- PIŠE: Silvia Feltrin
- 3401
Kao i većina gradova u Hrvatskoj, Pakrac je također između dva popisa stanovništva (2011.-2021.) izgubio znatan dio, gotovo 15 posto, svoje populacije pa se nameće pitanje što treba učiniti kako bi se prvenstveno mlade stanovnike zadržalo ili odvratilo od iseljavanja. Ispitali smo nekoliko naših mladih sugrađana o njihovom doživljaju grada, o tome što je u Pakracu dobro, a što bi moglo biti bolje, s kojim dimenzijama kvalitete života su zadovoljni, a s kojima nezadovoljni… Odnosno, može li Pakrac postati (ili to već je) grad po mjeri mladih ljudi?
Za ovu priču odabrali smo nekoliko mladih Pakračana, Ana Mariju, Lorenu, Karla, Rufija i Severinu, koji su različitog zvanja, zanimanja, dobi (između 20 i 30 godina), spola, a zajedničko im je da su u ovom trenutku Pakrac odabrali kao mjesto za život. Iako se često čita i sluša u medijima kako veliki broj mladih nije zadovoljno životom u manjim sredinama pa svoju budućnost vide u metropoli, a nerijetko i u inozemstvu, svi naši sugovornici su se izjasnili da definitivno žele ostati u Pakracu. Neki od njih su ovdje proveli cijeli svoj život i želja im je da i njihova djeca ovdje odrastaju, drugi smatraju da nije ni život negdje drugdje, a osobito u inozemstvu, lagan, pogotovo onima fakultetski obrazovanima kojima je teško i komplicirano verificirati diplomu kako bi mogli tamo raditi u struci. „Imam rodbinu koja je otišla živjeti i raditi u inozemstvo, ali ja to ne bih mogao. Srce me vuče ovom kraju, tu su mi obitelj i prijatelji, a falila bi mi i druženja. „Vani“ se radi od jutra do sutra, i po nekoliko poslova, a pojedini čak odrade i neki „mini job“ preko vikenda samo da bi preživjeli. Plaće možda jesu veće, ali su i troškovi života veći. Smatram da i ovdje tko želi raditi će uspjeti, bez obzira radio na građevini ili kao liječnik“, rekao je Karlo Rek, 23-godišnji građevinski tehničar iz Gornje Obriježi, koji je zaposlen kao portir u Toplicama Lipik.
Manje u kafiće, više na društvene mreže
Život u Pakracu svi su ocijenili zadovoljavajućim, iako smatraju da ima mjesta poboljšanju. Jednima nedostaje sadržaja za mlade u vidu pub kvizova, koncerata i nekih događanja preko ljeta, drugi bi ovdje rado vidjeli veći trgovački centar ili objekte brze prehrane, dok su se za sportske aktivnosti svi naši sugovornici složili da ih ima dovoljno i svatko može pronaći nešto za sebe. Severina Popov, 28-godišnja psihologinja koja je u Pakrac doselila u potrazi za poslom i trenutno radi u pakračkom vrtiću, prilično je aktivna i u životu Grada. “Učlanila sam se u KPD Sloga gdje smo s našim mjuziklom nastupali širom Hrvatske, išla sam na jogu, planinarenje, radionicu tradicionalnog nakita. Super mi je što Pakrac ima Multipak, ali i različita događanja koja organiziraju kolegice iz knjižnice i muzeja, pogotovo Noć muzeja i Noć knjige na kojoj sam ove godine nastupala”, kaže Severina i dodaje da joj fali ples, plesna skupina za odrasle, pole dance, ali i okupljanje šire strukture mladih ljudi koji su željni i voljni angažirati se u raznorazne aktivnosti, kao što su planinarenje, biciklizam, pa i čak i najobičniji odlazak u prirodu gdje bi uživali u svirki, pjesmi i opuštanju.
