U sklopu programa obilježavanja 28. obljetnice VRO Bljesak, gradska knjižnica u suradnji s Udrugom hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika i Gradom Pakracom sinoć je u vijećnici kurije Janković održala promociju knjige „Pobuna. Okupacija. Poraz. Zapadna Slavonija 1990. – 1991.“ dr. sc. Janje Sekula, znanstvene suradnice iz Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. Riječ je o knjizi i tematici koja je plod dugogodišnjega autoričinog istraživanja političkih događanja na području zapadne Slavonije tijekom 1990. i 1991. godine.
Nakon glazbenog uvoda u kojem je učenica glazbene škole Lana Blažević uz klavirsku pratnju profesorice Tee Silađi izvela dvije skladbe, okupljenima se obratila pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević zahvalivši svima koji su sudjelovali u organizaciji ovogodišnjeg obilježavanja VRO Bljesak. „Ponosna sam kad čujem s koliko emocija posjetitelji Pakraca ovih dana govore o Pakracu 90-ih godina i svim onim događanjima koji su završili veličanstvenom operacijom Bljesak, što nam daje još više snage i entuzijazma da idemo dalje“, rekla je gradonačelnica i zahvalila onima koji su sudjelovali u stvaranju ove knjige i na nastojanju da ostave zapisana događanja iz Domovinskog rata, ne samo radi nas, nego i radi drugih generacija, kako bi mogle znati cijelu istinu o onome što se događalo na području Pakraca, zapadne Slavonije, ali i cijele Hrvatske.
Predstavljanje knjige započela je prof. Božana Sliško iz nakladničke kuće Alfa u čijoj nakladi je početkom ove godine knjiga izdana. Zahvalila je dr. Sekula što je svoj prvijenac prepustila u njihove ruke i naglasila da „sve ovo što je ukoričeno rezultat je dugogodišnjeg rada, a dodatna vrijednost je što je autorica obrađivala dokumente kroz izvore i one druge, srpske strane.“
Miroslav Ivančić, predsjednik Udruge hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika izrekao je nekoliko riječi o tome što se piše i govori o Domovinskom ratu, kao i o ulozi Pakraca i zapadne Slavonije u ratu. „Unatoč događanjima u ožujku 1991. Pakračani još nisu bili svjesni onoga što će uslijediti. Tek nekoliko mjeseci kasnije, sa pogibijom Vlade Laučana, postalo je svima jasno da je to to i da je započeo rat“, rekao je Ivančić osvrnuvši se i na događanja nakon '91., na povratak stanovnika u razrušeni grad, na obnovu, ali i Bljesak koji je uslijedio nekoliko godina kasnije. Ispričao je i anegdotu o susretu nekoliko osoba, branitelja, prije par godina, na mjestu ranjavanja gdje je kroz razgovor ustanovljeno da svatko od njih ima svoju verziju istog događaja. „Normalno je da je u tim dramatičnim trenucima, nabijenim adrenalinom, svatko imao drukčije viđenje iste stvari i zato kad netko nešto napiše ili ispriča svoja iskustva i doživljaje iz rata, nemojte reći da to nije tako“, naznačio je Ivančić i zahvalio dr. Sekuli, ali i ostalima koji „malo po malo počinju vrednovati ono što se događalo na ovim područjima, bilo kroz snimanje filmova, dokumentaraca ili pisanje knjiga, jer iako ima onih koji to ne priznaju, ovdje je počeo rat.“
Svoj doprinos ovoj promociji dao je i povjesničar Ivan Zvonimir Ivančić, Pakračanin sa zagrebačkom adresom koji se godinama bavi upravo temama vezanim uz Domovinski rat na našem području, ispričavši o uzrocima i samom povodu događaja koji je označio početak Domovinskog rata. „U Pakracu nije bilo nikakvih vojnih objekata, nije bila stacionirana JNA, već su oni prvi put došli 2. ožujka 1991. kako bi uspostavili primirje nakon puča u policijskoj postaji Pakrac, kojim su pobunjeni Srbi silom pokušali osvojiti postaju i pripojiti općinu Pakrac SAO Krajini“, rekao je Ivančić i nastavio iscrpnim prepričavanjem o općem napadu 19. kolovoza, kao i o daljnjim ratnim događanjima koji su slijedili na pakračkom području.
Nakon Zagreba i Bjelovara, Pakrac je treći grad u kojem se predstavlja ova knjiga, naglasila je moderatorica promocije, ravnateljica pakračke knjižnice, Monika Lucić Fider, rekavši da je u devet poglavlja obrađen niz tema od kojih su neke više, a neke manje poznate hrvatskoj javnosti, a knjiga je ujedno i značajan doprinos istraživanju ratnih zbivanja na području našeg grada.
„Ova knjiga plod je istraživanja srpske pobune i srpske agresije na području zapadne Slavonije, ali i čitave Hrvatske. Odlučila sam napisati knjigu u kojoj ću se osvrnuti na uzroke i tijek početka srpske pobune u zapadnoj Slavoniji.“, rekla je autorica dr.sc. Janja Sekula napomenuvši važnost zapadne Slavonije kao poveznice istočne s ostatkom Hrvatske i navela da je upravo to bio jedan od razloga okupacije spomenutog dijela od strane JNA i pobunjenih Srba. „Unatoč tome što su nakon demokratskih izbora i promjene društvenog i političkog sustava vlasti u Hrvatskoj četiri zapadnoslavonske općine (Pakrac, Daruvar, Grubišno Polje i Podravska Slatina) imale daleko veću zastupljenost osoba srpske nacionalnosti u općinskim vlastima nego što su imali udio u postotku stanovništvu, i to ne samo u vlastima nego i u javnim poduzećima i u privredi, ove su četiri općine, s naglaskom na Pakrac, bile središte srpske pobune u zapadnoj Slavoniji, koja se velikim dijelom temeljila na tezi da su Srbi u Hrvatskoj ugroženi nakon višestranačkih izbora i promjene vlasti“, rekla je Sekula koja je u knjizi, na temelju izvora, prikazala djelovanje lokalnih srpskih političara prema hrvatskoj vlasti, ali i prema srbijanskoj vlasti te prema vodstvu pobunjenih Srba u Kninu i na području istočne Slavonije.
