla „Dobri jarani“, dvočinke u trajanju većem od 90 minuta. Kako kaže njena režiserka Dubravka Špančić, mjuzikl je nastao suradnjom „velikih i malih“, profesionalaca (rock sastava Zabranjeno pušenje) i amatera - glumačke sekcije „Sloge. Libreto je pripremila također Dubravka Špančić inspirirana scenarijem dugometražnog filma "Balada o Pišonji i Žugi", sadržajem odabranih songova koristeći pri tom 22 uspješnice Zabranjenog pušenja.
Na bibliografskom planu bogatiji smo za još jedan naslov iz lokalne biblioteke. Društvo Mađara Pakraca je objavilo knjigu Duška Kličeka „Mađari u pakračkom kraju“.
U sportu naši klubovi su naizmjenično pobjeđivali ili gubili igrajući u istim ligama kao i lani pri čemu su samo šahisti osvojili prvo mjesto i osigurali dogodine nastup u rangu višem – drugoj ligi. Po treći put poslije rata rad je obnovio Nogometni klub Slavonija Prekopakra, a malonogometni ljetni turnir je po prvi put u povijesti odigran izvan „Partizana“ – na srednjoškolskog igralištu kraj dvorane što se pokazalo kao dobrom promjenom. Niti ove godine nije dovršeno u sportskom centru nogometno igralište s umjetnom travom čija izgradnja je započela 2019., ali je sportski centar bar dobio idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje.
Dogodine – pobijediti inflaciju
Kada se svi ovi događaji i pojave, koje smo ocijenili kao bitnijim za život u našem gradu u ovoj godini stave pod jedan naslov, ne izgleda malo. No teško je izdvojiti jedan kojim bi okarakterizirali godinu, odnosno kada bismo to baš htjeli, morali bi ga posuditi iz europskih događanja. To je borba s inflacijom i poskupljenjima, prvenstveno energetskim. Odjavljujući prošloga prosinca u Listu lanjsku godinu poželjeli smo da narednu obilježi kraj borbe s virusom i bagerima. Te dvije bitke smo uglavnom dobili. Bili bismo zadovoljni da u idućoj godini u istoj mjeri dobijemo ovu borbu s inflacijom. Kao što virusna oboljenja i kopanja po ulicama nikada neće prestati, tako niti nikada neće doći kraj poskupljenjima. No važno je da njihov intenzitet i veličina ostanu u za to podnošljivim okvirima, bar nekoliko postotaka ispod povećanja plaća. Tada će biti i više radova, i događaja, i radosti.
- PIŠE: Iva Širac
- 2531
Najmlađi sugrađani već su odbrojali ponoć koja je za mališane otkucala u 18 sati na pakračkoj gradskoj šetnici koji su u pratnji roditelja došli na novogodišnji program koji je organizirao Grad Pakrac i Turistička zajednica Grada Pakraca.
Mališani su mogli uživati uz pomoć animatora u plesu, pjesmi, dobroj zabavi i igrama, a mogli su se počastiti slatkim i slanim slasticama i toplim čajem. Najmanjima i njihovim roditeljima uspješnu i sretnu nadolazeću godinu zaželjela je i gradonačelnica Anamarija Blažević, a ulazak u novu 2023. godinu obilježen je šampanjcem i vatrometom, što je ujedno i najava za onaj pravi koji Pakračane očekuje u ponoć.
- PIŠE: Pakrački List
- 2945
Po čemu ćete pamtiti 2022. godinu je bilo pitanje s kojim smo „presreli“ slučajno odabrane naše sugrađane. Očekivano najviše pamtljivih događaja potječu iz najuže obitelji gdje su se slavila ženidbe i udaje, rađanja djece, unučadi, završetak školovanja i diplome, umirovljenja. No većina anketiranih se osvrnula i na povratak života u normalu narušenog prethodne dvije godine koronavirusom uslijed čega je bilo ponovo odlazaka na more, raznih privatnih i društvenih okupljanja koja, sudeći po odgovorima naših sugrađana, ipak čini značajan dio naših životnih radosti.
