- PIŠE: Darko Baronica
- 1338
Siječanj je uvijek godišnje razdoblje kada se podvlači crta i osvrće na lanjski rad, a ujedno i razdoblje kada se raspisuju javni pozivi za dodjelu godišnjih priznanja za proteklu godinu. Na lokalnoj razini u tijeku su pozivi za takve gradske i županijske nagrade te najbolje sportaše i sportske djelatnike na području Grada Pakraca. Nama je to prilika da se osvrnemo na njih, ali i da istaknemo malo zapaženu činjenicu da je lani više nego inače u Pakrac stiglo različitih nagrada i priznanja državne razine.
Siječanj vrijeme kandidiranja
Gradska uprava Pakraca početkom siječnja na svojoj mrežnoj stranici je objavila natječaj za prikupljanje prijedloga za ovogodišnja javna gradska priznanja, čiji je rok završen 27. siječnja pa ovim tekstom ne možemo utjecati na eventualne prijedloge što nam i nije bio cilj.
Kao i prethodnih 27 godina, od 1995. godine uz manje tehničke izmjene, pravne i fizičke osobe u ovo doba godine predlažu kandidate za gradska priznanja koja su: Počasni građanin Grada Pakraca; Zlatna plaketa “Grb Grada Pakraca” za područja: gospodarstva, znanosti, odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, kulture, fizičke kulture, tehničke kulture, drugih društvenih djelatnosti, donatorstva, obrane i sigurnosti, graditeljstva, prostornog uređenja i zaštite okoliša te Pečat Grada Pakraca za izuzetan doprinos u duhovnom i materijalnom razvoju Grada. Prijedlozi prolaze kroz mišljenja povjerenstva, a konačnu odluku donose gradski vijećnici.
U tih 27 godina 11 osoba je proglašeno za počasne građane (kronološki): Veljko Barbieri, Marko Ajhner, prof. dr. Ivica Kostović, mr. Marko Širac, Jadranka Kosor, prof. dr. Andrija Hebrang, dr. Ivan Šreter, generali Mladen Markač, Ante Gotovina, Đuro Dečak i Tomo Medved. Pečat Grada Pakraca za različita područja je dobilo 116, a Javno priznanje Grb Grada Pakraca 132 osobe ili institucije s područja Pakraca, ostatka Hrvatske i inozemstva. Dakle ukupno je gradsku nagradu primilo 259 fizičkih ili pravnih osoba. Neki će reći previše, neki premalo pri čemu je primjetno da posljednjih godina je taj broj u opadanju. Tako je unazad šest godina dodijeljeno 30 priznanja, ili prosječno godišnje pet, za razliku od prvih 20 kada ih je dijeljeno prosječno više nego dvostruko veći broj. Vjerojatno i zbog činjenice da je veliki broj Pakračana, zapaženih u radu u nekom segmentu, već nagrađen, ali zasigurno i u zbog toga što građani ili udruge svih tih godina nisu stekli naviku predlaganja već su to uglavnom radile čelne gradske osobe.
Naravno da na tako veliki broj nagrađenih fizičkih i pravnih osoba se uvijek može postaviti pitanje opravdanosti i kriterija, posebice kada su u pitanju različita ministarstva ili državne agencije/sustavi koje za naš grad nisu radile ništa drugo nego svoj posao pri tom u Pakrac usmjeravali novac poreznih platiša podjednakim intenzitetom kao i prema drugim jedinicama lokalne samouprave. Naravno da je to stvar predlagača i onih koji u konačnosti nagradu dodjeljuju (vijećnici). No ovaj novinar ne pamti slučaj da je i jedan prijedlog za nagradu na Gradskom vijeću odbijen, što u kombinaciji s brojem nagrađenih otvara mogućnost i potrebu da se razgovara o kriteriju.
Neinteresantne županijske nagrade
Istovremeno ovaj mjesec je i uobičajeno Požeško-slavonska županija objavila pozivni natječaj za dostavu prijedloga za dodjelu javnih njihovih priznanja: Nagrada Požeško-slavonske županije za životno djelo; Godišnje nagrade Požeško-slavonske županije i Povelje zahvalnosti Požeško-slavonske županije. Javna priznanja dodjeljuju se za najveće zasluge u promicanju: znanosti, gospodarstva, prosvjete, kulture, zdravstva, socijalne skrbi, humanitarnog djelovanja, tehničke kulture, tjelesne kulture, športa, prostornog uređenja i zaštite okoliša te drugih područja društvenog života. Rok za podnošenje prijedloga je 10. veljače.
