- PIŠE: Darko Baronica
- 2333
Jučer su obavljene posljednja dva tehnička prijema na gradilištima aglomeracije koja su prošla uz manje primjedbe koje će izvođač Gorenjska gradbena družba Kranj morati narednih dana ukloniti nakon čega će biti izdane i ove dvije uporabne dozvole. Tada će od 14 građevinskih dozvola koliko je bilo potrebno za projekt aglomeracije uporabne dozvole imati svih 14. Ono što je važnije sva nova infrastruktura ugrađena u podzemlje Pakraca i Lipika unazad više od dvije godine, a riječ je o oko 37 kilometara vodovodnog i 60 kilometara odvodnog sustava s pratećim brojnim šahtama i kućnim priključcima je u funkciji.
No projekt aglomeracije time nije u potpunosti gotov, ali se s pakračkih i lipičkih ulica seli na građanima nevidljiv dio na dogradnju pročišćivača otpadnih voda u Dobrovcu, projekt koji je s izvođačem, austrijskom tvrtkom, ugovoren na više od 7 milijuna eura bez PDV. U tijeku je njegovo projektiranje i završetak, što podrazumijeva uhodavanje i jednogodišnji probni rad je predviđen za svibanj 2025. godine, rekao je Marijan Pierobon, direktor Voda Lipik.
Pred sudom po kaldrmi
Na prometno najinteresantnijem gradilištu, onom na raskrižju sud-crkva unazad mjesec dana nema nekih bitnih pomaka. Za promet zatvoreno raskrižje 15. studenog najavljeno je otvaranje 30. studenog. Izvođač radova, Promet građenje Požega je to produženje opravdavao s više nepredviđenih teškoća kao što je poremećaj na tržištu građevinskog materijala, obećavši polovinom prosinca otvaranje prometnice 7. siječnja što se naravno nije dogodilo. Marijan Malogorski, pročelnik u gradskoj upravi za graditeljstvo nam je rekao da izvođač od nadzornog organa nije dobio dozvolu za asfaltiranje zbog toga što uslijed velike vlage nisu uspjeli postići dovoljnu zbijenost novostvorene nosive podloge radi čega nije bilo moguće asfaltiranje grubim slojem asfalta, dok završni habajući sloj tehnički nije moguće postaviti do sezone u proljeće. Kakva će biti daljnja dinamika radova u pravcu otvaranja prometnice nismo uspjeli saznati.
No Malogorski ističe da je predviđen nastavak rekonstrukcije Strossmayerove do Spahijskog podruma što uključuje i raskrižje tamošnje četiri ulice s kojeg je sada skinut asfaltni sloj. Sada je po pitanju radilišta u Strossmayerovoj u tijeku preprojektiranje koje treba biti završeno do polovine veljače. Izvođač ima obvezu omogućiti korištenje tog za pakrački promet vrlo važnog križanja tijekom izvođenja radova, osim u onih nekoliko dana kada će se radovi izravno izvoditi na raskrižju što će Pakrac prometno presjeći na jug i sjever pri čemu će se iz juga na sjever grada moći automobilom stići isključivo preko petlje, dakle oko cijelog grada, ili pak kroz sokaka kao što je Prolaz baruna Trenka. Malogorski dozvoljava da zbog problema prilikom asfaltiranja, posve očekivanih za ovo doba godine, ćemo neko vrijeme tom prometnicom voziti po kaldrmi što je bolje nego nikako. Uostalom po kaldrmi kroz to raskrižje vozimo već tjednima.