TATJANA BOGOVIĆ Vesele me male stvari
Interesantan odgovor na naše pitanje dobili smo od Tatjane Bogović. Ova spremačica iz Srednje škole Pakrac, gdje je provela cjelokupan dosadašnji radni vijek, tekuću je godinu doživjela kao godinu opće normalizacije stanja nakon koronakrize te povratka u poznatu životnu kolotečinu. Iako joj se ništa posebno nije dogodilo, godinu će ipak pamtiti...
„Danas me vesele male, normalne stvari. Imam uređen život, radim već 25 godina kod istog poslodavca i nadam se da ću tamo dočekati mirovinu. S obitelji živim u pakračkim vinogradima u obiteljskoj kući, djeca su odrasla i polako kreću svojim putem. Zdravlje služi i sve to skupa čini me sretnom. Zato ću ovu godinu zapamtiti kao mirnu, normalnu, rekla bih čak i poželjnu. Ljudi su nakon silnih ograničenja uslijed epidemiološke krize, uz koju je došlo i niz ostalih nepoznatih, stresnih situacija, željni jedne ovakve - prazne, obične, lagane godine kakvih je u prošlosti znalo biti napretek. Danas znamo cijeniti mir i nemam ništa protiv da i sljedeća bude takva“, zaključila je Tatjana i iskoristila priliku poželjeti sugrađanima sve najbolje povodom nadolazećih blagdana.
SLAVKO VUIĆ Zaboravit ću budilicu
Nasuprot Tatjani u 2022. godini su se dogodile značajne stvari za budućnost Slavka Vuića. Sugrađanima poznati sportaš i sportski djelatnik u pakračkom NK Hajduk, donedavno je bio zaposlen kao djelatnik Hrvatske vojske u Petrinji. Nakon 30 godina služenja Domovini Slavko je od listopada 2022. godine u mirovini.
„Tako je. Bližu budućnost ću iskoristiti da polako spustim gas i priviknem se na penzionerski život. Najlakše će biti zaboraviti budilicu koja ja godinama zvonila u 4 ujutro, nešto teže će biti iskoristiti višak slobodnog vremena. Očito ću se morati ću malo više pozabaviti Hajdukom“, pola će u šali Slavko. Kaže i da će 2022. godinu pamtiti i po tome što su sinovi 21-godišnji Matija i 20 - godišnji Filip ostvarili zacrtane planove. Obojica su već nekoliko godina u Koprivnici gdje su završili srednju školu. Mlađi Filip nedavno je upisao fakultet menadžmenta u Koprivnici, dok je Matija nogometaš prvoligaša Slaven Belupa gdje se nakon komplicirane ozljede priprema se za novu sezonu. „Nadam se da će sljedeća godina biti bolja nego ova i da će mog Matu zaobići ozljede da napokon zdrav odigra sezonu i pokaže što zna. A zna puno!“, priželjkuje Slavko. Kad smo već ugasili diktafon, dodao je: „De napiši, da je Hajduk ove godine napokon dovršio igralište s umjetnom travom i napiši da je Hrvatska reprezentacija uzela broncu – nemoj mi to zaboraviti..“, u svom je stilu Slavko prokomntirao godinu na zalazu.
MARIJAN PROHASKA Dva iznimna obiteljska događaja
Ovu godinu ću zasigurno pamtiti po dva iznimna obiteljska događaja koja su nas obradovali u samo nekoliko tjedna polovinom godine. Sredinom svibnja smo imali svatove mlađeg sina Dine i njegove supruge, nove članice naše obitelji Ivane. Četiri tjedna kasnije stariji sin Boris i supruga Maja postali su roditelji malog Lukasa, našeg prvog unuka koji je odmah postao veselje za cijelu obitelj. S ta dva događaja u ovoj godini ništa nije usporedivo.
