- PIŠE: Silvia Feltrin
- 1286
U prostorijama Udruge invalida rada Pakrac-Lipik danas prijepodne su, drugu godinu za redom, održani rekreativno sportski susreti na kojima su sudjelovali samo domaći članovi Udruge. Tradicionalno druženje udruga invalida rada, gdje su u Pakrac dolazile prijateljske udruge iz svih krajeva Hrvatske, ali i Slovenije, ni ove godine zbog pandemije koronavirusa nije moglo biti održano, rekao je predsjednik Udruge Zlatko Pečanić, no to nije spriječilo članove da se među sobom natječu u belotu, pikadu, igri nabaci krug i visećoj kuglani.
Prisutne je pozdravio pročelnik upravnog odjela za društvene djelatnosti i gospodarstvo u gradskoj upravi Marijan Širac, koji je ovom prilikom pohvalio rad Udruge i poželio im uspješan nastavak rada i djelovanja na području ova dva grada, a natjecateljima je zaželio puno sportske sreće i ugodno druženje.
U igri nabaci krug, u ženskoj kategoriji prva tri mjesta osvojile su Nada Majer, Zdenka Lulić i Anđelka Savi, dok su u muškoj to bili Mato Štampf, Ivan Sekulić i Đuro Domšić. Najbolja mjesta u pikadu osvojile su Anđelka Savi, Zdenka Lulić i Ružica Domšić, a među muškima Đuro Domšić, Luka Major i Ivan Sekulić.
Najveću spretnost u visećoj kuglani pokazale su Marija Eck, Anđelka Savi i Nada Majer, dok su u muškoj kategoriji čunjeve najbolje rušili Antun Adžijević, Vinko Špelić i Đuro Domšić. U igri belot prvo mjesto osvojila je ekipa u sastavu Vinko Špelić i Luka Major, drugo mjesto je pripalo Mati Štampfu i Antunu Oblaku, dok je brončanu medalju odnijela ženska ekipa koju su činile Nada Szemeti i Anđelka Jušta. Nakon podjele priznanja, uslijedio je ručak i zajedničko druženje.
- PIŠE: Darko Baronica
- 1789
Do jučer se za sajam „Slavonski banovac“ prijavilo 45 izlagača s područja od Zagreba do Osijeka koji su rezervirali štand prodajne izložbe. Od asortimana, najviše prijavljenih su proizvođači rukotvorina i domaćih prehrambenih proizvoda, rekla je Gabrijela Sabo Seleši, direktorica Turističke zajednice Grada Pakraca koja zaprima prijave.
Kako je najveći intenzitet prijava tijekom vikenda, ona ih očekuje još s obzirom na to da je krajnji rok za prijavu izlagača 11. listopada (ponedjeljak). Najam, ovisno o opremljenosti i veličini se kreće od 150 kuna na više, pri čemu su pakračke udruge oslobođene plaćanja. Sve informacije vezano za organizaciju izlagača zainteresirani mogu dobiti u Turističkoj zajednici Grada Pakraca na telefon 034/411-288, 098/436-176, ili e-mailom Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..
Prije dvije godine, kada je sajam održan posljednji put, bilo je više od stotinu izlagača.
Istovremeno, do jučer je stiglo i 65 prijava za sudjelovanje na Grahfestu. Osim iz Pakraca i Lipika prijave su stigle iz skoro svih okolnih gradova, ali i iz udaljenih popu Kaštela, Vukovara i drugih koje uglavnom čine razne obrtničke udruge, rekao nam je Davor Lepka, predsjednik Udruženja obrtnika Pakraca i Lipika koje organizira Grahfest.
Prijave za Grahfest je moguće dostaviti do srijede 13. listopada uz kotizaciju od 50 kuna, a prijaviti se može na broj 098/724-669 (Davor). Okupljanje sudionika i podjela namirnica počinje u subotu od 14 sati, a organizator osigurava grah, suho meso, kruh, pregaču, stol za 20 porcija.
Prije dvije godine na Grahfestu je bilo 103 natjecatelja, no Lepka kaže da uz epidemiološke mjere ove godine ne očekuje da će taj broj biti ponovljen.