Na mostu još uvijek betoniraju
Nekih velikih novosti nema niti na drugom važnom prometnom gradilištu, onom na kusonjskom mostu na kojem se radi rekonstrukcija uključujući proširenje. Ukupna vrijednost radova je 3,3 milijuna kuna uključujući PDV, a Investitor su Hrvatske ceste. Izvođač radova je zajednica koju čine tvrtke Map-trade iz Slovenska Bistrice te Madex Slavonski Brod. Prometovanje preko mosta, a time i izlazna cesta prema Požegi je zatvoreno polovinom lipnja s rokom završetka 20. prosinca. Naravno da je u prosincu rok produžen za mjesec dana, a sudeći po danas viđenom na gradilištu i on će biti uvelike premašen. U tijeku je betoniranje nosećeg sloja, a do završetka ostaje još cijeli niz radova na ogradi, asfaltnoj podlozi, ali i pristupu ceste, odnosno niveliranju što sve skupa navodi na pomisao da ćemo za istočna sela i Požegu još mjesecima putovati okolo, Pilanskim putem, o čemu prave informacije nema niti gradski pročelnik.
Što se tiče trećeg velikog gradskog gradilišta, onog na Spahijskom podrumu dobra je vijest da je umjesto izvođača Presoflex gradnje koji je prije nekoliko mjeseci zapala je u ozbiljne financijske probleme uveden podizvođač. No Malogorski i dalje nije zadovoljan dinamikom izvođenja radova tako da i dalje stoji njegova ocjena da su izvođači najveći problem pakračkih gradilišta.
- PIŠE: Darko Baronica
- 2354
Jučer je Veterinarska stanica Pakrac započela za u ovo doba godine uobičajenim cijepljenjem pasa protiv bjesnoće. U odnosu na lani nekih većih promjena nema, ali vlasnike treba podsjetiti na velike promjene koje su nastupile 2021. godine, a koje se odražavaju i na ovogodišnji postupak. Za vlasnike pasa, ako istog psa posjeduju više od dvije godine, neophodno je prije cijepljenja pogledati u pseću putovnicu i utvrditi datum zadnjeg cijepljenja.
Naime te 2021. godine Veterinarska stanica Pakrac je počela s primjenom cjepiva koje osigurava imunost dvije godine, što znači da psi koji su tim cjepivom cijepljeni 2021. godine, nakon što su cijepljeni i 2020. nisu morali biti cijepljeni lani te cjepivo treba obnoviti ove godine. S druge pak strane, psi koji su cijepljeni lani, ove godine ne trebaju se cijepiti. Druga značajna činjenice za vlasnike psa je da, nakon prvog cijepljenja novo cjepivo pas mora dobiti prije isteka 24 mjeseca trajanja zaštite od zadnjeg cijepljenja. Prođe li taj rok postupak cijepljenja kreće od početka, s dva koraka u dvije godine.
Rok za novo cijepljenja vlasnici mogu vidjeti u psećoj putovnici, na stranicama „cijepljenje protiv bjesnoće“ gdje u drugom stupcu, ispod rubrike „datum cijepljenja“ imaju upisan „vrijedi do“ te psa trebaju odvesti na novo cijepljenje svakako prije tog datuma. Mlade pse, ako su lani cijepljeni prvi put, ili uopće nisu cijepljeni, potrebno je cijepiti ove godine, pojasnio je dr. vet. Siniša Horvat, direktor pakračke veterinarske stanice.
U ambulanti jeftinije nego u dvorištu
Kao i prijašnjih godina pakrački veterinari cijepit će na terenu obilazeći naselja. Dinamika cijepljenja, koje je jučer počelo u Badljevini, će ovisiti o ostalim poslovima veterinara i protoku od dvije godine od akcije cijepljenja 2021. O rasporedu cijepljenja po naseljima, odnosno dijelu naselja, vlasnici pasa će biti obavještavani putem plakata pri čemu mogu psa na cijepljenje dovesti i u veterinarsku ambulantu. Cijepljenje u dvorištu vlasnika košta 25 eura što je nešto skuplje nego lani kada je koštalo 150 kuna. No ako vlasnik dovede psa na cijepljenje u veterinarske ambulante u Pakrac ili Gaj cijepljenje košta 19,91 euro, isto koliko i lani. Ambulanata na Gavrinici radi svakog radnog dana od 7 do 15 i od 16 do 19 sati, subotom od 8 do 13, a nedjeljom od 8 do 11 sati. U Gaju od 7 do 9 sati. Za mlade pse koji se prvi put cijepe, vlasnik će morati nadoplatiti još oko 13,5 eura za postupak označavanja i izrade knjižice.
