Vijesti

: PIŠE: Darko Baronica; 05. veljače 2023; 1777

Niti hladno vrijeme i jak vjetar nisu spriječili planinare da sinoć ne odrade 10. po redu noćni uspon na Omanovac. U 18 sati njih 42 iz Pakraca, Lipika i Daruvara vođeni Stevom Nagyem krenuli su s glavnog gradskog trga put planinarskog doma Omanovac. Nakon dva i pol sata pješačenja trasom preko Tri križa, Kalvarije, spomenika Golubica, odmorišta Tromeđa i Žirovnjaka svi su stigli do doma gdje su ih dočekale palačinke koja su spremili Pakračani Vera i Goran Far, članovi PD Psunj.

Sljedeću akciju pakrački planinari imaju u nedjelju 12. veljače kada idu u pohod na takozvani „Nepoznati Psunj“. Kao što ime kaže končano odredište je, osim vodičima, nepoznato.

: PIŠE: Darko Baronica; 03. veljače 2023; 3176

Dalibor Lapaš jedini je mesar obrtnik na području Pakraca i Lipika koji svoju robu kupcima plasira iz jedine specijalizirane mesnice u gradu. Tim poslom se bavi od 1993. godine kada se kao mesar zaposlio u tvrtki Agroimpex, čiji je direktor i jedan od osnivača bio otac Josip s mesnicom u stambenom bloku u Preradovićevoj ulici. Otac Josip, mama Zdenka i sin Dalibor 2000. godine prelaze u vlastiti obrt i radnju sele u sadašnji prostor u Ulicu braće Radića. Vlasništvo obrta otac prepušta sinu, ali i dalje radi i naveliko pomaže sa svojim znanjem i iskustvom. Daliborov dugogodišnji staž mu je pomogao da poznaje potrebe i navike svojih kupaca te smo ga pitali koliko ova poskupljenja utječu na promjenu načina ishrane naših sugrađana, koje kategorije su najtraženije, gdje nabavlja meso, ima li asortiman sezonski karakter.

Unazad godinu dana u Hrvatskoj imamo val poskupljenja koja svakodnevni život građanima čini sve skuplji i primorava ih na odricanja od nekih navika pa i prehrambenih. Osjećate li vi to kao mesar obrtnik s jednom radnjom u malom gradu?

U odnosu na ono što sam mislio i pribojavao se ispalo je za sada dosta dobro. Svoje kupce poznajem dobro i trudim se kvalitetom i dobrom uslugom zadovoljiti njihove potrebe. Što se tiče jeftinog uvoznog ili smrznutog mesa, u usporedbi s trgovačkim lancima u našoj prodavaonici toga nema. Nastojim držati kvalitetu, neki renome. Mislim da mogu reći da kupci to prepoznaju i kada se negdje drugdje opeku, vraćaju mi se, tako da sam sve u svemu zadovoljan s prometom u prošloj godini.

Jeste li analizirali cijene u ožujka lani i sada? Što se s cijenama događalo u tih deset mjeseci?

Lančani ciklus

Cijene su jako otišle gore, a da sam ja pri tom nemoćan. Mesna proizvodnja je lančani ciklus, od uzgajivača hrane za stoku, uzgajivača stoke, klaonice, poskupljenju električne energije itd. Ja sam zadnji u tom prodajnom lancu i ako svi oni ispred mene podignu cijenu ni meni ne preostaje ništa drugo. Pri tome svi oni u uzgoju dobivaju neke državne poticaje, a ja kao konačni prodavač ne i to me oduvijek smetalo. Lani su svi ispred mene dizali cijene i onda niti meni nije preostalo ništa drugo.

Kad gledamo pojedine vrste i kategorije mesa, bar one najtraženije, koliko je to poskupljenje iznosilo u postotku?

Najčešće oko 20 do 25 posto. Primjerice, svinjski but je bio 34 kune za kilogram sada je, ako zanemarimo prelazak na euro od nekidan, 41 kunu. Posebno je otišla gore cijena junetine. Kilogram žive vage juneta je iznosio 14 ili 15 kuna. Sada je 24 ili 25 kuna. Kilogram junećeg buta je bio 55 kuna, sada je 80 kuna. I meni je to jako velika razlika. Ali ponavljam, ona je nastala u lancu ispred mene.

Jesu li ta poskupljenja utjecala na promjenu njihovih prehrambenih navika u smislu da kupuju tjedno manje mesa, ili kupuju jeftinije kategorije?