- PIŠE: Darko Baronica
- 2406
Pakračka gradonačelnica i saborska zastupnica Anamarija Blažević, odlukom ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice, imenovana je u Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijeće Europe za razdoblje 2021-2025. godine u kojem će biti dio izaslanstva jedinica lokalne i područne samouprave RH
Hrvatsko izaslanstvu tom tijelu Vijeća Europe čini petero članova i isto toliko njihovih zamjenika. Osim Anamarije Blažević iz redova jedinica lokalne samouprave u Kongres su imenovani Ivan Hanžek (SDP), gradonačelnik Zaboka i Slavko Prišćan (HDZ), načelnik Općine Rovišće. Iz redova regionalne (područne) samouprave u Kongres su imenovane naša županica Antonija Jozić (HDZ) i ličko-senjski župan Ernest Petri (HDZ). Pored njih, po potrebi hrvatsko izaslanstvo čine i petero njihovih zamjenika, također jučer imenovani iz redova lokalnih i regionalnih dužnosnika.
Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Europe savjetodavno je tijelo Vijeća Europe koje predstavlja lokalne i regionalne vlasti ustanovljen je 1994. godine, a čine ga 291 izaslanik iz svih država članica Vijeća Europe i isto toliko zamjenika.
Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Europe održava svoje plenarno zasjedanje jednom godišnje, u Europskoj palači u Strasbourgu.
Jedna od njegovih najvažnijih zadaća jest promicanje lokalne i regionalne demokracije i jačanje prekogranične i međuregionalne suradnje u proširenoj Europi.
Kongres se bavi svim političkim pitanjima koja se tiču lokalnih i regionalnih vlasti, naročito pitanjima lokalne i regionalne autonomije, urbanizma i prostornoga uređenja, zaštite okoliša, kulture, prosvjete, socijalnih služba i zdravstva.
- PIŠE: Darko Baronica
- 1516
Pakračke udruge i ovog vikenda nude program i događanja s puno sporta i zabave.
Događanja počinju već u subotu prijepodne kada će od 10 sati Udruga invalida rada održati u svom prostoru u Cesarčevoj ulici sportske susrete sa srodnim udrugama iz drugih gradova. Istovremeno, oko Planinarskog domu na Omanovcu Streličarski klub „Kuna“ i Hrvatski streličarski savez organiziraju Prvenstvo RH u 3D disciplinama za pet vrsta lukova u muškoj i ženskoj konkurenciji različitih starosnih kategorija.
Od 15,30 u Ploštinama započinje njihova tradicionalna manifestacija „Jesen u našem kraju“. U prvom dijelu je predviđen obilazak izložbenih i prodajnih štandova s degustacijom različitih delicija, dok će u 17,30 sati biti održan kulturno-umjetnički program i na kraju zabava.
Nastupa klapa Cambi
Živo će biti u Hrvatskom domu. Petak i subota su uobičajeno rezervirani za kino predstave. S početkom u 18 sati oba dana će biti prikazan film „Obitelj Addams 2“, a od 20,15 sati triler „Svi Sveci Mafije“ s likovima koje smo imali priliku upoznati u seriji Obitelj Soprano. Najatraktivnije će biti u nedjelju kada je s početkom u 19 sati najavljen nastup klape Cambi. Ulaznice po cijeni od 60 kuna je moguće kupiti na blagajni prije filmskih projekcija u petak i subotu, a rezervacije su moguće na telefon 098 914 92 37. Potrebna je Covid-19 potvrda ili negativan PCR test.
Redovna ligaška natjecanja za naše klubove ovog vikenda započinju već u petak kada će na pakračkoj kuglani utakmicom 3. kola snage odmjeriti međusobno naša dva trećeligaša Sloga Prekopakra i Lipik 1974.
Vraća se ligaški rukomet
Kuglački program na istom mjestu nastavlja se u subotu s početkom u 17 sati kada će Slavonski banovac u sklopu 4. kola 2. HKL dočekati Šećeranu Viro.
Na gradskom stadionu u subotu s početkom u 15,45 sati u sklopu 8. kola Međužupanijske lige Sl. Brod-Požega šestoplasirani Hajduk će dočekati Mladost Sibinj, trenutno 11. ekipa prvenstva. Subotnji i nedjeljni prijepodnevni program na stadionu je rezerviran za mlade selekcije Hajduka.
Sportski program ovog vikenda, kada su u pitanju domaćinske utakmice pakračkih klubova, zaključit će rukometaši „Lipe“ koji u sklopu 2. kola 2. HRL dočekuju Slatinu, jednog od favorita prvenstva. Početak utakmice je zakazan za 19 sati.