KRUNOSLAV OTOPAL Veselja nadjačale obveze
Godinu na izmaku mogu okarakterizirati kao vrlo uspješnu iz više razloga. Odradili smo energetsku obnovu na obiteljskoj kući. U svibnju sam bio vjenčani kum najboljem prijatelju i svom vjenčanom kumu Dini. Dočekali smo i veselili se rođenjima djece bliskih prijatelja, postao sam i tetak. No šlag na tortu došao je krajem studenog kada sam i sam postao otac malenoj curici. Naravno osim veselja, svim tim događanjima prethodile su i određene brige zbog obveza. No važno je da su sva ona na kraju imala savršen završetak koji je upotpunjen veseljem zbog uspjeha nogometne reprezentacije na svjetskom prvenstvu u Katru.
ZRNA GARAČA Povratak u normalu
Ovu godinu koju privodimo kraju pamtit ću, između ostalog, po konačnom povratku ''staronormalnom'' životu bez maski, većim mogućnostima za održavanje i sudjelovanje u raznim društvenim događanjima kojih smo bili lišeni u prethodnoj, 2021.godini. Samim time, više smo ove godine bili s ljudima, više smo putovali, više se družili, što je važno ako uzmete u obzir da imam šestogodišnjaka Leona kojem je važna samo akcija i ''muving''. Jedno od većih događaja u ovoj godini bilo je kada je Leonu ispao prvi zub, što je njemu bilo važno zbog zubić vile i jer je sad i, ''zubima'' gledano, spreman za školu iduće godine, a meni kao podsjetnik na to kako te stranice u kalendaru i sami kalendari prebrzo prolaze...
Gledajući poslovno, ovu godinu obilježili su mnogi izazovi, razne nove situacije, koje kako bi se reklo: sve idu u radni staž. I u ovoj godini sam imala dosta prilika za sudjelovanje na raznim edukacijama i radionicama koje uvijek donesu neka nova znanja i iskustva, što mi puno znači radi dinamičnosti posla. Pored redovnog posla, ove sam godina postigla i jedno dodatno postignuće; u studenom sam stekla naslovno nastavno zvanje predavača za znanstveno područje društvenih znanosti, polje ekonomija, što me osobno raduje i otvara mogućnosti i za razvijanje na tom području. Sudjelovala sam sa jednim znanstvenim radom i na znanstveno-stručnoj konferenciji ''International Conference on Renewable Economics ReECON'' koja se u Biogradu održala u listopadu, a najviše mi znači što sam i u tom znanstvenom djelu uspjela obuhvatiti teme iz projekata kojima se bavim, te pred auditorijem iz raznih dijelova Europske Unije govoriti upravo o Pakracu.
Jedna od dražih mi stvari u ovoj godini, koju bih izdvojila, je definitivno cijela priča oko projekta Ježeva kućica 2. Iako se radi o financijski najmanjem projektu koji smo proveli u 2022. godini, u vrijednosti od tek 25.900 kuna, meni osobno je bio ''najveći''. Toliko ljudi, ideja, mašte i djece je bilo uključeno u ovu priču, tolika se dobra ''vibra'' stvorila oko cijele te priče, toliko je djece naučilo korisnih stvari, toliko osmijeha smo izmamili na lica i djece i odraslih, i moja želja svima nama u 2023. je, pored zdravlja, puno više upravo ovakvih radosnih stvari i malo više zajedništva.
KATARINA PLAVČEK Ne loša godina
Što reći za 2022. godinu? Bila je ne loša. Kćer Erika imala je pričest, sestra mi se udala, dva puta sam postala teta, a muž je postao kum jednoj prekrasnoj djevojčici. Nakon dvije godine pauze i organizacije oko godišnjeg odmora uspjeli smo kao obitelj zajedno otići na more. Godinu su mi obilježili i odlični koncerti i druženja. Bilo je i manje lijepih stvari, ali ću godinu pamtiti po dobrom. Želim bezbolni prelazak na euro za koji dan u poslovnom smislu. Svi smo zdravi, što je i najvažnije. Svojoj obitelji i svim čitateljima PL želim puno zdravlja, bolje plaće, poslovnog uspjeha, puno dobrih koncerata i pokoje putovanje.