Županijske nagrada je prethodnih godina vrlo rijetko stizala u Pakrac zasigurno i zbog toga što smo vrlo rijetko uopće kandidirali naše sugrađane ili pravne osobe za tu nagradu, dakle ponavlja se praksa nekandidiranja kao i u slučajevima gradske nagrade, samo znatno intenzivnije.
Dobra lanjska godina
Prateći događanja u Pakracu i ona vezana uz Pakrac i naše sugrađane, u prošloj godini uočili smo da su Pakračani ili njihove pravne osobe češće nego inače dobivali različita priznanja državne razine koja imaju i dodatnu vrijednost jer su najčešće dolazile iz redova struke i od kolega. O takvim događajima izvijestili smo lani u našim lokalnim medijima u sedam navrata. Pri tom zasigurno nismo bili informirani o svim takvim nagradama, primjerice o rektorovoj nagradi pakračkim studentima na zagrebačkom sveučilištu o čemu imamo naznake, ali zasigurno još nekima za koje nismo čuli ili na drugi način bili informirani pa o njima nismo mogli niti pisati.
Dobiti državnu nagradu u Pakracu vjerojatno je teže nego za podjednako kvalitetan rad u, primjerice, nekom razvijenom županijskom središtu. Uvjeti rada u Pakracu su ipak u mnogo čemu teži nego u većim gradovima, manja je i materijalna i novčana osnova, manji je broj korisnika, a ništa manje nije važna niti činjenica da se život u Pakracu odvija daleko od televizijskih kamera i drugih medija nego u većim sredinama pa tako ostaje manje zapažen i rad pojedinaca ili pojedinih institucija. Jednako tako u tijelima koje predlažu kandidate za nagradu državne razine su Pakračani znatno manje prisutni nego stanovnici većih gradova. Značaj državnih nagrada koje završe u malim sredinama ima i dodatni, unutarnji značaj. Nerijetko, jer o tome nemamo adekvatnih informacija iz drugih sredina, teško prepoznajemo kvalitetu u područjima kojima se ne bavimo, nismo svjesni da među nama žive pojedinci ili institucije koji svoj posao obavljaju godinama ustrajno, kvalitetno ili bar kvalitetnije nego njihove kolege u drugim sredinama i da su takvi pojedinci/institucije zapravo cjenjeniji izvan svoje radno-životne sredine nego u njoj.
Radi svega toga još jednom, ovog puta skupno ćemo podsjetiti na pojedince i institucije koji su lani, u „dobroj pakračkoj godini“ dobili te nagrade.
Obrtničke Zlatne ruke
Početkom srpnja, poznati pakrački frizer i donedavni predsjednik Udruženja obrtnika Pakraca i Lipika Davor Lepka u Zagrebu je primio priznanje „Zlatne ruke“. Riječ je o najvišem priznanju Hrvatske obrtničke komore uglednim i časnim članovima Komore za izuzetna poslovna dostignuća u obrtu i zasluge u razvoju i promicanju obrtništva i malog poduzetništva, kao i drugim fizičkim i pravnim osobama, koje su svojim djelovanjem dali značajan doprinos razvoju obrtništva Hrvatske. Godine 2019. istu nagradu je dobio i Zvonko Martinović, još jedan pakrački obrtnik.
Zeleni certifikat
Komunalac Pakrac jedan je od prvih nositelja Zelenog certifikata, priznanja servisa mojeRačun za digitalnu izvrsnost. Riječ je o projektu koji je najveći informacijski posrednik pokrenuo 2021. godine s ciljem promoviranja zelenog, bespapirnog poslovanja i društveno odgovornog djelovanja. Među prvim tvrtkama koje su dobile ovo vrijedno priznanje, od kojih je tek nekolicina javnih, je i Komunalac.
Servis mojeRačun na stranicama projekta ističe kako će se ovo priznanje i nadalje dodjeljivati tvrtkama i organizacijama koje su implementirale digitalizirana rješenja, odnosno onima koje zaštitu prirode ističu kao dio svog poslovnog identiteta i trajno ulažu u zaposlenike te, kroz sve segmente svog djelovanja, pokazuju odgovornost prema zajednici.