Na sportskim priredbama prisustvovanje publike je dozvoljeno uz pridržavanja epidemioloških mjera.
- PIŠE: Darko Baronica
- 1517
Pakračka gradska uprava će se narednih tjedana intenzivno dopisivati s Hrvatskim vodama, ali i još nekim institucijama, proizlazi nakon aktualnog sata sjednice Gradskog vijeća Pakrac održane u utorak. Kako je u postavljanju pitanja gradonačelnici i gradskoj upravi sudjelovalo 11 vijećnika, većina s poslovnikom previđenih dva pitanja, aktualni sat je trajao skoro punih predviđenih 60 minuta.
Temu s Hrvatskim vodama je načela Nada Todorović (SDSS) pitanjem zašto je vodotok Pakre kod mosta u Kusonjama raskopan na sve strane i do kada će to trajati, a Zoran Krejči se interesirao što je s vodozahvatom Šumetlica i koliko njegovu izgradnju ugrožava ponovo aktualizirano pitanje izgradnje akumulacije u Kamenskoj.
Upiti za Hrvatske vode
U odgovoru gradonačelnici Anamariji Blažević za vodotok Pakre je pokušao pomoći i nazočni Marijan Pierobon, direktor Voda Lipik podsjetivši da je riječ o investiciji Hrvatskih voda koja je trebala biti gotova prije godinu dana, ali je došlo do izmjene projekta. Na kraju je ipak zaključeno da će se pisanim putem odgovor potražiti iz Hrvatskih voda. Istima će biti proslijeđen i upit za Šumetlicu mada je gradonačelnica pojasnila da projekti Šumetlica i Kamensko ne smetaju jedan drugom i nisu isključivi već i zato što se radi o dva sliva. Problem je u izvođaču, jer je u zajednici ponuditelja koja je trebala graditi akumulaciji glavni od njih, Viadukt, otišao u stečaj. Kakvi su daljnji planovi pitat će u Hrvatskim vodama.
Na inicijativu dr. Kristine Milek (HDZ) pisat će se Hrvatskim cestama i policiji. Ona je primijetila da vozači na Krndiji voze prebrzo. Smatra da je manjkava prometna signalizacija, a sigurnost pješaka dodatno ugrožava i nesanirani nogostup nakon radova na aglomeraciji. Aglomeracija i promet je bila tema i pitanje Mile Vujića (SDP) koji se interesirao za nastavak sanacije igrališta pokraj srednje škole na što mu je gradonačelnica rekla da će ono u potpunosti biti asfaltirano drugim slojem idući tjedan. Drugo Vujićevo pitanje se odnosilo na autobusnu liniju za Požegu koje nema, a da je to problem složila se i Blažević. U odgovoru joj je pomogao Marijan Malogorski, novi pročelnik za stambeno komunalne poslove koji je došao u gradsku upravu upravo iz sektora prometa. On je istakao da putnika nema dovoljno da bi linija bila rentabilna i bez sufinanciranja gradova nje neće niti biti. Pozvao je mlade ljude da se uključe u rješavanje tog problema otvaranjem taxi službe. Malogorski je odgovorio i na pitanje Tomislava Novinca (HDZ) koje se odnosilo na pojavu smrada iz slivnika na šetnici rekavši da mu je problem poznat, a nadzor nad radovima na aglomeraciji tvrdi da će biti riješen.
Od komunalne problematike Nada Todorović je još spomenula problem neurednost „zelenih otoka“ u Kusonjama s čim se gradonačelnica složila dodavši da „zeleni otoci“ više nigdje zbog neodgovornosti građana nisu zeleni nego problematični pa je time rješavanje njihovog problema kompleksnije. Katarina Lahovsky Kobetić (HDZ) je predložila uređenje pješačke staze od vrtića prema zadnjem ulazu u osnovnu školu na što je Blažević rekla da to nije staza nego zelena površina.
Svoje pravo na drugo pitanje Krejči je iskoristio da ponovi pitanje što je s gradskim vodomatom, a pročelnik Marijan Širac je rekao da je njegovo postavljanje u tijeku, na šetnici kod zgrade Turističke zajednice.
Anita Skalnik (HDZ) se raspitivala o radu nedavno kupljene gradske čistilice upozorivši da je na gradskim ulicama puno korova. Almir Delihodžić, voditelj gradskog komunalnog pogona, je rekao da čistilica radi na šetnici svakog ponedjeljka i petka, a dodatni problem u održavanju gradskih prometnica je velika prisutnost radova.