ŽAKLINA TUTIĆ Dinamična obiteljska godina
U mome životu sve godine su obilježile nešto dobro i lijepo, no ovu 2022. mogu istaknuti jer ću je najviše pamtiti po lijepim događanjima u obitelji. Kćer Lorena je u veljači diplomirala i upisala još dvije godine fakulteta. U svibnju mi se oženio sin Gabrijel, a u rujnu smo suprug i ja proslavili 30 godina braka. Nakon ovih prekrasnih događanja, smatram da je u životu obiteljska sreća najvažnija, a sve ostalo dođe kako si sami posložimo ili što nam život donese. Također se nadam lijepim stvarima i sljedeće godine pa neka nam onda svima bude sretna 2023. godina.
- PIŠE: Darko Baronica
- 2727
Novih 11 ugovora, od kojih je jedan potpisan sa studenticom medicine, dodijelila je danas Ivana Šušnjić, pročelnica u gradskoj upravi, novim pakračkim studentima stipendistima koji studiraju na različitim fakultetima u razdoblju od druge do četvrte godine studija.
Time u akademskoj 2022/23. godini Grad Pakrac će stipendirati 29 studenata s mjesečnom stipendijom u iznosu od 400 kuna te 9 studenata studija medicine iznosom od 1.200 kuna za što će Grad u idućoj godini iz proračuna potrošiti 225.000 kuna. Po preostala dva kriterija, socijalnom i deficitarnosti u ovoj godini nema stipendista.
Na današnjoj skromnoj svečanosti uz uobičajene dobre želje u pogledu uspješnosti studija i pronalaska posla u struci u Pakracu, Dubravka Špančić, stručna suradnica u gradskoj upravi je nove stipendiste upoznala sa svim tehničkim detaljima ove suradnje, a Ivana Šušnjić izrazila nadu da će novac dobro iskoristiti te da će na taj način Grad pomoći njihovim roditeljima u sufinanciranju njihovog školovanja.
Grad Pakrac je započeo sa stipendiranjem svojih studenata 2006. godine i od onda se sustav stalno nadograđuje.
- PIŠE: Dinko Kliček
- 2713
„Morate znati da je to bila 1991. godina i tada nismo bili vojska, kao što je Hrvatska vojska danas, to treba imati na umu. Međutim, kao što naši kolege u vojsci danas imaju srce, tako smo ga imali i mi. Borili smo se kako smo znali i umjeli, možda i preko vlastitih mogućnosti… Zato vas danas s ovog mjesta gledam uzdignute glave, ponosan i čist pred vama, ali i pred sobom. Dugo mi je trebalo da dođem ovdje, ali držim da svi zajedno moramo cijeniti poginule, naročito činjenicu da su ovi ljudi pali u pravoj borbi, ginuli od metka, i zato njihova žrtva mora ostati zapamćena“, izdvajamo iz obraćanja Bjelovarčana Davora Jokića, ratnog zamjenika zapovjednika protudiverzantske čete, na obilježavanju 31. godišnjice oslobodilačke akcije „Alfa“ i pogibije Marijana Kulhavija – Foke, zamjenika zapovjednika 76. samostalnog bataljuna te šestorice pripadnika protudiverzantske satnije iz Bjelovara - Ivana Bedekovića, Ante Ćurića, Franje Gašpara, Dražena Hudeca, Željka Novosela i Darka Peroša, održanom 29. prosinca u pakračkim vinogradima.