Rekao bih da su stari kupci zadržali svoje prehrambene navike, da i dalje kupuju iste vrste mesa i iste količine kao i ranije. No, pojavili su se novi kupci, novi ljudi koji nisu ranije dolazili u radnju. Zašto, nemam objašnjenja, osim da su se negdje drugdje s nečim opekli. Primijetio sam da nikada kao lani nisam prodao količinu svinjskih polovica što je posljedica promjene navika, odnosno sve manje prisutnog svinjskog kolinja u domaćinstvima. Za to je puno razloga od toga da je sve manja ponuda svinja po seoskim dvorištima, sve je manje mesara koji se hoće baviti kućnim kolinjima, sve je manje prostornih uvjeta za to. Kućno kolinje je ipak težak posao, zahtjevan u mnogim segmentima za razliku od završne obrade svinjske polovice koja podrazumijeva da se napravi malo čvaraka, malo kobasica, obradi se slanina. To se još uvijek može i u kućnim uvjetima i stoga raste interes i za svinjskim polovicama, ali i samo za određenim mesnim kategorijama, primjerice masnoće za topljenje ili slaninom.

Ima li neka vrsta i kategorija mesa da joj je prodaja lani jako opala?

Sve više se traži pripremljeno meso

Već spomenuta junetina. Čak se više troši teletina koja je cjenovno skuplja od junetine. Iz toga se može zaključiti da nije razlog tom padu prodaje junetine samo cijena već općenito promjene u našim životnim navikama. Živimo sve brže, ostaje sve manje vremena za svakodnevnu pripremu hrane. Kao prodavač mesa u svakodnevnom kontaktu s kupcima primjetljivo mi je da kupci potražuju sve češće meso koje je sve više pripremljeno za završnu termičku obradu, dakle isječeno, samljeveno, upacano… Samo nosi kući, stavi u tavu, tepsiju, na roštilj, što prije i jednostavnije do ručka. Junetina je zahtjevna kategorija. Ona se mora polako termički obrađivati, dinstati, kuhati. To je proces koji iziskuje vrijeme i upravo je to, uz spomenuto poskupljenje, razlog da pada interes za junetinom.

Odnosi li se to i na popularne ćevape?

Ne, ali rijetke su iznimke i uglavnom se odnose na ljude koji imaju kod kuće svog ovčjeg mesa. Oni kupe mljevenu junetinu i onda kod kuće miješaju s tom ovčetinom. Ćevapi su izvorno muslimanski specijalitet i u njima ne bi trebalo biti svinjetine. Stoga se i moji ćevapi sastoje od 90 posto junetine i 10 posto ovčetine.

Priprema često podrazumijeva iskoštavanje mesa. Što se događa s kostima?

Kosti su u zadnje vrijeme jako tražena roba. Svi neupotrebljivi dijelovi za ljudsku prehranu, svaka dlaka, ostane na klaonici, a meni u radnju dođe samo iskoristivi dio i sve se može potrošiti. Ovlašteni zbrinjavatelj iz Sesvetskog Kraljevca za preuzimanje kilograma mog otpada koje su samo kosti, naplaćuje jednu kunu. Kako bih izbjegao taj trošak ja sam uveo prodaju kosti po 40 lipa za kilogram i ljudi ih uzimaju za ishranu pasa ili nekih drugih kućnih ljubimaca.

Vjerojatno ste u kontaktu s kolegama mesarima iz okolnih gradova. Imate li informacija je li potražnja za određenim kategorijama mesa kod njih drugačija nego kod vas, odnosno imaju li njihovi stanovnici drugačije prehrambene navike kada je meso u pitanju?

Možda je kod nas manja potražnja najskupljih kategorija mesa poput bifteka, ramsteka, različitih rolada te junećeg odreska (steak). Te kategorije mesa kod mene najviše kupuju ugostiteljski objekti. Dojam je da posljednjih godina ti ugostiteljski objekti, pogotovo fastfoodovi, kupuju kod mene sve više mesa što bi trebalo govoriti da im promet raste, možda od domaćeg stanovništva ili uslijed većeg broja posjetitelja koji dolaze u naše gradove. Uglavnom moji potrošači manje kupuju skupe kategorije mesa nego kod kolega iz okolice.

Znači li to da su Pakračani i Lipičani dobri kupci, nisu prezahtjevni, čangrizavi…?

Nisu prezahtjevni i čangrizavi, stvarno su dobri kupci, većina njih dugotrajni i stalni, dobro se poznajemo.

Je li vikendom u Pakracu veća potrošnja mesa?

