- PIŠE: Pakrački List
- 1061
Iz Županijske uprave za ceste Požeško-slavonske županije obavještavaju građane da će od 27. veljače do 20. ožujka biti za promet zatvoren dio ulice Josipa Jurja Strossmayera, na dionici od križanja s ulicom braće Radić i 30. svibnja do križanja s ulicom Ljudevita Gaja.
Obilazak je omogućen preko ulice Ljudevita Gaja te Trga bana J. Jelačića i ulice braće Radić.
- PIŠE: Silvia Feltrin
- 1298
Prelistali smo stara izdanja Pakračkog lista iz mjeseca veljače kojima smo se vratili trideset, dvadeset i deset godina unatrag, u prošlost našeg grada. Kakvi problemi su mučili gradsku vlast, a kakvi građane, navest ćemo u nekoliko crtica.
U listu od 4. veljače 1993. pronalazimo informaciju o valu poskupljenja komunalnih usluga. Tako je cijena jednog prostornog metra plina za domaćinstva iznosila 109 HRD, voda je koštala 195 HRD, kanalizacija se naplaćivala 16 HRD na potrošeni prostorni metar vode, dok je odvoz smeća iznosio 55,5 HRD po četvornom metru. Cijene grijanja u zgradama iznosile su oko 330 HRD po četvornom metru stana.
Pripremali su se izbori za tadašnja Općinska vijeća, Županijsku skupštinu i Županijski dom Sabora pa nije manjkalo predizbornih skupova i već svima poznatih obećanja, pogotovo o obnovi ratom teško stradalog grada. Općina Pakrac imala je tada oko 7200 birača, koji su mogli glasati na 15 glasačkih mjesta, a zanimljivo je da su građani dobivali pismeni poziv za glasanje na kojima je bio naznačen samo broj izborne jedinice kojima pripadaju, ne i glasačko mjesto, s tim da su pozivi dolazili na adrese sa starim, „prijeratnim“, nazivima ulica koje se više nisu koristile ni službeno, a ni u praksi. O rezultatima ne moramo, jer je svima poznato kome je pripala vlast na svakim lokalnim izborima u Pakracu od rata do danas, no napomenut ćemo da je odaziv na izbore tada iznosio čak 67,1 posto.
Komunalnom pogonu prethodila radna grupa
Nekoliko mjeseci ranije osnovana je Radna grupa za obnovu Pakraca, na inicijativu Ministarstva obnove, koja je imala zadatak raščišćavati ulice od smeća i građevinske šute, uređivati putove, sanirati oštećenja na obiteljskim kućama, ali i na gospodarskim zgradama. Grupu su činili najvećim djelom bivši radnici „Konstruktora“, „Papuka“ i „Jedinstva“, njih oko dvjesto, pri čemu je mnogima taj rad predstavljao i jedini izvor financiranja obitelji. Iako je takva grupa bila prijeko potrebna, najveća zapreka kvalitetnom obavljanju posla bio je nedostatak materijala i osnovnog alata kao što su brusilice, bušilice i motorne pile.
Deset godina nakon, u veljači 2003. nailazimo na tekst o razminiranju u centru grada, točnije razminirana je unutrašnjost i okoliš Vladikinog dvora, parcela iznad crkve UBDM te manja parcela uz Pakru. Također, izvršeni su izvidi na 46 stambenih objekata kojima je slijedila obnova, s ciljem da se utvrdi zahtijevaju li oni razminiranje ili ne, pogotovo ako je okoliš već bio očišćen i nije bilo saznanja da je područje zagađeno minama. Najavljeno je i razminiranje na pet lokacija na Psunju, za koje se točno znao raspored mina, nakon čega bi se pakračkoj šumariji omogućio pristup na čak 750.000 četvornih metara šume.