Jokić je danas, 31 godinu poslije, prvi puta posjetio pakračke vinograde, a kroz emotivno obraćanje još se prisjetio tijeka događanja kobnog 29. prosinca, opisavši potanko akciju i stradavanje palih heroja, naglasivši pritom da je to samo njegov subjektivni doživljaj, uz puno uvažavanje viđenja ostalih sudionika i aktera ove ratne akcije.
U spomen stradalima ispred spomenika su vijence s bjelovarske strane položili predstavnici Udruge roditelja poginulih branitelja i članovi obitelji stradalih, Mladen Sabolović u svojstvu izaslanika župana BBŽ i predsjednika Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Bjelovara, delegacija Udruga hrvatskih dragovoljaca DR BBŽ i Bjelovara te pripadnici bjelovarske protudiverzantske satnije. U ime potpredsjednika Vlade RH to je učinio izaslanik Jozo Katić, a Dalibor Bajči je na današnjem događaju bio izaslanik ministra obrane. Vijence su položili i predstavnici HVIDRE RH, suborci Ćukovi, a u ime naše županije pred spomenikom se poklonio dožupan Ferdinand Troha. U ime domaćina počast su odali zajedničke delegacije gradova Pakraca i Lipika te lokalne Koordinacije Udruga iz Domovinskog rata.
U ime Grada Pakraca obratio se Miroslav Ivančić, predsjednik pakračkog gradskog vijeća:
Ivančić: „Nemojmo dozvoliti da nam ogade Hrvatsku“
„Bilo je u našoj slavnoj prošlosti velikih vojskovođa, puno ratnih postrojbi, ali nitko nije ostvario ovu hrvatsku državu osim nas – hrvatskih branitelja, na čelu s dr. Franjom Tuđmanom. Prvenstveno s našim prijateljima koji su dali svoje živote“, kazao je Ivančić veličajući ovu pakračku ratnu akciju i žrtvu branitelja te poručio: „Neki stalno pričaju o korupciji, o lopovima, o lažnim braniteljima, braniteljskim privilegijama – ukratko, svima nam lažima pokušavaju ogaditi Hrvatsku. Nemojmo dozvoliti da nam ogade Hrvatsku. Velik broj mladih je otišao jer, kao, ništa ovdje ne valja. Nije istina da ništa ne valja. Jer ovo je Hrvatska i Foke i Ante i Franje i ostalih…Zbog njih, nas i naše mladosti ne dopustimo nikome da pljuje po Hrvatskoj, ali ni po našim braniteljima“, glasno je poručio Ivančić.
Pred stotinjak okupljenih na današnjoj komemoraciji prigodno se obratio Bjelovarčanin Mladen Sabolović, obećavši pritom čuvanje sjećanja na stradale, dok je slično poručio požeški dožupan Ferdinand Troha. Izaslanik ministra obrane Dalibor Bajči je istaknuo da o stradanjima treba više govoriti: „Naša je dužnost pričati o poginulim braniteljima i veličati njihove vrijednosti. U zaborav neće pasti dok je nas, ali moramo našoj djeci, mladosti, svakodnevno ponavljati o krvavom stvaranju Domovine, kako bi znali cijeniti žrtve poput ove u Pakracu“, zaključio je Bajči.
„22. memorijalna utrka Fokinom stazom 1991“.
Osim komemoracije, braniteljima u čast održan je i 27. braniteljski pohod "Fokinom stazom" na Omanovac, kao i „22. memorijalna utrka Fokinom stazom 1991“. Start utrke bio je ispred obiteljske kuće Kulhavijevih u Prekopakri, a ove je godine memorijal trčalo četrdeset sudionika. Svi oni, na čelu s inicijatorom utrke Duškom Štrbcem, hrvatskim braniteljem i Fokinim prijateljem, istrčali su stazu do Omanovca dugu 10 kilometara.