Definitivno. Radnim danom je nešto malo manja potražnja mesa. Vikend je druga priča. I u obiteljima i u restoranskoj potrošnji. Vjerojatno ljudi imaju više vremena za kuhanje, dolaze gosti, nešto se slavi.

Ima li dio godine kada je potražnja veća za mesom?

Sezonski karakter pojedinih kategorija

Gledajući na količine to je apsolutno studeni i prosinac, znači doba tradicionalnih kolinja i blagdana. Tada je i nas trojica zaposlenih u radnji malo. Naravno interes za pojedine kategorije raste u određenom dijelu godine: u proljeće i ljeto. Tada počinje vrijeme vanjskih roštilja i dolazi do izražaja zahtjevnost kupca u pogledu pripreme mesa, da je isječeno, upacano, pomiješano. Slično je i s mljevenim mesom. Kada se ukiseli kupus za sarmu, ili naraste paprika za filovanje, onda se traži mljeveno meso. To me je naučio moj otac, znači da ta pravila vrijede jako dugo. Isto vrijedi i za suha rebra ili koljenice koje se kuhaju u vrijeme kiselog kupusa. Puno asortimana je sezonski. Isto tako je i s odojcima. Mada ih je moguće kupiti cijele godine, svi znamo kada je sezona prodaje odojaka i ove godine je bila velika potražnja uoči oba Božića. Mada sam i ja kao prodavač baš nezadovoljan s cijenom odojka. Ako je cijele godine kilogram bio 35 kuna, ne znam zašto uoči tih dana mora biti 48. Opet nisam ja kriv nego sam osuđen slijediti taj prodajni lanac ispred mene. Kupio sam ih žive po 28 kuna za kilogram i platio klanje 150 kuna, pa prijevoz. Zato sam prisiljen ugraditi sve troškove u svoju cijenu.

Odojak je jedan blagdanski obrok. Imate li u ponudi i ima li interesa za dimljenom šunkom uoči Uskrsa kao drugi običajni blagdanski obrok godišnje?

Imam i interesa ima, mada nije niti tu sve jednostavno. Uglavnom se traže manje šunke težine 6 do 7 kilograma i njih ću uvijek prodati. One teže od 10 kilograma, što je češća težina kod svinja, nema toliko potražnje. Šunke sam obrađujem i pripremam za dimljenje, solim ih, dimim i stavljam na zrak na sušenje. No tu je u trgovini drugi problem. Na taj način sam „u sol stavio“ i novce, likvidna sredstva koja su mi neophodna za svakodnevno obrtanje robe pa sam ponekad bio prisiljen tražiti u banci pozajmicu što ima svoju cijenu u vidu kamata. Onaj famozni proizvodni lanac ispred mene je kroz godine poslovanja stekao povjerenje i vjeruje u moje plaćanje. No ne preostaje mi ništa drugo nego čekati Uskrs da mi se novac vrati.

Imate li u ponudi i janjetinu?

Imam, mada se i njoj cijena povećala. Sada je 30 do 35 kuna po kilogramu žive vage malog janjeta, do 25 kilograma. Njega otpadne pola u klanju i bez 80 kuna ja nemam interesa ga prodavati.

Vlada je pokušala intervenirati u smislu zaštite kupaca ograničavanjem cijena nekih mesnih kategorija. Imate li vi interesa prodavati te kategorije po toj cijeni?

Ni slučajno i nemam ih u ponudi. Svinjski vrat prodajem samo bez kostiju, odnosno svinjsku lopaticu bez kosti prodajem kao drugi proizvod deklariran kao kocke za gulaš što je dozvoljeno i što rade i drugi moji kolege mesari.

Kupci kada dođu u radnju vide isječene komade mesa u rashladnim vitrinama i nikada se ne pitaju u kojem obliku vi dobivate to meso iz klaonice?
Isključivo u polovicama, bez obzira na vrstu. Imam ugovore s uzgajivačima koji hrane za mene stoku, osim junadi koju kupujem po potrebi i ovisno o ponudi. Za svinje imam ugovore s dvije farme u okolici Bjelovara. Tamo je i klaonica u kojoj tu stoku kolju iz usluge. Nekada ja, nekada netko iz usluge mi tu robu, uglavnom dva puta tjedno, utorkom i četvrtkom, doveze u prodavaonicu u Pakrac. Utorkom i petkom dolazi svježa piletina i suhomesnata roba.

Znači li to da kod vas nema stranog mesa, mesa iz Metroa, Getroa, niti smrznutog?