Razvoj turističke ponude lokalne zajednice
Sajam Slavonski banovac jedan je od dobitnika ovogodišnje tradicionalne nagrade Simply the best koji je nagrađen u kategoriji manifestacija. Ovu nagradu već tradicionalno dodjeljuju UHPA - Udruga hrvatskih putničkih agencija i turistički časopis Way to Croatia Svečana dodjela održana je u Velikoj Gorici u okviru 23. međunarodne poslovno-turističke burze PUT, hrvatskog B2B turističkog susreta koji okuplja djelatnike iz agencijskog poslovanja, hotelijerstva, pružatelja turističkih usluga, sustava turističkih zajednica i turističkih novinara.
Nagrada “Simply the best” u pravilu se dodjeljuje u pet kategorija; ugostiteljski objekti, putnička agencija/turistički programi, manifestacije, novi projekti u turizmu te za osobu koja je najviše doprinijela razvoju turističke ponude i turizma lokalne zajednice.
Nagrađeni i novinari
Među nagrađenim Pakračanima nagradama koje prelaze lokalnu i županijsku razinu su lani bili i dva novinara naših lokalnih medija.
Darko Baronica je s Vinkom Vukovićem iz Omiša, prvi dobitnik novoustanovljene nagrade „Anđelko Erceg“ za lokalno novinarstvo – tiskani mediji Hrvatskog novinarskog društva koja mu je, uz prisutnost vodećih hrvatskih novinara, uručena u rujnu na svečanosti u Vinkovcima, što je bio dio dvodnevnog medijskog festivala „Media in time“ u suorganizaciji Hrvatskog novinarskog društva.
Dinko Kliček osvojio je treću nagradu na natječaju za najbolju novinsku reportažu u 2021. godini provedenog u sklopu 8. festivala novinske reportaže i reportera Fra Ma Fu koji je tradicionalno u listopadu održan u Daruvaru. Nagradu je dobio za reportažu “Čardak na nebu, Hawaii na zemlji, šahovnica na krovu!“ objavljenu u Listu u ožujku 2021, odnosno na portalu u travnju te godine, a uručili su mu je čelni ljudi Hrvatskog novinarskog društva koji je suorganizator ove značajne novinarske manifestacije.
Ponavljamo, moguće je da je u našoj sredini bilo još pojedinaca/institucija koji su lani dobili za svoj rad slična priznanja iznad lokalne razine, ali tu informaciju u našem uredništvu nemamo pa ih pozivamo da nam se jave.
Zajedničko je svim ovdje spomenutim pojedincima i institucijama, osim što su pakrački, da su nagrade dobili za svoj rad u poslu od kojih žive. Njihove plaće time nisu postale veće, ali je potvrda da posao obavljaju u najmanju ruku solidno ili bolje i ustrajnije (duže) od većine kolega i predstavljaju određenu zadovoljštinu. Istovremeno je to signal okolini u kojoj rade da u tom segmentu imaju u pogledu kvalitete nešto što druga okruženja nemaju u toj mjeri. Zato te i slične nagrade i priznanja su dobro došla, ne treba ih zanemarivati, ali niti pretjerivati s nagrađivanjem. Jer svega što je previše, nije dobro.
- PIŠE: Iva Širac
- 1035
Članovi pakračkog planinarskog društva „Psunj“ i ove godine organiziraju 10. po redu noćni uspon na Omanovac. Okupljanje i polazak je 4. veljače (subota) u 18 sati kod Osnovne glazbene škole Pakrac.
Kreće se već uobičajenom trasom preko Tri križa, Kalvarije, spomenika Golubica, odmorišta Tromeđa i Ploča sve do planinarskog doma. Obavezna oprema koju planinari trebaju ponijeti je ruksak, štapovi, odjeća i obuća prilagođena vremenskim uvjetima, prva pomoć, vrećica za otpatke, osobni dokumenti. Organizirani povratak u grad sa vodičem planiran je za 23 sata. Postoji mogućnost i noćenja u planinarskom domu.
Sve dodatne informacije zainteresirani mogu se dobiti kod vodiča Steve Nagya (098 482 875).