Pakrački veterinari na području Pakraca i Lipika procijepe godišnje oko 1500 pasa i taj broj je u laganom opadanju.
- PIŠE: Dinko Kliček
- 1792
U organizaciji Udruge logoraša srpskog koncentracijskog logora „Bučje“ i Grada Pakraca te pod pokroviteljstvom Ministarstva branitelja, komemorativnim skupom pored kapele sv. Antuna na Bučju, 16. siječnja je obilježena 31. godišnjica razmjene zatočenika zloglasnog srbočetničkog logora Bučje.
Kako to i priliči, u nazočnosti preživjelih stradalnika i obitelji nestalih zatočenika paljenjem lampiona i odavanjem počasti svih ovih godina od zaborava se čuva četnički zločin nad više od tristo zarobljenika od kojih je sudbina dvadeset i četvero i dalje nepoznata.
Ne odveć opširno, naprotiv, vrlo sažeto i emotivno su se u ime organizatora te u ime preživjelih logoraša obratili Josip Cah, predsjednik Udruge logoraša srpskog koncentracijskog logora „Bučje“ te Zlata Kranjčić, jedna od trinaest žena zatvorenih na Bučju. Kranjčić je traumatična svjedočanstva donijela iz hladne, minijaturne prostorije veličine četiri kvadrata, dostatne jedva za disanje opisujući potanko logoraške patnje s početka rata te mučni odnos četničkih poslušnika prema običnim ljudima.
I.Turudić: Vjerujte, vrijedilo je!
„Raduje me što će se snimati film o logoru Bučje, da se takve strahote ne zaborave“, završila je Kranjčić odredivši nehotično temu sljedećih govornika, koji su u svome istupu potvrdili dovršetak rečenog filma, koji bi svjetlo dana trebao ugledati do kraja tekuće godine.
Prije toga, u ime obitelji nestalih zatvorenika i logoraša obratila se Ivana Rihtar. Trideset i jedna protekla godina ovoj ženi, razumljivo, nije bila dovoljna da zatomi ogromnu gorčinu i tugu iščitanu iz već tradicionalnog pisma ocu Bohumilu Dostalu, jednom od nestalih branitelja za kojima se još uvijek traga. Odaslana potresna poruka o čežnji za očevim zagrljajem probudila je emociju i kod Ivana Turudića, predsjednika Hrvatskoga društva logoraša srpskih koncentracijskih logora koji je osim potvrde o dovršetku ranije spomenutog dokumentarnog filma o logoru Bučje, govorio i o vrijednostima i žrtvi u stvaranju Domovine.
„Vrijedila je svaka žrtva, pa i ova ovdje, ma koliko teška bila. Ovo mjesto natopljeno je krvlju i suzama, a sve kako bi današnje generacije živjele u miru i slobodi i imale pravo izbora. Danas iskazujemo pijetet svima koji nisu dočekali dan rođenja Hrvatske. Prisjetiti se njih, pokloniti se i u tišini se pomoliti naša je dužnost. Život ide dalje. Moramo se prisjećati, ali i čuvati Domovinu i žrtvu tih logoraša“, poručio je predsjednik Hrvatskoga društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.
A. Jozić: Istina za kojom tragamo donijeti će svima mir
„Malo je preostalo riječi nakon ovih svjedočanstava iznesenih od mojih prethodnika. Želim se samo nadati da će snažne poruke doprijeti do onih koji nešto znaju o strahotama kojih se danas prisjećamo. Također, i do onih koji znaju ponešto o posmrtnim ostacima dr. Ivana Šretera, Bohumila Dostala i ostala 22 branitelja čije obitelji tako malo traže – tek da imaju mjesto gdje će zapaliti svijeću i živjeti s uspomenama jer su one sve što im je preostalo. Izrečena istina i polučeni rezultat donijeli bi konačan mir svima koji dugi niz godina iščekuju vijest o svojim najmilijima“, rekla je županica i potvrdila da će Hrvatska nastaviti tražiti svoje nestale i neće odustati dok se ne pronađu ostaci i posljednjeg nestalog branitelja iz Domovinskog rata.