Kod mene nema takvog mesa i nikada nisam kupio smrznuto svinjsko, juneće ili teleće meso. Događa se da ga ponekad ja zamrznem jer je ponuda na tržištu, primjerice janjetine ili odojka bila povoljna. No to ja rasijecam, obilježavam datumom smrzavanja i vodim u potpunosti o tom procesu brigu da ono ostane ispravno i kvalitetno.

Koliko su vam konkurencija trgovački lanci kojih u Pakracu imamo tri, pa kada je u pitanju meso možda i četiri?

U bitku s trgovačkim lancima isključivo kvalitetom

Naravno da su mi konkurenti, mada bih se usudio reći da je to prije bilo i izraženije što zaključujem iz prometa. Pred nekih šest ili sedam godina sam neko vrijeme razmišljao o zatvaranju obrta i odlasku u inozemstvo gdje je moja struka dobro plaćena. No stanje se popravilo, valjda su potrošači ponovo počeli uvažavati kvalitetu jer ja se cijenom, kao niti uvjetima plaćanja, primjerice odgode i akcije, s trgovačkim lancima ne mogu boriti. Ne mogu ja kao mala radnja iz inozemstva uvesti šleper neke smrznute robe, što trgovački lanci mogu i rade. Kod mene je sve meso hrvatskog porijekla s tim da neki moji uzgajivači kupuju jako male telce ili odojke iz Rumunjske ili Poljske pa ih tove u Hrvatskoj.

Znači li to da je i suhomesnata roba vaše proizvodnje?

Da i osim spomenutih dimljenih šunki, to se odnosi na kobasice i slanine. Ja nemam nikakve industrijske pogone poput komora za zrenje i slično. Sve radim na klasičan način, kao ljudi kod kuće. Sada ih solim, dimim, dižem na tavan i kasnije deklariram, vakumiram i ponavlja se ona priča o zamrzavanju likvidnih sredstava.

Od tog suhomesnatog asortimana najprodavaniji mi je proizvod domaća kobasica. Ona je sada 62 kune svježa, odnosno 90 kuna suha pri čemu je u tome 25 posto PDV. Radimo i kulen, sušimo govedinu, ono što dozvoljava prostor i uvjeti koje imam i moja registracija obrta. Za proizvodnju polutrajnih proizvoda poput salama i hrenovke nisam registriran i u prodavaonici imam u ponudi te tuđe proizvode.

Imate li u ponudi onaj klasični seljački slavonski asortiman: čvarke, krvavice, švargle, svinjsku mast?

Traženi slavonski asortiman

Da. Potražnja za čvarcima je ogromna. Mast u malim pakovanjima od kilograma ili dva još nekako ide, ali u velikim pakovanjima, primjerice za pekare, moram prodati po jako maloj cijeni. Čvarci su sada po 115 kuna i kažu da je to puno. Ljudi se sjećaju vremena kada je bilo jako puno čvaraka, da su se bacali. No to je bilo i vrijeme drugačijih svinja, jako masnih. Svinje više nemaju takve masnoće pa nema niti čvaraka. A kada nečeg nema, cijena ide gore. Idu i krvavice, jako je tražen i švargl (tlačenica) i to tijekom cijele godine mada je meni problem praviti švargl i krvavicu u ljeti kada su temperature velike. Onda znam tu robu uzeti od Kudelića.

Znači li to da vi iz klaonice, osim pola dobivate i sve iznutrice?

Da, kada je u pitanju svinja dobivam sve iznutrice, ali ne teleće ili juneće. To je tako po ugovoru sa klaonicom koja vrši uslugu klanja.

S obzirom na konkurenciju u trgovačkim lancima koje oblike plaćanja primjenjujete?

Gotovina i kartice, a za račune veće od 500 kuna i plaćanje na više rata, onako kako to dozvoljava kartična kuća. Uvođenjem kartica u plaćanje promet mi se bitno povećao. Moram priznati da sam se bojao kartica, a razlog je bio to što ja stoku nabavljam kod naših seljaka gdje nema mogućnost plaćanja karticom nego platiš i voziš što je iziskivalo stvaranje obrtnog kapitala. Naplata kartice se vremenski čeka s time da vam kartične kuće uzimaju 3 do 5 posto vaše zarade a kartično plaćanje je sve prisutnije. Za sada to još mogu izdržati mada primjećujem da u brojnim trgovinama su prisutne dvojne cijene, jedne za karticu pa popust na plaćanje gotovinom.

Mesnica za kupce radi od 7 do 16 sati. S obzirom da sve meso dobivate u polama kada radite pripremu i obradu mesa?