- PIŠE: Dinko Kliček
- 4884
S prvim danima tekuće godine u naše je živote uselio famozni euro. S njim u paketu stigli su i problemi. Poskupljenja skrivana iza preračunavanja cijena iz kune u eure kod nekih su trgovaca dosegnula razmjere otvorene pljačke pa je puk s pravom digao glas. Mediji nas na dnevnoj bazi zatrpavaju informacijama o previsokim trgovačkim i ugostiteljskim maržama, po terenu su se razletjeli djelatnici Državnog inspektorata, hvalisaju se kako ispisuju enormne kazne u pravilu sitnim ribama, „malim“ igračima i obrtnicima koji se bore za svaki cent. S druge strane, ispod robe široke potrošnje na policama trgovačkih lanaca i dalje čitamo brojke koje veze nemaju s „preporukom Vlade da se cijene vrate na 31.12.2022. godine“. No, da ne duljimo...
Kako smo mi lokalni medij i zadatak nam je lokalizirati određenu problematiku, a pošto vi već znate koliko „ojra“ trebate pripremiti za kruh, mlijeko i potrošačku košaricu općenito, odlučili smo provjeriti koliko ima istine u tvrdnjama da su se i ugostitelji uhvatili u „euro-kolo“ pa bezrazložno poskupili.
Koliko plaćate kavu, pivo ili sok doznali smo na terenu, razgovarali kratko s vlasnicima i usporedili cijene. Zanimljiv je bio i konobarski osvrt na novu valutu te novonastala situacija s kovanicama bakšiša koji je važna stavka dnevnog utrška svakog ljubaznog konobara. Odmah da kažemo, ako ste dosad obilazili kafiće – zbog novih cijena nećete prestati. Jest nešto skuplje, ali ništa spektakularno.
Poskupljenja su bila neizbježna
Obišli smo osam ugostiteljskih lokala u Pakracu (Cubismo, Garden, Maniva, Jet-Set, Conversano, Eliksir, Code i Palmu) i provjerili cijene na tri uzorka (kava s mlijekom, najjeftinije pivo u boci 0,5 l te Coca Cola 0,25).
Kava s mlijekom u većini je lokala ranije bila 8 kuna (1,06€), a sada je možete popiti prosječno za 1,3 eura (9,79 kuna) što čini poskupljenje od 22 posto. Na jednom mjestu je cijena 1,2 eura, a na tri 1,4. Pivo u boci od 0,5 l je prije uvođenja eura koštalo u prosjeku 14 kuna (1,86 €), a danas se kreće od 2 (15,07 kn) do 2,2 eura (16,58 kn). U jednom ćete ga lokalu platiti 2,3 €, a na četiri mjesta okruglih 2 €. Slično koštaju i sokovi, bili su 14 kn (1,86 €) ili 15 (1,99 €), sada su većinom od 2 (15,07 kn) do 2,2 eura (16,58). Složit ćete se, ništa strašno i ništa neočekivano. Šutimo na cijenu litre benzina od 12,13 kuna (a bio je i 15), kruha od nekih 10 (bio 7,5 kuna), a čudom se čudimo što je skuplje i sjedenje u kafiću, koje je zapravo izbor.
Komentirajući poskupljena, gotovo svi vlasnici kafića se u pravilu pozivaju na skuplju nabavu te da je poskupljenje bilo neizbježno. Slažu se i s tim da je tajming možda bio nespretan...
Dobavljači najavljuju novi udar
Jedna od njih je i Nikolina Radaković iz Jet-Seta koja nam kaže: „Poskupilo je pivo i kava, a od 1. veljače kava ide opet gore“, govori pokazujući nam dopis dobavljača koji obavještava da kava poskupljuje daljnjih 3 eura po kili što diže cijenu nekih desetak do petnaest posto. „Od početka prošle godine cijene su kompletno otišle gore, a mi većinu proizvoda nismo dirali i naši krajnji potrošači to nisu osjetili. Početak godine je vrijeme kad se usklađuju cijene, dogovaraju plaće i ovo poskupljenje je bilo neizbježno i, vjerujte, opravdano. Euro s tim nema veze, jedino je tajming možda malo upitan jer ljudi sad misle da smo iskoristili situaciju. No papir bilježi sve i sve se može provjeriti.“, komentirala ja Radaković i potvrdila gotovo identičnu priču ostalih pakračkih ugostitelja.