Dr. Šretera tražili na čak 52 lokacije: „Ako treba, tražit ćemo ga i na petstodvije!“
Slično je poručio i državni tajnik Špiro Janović, izaslanik predsjednika Vlade RH i Ministarstva hrvatskih branitelja. Osim očekivanih poruka pijeteta i podrške, Janović je kazao da je Ministarstvo hrvatskih branitelja u potrazi za dr. Ivanom Šreterom istražilo čak 52 potencijalne lokacije: „Tražili smo ga i tražit ćemo ga ako treba na 502 lokacije, jednako kao i Ivaninog oca Bohumila Dostala i preko 1800 preostalih hrvatskih branitelja za kojima se još traga.“
U svojstvu izaslanice predsjednika Sabora RH, saborske zastupnice i pakračke gradonačelnice obratila se Anamarija Blažević, rekavši pritom da na današnji dan želi istupiti kao unuka jednog od 24 nestala branitelja s kojim je provela djetinjstvo. Poslavši poruku o odličnoj suradnji s Upravom za zatočene pri Ministarstvu hrvatskih branitelja te neupitnosti nastavka potrage za nestalima, Blažević je među ostalim poručila:
„Nadam se uskoro spomenutom filmu pa i knjizi koje će ostati generacijama iza nas. Mladima treba prenijeti poruku o zajedništvu iz 1991. godine jer nam zajedništvo danas strašno nedostaje. Zbog svih hrvatskih branitelja, zbog svih civilnih branitelja i zbog svih vas ovdje, pakračko-lipičko ratište mora biti ubilježeno kao jedno od najvažnijih ratišta na karti iz Domovinskog rata. Dužni smo komemorirati i to ćemo i ubuduće činiti“, poručila je Blažević.
Komemoraciju na Bučju pucanjem iz topa uveličali su članovi Gradske straže Požega kao i maratonci „Glasnici istine“, predvođeni Duškom Štrbcem, koji su istrčali „10. Memorijalnu utrku Logor Bučje 2023.“. Nakon komemoracije molitvu je poveo pakrački župnik, vlč. Jozo Zorić.
Ranije, počast stradalima i nestalima na mjestu logora Bučje iskazana je polaganjem vijenaca i paljenjem lampiona, a osim već spomenutih uzvanika organizirano su to, među ostalim, činili i sljedeći: u ime predsjednika RH Bučje je pohodio brigadir Miro Valentić, bila je tu i Martina Vlašić Iljkić, saborska zastupnica, Vinko Kasana, gradonačelnik Lipika, Jasna Jug, predsjednica Udruge „Hrvatski Feniks“, brojni predstavnici Udruga civilnih invalida i stradalnika DR PSŽ, predstavnici Udruge logoraša Sisačko-moslavačke i Vukovarsko-srijemske županije, načelnik PU PSŽ Željko Grgić i PP Pakrac Robert Hrastić, izaslanstvo koordinacija Udruga proisteklih iz DR PSŽ predvođeno Krešimirom Pavelićem, umirovljenim brigadirom HV kao i brojni predstavnici braniteljskih udruga iz naše i okolnih županija.
- PIŠE: Darko Baronica
- 1101
Prošlog tjedna Zavod za javno zdravstvo županije je registrirao 80 pojava oboljenja od gripe pri čemu su umrle dvoje osobe. Epidemiolog dr. Ante Vitalija, najblaže rečeno, izražava sumnju da su ambulante obiteljske medicine, odnosno bolnice, Zavodu prijavile sve slučajeve oboljenja. Posebno to vrijedi za područje Pakraca i Lipika odakle prošlog tjedna nije prijavljeno niti jedno oboljenje od gripe. Obadva smrtna slučaja su zabilježena kod starijih osoba, godišta rođenja 1933. i 1938. koje su imale i druge kormobilitete.