Velik dio posla obavimo iza prodajnog prostora, u radno vrijeme prodavaonice. Ima nas trojica, ponekad je za prodajnim pultom dovoljan jedan, a dvojica rade na pripremi. Naravno ima posla oko soljenja ili dimljenja u pušnici koje nije moguće obaviti u radno vrijeme i to se radi poslije radnog vremena.

Sve u svemu za drugu takvu vašu mesnicu u Pakracu nema mjesta?

Mislim da nema. U Hrvatskoj je općenito problem sa strukovnim, obrtničkim školama sa deficitarnim zanimanjima kao što je i zvanje mesara. Bilo je i za mene samog teških trenutaka kada sam razmišljao o odustajanju od samostalnog obrta. To je težak i vrlo odgovoran posao, no tata je dobro usadio ljubav za taj posao i izdržao sam.

: PIŠE: Pakrački List; 03. veljače 2023; 929

Iz tvrtke Komunalac d.o.o. obavještavaju građane kako će njihova blagajna u vremenskom periodu od 7. do 20. veljače 2023. raditi po skraćenom radnom vremenu od 7 do 10 sati te se unaprijed zahvaljuju na razumijevanju.

: PIŠE: Pakrački List; 02. veljače 2023; 910

Od početka veljače ponudu lokalne vinarije Ćasić potražite u Slavonica Food & drink shopu, gastro suvenirnici Pivovare Slavonica koja objedinjuje ponudu lokalnih domaćih proizvoda.

Ova obavijest poslana nam je uslijed nedavnog zatvaranja trgovine Vinogradarstva i vinarstva Ćasić u Pakracu, a u dogovoru dva lokalna proizvođača asortiman vina Ćasić preselio se po povoljnoj ponudi u trgovinu Pivovare Slavonica.

U skladu s tim, u ponudi su sva dostupna buteljirana vina te boce od litre po povoljnoj cijeni od 2,39 EUR (18 kn) dok se za sve veće količine rinfuze odnosno potrebe za točionikom zainteresirani mogu javiti na kontakate dostupne putem web stranice stranice vina-casic.hr.

: PIŠE: Silvia Feltrin; 02. veljače 2023; 734

U evidenciji pakračkog Zavoda za zapošljavanje posljednjeg dana prošle godine je bilo 349 osoba što je za 43 više nego mjesec dana ranije pri čemu je 49 novoprijavljenih i 73 novozaposlenih. Od ukupnog broja novozaposlenih (65 žena i 8 muškaraca), 63 ih je posao dobilo na području pakračke ispostave, 8 na području ostalih područnih ureda RH te dvije u inozemstvu, navodi službeni statistički bilten Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Požega.

Sagledavajući nezaposlenost po prebivalištu, na kraju prosinca je u evidenciji bilo 205 Pakračana (97 žena i 108 muškaraca) i 144 Lipičana (61 žena i 83 muškaraca). U odnosu na isto razdoblje 2021. godine, bilježi se smanjenje nezaposlenih kada je zabilježeno 226 Pakračana (119 žena i 107 muškaraca) i 182 Lipičana (95 žena i 87 muškaraca). Od nezaposlenih u prosincu 2022. godine 86 korisnika je ostvarilo pravo na novčanu naknadu koja je iznosila prosječno 3.065 kuna.

Što se tiče županije, krajem prosinca 2022. u Požeško-slavonskoj županiji bile su 22.173 aktivne osobe (19.713 osiguranika u evidenciji HZMO-a i 2.460 nezaposlenih osoba u evidenciji HZZ-a) što je za 178 osoba manje nego u studenom. Na međugodišnjoj razini (prosinac 2022./prosinac 2021.), zaposlenih je više za 269 osoba ili 1,4%, nezaposlenih je manje za 227 osoba ili 9,2%, a stopa nezaposlenosti je manja za 1,0 postotni bod (11,1% u prosincu 2021. godine).

Iz evidencije Zavoda, na razini županije u prosincu je najviše zaposleno radnika za pomoć u kući (80), konobara (15), prodavača (12) i administrativnih službenika (8). Tijekom prosinca, poslodavci su Područnom uredu Požega prijavili 348 slobodna radna mjesta a najtraženija zanimanja su bila: radnik za pomoć u kući (53), tesar (37), zidar (32), radnik visokogradnje (30) i armirač (25).