Gasi se pakrački studij fizioterapije
Karlo Rek (HDZ) je upitao gradonačelnicu da li je točna informacija da se zatvara pakrački studij fizioterapije zagrebačkog Zdravstvenog veleučilišta, što je djelomično točna informacija. Kako je pojasnila gradonačelnica, uzrok je manjak interesa studenata, naročito pakračkih, što je odraz toga i što je malo mladih Pakračana u srednjoškolskom smjeru fizioterapije. Za nastavak rada ne nedostaje volje niti u Gradu niti na Veleučilištu te se razmatra mogućnost uvođenja drugih smjerova koji bi mogli biti privlačniji.
Mihaela Andrijanića (HDZ) je interesiralo što je s nastavkom objave natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu na što mu je Blažević rekla da još nema suglasnosti Ministarstva na prethodni natječaj i čim ona dođe, bit će objavljen novi.
Tamaru Vujanić (SDP) je zanimalo zašto se Grad ne uključi u projekt izgradnje stanova koje bi mogli kupiti mlade obitelji jer postojeći na tržištu nisu dovoljno atraktivni na što je Blažević pozvala da se zainteresirane mlade obitelji za rješavanje tog problema na takav način jave u gradsku upravu kako bi, ako bude dovoljno interesa, mogli takvu inicijativu pokrenuti prema nadležnim državnim tijelima.
- PIŠE: Darko Baronica
- 2656
Prošlo je četiri mjeseca od lokalnih izbora kada je naša županija dobila novu čelnu osobu – županicu Antoniju Jozić. Nakon tih uobičajenih „100 dana“ s njom smo razgovarali pitajući je o stanju u županijskom proračunu, ustanovama, promjenama koje je učinila ili ih namjerava učiniti, projektima, stanju u zdravstvenim ustanovama…
Kakvo je stanje bilo i kakvo je sada u županijskom proračunu?
Županija nema problem s likvidnošću i sve svoje obveze izvršava u roku no to ne znači da nam je financijska situacija sjajna. Županija je nažalost opterećena dugovima koji sežu daleko u prošlost, a koje i sada otplaćujemo. Radi se o dugovima Županijske uprave za ceste i to po dvije osnove. Još četiri godine otplaćivat ćemo kredit s godišnjim anuitetom od oko 5 milijuna kuna i imamo obvezu prema Hrvatskim cestama, opet za dug ŽUC-a, i to u visini od 22 milijuna kuna plus kamate koje premašuju iznos glavnice. Jedno od većih opterećenja trenutno su i potraživanja zdravstvenih djelatnika, nastavnika i djelatnika u sustavu socijalne skrbi za 6 posto povećanja osnovice plaća. Obveze su to koje opterećuju naše ustanove odnosno proračunske korisnike te se ta dugovanja isplaćuju i na temelju tužbi djelatnika, ali i na temelju sporazuma koje su naše ustanove sklopile s njima. Nekako se nadam da će se naći model po kojemu će nadležna ministarstva osigurati sredstva za isto jer to naš proračun, a ni prihodi naših ustanova ne mogu podnijeti. Dakle, u trenutku primopredaje dužnosti krećem iz situacije u kojoj imamo gotovo 100 milijuna kuna obveza samo po ove tri osnove koje sam navela, a ako tome pridodamo i preneseni manjak od 80 milijuna kuna koji je rezultat poslovanja zdravstvenih ustanova, onda možemo zaključiti da situacija nije sjajna. No da ne bude sve tako crno, ono što bih željela naglasiti je da su to sve izazovi s kojima se moramo i možemo nositi. Poznato je da sam u Pleternici svojevremeno imala izvorni proračun od 6,5 milijuna kuna, a ostvarili smo iznimne rezultate. Stoga smatram da imam dovoljno iskustva kako bih neke stvari postavila na svoje mjesto, a između ostalog i dobro upravljala proračunom sa svim ovim gore navedenim izazovima i problemima.
Da li ste što mijenjali u organizaciji županijske uprave?