Ove sezone Zavod je kroz zdravstvene ustanove na Županiji distribuirao oko 6000 doza cjepiva protiv gripe i bude li potrebe bit će ih još. Cijepljenje je i dalje moguće u pakračkom domu zdravlja u ambulanti Zavoda utorkom i četvrtkom od 10 do 12 sati i dr. Vitalija kaže da će rado cijepiti sve zainteresirane, a za cijepljenje još nije kasno jer sezona gripe je moguća do početka proljeća.
Što se tiče zaraze korona virusom uz Požeško-slavonskoj županiji je aktivno 26 slučajeva oboljenja pri čemu je jedna osoba hospitalizirana. Dnevno u Zavod dođe prijava za nekoliko novih oboljenja i oko tih statističkih brojaka se kreće epidemiološka slika unazad mjesec dana. U usporedbi s lanjskim siječnjem ta slika je neusporedivo bolja jer lani je u prvoj polovini siječnja broj aktivnih slučajeva se kretao između 250 i 320 pri čemu je broj hospitaliziranih bio između 20 i 40. Što se tiče cijepljenje protiv Covida ono je i dalje moguće mada je, kako kaže dr. Vitalija, on uglavnom pojedinačni i uglavnom dolaze osobe radi treće ili četvrte doze.
- PIŠE: Dinko Kliček
- 1669
Gostujući u Pakracu Dragan Jelić, v.d. ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske Unije, iskoristio je priliku te je s pakračkom gradonačelnicom Anamarijom Blažević i u društvu gradskih djelatnika Zrne Garače, Marijana Malogorskog te Marijana Širca, obišao radove na Spahijskom podrumu kao i prostor nekadašnje zgrade Prve zemaljske umobolnice u Pakracu za čiju se rekonstrukciju izrađuje dokumentacija u sklopu projekta ”Medicinski centar za edukaciju, istraživanje i zdravstveni turizam u Pakracu“.
Kroz posjet radilištu Spahijskog podruma, koji je dio projekta „Svijet graševine“ vrijednog 65,8 milijuna kuna a koji se od 2020. godine provodi kroz tri segmenta u našoj županiji, Jelić je upoznat s aktualnim stanjem i dinamikom radova. Na bolničkoj lokaciji mu je detaljizirana ideja o spomenutoj projektnoj dokumentaciji čiji se dovršetak očekuje u ožujku ove godine, nakon čega će objekt biti dokumentacijom kompletiran i spreman za rekonstrukciju i prenamjenu, za što se očekuju budući natječaji.
Ukupna vrijednost projekta je 2,3 milijuna kuna od čega će iz Europe pristići 85 posto ili nešto više od 1,95 milijuna kuna, dok je udio vlastitih sredstava 345 tisuća kuna.
- PIŠE: Darko Baronica
- 1277
Krajem 1991. godine, 29. prosinca, 127. brigada HV Virovitica sudjelovala je u akciji oslobađanja sela Brusnik koja je u večer toga dana obustavljena. Virovitički branitelji su se vratili na početne položaje osim njih dvanaest koji su ostali zarobljeni ili poginuli u četničkoj zasjedi da bi par dana kasnije dobili informaciju da su svi zarobljeni i pobijeni. Tijela su razmijenjena 9. siječnja 1992. godine, a 2006. godine je podignuto spomen obilježje. Danas je na tom mjestu, odmah iza brusničkog mosta iznad Kusonja, održana tradicionalna komemoracija u kojoj su osim bivših suboraca sudjelovale političke strukture Virovitičke-podravske i Požeško-slavonske županije, gradova Virovitica, Pakraca i Lipika, izaslanstva udruga proisteklih iz Domovinskog rata i različite strukture Hrvatske policije.