Prije deset, dvadeset godina, bilo je nezamislivo da mladi vikend provedu kod kuće, ali i ne samo vikend. Svaki slobodni trenutak često se koristio za kavu s društvom u omiljenom kafiću. Danas su očito došla neka drukčija vremena, jer većina naših sugovornika ne voli izlaske ili tek ponekad izađu u grad. Možda je tome kumovala nesretna epidemija koja je otuđila ionako već otuđeno društvo, a svaku interakciju među ljudima svela na najmanju moguću mjeru. No, vjerojatno razlog možemo tražiti i u poskupljenjima cijena po kafićima, pogotovo nakon uvođenja eura. Sad mladi preferiraju kućna druženja, intimniju atmosferu, ali i komunikaciju putem sveprisutnih društvenih mreža, bez kojih danas ne mogu zamisliti svoj život. Većina ih ima Facebook i Instagram profile, a visoko kotira i Tik Tok aplikacija na kojoj se prikazuju kratki videosadržaji. „Imam profile na društvenim mrežama, no stvarno minimalno vremena provodim na njima, nisam se ni blizu “navukao” na takve stvari te bih vrlo lako mogao funkcionirati i bez njih“, kaže Rufi Demiri, 22-godišnjak koji radi u obiteljskom ugostiteljskom objektu, popularnom Zdravljaku, i dodaje da slobodno vrijeme provede vježbajući u teretani, šest puta tjedno, a prije je igrao i nogomet, no morao je prestati zbog poslovnih obaveza.
Ono što mladi stanovnici našeg grada ističu kao veći nedostatak je loša prometna povezanost, što nimalo ne čudi. Ono malo vlakova ili najčešće zamjenskih autobusa, koji prevoze putnike na relaciji Banova Jaruga – Virovitica, često su prazni jer prometuju u neadekvatno vrijeme da bi se stiglo na posao ili fakultet, a i njihova sporost, odnosno kašnjenje su prije pravilo, nego iznimka. Zato oni koji posjeduju vozačku dozvolu najčešće koriste automobil, no ukoliko nemaju vlastiti, moraju se snalaziti. Lorena Demartini, 25-godišnja studentica predškolskog odgoja, zaposlena u vrtiću u Lipiku, smatra da nedostaju autobusi i vlakovi koji bi povezali Pakrac s ostalim okolnim gradovima. „U Daruvaru je sada otvoren shopping centar pa bi dobro došla neka povezanost da se ne mora ovisiti o autu. Također, nedostaju veze sa Zagrebom i Lipikom.“
Nedostaje posla i sigurnosti
Za kraj smo ostavili pitanje, kako zadržati mlade u Pakracu? Ana Marija Ević, 30-godišnja psihologinja odgovara kratko i jasno „trebamo radna mjesta i pristojne plaće, ostalo sve imamo!“ Istog su stava Lorena i Rufi koji još smatra da bi se svakako moglo probati organizirati skupove, zabave i manifestacije koje bi privukle i okupile mlade. Karlo kaže da su, kao i u većini Hrvatske, problem male plaće, ali i da u Pakracu fali obrazovanih ljudi, s tim da se ne otvara puno radnih mjesta. „Imam prijatelje koji rade u drugim mjestima i kad bi našli posao ovdje, sigurno bi ga prihvatili“, kaže Karlo. Svoje viđenje dala je i Severina rekavši kako u Pakracu nedostaje stručnog osoblja, nedostaju dobre plaće i posao na puno radno vrijeme. „Bez toga se ne mogu privući mladi. Njih se može privući na način da im se pruži određena sigurnost. Problem s Pakracom je što je jako stradao u ratu i teško se diže na noge. Izvlači se preko EU projekata i to je odlična osnova za početak, ali se treba kroz projekte stvoriti nešto dugoročno, prvenstveno za postojeće stanovnike, kako bi spriječili odlazak mladih. Mlađi ljudi žele širiti krila i osjećati se ispunjenim raznoraznim sadržajima“, zaključuje jedina sugovornica doseljenica i dodaje da joj je želja ostati u Pakracu, jer joj ideja i planova za budućnost u ovom gradu ne nedostaje.
Možemo zaključiti da mirniji život u manjem gradu bez buke i gužve, a uz dovoljno sadržaja i zanimacija, većina mladih Pakračana ne bi mijenjala nizašto. Reklo bi se da je grad zaista po mjeri mladih, no mladi su pokretačka snaga svakog društva, stoga je iznimno bitno raditi na njihovom zadržavanju, jer smo uvjereni da oni još puno toga mogu dati svome gradu.