Objektivnosti radi, pet minuta smo izdvojili za pojedine predstavnike dobavljača piva i kave. Naravno, iz njihovog ugla stižu tvrdnje da poskupljenja nisu bila tako dramatična, pa iako ne ulaze u opravdanost poskupljenja, braneći svoju branšu o kavi žele reći da iz kile ugostitelj skuha 140 kava i da ga to košta 1,48 kuna u prosjeku te da "prostora" za korektnu krajnju cijenu još uvijek ima dovoljno. Naravno, da ne bude zabune, poznato je da cijenu artikla čini još štošta, kao i da postoji lošija jeftinija kava, a i ona bolja, a time i skuplja. Nadalje, netko skuha manje ili više kava, ali zgodno je znati omjer potrošnje i nije teško zaključiti koliko je kava vrijedan i rastezljiv artikl u cijeloj ovoj priči. No, dobro...
Konobari: “Bakšiš se vraća u normalu”
Nikolina obavlja i konobarski posao pa je relevantna prokomentirati kako se gosti, obzirom na euro, ponašaju s bakšišem. Ocijenila je koliko su zapravo konobari zakinuti za kusur-kovanice koje su sada centi i vrjednije su od bivših kuna ili lipa te jesu li gosti konačno odvagnuli vrijednost sitniša ili pri plaćanju računa iz opreza čekaju uredan povrat novca.
„Nije više loše kao prvih dana, već su se ljudi opustili, ispočetka se osjetilo da nisu sigurni koliko je 10 ili 50 centi, osjetilo se da malo zastanu, zbrajaju, ali sada se sve polako vraća na svoje“.
Slično govori i Tomislav Spajić iz Conversana. „Ostavljali su prije gosti i po 5 kuna. Sada je to 30, 40 ili 50 centi. Ostave nekad i euro, ovisno o „raspoloženju“. Kad već pričamo na temu bakše, pohvalio bih i svog šefa koji mi je korigirao plaću baš zato što smo se pribojavali da će ljudi biti oprezni s napojnicama. Međutim, ispalo je dobro, malo plaćica gore, a napojnice nisu zakazale, kud ćeš bolje“, otvoren je uvijek dragi konobar Spajki. Ništa lošije nije prošla niti Manuela Širac, djelatnica u Elixiru, kafiću u Bolničkoj ulici u Pakracu. Iako ona ne radi predugo, čini joj se da ljudi već razumiju omjere tako da ne prezaju ostaviti sitniš.
Kartično plaćanje mogućeu tri lokala
Sitniš, pak, ne ostavljaju oni koji u kafićima koriste uslugu kartičnog plaćanja, čiju su veliku ekspanziju potvrdile i same banke, a koje se stidljivo pojavljuje i u pakračkim lokalima. Ako se ne varamo, u Pakracu takvu mogućnost imaju samo tri kafića (Cubismo, Jet-Set i Elixir) i oni tvrde da gosti sve češće posežu za magnetiziranom karticom umjesto keša. Pitajući ostale vlasnike kafića zašto nemaju mogućnost kartičnog plaćanja, dobili smo vrlo živopisne odgovore od kojih većina i nije za objavu.
Na kraju – ništa posebno. Neosporno je da su cijene u kafićima porasle, a da se broj gostiju u istima nije smanjio.
Pohodeći kafiće, zatekli smo ista lica na istim mjestima. Rekli bismo, tamo gdje pripadaju. Napokon, kad je itko zbog nekakvog poskupljenja promijenio birtiju, ili ne daj Bože, zauvijek izašao iz nje?
- PIŠE: Pakrački List
- 1459
Danas poslijepodne u prodaji će biti novi 608. broj „Pakračkog lista“ u kojem pišemo:
Euro razbio dosadu siječnja
Na kraju smo društveno najdosadnijeg mjeseca u godini, koji se ipak u jednom bitnom detalju razlikuje od lanjskog, preklanjskog i godinama unazad siječnja. Ne samo da smo počeli plaćati eurima, nego smo i prve plaće i mirovine dobili u ovoj novoj domaćoj valuti. U odnosu na vremena kune, baratamo s manje novaca, onima izraženim nominalno u brojkama, ali i radi poskupljenja svega i svačega i kupovnom moći. Drugih poteškoća, bar nekih većih, kažu trgovci, ugostitelji i svi ostali koji su nam tijekom siječnja uzimali naše prve europske novčanice i kovanice nije bilo.