Promjena će biti
Trenutno ne, no ono što bih željela naglasiti je da je u tijeku analiza učinkovitosti s ciljem uspostave brže i učinkovitije uprave. Smatram da u županiji ima djelatnika koji su izuzetno opterećeni poslom, a istovremeno sigurno ima onih čiji potencijali nisu prepoznati ili dovoljno iskorišteni. Pročelnici su trenutno ostali isti i svi su dobili priliku dokazati se u vremenu koje je ispred nas. Do reorganizacije će sigurno doći, ali tek nakon završene analize. Osobno smatram da je ključno stvoriti takvu upravu koja će brzo i učinkovito odgovarati na zahtjeve koji se pred njih postave, od izdavanja građevinskih dozvola pa do kreiranja i provođenja ključnih županijskih projekata. Ne želim upravu koja administrira, već upravu koja kreira politike, od gospodarskih, zdravstvenih, obrazovnih pa do društvenih. Nadam se da to sadašnji pročelnici prepoznaju i da će se maksimalno angažirati u ostvarenju te vizije.
Da li je bilo u nekim drugim županijskim ustanovama organizacijskih ili kadrovskih promjena i imate li u planu kakve izmjene?
Kao što sam napomenula, u tijeku je analiza učinkovitosti koja će pokazati u kojem smjeru trebamo ići ako govorimo o strukturi organizacije. Poznato je da se ravnatelji ustanova biraju svakih 4 ili 5 godina te smo od lokalnih izbora do danas imali samo izbor ravnatelja Poljoprivredno-prehrambene škole u Požegi te osnovne škole u Kutjevu. U nadležnosti županije je 30 institucija, svaka od njih sa svojim nadležnostima, izazovima i problemima no ono što vjerujem izuzetna suradnja u ostvarenju zajedničkog cilja – stvaranja županije po mjeri čovjeka.
Nedavno ste rekli u Pakracu da se na području županije provode razni projekti iz sredstava EU vrijedni skoro dvije milijarde kuna. Kako ta raspodjela izgleda po jedinicama lokalne samouprave?
Projekti vrijedni skoro dvije milijarde
Teško je sad nabrojati sve projekte koji se provode na području naše županije no možemo izdvojiti one najveće, a tu su svakako tri projekta aglomeracija vrijedna oko stotinu milijuna eura. To su aglomeracija Pakrac-Lipik, Požega i Pleternica koje teritorijalno pokrivaju područje ova četiri grada te općina Velika, Brestovac i Jakšić. Grad Lipik provodi projekt Terme Lipik vrijedan 73 milijuna kuna dok je Pakrac nositelj projekta Svijet graševine vrijedan 65 milijuna kuna, a na kojemu je partner i Grad Pleternica. Odrađeni su i projekti energetskih obnova škola i bolnica, gradili su se inkubatori u Lipiku, Požegi i Pleternici. Požega provodi veliki projekt Požeške bolte vrijedan 41 milijun kuna, a u tijeku je i provedba projekta Regionalni centar kompetencija u Požegi u visini od gotovo 50 milijuna kuna. Ne smijemo zaboraviti i projekte naših poduzetnika, ali i udruga. Neki projekti provode se isključivo na području jedne lokalne samouprave no većina njih vezana je za više partnera u više općina i gradova što je zapravo snaga naše županije – zajednički stvarati povoljno poslovno okruženje za razvoj gospodarstva i podići kvalitetu života naših građana neovisno o granicama lokalnih samouprava.
Što pri tom smatrate najvažnije?
Svaki od ovih projekata je važan i ako pitate naše sugrađane svatko od njih dat će različit odgovor. Onaj čije dijete nema mjesto u vrtiću reći će da mu je to najvažniji projekt, nezaposlena osoba reći će da treba ulagati u razvoj gospodarstva, netko tko živi u mjestu gdje nema kanalizacije odlučit će se za projekt aglomeracije. Činjenica je da našoj Hrvatskoj treba puno toga, od one temeljne infrastrukture pa do projekata koji će u budućnosti nositi razvoj naše županije kao što je projekt Centra umjetne inteligencije u Lipiku ili uspostava medicinskog centra u edukacije, istraživanje i zdravstveni turizam u Pakracu. Ono što je također izuzetno bitno je prometna povezanost naših gradova i tu prvenstveno mislim na prometnu povezanost Pakraca i Lipika te Požege s autocestom.
Požeština je u lipnju u dva navrata stradala od elementarne nepogode, najprije bujica, pa led. Šteta je procijenjena na oko 300 milijuna kuna. Kako i u kojem roku je moguće to sanirati?