: PIŠE: Pakrački List; 01. veljače 2023; 1652

Na temelju odredbi članka 6. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora ("Narodne novine" br. 125/11, 64/15, 112/18) i Odluke o uvjetima i postupku natječaja za zakup poslovnog prostora u hotelu „Pakrac“ u Pakracu ("Službeni glasnik Grada Pakraca" br. 4/22), gradonačelnica Grada Pakraca raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

za zakup poslovnog prostora u hotelu „Pakrac“ u Pakracu

1. PREDMET NATJEČAJA: zakup poslovnog prostora označenog kao 4. suvlasnički dio: 709/1000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1), koji se nalazi u zgradi izgrađenoj na k. č. br. 861/1, zk. ul. br. 838, k. o. Pakrac, na adresi Trg dr. Ivana Šretera 1, Pakrac (hotel „Pakrac“).

Poslovni prostor koji je predmet ovog natječaja sastoji se od:

I. PRIZEMLJA, ukupne neto korisne površine 339,67 m2, koje se sastoji od ULAZA 1, ukupne neto korisne površine 276,76 m2 i ULAZA 2, ukupne neto korisne površine 62,91 m2.

ULAZ 1 sastoji se od vjetrobrana s 3,88 m2, komunikacija s 38,50 m2, recepcije s 14,76 m2, garderobe s 3,07 m2, WC ženski s 3,64 m2, WC muški s 4,64 m2, WC za invalide sa 3,72 m2, sobe za invalide s 14,14 m2, kupaonice za invalide s 5,98 m2, kuhinje s 42,97 m2, restorana s 40,49 m2, Caffe bara s 41,61 m2, spremište s 4,53 m2, spremište namirnica s 4,86 m2, komunikacija s 19,95 m2, spremište rezervne opreme s 4,27 m2, odlaganje otpada s 5,76 m2, spremišta za čistačicu s 4,67 m2, WC ženski s 8,23 m2 i WC muški s 7,09 m2.

II. KATA, ukupne neto korisne površine 429,97 m2, koji se sastoji od: stubišta s 13,57 m2, komunikacija sa 31,24 m2, sobe s 13,94 m2, sobe s 22,49 m2, sobe s 20,41 m2, sobe s 13,10 m2, sobe s 16,69 m2, sobe s 17,97 m2, sobe s 15,82 m2, sobe s 16,64 m2, sobe s 14,38 m2, ureda s 9,97 m2, predprostora s 3,79 m2, kotlovnica sa 13,28 m2, predprostor s 9,20 m2, ureda s 23,41 m2 ureda s 25,05 m2, arhive s 12,11 m2, ured s 16,24 m2, čajne kuhinje s 5,11 m2, predprostora s 3,32 m2, ureda s 13,84 m2, ureda s 17,31 m2, čajne kuhinje s 2,76 m2 i dvorane s 37,48 m2.

III. POTKROVLJA, ukupne neto korisne površine 446,95 m2, koje se sastoji od: stubišta s 11,36 m2, potkrovlja s 336,60 m2 i potkrovlja s 98,99 m2.

Poslovni prostor daje se u zakup zajedno s pripadajućom terasom (bašća kod hotela) koja se nalazi na k. č. br. 860, zk. ul. br. 3315, površine 168 čhv, k. o. Pakrac.

Zakupnik ima pravo koristiti zajedničke dijelove nekretnine u kojoj se nalazi poslovni prostor koji je predmet ovog natječaja na način određen Međuvlasničkim ugovorom zaključenim između suvlasnika nekretnine oznake k. č. br. 861/1, k. o. Pakrac. Međuvlasničkim ugovorom određeno je da se zemljište koje pripada uz nekretninu oznake k. č. br. 861/1, k. o. Pakrac, u veličini od 1429 m2, koristi razmjerno utvrđenim suvlasničkim dijelovima zgrade, a suvlasnici su dodatno dogovorili da pojedine dijelove dvorišta koriste i njima upravljaju isključivo pojedini suvlasnici, kako je i grafički prikazano u Prilogu 1 ovom natječaju. Ostala parkirna mjesta na parkiralištu ima pravo koristiti isključivo Zakupnik.

2. NAMJENA: ugostiteljsko-turistička djelatnost

3. PRAVO SUDJELOVANJA: pravne i fizičke osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj registrirane za obavljanje ugostiteljsko-turističke djelatnosti

4. POČETNI IZNOS ZAKUPNINE: Početna minimalna zakupnina za poslovni prostor iz točke 1. ovog natječaja određuje se po razdobljima kako slijedi:

– za prvu godinu zakupa 199,08 eura mjesečno,

– za drugu godinu zakupa 265,45 eura mjesečno,

– za treću godinu zakupa 530,89 eura mjesečno,

– od četvrte godine do isteka zakupa 663,61 eura mjesečno.