SAVJET MLADIH GRADA PAKRACA Glavni cilj aktivirati mlade
S ciljem promicanja i zagovaranja prava, potreba i interesa mladih na lokalnoj razini, u Pakracu djeluje Savjet mladih kao savjetodavno tijelo Grada, a predsjednik mu je u ovom, trogodišnjem, mandatu upravo Karlo Rek. Savjet ima 5 članova, a zadatak im je poslušati glas mladih i njihove probleme prenijeti gradonačelnici, odnosno gradskoj vlasti. „Pozivamo sve mlade da nam se obrate i predlože što bi trebalo promijeniti u gradu, jer bilo koja dobra ideja nikad nije uzaludna, svaka će se sigurno razmotriti, a ona dobre će se i realizirati“, rekao je Rek i dodao da se Savjet financira iz gradskog proračuna s oko dosadašnjih 8000 kuna, s tim da postoji mogućnost iznalaženja i dodatnih sredstava u slučaju potrebe. Savjet je prošle godine organizirao edukativnu prezentaciju APN-ovih subvencioniranih kredita za mlade bez riješenog stambenog pitanja, sudjelovali su u akciji ozelenjivanja grada, čišćenju okoliša stare gimnazije, također, svake godine aktivno sudjeluju na manifestaciji Slavonski banovac, a Rek ističe i dobru suradnju sa Udrugom djece branitelja Domovinskog rata Pakrac – Lipik kojima su nedavno pomogli pripremiti i očistiti teren i zidove za oslikavanje nekadašnje skretničarske kućice na starom željezničkom kolodvoru u Pakracu. Najveći problem je, kaže Rek, pasivnost mladih, nepostojanje volje i poticaja da se aktivnije uključe u život grada, no smatra da to nije problem samo u Pakracu, nego je tako i u cijeloj Hrvatskoj.
UDRUGA MLADIH MALI MOST Još uvijek aktivni, ali s drukčijim aktivnostima
U Pakracu od 2010. godine djeluje i Udruga mladih Mali most, kao nepolitička i neprofitna organizacija osnovana s ciljem poticanja mladih na aktivno sudjelovanje i poboljšanje života na području Grada. Udruga se prvih godina djelovanja istaknula u organizacijama ljetnih malonogometnih turnira, a bili su i inicijatori izgradnje teniskih terena pokraj gradskog stadiona. Iako je Udruga i dalje aktivna, zadnjih nekoliko godina aktivnosti provode kao partneri i nositelji raznih europskih projekata s različitim partnerima s našeg područja i šire, doznajemo od predsjednika Udruge Svena Zerdina. „Upravo su završena dva projekta "Ne gubi dah, pobijedi strah", nositelja Gradskog društva Crvenog križa Pakrac gdje smo partneri zajedno s Udrugom socijalnih usluga "Pomoć u kući starijim i nemoćnim osobama" Lipik. Drugi završeni projekt je MI-MODE, nositelja projekta Centra za poduzetništvo iz Osijeka te nas kao partnera uz Centar za mlade Dalj, a zasad nemamo velikih planova za tekuću godinu“, kaže Zerdin i dodaje da je mali broj članova ostao u Pakracu, a oni imaju sve veće obiteljske, odnosno privatne i poslovne obveze. U počecima djelovanja Udruge, odaziv mladih je bio odličan, no kako su aktivnosti uzimale relativno puno vremena i zahtijevale dosta truda, tako je bilo sve teže motivirati mlade da im se pridruže u istima. „S vremenom je nastajao sve veći generacijski jaz prema srednjoškolcima i studentima koji, u pravilu, imaju najviše vremena za volonterski rad. U našim malim sredinama aktivnosti se većinom svode na kritičnu masu koja pokreće svoju generaciju“, kaže Zerdin i zaključuje da je potrebna što ranija edukacija mladih i djece o koristima i potrebama volontiranja i društveno korisnog rada, odnosno da bismo kao društvo trebali promicati altruizam i volonterstvo kao temelje zajednice.
- PIŠE: Silvia Feltrin
- 1095
Povodom 101. rođendana dr. Franje Tuđmana, ispred njegove biste u centru grada članovi Gradske uprave, gradski vijećnici predvođeni predsjednikom Miroslavom Ivančićem i članovi braniteljskih udruga Grada Pakraca polaganjem vijenca i paljenjem lampiona odali su počast osnivaču HDZ-a i prvom predsjedniku suverene i samostalne Republike Hrvatske dr. Franji Tuđmanu, čime je nastavljena ova višegodišnja tradicija.
Nešto ranije, komemoracijom na Rimokatoličkom groblju odana je počast nevinim žrtvama Križnog puta i obilježena 78. godišnjica stradanja hrvatskog naroda na Bleiburškom polju. Molitvu je vodio pakrački župnik, velečasni Jozo Zorić.