Katastrofa teška 300 milijuna
Prirodne nepogode koje su pogodile našu županiju u lipnju, zabilježile su ogromne štete u visini od gotovo 300 milijuna kuna. Štete su se zbrajale u poljoprivredi, na građevinskim objektima, opremi i dr. Ovim putem zahvaljujem se Vladi RH što je šest dana nakon prirodne nepogode donijela odluku kojom se Požeško – slavonskoj županiji odobravaju sredstva od 20 milijuna kuna za sanaciju šteta od prirodnih nepogoda i 20 milijuna kuna za poljoprivredu. Tu su još i odluke koje se odnose na sanaciju zgrada obrazovnih ustanova, riječ je o 5 milijuna kuna, sredstva za sanaciju zgrada Vojarne 123. Brigade HV-a od 5 milijuna kuna i sredstva za Kaznionicu u iznosu od 5 milijuna kuna. Nakon toga je još Ministarstvo kulture odobrilo 4,5 milijuna kuna za sanaciju šteta na kulturnim dobrima. Zaključkom su određena i 3 milijuna kuna za Hrvatske vode kako bi se izradila projektna dokumentacija za retencija na Požeškoj gori. Štete se saniraju, građanima su isplaćena sredstva pomoći, a u tijeku je i javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti za poljoprivrednike te će i to brzo biti isplaćeno. Da nije bilo potpore Vlade uistinu ne znam kako bismo se od ovoga oporavili. To nije bila prirodna nepogoda nego katastrofa.
Ima li nekih značajnih objekata koji su još uvijek izvan funkcije?
Imamo određenih objekata vezanih za obrazovne ustanove kao što su praktikumi i radionice koji nažalost nisu u funkciji no u tijeku su postupci nabava pa ćemo, nadam se, i to uskoro riješiti.
Na cesti Pakrac - Požega su naselja vrlo slabo naseljena stanovnicima. Uslijed toga je i jako loš javni prijevoz pa su zaposlenici, učenici i studenti na putovanje iz jednog u drugi dio županije prisiljeni koristiti osobne automobile? Može li tu županija kako pomoći?
Javni prijevoz problem u cijeloj Hrvatskoj
Problem loše prometne povezanosti odnosno javnog linijskog prijevoza nije problem samo naše županije nego je to tema koja se redovno raspravlja na kolegiju župana. Ministarstvo prometa radi na modelu uspostave javnog linijskog prijevoza s ciljem da taj prijevoz bude dostupan svim sredinama, a ne samo onima na kojima se prijevoznicima „isplati“ voziti. Vjerujem da ću u nekom vremenu ispred nas moći detaljnije reći na koji način će se to realizirati. Činjenica je da je naš linijski prijevoz loš, na nekim dionicama ni ne postoji, a ako želimo zadržati ljude i u ruralnim sredinama moramo im omogućiti i mobilnosti.
Nije puno bolja povezanost javnim prometom Pakraca i Lipika sa Zagrebom. Kako to poboljšati?
Poboljšat će se onda kada se uspostavi kvalitetan javni linijski prijevoz jer smisao javnog linijskog prijevoza nije da imamo linije unutar županije nego da su te linije međusobno povezane i smislene.
Srednja škola Pakrac ima vrlo slab upisni program kada su u pitanju mladi ljudi koji se žele školovati za razna tehnička zanimanja pa stoga više Pakračana i Lipičana, naročito dječaka, srednju školu pohađa u Daruvaru nego u Pakracu. Kao osnivač planira li županija tu nešto promijeniti?
Osobno smatram da škole trebaju kreirati kvalitetne obrazovne programe s posebnim naglaskom da to trebaju biti zanimanja za koja postoji potražnja na tržištu rada i da se ta zanimanja trebaju učiniti atraktivnima za našu djecu. Srednja škola Pakrac upisuje različitu lepezu zanimanja, a u našoj županiji specifična je po tome što jedina ima zanimanje za medicinske sestre i tehničare za kojim postoji izniman interes.
U tijeku je popis stanovništva. Pribojavate li se da će rezultati pokazati vrlo veliki odliv stanovništva županije?