Tragičnih događaja iz 1991. godine prisjetio se Zvonko Kožnjak, predsjednik Koordinacije braniteljskih udruga Grada Virovitice, rekavši kako su od početka prve ratne operacije „Otkos 10“ do 31. prosinca 1991. virovitički branitelji na svome području djelovanja oslobodili 36 sela i gradova, a iz tadašnje općine Virovitica u obrani Hrvatske na raznim ratištima sudjelovalo je oko 5500 Virovitičana ili svaki četvrti stanovnik od kojih je 136 poginulo, 19 na pakračkom ratištu.
Hrvoje Belobrk, sin poginulog zapovjednika Vinka, zahvalio je na sjećanju i svokogodišnjim komemoracijama, ali i mirnodopska postignuća kao što je ulazak u shengenski prostor i vođenje eura što sve skupa omogućava europski život djeci poginulih branitelja.
Poznata imena odgovorna za zločine
Josip Đakić, saborski zastupnik i predsjednik HVIDR-e RH, danas i izaslanik predsjednika Hrvatskog državnog sabora, podjsetio je da je zapadna Slavonija bila veliko ratište s ogromnim brojem poginulih. Sjećanja na te dane ne smiju biti od jedne do druge komemoracije nego naša trajna obveza jer baštinimo njihovu žrtvu za slobodu. Đakić je ponovo je podsjetio da su imena odgovorna za zločine poznata, da su poznati osnivači SAO zapadne Slavonije, osnivači paravojnih postrojbi i logora Bučje. Oni su poznati svim institucijama i samo tražimo njihovo kažnjavanje i to ćemo tražiti dok god ćemo se klanjati ovim žrtvama. I od toga nećemo odustati rekao je, kao i godinama ranije, na ovom mjestu saborski zastupnik i predsjednik HVIDR-e RH Josip Đakić.
U ime dvije županije, svoje i naše županice Antonije Jozić, virovitički župan Igor Andrović iskazao je ponos na doprinos branitelja dviju županije u stvaranju hrvatske države i njeno oslobađanje koje se sjećamo s velikom tugom i ponosom
Grad Pakrac dobar partner
Pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević još jednom je podsjetila gdje je u RH počeo Domovinski rat ocijenivši da pakračka-lipičko bojišnica nije dovoljno vrednovana i zbog 300 izgubljenih mladih života na njoj se o tome se mora govoriti i smjestiti ove gradove tamo gdje trebaju biti. Stoga su komemorativne svečanosti poput ove naša obveza. Drago mi je da imamo prijatelje kao što je Virovitica i ostale gradove koji su nas vezali kroz ovakve poginule branitelje. Pakrac to neće zaboraviti i u nama ćete uvijek u tome imati dobre partnere, istaknula je pakračka gradonačelnica.
Ivica Kirin, gradonačelnik Virovitice je podsjetio na neopravdano slušanje kako je Virovitička i Požeška županija nerazvijeni dio Hrvatske. No svi zaboravljaju da su ovi prostori bili stup obrane i stvaranja hrvatske države. I o tome treba govoriti svaki put kada se ovdje okupimo. Treba govoriti da se hrvatska država nije stvarana uz more i u bogatijim sredinama. No bitno nam jer jedinstvo jer imamo pred sobom još puno zadaća. Euro i Schengen nisu dovoljni za bolji život koji si moramo stvoriti sami. Moramo se boriti da mlade generacije ostaju u ovim krajevima i da se borimo za bolju Hrvatsku, pozvao jer gradonačelnik Kirin.
Molitvu nakon komemoracije kod brusničkog mosta je predvodio pakrački župnik Jozo Zorić.
Nakon komemoracije kod brusničkog mosta izaslanstva su obišla i druga dva spomen obilježja na pakračkom području posvećena virovitičkim braniteljima: na cesti Pakrac-Požega Borisu Raletiću i Željku Ljuni, te u Ulici Kalvarija petorici pripadnika postrojbi MUP-a kojima je u prosincu 2016. godine postavljeno spomen obilježje.