Ni mi u Listu nismo odoljeli općoj medijskoj euforiji istraživanja koliko je u lokalnim kafićima koštala kava plaćena kunama, a koliko s eurima. Kao da je kava najvažnija stvar u našem životu i istovremeno kao da je ona naša najveća mjesečna potrošačka stavka bez koje se ne može preživjeti. No u toj analizi smo otišli korak dalje i od našeg jedinog privatnog lokalnog mesara smo potražili odgovore što se to događa s mesom cijeneći da je ova namirnica za većina naših čitatelja važnija i veći potrošač tih naših eura od kave. Loša vijest je da ni tu cjenovno ne stojimo dobro, a dobra da još uvijek imamo novaca i za taj, uglavnom najskuplji dio ručka. No pravo sliku o vrijednosti naših euro plaća ili mirovina u odnosu na euro cijene dobit ćemo krajem veljače, kada uz uobičajene dnevne potrepštine podmirimo i mjesečne režijske troškove, u siječnju u pravilu zbog troška grijanja najveće. Tada ćemo vidjeti da li smo, ili koliko s eurom u plusu ili minusu. Ili je pak sve ostalo isto kao i u vrijeme kune, mada niti tada vjerojatno za većinu naših sugrađana nije bilo sjajno.
Drugih nekih bitnih događaja na lokalnoj razini u siječnju nije bilo. Produženom blagdanskom vikendu mnogi su dodali još ponešto od lanjskog godišnjeg odgađajući tako početak rada u godini za još koji dan. Malo se komemoriralo, malo planiralo, malo bavilo dvoranskim sportovima, više gledala televizija. To je uglavnom bilo sve što je vidljivo i na stranicama ovog broja Lista. Čak nije pao niti snijeg, ali su bar pale temperature i mnogima u zadnji trenutak spasile meso u pušnicama i tavanima. Rekli bismo, da nije bilo one gnjavaže s eurima, uobičajeni dosadni siječanj kakvog znamo godinama unazad.
TEMA BROJA: NAGRADE I PRIZNANJA Ukazuju na kvalitetu koje nismo svjesni
Siječanj je uvijek godišnje razdoblje kada se podvlači crta i osvrće na lanjski rad, a ujedno i razdoblje kada se raspisuju javni pozivi za dodjelu godišnjih priznanja za proteklu godinu. Na lokalnoj razini u tijeku su pozivi za takve gradske i županijske nagrade te najbolje sportaše i sportske djelatnike na području Grada Pakraca. Nama je to prilika da se osvrnemo na njih, ali i da istaknemo malo zapaženu činjenicu da je lani više nego inače u Pakrac stiglo različitih nagrada i priznanja državne razine. Piše Darko Baronica
INTERVJU: DALIBOR LAPAŠ, MESAR OBRTNIK Unatoč poskupljenjima kupci zadržali svoje navike
Dalibor Lapaš jedini je mesar obrtnik na području Pakraca i Lipika koji svoju robu kupcima plasira iz jedine specijalizirane mesnice u gradu. Tim poslom se bavi od 1993. godine kada se kao mesar zaposlio u tvrtki Agroimpex, čiji je direktor i jedan od osnivača bio otac Josip s mesnicom u stambenom bloku u Preradovićevoj ulici. Otac Josip, mama Zdenka i sin Dalibor 2000. godine prelaze u vlastiti obrt i radnju sele u sadašnji prostor u Ulicu braće Radića. Vlasništvo obrta otac prepušta sinu, ali i dalje radi i naveliko pomaže sa svojim znanjem i iskustvom. Daliborov dugogodišnji staž mu je pomogao da poznaje potrebe i navike svojih kupaca te smo ga pitali koliko ova poskupljenja utječu na promjenu načina ishrane naših sugrađana, koje kategorije su najtraženije, gdje nabavlja meso, ima li asortiman sezonski karakter.
U novom broju još pročitajte:
OBIŠLI SMO PAKRAČKE KAFIĆE Kava i pivo skuplji, ali ništa dramatično...
GRADSKA GRADILIŠTA Prometnice zatvorene, izvođači probijaju rokove
KOMUNALAC Od 1. veljače poskupljuje odvoz smeća
BESPLATNI ŠKOLSKI OBROCI Uključeni svi pakrački osnovci
EPIDEMIOLOŠKA SLIKA Oboljenja ima, interesa za cijepljenje ne
GRADSKO VIJEĆE PAKRAC Gradski proračun u 2023. godini veći od 7 milijuna eura
KOMEMORACIJE Logor Bučje, Brusnik, Alfe
POČELO CIJEPLJENJE PASA Odgovor u psećoj putovnici
PRIJEDLOG NOVE REGULACIJE PROMETA Bez bitnih novina
DUBRAVKA I BOŽIDAR GALL, POČETCI U PAKRACU Dubravka do kazališnih visina
PAKRAČKI KUGLAČ NIKO KALVI Postao hrvatski juniorski reprezentativac
Sve to pročitajte u NOVOM BROJU PAKRAČKOG LISTA kojeg možete kupiti već danas na sljedećim lokacijama: MLIN I PEKARE (Hrvatskih velikana, Strossmayerova, Prekopakra), KTC, TO KRNDIJA.