Zakupnina se plaća mjesečno unaprijed, do petog (5.) u mjesecu za tekući mjesec.

Osim zakupnine, Zakupnik plaća i sve režijske troškove poslovanja (struja, voda, plin, telefon i sl.) kao i druge pristojbe, doprinose i naknade koji terete predmetnu nekretninu za vrijeme trajanja zakupa.

5. TRAJANJE ZAKUPA: deset (10) godina uz mogućnost produženja za narednih pet godina.

6. MINIMALNI UVJETI ZAKUPA:

započeti s obavljanjem ugostiteljsko-turističke djelatnosti u predmetnom poslovnom prostoru najkasnije u roku tri (3) mjeseca od dana preuzimanja poslovnog prostora.

7. POČETAK PLAĆANJA ZAKUPNINE I DOSPIJEĆE:

Zakupnik je dužan plaćati zakupninu od dana predaje poslovnog prostora, o čemu će se sastaviti poseban zapisnik,
Zakupnina se plaća mjesečno unaprijed, do petog (5.) u mjesecu za tekući mjesec.

8. ROK I NAČIN DOSTAVE PONUDA: Ponude za prijavu na natječaj dostavljaju se do 1. ožujka 2023. g.

Pisane ponude dostavljaju se u zatvorenim omotnicama na adresu: Grad Pakrac, Trg bana Josipa Jelačića 18, 34550 Pakrac, s naznakom „Ponuda za zakup poslovnog prostora (hotel Pakrac)“

9. VRIJEME I MJESTO OTVARANJA PISANIH PONUDA: Otvaranje ponuda održat će se 6. ožujka 2023. godine s početkom u 12:00 sati, u Maloj vijećnici zgrade uprave Grada Pakraca (soba 117), Trg bana Josipa Jelačića 18, Pakrac.

10. IZNOS JAMČEVINE, NAČIN PLAĆANJA I POVRAT: Jamčevina se određuje u iznosu od 663,61 eura (šestošezdesettrieuraišezdesetjedancent) i plaća se u korist žiro računa Grada Pakraca (HR2823400091831800008), otvorenog kod Privredne banke Zagreb d.d., s pozivom na broj 68 7722 - OIB Ponuditelja, s naznakom „Jamčevina za zakup poslovnog prostora u hotelu Pakrac“.

Svim ponuditeljima koji sudjeluju u natječaju, jamčevina se vraća u roku petnaest (15) dana od dana donošenja odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, odnosno odabranom ponuditelju jamčevina se vraća u roku petnaest (15) dana od dana potpisa ugovora o zakupu poslovnog prostora.

U slučaju da ponuditelj odustane od svoje ponude, kao i odabrani ponuditelj koji odustane od sklapanja ugovora, gubi pravo povrata uplaćene jamčevine.

11. OBVEZAN SADRŽAJ PONUDE ZA NATJEČAJ:

Ponuda za natječaj mora biti u pisanom obliku i sadržavati:

naziv/ime ponuditelja, OIB, broj tekućeg ili žiro računa zbog povrata jamčevine,
predmet zakupa sukladno točki 1. ovog natječaja
namjenu prostora sukladno točki 2. ovog natječaja,
iznos zakupnine koji nije niži od početnog iznosa određenog u točki 4. ovog natječaja.

Dokazi o sposobnosti - prilozi uz prijavu:

poslovni plan s opisom dosadašnjeg i planiranog poslovanja te brojem i kvalifikacijskom

strukom osoba koje će pružati ugostiteljsko-turističku uslugu,

dokaz o uplati jamčevine,
izjava o prihvaćanju minimalnih uvjeta zakupa,

te za

Trgovačko društvo:

izvadak iz sudskog registra,
potvrda Porezne uprave o nepostojanju poreznog duga (ne starija od trideset 30 dana),
potvrda Grada Pakraca o nepostojanju duga prema Gradu Pakracu, ne starija od dana objave javnog natječaja.

Obrtnik:

izvadak iz obrtnog registra,
dokaz o ispunjavanju uvjeta iz čl. 132. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“ br. 121/17, 98/19, 84/21) - ako se na njih poziva,
potvrda Porezne uprave o nepostojanju poreznog duga (ne starija od trideset 30 dana),
potvrda Grada Pakraca o nepostojanju duga prema Gradu Pakracu, ne starija od dana objave javnog natječaja.