Od radova na gradskim objektima, najavljivali su se završeci radova na Kuriji Janković u koju je planirano preseliti Osnovnu glazbenu školu, koja je dotad radila u zgradi „Ćirinović“, kao i izgradnja nove gradske tržnice u Ulici Matice hrvatske. S obzirom da su u gradskom vlasništvu bili brojni objekti (Kurija Janković, kineski paviljon, spahijski podrum, sportska dvorana, tržnica, zgrada gradske uprave, poslovni prostor gdje je smješten Centar za socijalnu skrb, zgrada „Ćirinović“, zgrada gdje se nalazi UHVIDR-a, zgrada sajmišta na Matkovcu, starogradska vijećnica, atomsko sklonište i poslovni prostor iznad banke), postavilo se pitanje financiranja troškova režija te tekućeg i investicijskog održavanja. Grad je bio uvjeren kako je korist od tih objekata mnogo veća od troškova, a intencija je bila da se većina objekata samofinancira ili da krajnji korisnici snose troškove održavanja.
Popularni pakrački „prolaz kod banke“ još je prije dvadeset godina vapio za uređenjem, krečenjem, ostakljivanjem…, kako prilikom kiša, snijega i niskih temperatura ne bi bio opasan za brojne prolaznike. Iako je ta zgrada jedna od prvih obnovljenih, i sa novom fasadom jedna od najljepših zgrada u gradu u to vrijeme, nesređeni vlasnički odnosi su razlog da se na održavanju prolaza ništa nije uradilo, ni deset godina nakon rata, a svjedočimo, ni nakon trideset.
Prvi EU projekti
Prije deset godina, Pakrački list je pisao o projektu „Stazama lipicanaca i kune“, jednom od prvih EU projekata na našem području, kojemu je cilj bio osnažiti turizam na pakračkom i lipičkom području kroz obnovu turističke infrastrukture. Kroz ovaj projekt, vrijednosti oko 3,9 milijuna kuna, tako je uređeno pakračko izletište Omanovac koje je „osvježilo“ fasadu na Planinarskom domu, a postavljeno je i tematsko dječje igrališta „Kuna grad” kao i urbana oprema. Jezero Pakurnovac također je dobilo edukativno dječje igralište na temu moto-crossa, sjenice i igralište za odbojku, dok je oko gradova Lipika i Pakraca uređena biciklistička kružna staza. Gradovi su se ujedno obvezali sedam godina od dovršetka projekta svu uređenu i izgrađenu infrastrukturu održavati u funkciji o svom trošku, a zadatke održavanje prohodnosti staza, košnju i čišćenje smeća namijenili su svojim komunalnim pogonima.
Bavili smo se i prosvjetnom problematikom i uvijek aktualnim temama o nasilju u hrvatskim školama, pri čemu su svoje mišljenje iznijeli prosvjetni radnici i ravnatelji. Iako nisu poricali da uvijek ima pojedinačnih problema i incidenata te da autoriteti više nemaju onu snagu kao nekad, u usporedbi sa drugim sredinama, ti problemi su bili rješivi unutar škola. Temeljem svakodnevnog iskustva u radu s djecom, ali još više uspoređujući s djecom iz drugih sredina, zaključak je svih sugovornika bio da su naši učenici – sjajna djeca!
- PIŠE: Silvia Feltrin
- 1925
Koje se mjere Aktivne politike zapošljavanja mogu koristiti u 2023. godini te koje su novosti i promjene u odnosu na prijašnje godine, prezentirali su danas zainteresiranim pakračkim poduzetnicima i obrtnicima u kongresnoj dvorani Poduzetničkog centra Pakrac predstavnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, područnog ureda Požega.
„Svjesni smo da mjere Aktivne politike zapošljavanja ne mogu riješiti vaš problem koji postoji zadnjih nekoliko godina na tržištu rada, a to je nedostatak radne snage. Trudimo se da se te potrebe zadovolje prvenstveno domaćom radnom snagom, ali i uvozom, odnosno kroz razne mjere osposobljavanja, obrazovanja i usavršavanja nastojimo osobe educirati za ona znanja i vještine koje nisu stekli kroz redovno obrazovanje“, rekla je u uvodnom izlaganju Mirjana Duvnjak, naglašavajući da se mjere provode već 21 godinu, uz nastojanje da stalno uvode neke promjene i poboljšanja.