- PIŠE: Darko Baronica
- 1183
Epidemiološka slika na našoj županiji u drugoj polovini siječnja je lošija po pitanju oboljenja od gripe nego od korone. U tjednu od 14. od 21. siječnja je na županiji registrirano 110 oboljenja gripe pri čemu u taj broj ulaze samo oboljenja pacijenata koji su klinički testirani i potvrđeni, ali je realno broj znatno veći. Četiri osobe su bile hospitalizirane, po dvije u požeškoj i pakračkoj bolnici, rekao je županijski epidemiolog dr. Ante Vitalija.
Istovremeno na području županije Hrvatski zavod za javno zdravstvo je na dnevnoj razini imao registriranih najviše 13 slučajeva (16. siječnja) pa do tri (19. siječnja) oboljenja od covida pri čemu 21. i 22. siječnja nije bila niti jedna osoba hospitalizirana, a u ostalim danima po jedna ili dvije.
Od ovakve epidemiološke slike dr. Vitaliju više zabrinjava nezainteresiranost stanovnika za cijepljenje. HZJZ je ambulantama obiteljske medicine distribuirao 5000 doza cjepiva protiv gripe koje još nisu potrošene, kao niti one ostale na zalihama HZJZ. U promatranom tjednu u ambulantama HZJZ je cijepljena tek jedna osoba. Dr. Vitalija upozorava da sezona gripe traje do Uskrsa i da je moguće da će epidemiološka slika biti i gora te da još nije kasno za cijepljenje na koje poziva. Ono je i dalje moguće u ambulantama obiteljske medicine, ali i ambulantama HZJZ-a u Pakracu utorkom i četvrtkom od 10 do 12 sati.
Jednako tako je prisutna nezainteresiranost stanovnika za cijepljenje protiv covida. Dolasci su pojedinačni, uglavnom radi treće ili četvrte doze, te administrativnih razloga, kaže epidemiolog.
- PIŠE: Darko Baronica
- 1910
Gradska uprava na svojoj mrežnoj stranici objavila je Javni poziv za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u postupku donošenja Odluke o uređenju prometa na području Grada Pakraca.
Riječ je o dokumentu koji na 16 stranica kroz 62 članka uređuje organizaciju prometa na području Grada Pakraca konkretno nabrajajući prometnice zatvorene za automobilski promet (šetnice), jednosmjerne prometnice, javne parkirališne površine i uvjeti njihova korištenja, prometnice s prednošću prolaza i slično.
Marijan Malogorski, pročelnik Odjela za graditeljstvo i stambeno-komunalne poslove Grada Pakraca, pojasnio je da nekih bitnih novina u ovoj odluci u odnosu na postojeće stanje nema. U odnosu na važeću takvu odluku iz 2009. godine, uz nekoliko naknadnih manjih izmjena, ova odluka uvažava građevinske radove izvedene na prometnicama nakon tog razdoblja kao što je izgradnja šetnice u središtu grada, usklađuje regulativu sa stvarnim stanjem u praksi te zakonske izmjene vezane uz promet. Nema promjena niti u dijelu regulacije prometa o kojoj se neko vrijeme razmišljalo nakon izgradnje šetnice, konkretno da se Ulica braće Radić pretvori u dvosmjernu.
S gradske mrežne stranice pozivaju predstavnike zainteresirane javnosti (građani, trgovačka društva, udruge, građanske inicijative, zaklade, javne i privatne ustanove) da najkasnije do 23. veljače na propisanom obrascu objavljenom uz Prijedlog Odluke dostave svoje prijedloge i mišljenja, osobno ili poštom odnosno elektroničkom poštom.
Prijedlozi i mišljenja pristigli u roku bit će razmotreni, a oni prihvaćeni bit će uvršteni u Konačni prijedlog Odluke o uređenju prometa na području Grada Pakraca koji će se proslijediti Gradskom vijeću na usvajanje.