- PIŠE: Silvia Feltrin
- 1138
Javnozdravstvenim akcijama u povodu Međunarodnog dana sestrinstva, medicinske sestre i tehničari svih županijskih zdravstvenih i zdravstveno-socijalnih ustanova, pridružili su se obilježavanju svojeg Dana. U Pakracu na gradskoj šetnici su tako u prijepodnevnim satima učenici 5. godine medicinskog smjera pakračke srednje škole građanima mjerili krvni tlak i šećer u krvi te izračunavali indeks tjelesne mase. Osobe koje su imale velike vrijednosti GUK-a na poklon su dobile aparat za mjerenje GUK-a, a tijekom akcije dijelili su se savjeti i letci vezano za javnozdravstvene akcije koje se provode u županiji, doznajemo od diplomirane medicinske sestre i profesorice u srednjoj školi Vesne Božić.
Program obilježavanja Dana sestrinstva nastavlja se sutra, kada će u Toplicama Lipik biti otkriven reljef nedavno preminule medicinske sestre i hrvatske braniteljice Mirjane Cahun, kojeg je izradio hrvatski kipar Nikola Vudrag. „Reljef života Mirjane Cahun“ rezultat je projekta Hrvatske udruge medicinskih sestara/tehničara i drugih radnika u zdravstvu, koji je prijavljen Ministarstvu hrvatskih branitelja i Gradu Lipiku te se provodi u partnerstvu sa Toplicama Lipik i Udrugom dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske, podružnice Požeško-slavonske županije. Svi prisutni moći će razgledati i Stalni postav slika u prizemlju Kurhotela lipičkih Toplica, nastalih na likovnoj koloniji povodom obilježavanja Međunarodnog dana sestrinstva 2020. godine., rekla je Božić.
Dan 12. svibnja globalno se obilježava kao Međunarodni dan sestrinstva – medicinskih sestara/medicinskih tehničara zbog datuma rođenja i sjećanja na čuvenu Florence Nightingale (1820-1910), utemeljiteljicu modernog sestrinstva, koja je polovicom 19. stoljeća inicirala ulazak profesionalno obrazovanih žena u zdravstvenu njegu bolesnih.
- PIŠE: Domagoj Ajman
- 1331
Pakrački osnovnoškolci pod vodstvom Tomislava Novinca, predsjednika Udruge djece branitelja Domovinskog rata Pakrac - Lipik te u suradnji s učiteljicom Osnovne škole braće Radića Pakrac, Anitom Domitrović, povodom Bljeska kojeg obilježavaju svake godine, oslikali su sjenicu u "Veneciji" motivima grada i Hrvatske. Ove godine udruga se u suradnji sa školom kao dio projekta "28. obljetnica obilježavanja VRO Bljesak u Pakracu" uključila u "Školu dobrih djela", a projekt je financiran sredstvima Ministarstva hrvatskih branitelja.
Kako nam je prenio predsjednik Udruge djece branitelja, Tomislav Novinc: "Namjera nam je bila učiniti nešto dobro za zajednicu pa smo se ove godine odlučili oslikati sjenicu motivima grada i Hrvatske jer je bila išarana neprimjerenim natpisima. Klupčicama je isto bila potrebna obnova pa smo i njih "prešmirglali" i obojili."
Osim oslikavanjem sjenice, učenici su sa svojim učiteljima Marinom Stipić i Tomislavom Novincom Bljesak obilježili i paljenjem lampiona ispred spomenika na trgu u spomen na sve preminule hrvatske branitelje, a o čemu smo pisali prošli tjedan.
"Učenici su se uz grickalice i sokove radeći ujedno i zabavili, a osim obilježavanja Bljeska cilj nam je bio naučiti ih čuvati i brinuti se o svome gradu." - zaključio je predsjednik udruge.
- 1360
Pregledali smo stare Pakračke kako bismo provjerili što se pisalo prije desetak godina, koji su događaji obilježili naše područje i kako se živjelo.