Popis će pokazati razmjere iseljavanja
Mislim da smo svi itekako svjesni situacije u kojoj se nalazi cijela Hrvatska, pa tako i naša županija, a vezana je za iseljavanje stanovništva i manji natalitet. Nažalost, iseljavanje je evidentno u svim našim lokalnim samoupravama, a tek popis stanovništva pokazat će njegove razmjere. Od pribojavanja nemamo ništa, neka nam ovaj popis stanovništva bude polazna točka nakon koje ćemo početi bilježiti pozitivne pomake, a ima ih. Ima mladih obitelji koji se vraćaju iz inozemstva ili drugih dijelova Hrvatske, ima onih i koji se doseljavaju. Na nama svima je da stvaramo pozitivno okruženje, a kad kažem nama svima tu mislim i na državu i na županiju, gradove i općine, ali i na gospodarstvo pa u konačnici i medije koji mogu pripomoći u prezentaciji svih ovih sjajnih projekata koji se rade u našoj županiji.
Nacionalni stožer Civilne zaštite je najavio mogućnost da će dozvoliti županijskom da na svom području u određenoj situaciji ublažuje ili pooštrava nacionalne protuepidemiološke mjere. Kako vi ocjenjujete sadašnje stanje i po pitanju oboljenja i po pitanju procijepljenosti?
Stožer civilne zaštite Požeško – slavonske županije postupati će po odlukama Ravnateljstva civilne zaštite Republike Hrvatske. Situaciju pratimo svakodnevno te ukoliko se ukaže potreba za donošenjem mjera koje bi bile primjenjivije s obzirom na stanje u našoj županiji, svakako ćemo reagirati. Epidemija korona virusom traje sada već godinu i pol dana. Prvo cjepivo stiglo je u našu županiju 27. prosinca 2020. godine. Od tada, gotovo polovica našega odrasloga stanovništva se procijepila, a Požeško-slavonska županija je po postotku iznad državnog prosjeka. Kako nam pristiže sve hladnije vrijeme, jasno je da je rizik od zaraze veći te ovim putem ujedno apeliram na sve žitelje da je i dalje potrebno pridržavati se svih mjera koje su trenutno ili na snazi ili preporučene te da, ukoliko to još nisu učinili, se cijepe prvim dostupnim cjepivom.
S obzirom na značaj zdravstvenih ustanova posljednjih godinu i pol u doba epidemije i otežane uvjete rada, kakvo je stanje u njima na našoj županiji?
Pandemija donijela različite probleme u zdravstvu
Spomenula sam već naše zdravstvene ustanove kroz nekoliko odgovora. Nije lako, pandemija COVID-19 donijela je različite probleme i izazove, od upravljanja, osiguravanja zdravstvene skrbi u ovom izazovnom vremenu, financijskih poteškoća i sl. No županija mora voditi brigu o zdravlju svojih stanovnika kroz zdravstvene institucije, a to su bolnice, dom zdravlja, zavod za hitnu medicinu i zavod za javno zdravstvo. Kada govorimo o zdravstvu, svakako treba spomenuti projekte energetskih obnova bolnica u Pakracu i Požegi, ulaganja u bolnicu Pakrac, a svakako je važno spomenuti i ulaganja u bolnicu Lipik kroz EU projekt Terme Lipik. Županija je sufinancirala i nabavku nekoliko novih vozila za županijski Dom zdravlja i Zavod za hitnu medicinu; neka od tih vozila su i u Pakracu, izgrađena je nova zgrada doma zdravlja u Čaglinu te je u tijeku obnova zgrade doma zdravlja u Požegi i Pleternici. Ono što je važno naglasiti je da vodimo računa o ravnomjernom razvoju zdravstvene zaštite i dostupnosti iste svim stanovnicima županije
Početkom listopada održani su dopunski izbori za predstavnika srpske manjine u Skupštini Županije. Već iz kandidacijskog postupka koji je završio sa samo jednom kandidacijskom listom bio je vidljiv vrlo mali interes. Koliko je to koštalo županijski proračun i kako to komentirate?
Dopunski izbori za predstavnika srpske nacionalne manjine koštali su oko 450.000,00 kuna. To su izuzetno velika sredstva za naš proračun, a u cijelosti ih mora osigurati županija. Demokracija košta.
Što bi još istaknuli za kraj ovog razgovora, a da vas nisam pitao?
Mislim da naša županija ima jednu veliku priliku koja nam se možda skoro neće ukazati. Naši gradovi i općine dokazali su se kao lokalne samouprave koje imaju znanja i vizije iznijeti velike projekte. Dosta toga je spremno, dosta toga se priprema, a na raspolaganju su nam uistinu velika sredstva. Ne vidim razloga zašto ne bismo značajno participirali u tome, a posebice ako znamo koje žrtve je podnijela naša županija u Domovinskom ratu, i ljudske i infrastrukturne.