Pregledali smo stare Pakračke kako bismo provjerili što se pisalo prije desetak godina, koji su događaji obilježili naše područje i kako se živjelo.
Izgradnja sportskih terena
Travanj 2007. bio je obilježen napretkom i uređenjem sportskih terena, a jedna od značajnijih bio je izgradnja sportskog otvorenog igrališta u sklopu Srednje škole Pakrac. Završavala se i izgradnja kuglane, a u planu je bilo osnivanje ženske kuglačke sekcije, pokretanje škole kuglanja za najmlađe kao i termini za rekreativce. Tomislav Luksetić, tadašnji tajnik kluba, predvidio je mjesečnu zaradu kuglane u iznosu 7600 kuna, a u periodu od deset mjeseci, koliko traje kuglačka sezona, iznos od 76 000 kuna. Nadograđen je i Gradski stadion u kojeg je Grad u posljednje (tada) tri godine uložio oko 600 000 kuna. Osim nogometnog kluba „Hajduk“, objekt su koristili (a koriste i danas) brojni rekreativci, srednjoškolci za nastavu tadašnje atletike, policija za ispite fizičke izdržljivosti, a bile su planirane dječje olimpijade, radioamaterska natjecanja iz goniometrije, natjecanja u ribolovu na suhom. Darko Baronica, tadašnji predsjednik NK „Hajduka“, izjavio je kako je problem što ne postoji detaljni urbanistički plan kojim bi točno bio definiran razvoj i izgradnja sportsko rekreacijskog centra, a stadion je skup za održavanje i da nema volonterskog rada i entuzijazma pojedinaca, mogao bi postati ruglo, a ne ukras grada. Problem, kako je naveo, predstavlja i poslovni prostor namijenjen za ugostiteljsku djelatnost, kojom, usprkos raspisanom natječaju na kojeg se nitko nije javio, još uvijek gospodari klub što predstavlja dodatni trošak. Za primjere dobre praske, navedeni su ribolovci i moto klub Pakrac Lipik koji su pokazali postojanje dobre koordinacije društva, kao i sistema upravljanja. Zajednička ocjena svih navedenih pozitivnih primjera je ulaganje u obnovu, ali i izgradnju. Najvrjednija stavka jest bila i ostala rad vrijednih volontera i sportskih zaljubljenika koje u radu motivira isključivo ljubav prema sportu, odnosno klubu jer zarade u amaterskom sportu ili nema ili je vrlo rijetka i skromna što vidimo i dan danas. Ljubav je ta koja pretpostavljena zaradom i osobnim interesima, a upravitelji sportskih objekata potvrđuju se kao dobri gospodari kojima preostaje nadati se da će njihov kvalitetan rad biti nagrađen i konkretnim sportskim rezultatima.
Pakračka tržnica
Prije 11 godina pakračka tržnica pokušala je oživjeti subotu, ali nažalost neuspješno. U prvom pokušaju, 14. travnja 2012. bila su tri prodavača, uglavnom mliječnih proizvoda i vrlo malo kupaca. Tjedan dana kasnije jedan prodavač mliječnih proizvoda pojavio se oko 10 sati, a niti kupaca nije bilo puno više. Bili su i pregovori oko buvljaka, odnosno prodaje rabljene roba koja dotadašnjim vlasnicima više nije potrebna, što također nije prošlo. Radila se usporedba cijena na tržnicama i dvije najveće pakračke trgovine, tadašnje „Bille“ i „KTC“-a, kada je salata puterica bila na tržnici od osam do deset kuna po kilogramu, dok je u već skoro zaboravljenoj „Billi“ iznosila 4,99 kuna po glavici, odnosno između 20 i 22 kune po kilogramu. U „KTC“-u kilogram salate prodavan je po 12 kuna, banane na sva tri prodajna mjesta po 10 kuna za kilogram, dok je špinat bio 15 kuna po kilogramu. Ipak, tržnica jedino mjesto na kojemu se bez velikih najava i planova mogao kupiti pečeni odojak ili janjetina na ražnju.
Napredak bolnice i provođenje programa za videće pratitelje
Par godina kasnije, na izvanrednoj sjednici 11. travnja 2017. pakračka bolnica dobila je dodatak „i bolnica hrvatskih veterana“, jednoglasnom odlukom vijećnika Skupštine Požeško – slavonske županije. Dodavanjem naziva, dodana je i aktivnost koja će biti važna dobivanjem statusa veteranske bolnice. U sadržajnom dijelu ova promjena naziva, ne donosi nikakve promjene, ali ostavlja mogućnost da se u buduće kod ugovaranja usluga s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ugovore dodatne usluge te se neke usluge ugovore izravno s Ministarstvom hrvatskih branitelja. Dodjelom statusa omogućava se braniteljima jednostavniji i brži pristup zdravstvenoj zaštiti, a također se očekivala i suradnja s Ministarstvom branitelja kroz mogućnost direktnog ugovaranja dodatnih usluga. Ista ta godina bila je obilježena provođenjem programa „Videći pratitelj slijepim osobama nesamostalnim u kretanju“, prijavljivanjem programa i projekata na mnoge natječaje, promocija rada Hrvatske knjižnice za slijepe, nabava pomagala za bolju kontrolu zdravlja, organizaciju sportskih aktivnosti i natjecanja, suradnju s dječjim vrtićima i školama, okupljanju članova prilikom obilježavanja istaknutih datuma, okupljanja dva puta u tjednu namijenjenom druženju i igranju društvenih igara i razna gostovanja, navedeno je u izvješću o radu na redovnoj godišnjoj skupštini Udruge slijepih Pakrac-Lipik. Pored toga, istaknut je i rad na osnaživanju i ohrabrivanju članova za bavljenje aktivnostima koje će ispuniti slobodno vrijeme i sudjelovanje u Udruzi. Usvojen je plan i program rada Udruge za 2017. godinu koji uz uobičajene i stalne aktivnosti, angažman u sportskim turnirima, Sportske igre slijepih, sudjelovanje na radionicama, posjete srednjoškolaca Udruzi, suradnju s Međuopštinskom organizacijom slijepih i slabovidnih Gradiška (Republika Srpska) i organiziranja izložbi pomagala za slabovidne i slijepe osobe, dopunjen proširenjem djelatnosti u vidu rada s volonterima te poticanja i organiziranja volonterskog rada koji je uvelike olakšao živote slijepih osoba. Najveće probleme Udruzi je, kako navode, redovan prijevoz i obilazak članova uslijed nedostatka financijskih sredstava i vremenske ograničenosti. O važnosti navedene udruge ne trebamo previše raspravljati jer je i danas ona jedna od krucijalnih za funkcioniranje zajednice kao takve.