Mario Kracl iz Odsjeka za rad s poslodavcima ukratko je prezentirao dio potpora, te podsjetio da se HZZ digitalizirao na način da se predaje zahtjeva i objave natječaja obavljaju online, ali i sve druge informacije mogu se dobiti na jednoj od tri internetske stranice Zavoda. Ona koja se danas najviše spominjala i odnosi se na mjere Aktivne politike zapošljavanja i potpore za zapošljavanje, glasi https://mjere.hr/ . Kracl je istaknuo nove potpore za zelene i digitalne djelatnosti kao i iznose tih potpora koje poduzetnicima sufinancira HZZ, u rasponu od 40 do 70 posto ukupnog troška, ovisno o vrsti potpore i ciljanim skupinama. Naglasio je da poslodavci nisu dužni sami proučavati mjere i potpore, već ukoliko smatraju da imaju pravo na njih ili imaju kakvih pitanja, da se obrate njihovom područnom uredu.
Ana Kesić iz istog Odsjeka govorila je obrazovanju nezaposlenih osoba i ostalih tražitelja zaposlenja, o osposobljavanju na radnom mjestu i u ustanovama za obrazovanje odraslih, kao i o obrazovanju putem vaučera HZZ-a. Potpore za usavršavanje pojasnila je Silvija Vlahov Petrović iz Odjela mjera Aktivne politike zapošljavanja, pri tome naglasivši da se radi o mjeri koja je namijenjena zaposlenim osobama, a cilj je poticanje daljnjeg obrazovanja zaposlenika u svrhu povećanja produktivnosti novog radnog mjesta ili prilagodbe promjenama na tržištu. U ovom slučaju iznos potpore koje sufinancira HZZ iznosi 75 posto ukupno prihvatljivih troškova.
- PIŠE: Pakrački List
- 857
Gradsko društvo Crvenog križa Pakrac poziva sve dobrovoljne darivatelje da se odazovu prvoj ovogodišnjoj akciji dobrovoljnog darivanja krvi koja će biti održana u ponedjeljak, 27. veljače u prostorijama DVD Lipik, Slavonska ulica 49, Lipik, od 8:30 do 15:00 sati (s pauzom od 11:30 do 12:00 sati).
Slijedom preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kojima podržavaju očuvanje kontinuiteta provođenja akcija DDK, a budući da je dobrovoljno darivanje krvi važno za podmirivanje iskazanih količina potrebne krvi i osiguranje funkcioniranja zdravstvene skrbi uzimajući u obzir cjelokupnu trenutnu epidemiološku situaciju u RH, iz GDCK Pakrac mole darivatelje:
- Obvezno dezinficirajte ruke na za to označenom punktu u prostoriji.
- Nošenje zaštitne maske za lice nije obavezno.
Javni poziv i detaljnije informacije možete pogledati OVDJE.
- PIŠE: Silvia Feltrin
- 2042
Pokladni utorak već je tradicionalno i u našem gradu jedan od najveselijih i najšarenijih dana u godini kad gradskim ulicama prodefiliraju male maškare obučene u super junake, princeze i ostale likove iz dječje mašte. Sunčano i toplo vrijeme okupilo je danas na gradskoj šetnici maskirane grupe pakračkih vrtićaraca i njihovih odgojiteljica, iz matičnog i područnih vrtića Prekopakra, Kalvarija i Župa, kao i velik broj roditelja, baki i djedova.
Pred zgradom Turističke zajednice grada maškare je dočekala vesela glazba, uz mnoštvo grickalica, slatkiša i sokova, a prigodnim pozdravima okupljenima se obratila gradonačelnica Anamarija Blažević. Kao i svake godine, ovaj su program organizirali Turistička zajednica Grada Pakraca i Grad Pakrac uz suradnju Dječjeg vrtića „Maslačak“.
- PIŠE: Pakrački List
- 1490
Županijska uprava za ceste Požeško-slavonske županije obavještava građane da će dana 22. i 23. veljače godine biti zatvorene za promet sljedeće ulice:
- Trg Josipa bana Jelačića (od Pravoslavne crkve do raskrižja sa braće Radića) i Ulica 30. svibnja. Pristup ulici braće Radić neće biti moguć radi pripreme za izradu asfaltnog zastora i samog asfaltnog zastora na križanju ulica 30. svibnja, braće Radić i ulice Josipa Juraja Strossmayera.
Navedene ceste će biti puštene u promet 23.2.2023. godine poslije 16 sati.