12. POSEBNE NAPOMENE:

ponuditelj neće biti izabran za Zakupnika ako nije podmirio dospjele obveze prema državnom proračunu te prema Gradu Pakracu po bilo kojoj osnovi,
Ugovor o zakupu mora biti sklopljen u pisanom obliku i to kao ovršna isprava u smislu odredbi Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“ br. 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16, 57/22) na trošak Zakupnika,
Zakupnik je dužan, prije sklapanja ugovora o zakupu poslovnog prostora iz točke 1. ovog natječaja, dostaviti Zakupodavcu 2 (dvije) bjanko zadužnice, od koje svaka pokriva iznos od 1.327,23 eura (tisućutristodvadesetsedameuraidvadesetricenta), potvrđene kod javnog bilježnika, kao instrument osiguranja urednog plaćanja zakupnine i režijskih troškova,
investicijska ulaganja Zakupnika u poslovni prostor iz točke 1. ovog natječaja, a koja povećavaju njegovu vrijednost, mogu se prebijati do stopostotnog (100%) iznosa mjesečne zakupnine dok se međusobne tražbine ne izjednače, nakon čega Zakupnik nastavlja s plaćanjem zakupnine,
investicijsko ulaganje Zakupnika u poslovni prostor mora biti odobreno od strane Grada Pakraca putem troškovnika izrađenog po ovlaštenoj osobi, a kojeg pribavlja Zakupnik,
nakon isteka ugovornog roka zakupa, Zakupniku koji u potpunosti izvršava obveze iz Ugovora o zakupu, pripada prvenstveno pravo na produljenje Ugovora o zakupu,
u slučaju jednostranog raskida Ugovora od strane Zakupnika prije isteka ugovornog roka, a neskrivljenog od strane Zakupodavca, Zakupodavac ima pravo obračunati penale koji se obračunavaju kao razlika do tad plaćene cijene zakupa i ugovorene cijene zakupa za preostalo razdoblje do isteka zakupa,
Zakupnik nema pravo poslovni prostor davati u podzakup bez suglasnosti Zakupodavca,
Zakupnik uzima u zakup poslovni prostor i pripadajući inventar (koji će se točno utvrditi zapisnikom o primopredaji prostora) u viđenom stanju te će ga privesti namjeni o svom trošku,
najpovoljnijom ponudom smatrat će se ponuda koja, uz ispunjavanje uvjeta iz natječaja, sadrži i najviši iznos zakupnine,
najpovoljniji ponuditelj dužan je u roku od deset (10) dana od dana dostave obavijesti o izboru sklopiti Ugovor o zakupu i preuzeti poslovni prostor, u suprotnom se smatra da je isti odustao od sklapanja Ugovora o zakupu,
troškove ishođenja dozvola i suglasnosti te opremanja poslovnog prostora radi obavljanja djelatnosti snosi Zakupnik bez prava povrata uloženih sredstava,
ako sudjeluju u natječaju isključivo za obrtničku ili samostalnu profesionalnu djelatnost te ako se pozovu na svoje pravo prvenstva i prilože dokaze o tome, a udovolje uvjetima iz najpovoljnije ponude, osobe iz čl. 132. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“ br. 121/17, 98/19, 84/21) imaju prvenstveno pravo na sklapanje Ugovora o zakupu poslovnog prostora,
na sklapanje, izvršenje i prestanak Ugovora o zakupu poslovnog prostora primjenjuju se odredbe Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora („Narodne novine“ broj 125/11, 64/15, 112/18) te odredbe Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 162/21, 114/22, 156/22),
nepotpune i nepravodobne ponude se neće razmatrati,
Grad Pakrac zadržava pravo da, bez dodatnih obrazloženja, ne prihvati niti jednu od prispjelih ponuda te ne snosi odgovornost prema ponuditeljima u svezi njihovih troškova prijave na natječaj.

GRADONAČELNICA

Anamarija Blažević, struč. spec.oec.

KLASA: 372-01/22-01/11

URBROJ: 2177-910-01/22-1

U Pakracu, 1. veljače 2023. godine

PRILOG 1. Grafički prikaz korištenja pojedinih dijelova dvorišta katastarske čestice 861/1 u zemljišnoknjižnom ulošku 838 – K.o. Pakrac. Čestica je označena plavom linijom.

Suvlasnici su suglasni da zelenom bojom grafički prikazanu površinu veličine 6,0m x 7,5m (45m2), a pozicioniranu također prema danom grafičkom prikazu, koriste i njome upravljaju isključivo suvlasnici Franjo Martinović OIB: 18236215795, i Matija Martinović OIB: 32476404926.