Izgradnja sportskih terena
Travanj 2007. bio je obilježen napretkom i uređenjem sportskih terena, a jedna od značajnijih bio je izgradnja sportskog otvorenog igrališta u sklopu Srednje škole Pakrac. Završavala se i izgradnja kuglane, a u planu je bilo osnivanje ženske kuglačke sekcije, pokretanje škole kuglanja za najmlađe kao i termini za rekreativce. Tomislav Luksetić, tadašnji tajnik kluba, predvidio je mjesečnu zaradu kuglane u iznosu 7600 kuna, a u periodu od deset mjeseci, koliko traje kuglačka sezona, iznos od 76 000 kuna. Nadograđen je i Gradski stadion u kojeg je Grad u posljednje (tada) tri godine uložio oko 600 000 kuna. Osim nogometnog kluba „Hajduk“, objekt su koristili (a koriste i danas) brojni rekreativci, srednjoškolci za nastavu tadašnje atletike, policija za ispite fizičke izdržljivosti, a bile su planirane dječje olimpijade, radioamaterska natjecanja iz goniometrije, natjecanja u ribolovu na suhom. Darko Baronica, tadašnji predsjednik NK „Hajduka“, izjavio je kako je problem što ne postoji detaljni urbanistički plan kojim bi točno bio definiran razvoj i izgradnja sportsko rekreacijskog centra, a stadion je skup za održavanje i da nema volonterskog rada i entuzijazma pojedinaca, mogao bi postati ruglo, a ne ukras grada. Problem, kako je naveo, predstavlja i poslovni prostor namijenjen za ugostiteljsku djelatnost, kojom, usprkos raspisanom natječaju na kojeg se nitko nije javio, još uvijek gospodari klub što predstavlja dodatni trošak. Za primjere dobre praske, navedeni su ribolovci i moto klub Pakrac Lipik koji su pokazali postojanje dobre koordinacije društva, kao i sistema upravljanja. Zajednička ocjena svih navedenih pozitivnih primjera je ulaganje u obnovu, ali i izgradnju. Najvrjednija stavka jest bila i ostala rad vrijednih volontera i sportskih zaljubljenika koje u radu motivira isključivo ljubav prema sportu, odnosno klubu jer zarade u amaterskom sportu ili nema ili je vrlo rijetka i skromna što vidimo i dan danas. Ljubav je ta koja pretpostavljena zaradom i osobnim interesima, a upravitelji sportskih objekata potvrđuju se kao dobri gospodari kojima preostaje nadati se da će njihov kvalitetan rad biti nagrađen i konkretnim sportskim rezultatima.
Pakračka tržnica
Prije 11 godina pakračka tržnica pokušala je oživjeti subotu, ali nažalost neuspješno. U prvom pokušaju, 14. travnja 2012. bila su tri prodavača, uglavnom mliječnih proizvoda i vrlo malo kupaca. Tjedan dana kasnije jedan prodavač mliječnih proizvoda pojavio se oko 10 sati, a niti kupaca nije bilo puno više. Bili su i pregovori oko buvljaka, odnosno prodaje rabljene roba koja dotadašnjim vlasnicima više nije potrebna, što također nije prošlo. Radila se usporedba cijena na tržnicama i dvije najveće pakračke trgovine, tadašnje „Bille“ i „KTC“-a, kada je salata puterica bila na tržnici od osam do deset kuna po kilogramu, dok je u već skoro zaboravljenoj „Billi“ iznosila 4,99 kuna po glavici, odnosno između 20 i 22 kune po kilogramu. U „KTC“-u kilogram salate prodavan je po 12 kuna, banane na sva tri prodajna mjesta po 10 kuna za kilogram, dok je špinat bio 15 kuna po kilogramu. Ipak, tržnica jedino mjesto na kojemu se bez velikih najava i planova mogao kupiti pečeni odojak ili janjetina na ražnju.
Napredak bolnice i provođenje programa za videće pratitelje
Par godina kasnije, na izvanrednoj sjednici 11. travnja 2017. pakračka bolnica dobila je dodatak „i bolnica hrvatskih veterana“, jednoglasnom odlukom vijećnika Skupštine Požeško – slavonske županije. Dodavanjem naziva, dodana je i aktivnost koja će biti važna dobivanjem statusa veteranske bolnice. U sadržajnom dijelu ova promjena naziva, ne donosi nikakve promjene, ali ostavlja mogućnost da se u buduće kod ugovaranja usluga s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ugovore dodatne usluge te se neke usluge ugovore izravno s Ministarstvom hrvatskih branitelja. Dodjelom statusa omogućava se braniteljima jednostavniji i brži pristup zdravstvenoj zaštiti, a također se očekivala i suradnja s Ministarstvom branitelja kroz mogućnost direktnog ugovaranja dodatnih usluga. Ista ta godina bila je obilježena provođenjem programa „Videći pratitelj slijepim osobama nesamostalnim u kretanju“, prijavljivanjem programa i projekata na mnoge natječaje, promocija rada Hrvatske knjižnice za slijepe, nabava pomagala za bolju kontrolu zdravlja, organizaciju sportskih aktivnosti i natjecanja, suradnju s dječjim vrtićima i školama, okupljanju članova prilikom obilježavanja istaknutih datuma, okupljanja dva puta u tjednu namijenjenom druženju i igranju društvenih igara i razna gostovanja, navedeno je u izvješću o radu na redovnoj godišnjoj skupštini Udruge slijepih Pakrac-Lipik. Pored toga, istaknut je i rad na osnaživanju i ohrabrivanju članova za bavljenje aktivnostima koje će ispuniti slobodno vrijeme i sudjelovanje u Udruzi. Usvojen je plan i program rada Udruge za 2017. godinu koji uz uobičajene i stalne aktivnosti, angažman u sportskim turnirima, Sportske igre slijepih, sudjelovanje na radionicama, posjete srednjoškolaca Udruzi, suradnju s Međuopštinskom organizacijom slijepih i slabovidnih Gradiška (Republika Srpska) i organiziranja izložbi pomagala za slabovidne i slijepe osobe, dopunjen proširenjem djelatnosti u vidu rada s volonterima te poticanja i organiziranja volonterskog rada koji je uvelike olakšao živote slijepih osoba. Najveće probleme Udruzi je, kako navode, redovan prijevoz i obilazak članova uslijed nedostatka financijskih sredstava i vremenske ograničenosti. O važnosti navedene udruge ne trebamo previše raspravljati jer je i danas ona jedna od krucijalnih za funkcioniranje zajednice kao takve.