- PIŠE: Darko Baronica
- 2411
Prisjećanjem svih poginulih, zarobljenih i ranjenih pripadnika HV-a i MUP-a, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća danas je u Šeovici obilježena 31. godišnjica akcije „Alfa“ kojom su od 25. do 29. prosinca 1991. godine oslobođeni Dereza i Kusonje, te privremeno pakrački vinogradi, Šeovica i Japaga, a u kojoj je 36 poginulih, zarobljenih i ubijenih, te 62 ranjena branitelja od kojih su 6 poginulih i 39 ranjenih bili pripadnici 76. samostalnog bataljuna Pakrac.
Komemoracija u Šeovici započela je čitanjem svih imena poginulih branitelja i jednog civila te ranjenih u akciji „Alfa“, a na spomen obilježje počast su odali izaslanstva Varaždinske i naše županije, gradova Pakraca i Lipika s koordinacijom udruga proisteklih iz Domovinskog rata, Klub varaždinskih branitelja 1991-95. te general Josip Lucić izaslanik potpredsjednika Vlade RH Tome Medveda.
Nakon što su sva izaslanstva položila vijence i zapalila lampione Stipo Hodak, zapovjednik 3. satnija 76. pakračkog bataljuna, i sam ranjen u ovoj akciji, je vrlo emotivno govorio o tih pet dana i tijeku same akcije.
Gradonačelnik Lipika Vinko Kasana, u ime gradova Pakraca i Lipika i njihove braniteljske koordinacije istaknuo je zahvalnost hrvatskim braniteljima i visku cijenu koju je kroz njihove živote platio hrvatski narod da bi stekao slobodu i neovisnost što je danas vidljivo kroz brojna spomen obilježja u ovom kraju. Također je istaknuo dobru suradnju s Ministarstvom hrvatskih branitelja.
Požeško-slavonska županica Antonija Jozić ponovo je istaknula Pakrac kao grad heroj i grad u kojem je počeo Domovinski rat, ali u čijoj obrani nisu sudjelovali samo branitelji ove županije nego iz svih hrvatskih krajeva koji su zbog toga uvijek dobro došli i primljeni u Pakracu. Pohvalivši svjedočanstvo S. Hodaka istaknula je da je upravo to ono što bi trebali slušati u ovakvim prigodama.
General Josip Lucić, koji je kao zapovjednik 1. gardijske brigade i sam bio sudionik ratnih događanja na ovom bojištu, govorio je opširno i značajno šire od uobičajenog za komemorativne skupove naglasivši potrebu da se definiraju uzroci (srpsko-jugoslavenska agresija) i posljedice Domovinskog rata od kojih je najvažnija mlada, uređena, međunarodno priznata slobodna hrvatske država u kojoj problema ima, ali se oni rješavaju i stalno se ide naprijed što i nakon 30 godina pojedincima smeta pa se neki problemi poput korupcije pojedinaca preuveličavaju karakterizirajući time cijelu državu protiv čega branitelji trebaju dići glas.
Kragujski put i Gavrinica
Idući iz središta Pakraca u mimohodu predvođeni limenom glazbom KUD Lotreške Sesvete i pripadnicima počasne garde Varaždinske županije prema Šeovici pakrački i varaždinski branitelji su paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca kod spomenika u Kragujskom putu odali počast poginulim braniteljima 104. varaždinske brigade, te na Gavrinici, kod spomenika „Golubica“ ubijenim civilima pri čemu su se u Kraguju obratili u ime pakračkih branitelja Drago Skalnik, a u ime varaždinskih Vladimir Leskovar.
Zahvalnost braniteljima i potrebu obilježavanja ovakvih tragičnih događaja iz Domovinskog rata kod spomenika u Kragujskom putu u ime Grada Pakraca je izrazio Miroslav Ivančić, predsjednik Gradskog Vijeća Pakraca, a u ime Varaždinske županije župan Anđelko Striček.
Komemorativne aktivnosti u povodu ove akcije nastavljaju se sutra u istočnim pakračkim vinogradima kod spomen obilježja poginulim Marijanu Foki Kulhaviju i šestorici bjelovarskih branitelja.