- PIŠE: Silvia Feltrin
- 1531
Na 19. Olimpijskom festivalu dječjih vrtića Požeško – slavonske županije koji je održan 5. svibnja na Sportsko-rekreacijskom centru u Požegi, pakrački Dječji vrtić Maslačak osvojio je ukupno treće mjesto u konkurenciji 12 ekipa iz 11 vrtića s područja naše županije, doznajemo od ravnateljice Katarine Lahovsky Kobetić.
Pakrački vrtić predstavljalo je 45 djece starijih odgojnih skupina, u pratnji desetero djelatnika vrtića, koji su se natjecali u atletici, malom nogometu i vrtku (rukomet u vrtiću). Prva mjesta osvojili su u čak tri discipline. U skoku u dalj kod djevojčica Lily Poletto je skočila na 150 centimetara, čime je bila bolja od druge natjecateljice Hane Blašković iz Jakšića (140 cm) i treće, Sare Grgić iz Požege (130 cm). U bacanju loptice kod djevojčica prva je bila Barbara Bec sa hicem od 14 metara, ostavivši iza sebe Niku Pečurlić iz Čaglina s 12,90, odnosno Požežanku Klaru Soldo s 12,80 metara.
U malom nogometu kod djevojčica nastupilo je 10 ekipa, pri čemu je prvo mjesto osvojio pakrački Maslačak, pobijedivši u finalu malene nogometašice Dječjeg vrtića Kockica iz Lipika s rezultatom 3:0. Za ovakav uspjeh zaslužna je odlična Tessa Novoselac, koja je zabila svih 18 golova u četiri odigrane utakmice!
„Prvi put na dječjoj olimpijadi održano je i natjecanje u vrtku - rukometu u vrtiću. Nastupilo je svih 12 ekipa, a naša mješovita ekipa osvojila je srebrnu medalju, što je pridonijelo našem ukupnom poretku i osvojenoj bronci“, rekla je Lahovsky Kobetić i dodala da zahvaljuje djelatnicima vrtića te osobito profesoru Anđelku Luciću, treneru u RK LiPa i voditelju škole rukometa, na pomoći oko treniranja djece u toj novoj disciplini.
Osim pakračkog vrtića, natjecali su se i vrtići: DV „Radost“ Požega, DV „Kockica“ Lipik, DV Požega („Cvjetna livada“ i „Rudinska“), DV Velika, DV „Svetog Leopolda Mandića“ Požega, DV „Šareni svijet“ Požega, DV „Tratinčica“ Pleternica, DV Jakšić, DV „Bambi“ Kaptol i DV Čaglin. Prvo mjesto u ukupnom poretku ovog Festivala zauzeo je vrtić Svetog Leopolda Mandića sa 140 bodova, druga je bila Cvjetna livada sa 127, a treći, naš Maslačak, sakupio je 114 bodova.
Olimpijski festival dječjih vrtića Požeško - slavonske županije organizirao je Požeški športski savez u suradnji s Hrvatskim olimpijskim odborom, a moramo napomenuti da je na zadnjem održanom Festivalu 2019. godine u Pakracu, naslov ukupnog pobjednika osvojila ekipa pakračkog dječjeg vrtića, koja je slavila i godinu ranije.
Izvor fotografija: DV Maslačak