Davor Huška, donedavno dugogodišnji pakrački gradonačelnik, a od ožujka dio izvršne vlasti u Zagrebu, ostaje nakon formiranja Vlade RH na čelu s Andrejom Plenkovićem na dosadašnjoj dužnosti: jedan od četiri pomoćnika u Ministarstvu regionalnog razvoja  i fondova Europske unije ministrice Vinkovčanke Gabrijele Žalac (u prošloj Vladi Virovitičanin Tomislav  Tolušić). Potvrdio nam je da do daljnjeg ostaje na čelu uprave za financije i informacijsko-telekomunikacijski sustav te regionalni razvoj kontinentalne Hrvatske. Tijekom mandata ove Vlade bit će provedena reorganizacija unutar ministarstava što će podrazumijevati i određena preslagivanja sadašnjih pomoćnika ministara. No, to će uslijediti za godinu ili dvije, rekao nam je Huška.

Mr. sc. Davor Huška, nakon trogodišnjeg boravka na čelu pakračkih gradskih financija, godine 2004. postaje gradonačelnik Pakraca zamijenivši Damira Špančića. Na toj dužnosti ostaje do ožujka ove godine kada odlazi na sadašnju dužnost u Zagreb. U mandatu 2006.-2010. godine je paralelno s gradonačelničkom dužnosti bio i saborski zastupnik.

 

Za financije Grada Pakraca došao je kraj dugogodišnje recesije. To bi se moglo zaključiti nakon sinoćnje sjednice Gradskog vijeća Pakrac, a razlog tome je činjenica da je proračun nakon više godina napokon izašao iz minusa, ali i po tome da je promijenjen smjer kretanja gradske imovine. Naime, ovom sjednicom je prestala je praksa prodaje nekretnina i okrenula se u kupovinu: u dva slučaja financijski „teških“ oko 2,5 milijuna kuna.

Nakon dužeg razdoblja početno planirani prihod u proračunu Grada Pakraca, lani u prosincu,  tijekom godine je povećan. Proračun je povećan za 331 tisuću kuna i novi planirani prihod u ovoj godini je 21,24 milijuna kuna. Kako je objasnila gradonačelnica Anamarija Blažević taj plan i povećanje su realni i posljedica su povećanih prihoda od pomoći s državne razine, te prihoda od takozvanih posebnih propisa što se u praksi odnosi na naplatu koncesije za korištenje gradskog zemljišta telefonskim operaterima.

Povećanje prihoda, uz još neke izmjene, izazvalo je niz manjih korekcija na desetke proračunskih stavki. No, za funkcioniranje gradske kase važnije od toga su podaci koje je iznijela gradonačelnica.

Proračun napokon izašao iz minusa

Prihodi u prvih devet mjeseci veći su za više od 4 milijuna kuna nego rashodi čime je u potpunosti pokriven doneseni proračunski minus iz prijašnjih godina koji je na početku 2016. iznosio 4,09 milijuna kuna i posljednjeg dana  rujna gradska kasa je bila u plusu nešto više od 40.000 kuna. Također nakon dužeg razdoblja, proračun nema niti jednog dospjelog, a neplaćenog računa i svi računi se plaćaju u valuti,  rekla gradonačelnica Blažević.

dsc_7626

Ove podatke s velikim pohvalama su pozdravili svi vijećnici koji su raspravljali na ovu temu, a interesantno je da je više pohvale gradonačelnici upućeno od strane oporbenih vijećnika  nego iz redova njenog HDZ-a. U tome naročito prednjači nezavisni vijećnik Damir Špančić koji je ovo ocijenio pozitivnim događanjima čestitajući gradonačelnici na onome što bivšem gradonačelniku, magistru ekonomije Davoru Huški, nije uspijevalo godinama. No, nastavak Špančićeve  rasprave o proračunu uglavnom se pretvorio u napade na Hušku kojem je između ostalog zamjerio što se ovim rebalansom planirana stavka pomoći Pakracu od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije gdje je Huška posljednjih  pola godine pomoćnik ministra, od 2 milijuna kuna smanjuje na milijun, a da pri tom još nije realizirana niti kuna. Hušku su u raspravi koja se svela na replika na repliku  branili vijećnici HDZ-a, pa je čak i reagirala inače vrlo mirna i šutljiva vijećnica Anita Skalnik  upozorivši Špančića da je prešao sve granice “i četiri godine slušamo stalno jedno te isto“. Od konstruktivnog dijela Špančićeve rasprave vrijedi još izdvojiti prijedlog da se poveća stavka za javnu rasvjetu na što mu je gradonačelnici odgovorila da se na tome radi i od 30. listopada ćemo imati novi režim javne rasvjete podijeljene u četiri zone, pa će u središtu grada svijetliti cijelu noć svih sedam dana u tjednu.

Od ostalih „proračunskih“ rasprava Nikola Ivanović (SDSS) je upozorio na katastrofalno stanje cesta u selima gdje živi većinom srpska nacionalna manjina, na što mu je gradonačelnica odgovorila da je stanje infrastrukture loše u cijelom gradu, a ulože se ovisno o broju stanovnika. Iz rasprave Gorana Labusa, zamjenika gradonačelnice iz redova srpske nacionalne manjine, jasno je da je u njihovim redovima početka predizborna kampanja za naredne lokalne izbore, što je rekao i sam Labus. Govoreći pak o cestama Labus je rekao da se unazad pet godina radi značajno, ali se ne može samo tako nadoknaditi 15 godina nebrige.

Od ostalih točaka dnevnog reda uobičajenu količinu pohvala su dobile ravnateljice Dječjeg vrtića Maslačak i Osnovne glazbene škole Pakrac Višnja Klobučar i Alfreda Petani Grafina za izvješće o radu u prošloj školsko-pedagoškoj godini koju je u vrtiću obilježio u odnosu na uobičajeno energetska obnova zgrade matičnog vrtića u Pakracu vrijedna oko 1,5 milijuna kuna. Nažalost, time potrebama za investiranje nije završeno jer su dva sanitarna čvora u vrlo lošem stanju te je potrebno hitno u njih uložiti oko 260.000 kuna, te još 100.000 kuna u promjenu stolarije na vrtićima u Prekopakri i Badljevini što će biti pokušano kroz sufinanciranje iz Fonda za energetsku učinkovitost, kao što je to učinjeno i s obnovom matične zgrade.

U OGŠ bitna je novost da se ove jeseni u školu kao profesorica harmonike vratila bivša učenica što je nakon lanjska dva takva slučaja već treća profesorica iškolovana iz vlastitog učeničkog kadra, što je gradonačelnica pohvalila kao doista vrijedan uspjeh. Blažević je pohvalila i angažiranost škole u događanjima u gradu, te je iz izvješća pobrojala u 10 mjeseci školske godine 44 različita javna nastupa učenika ili profesora škole. Špančić je, uz uobičajene pohvale za rad ravnateljice, istaknuo da upravo takve ustanove i događanja  stvaraju razlike između grada i palanke.

Širi se poduzetnička zona

Grad će od tvrtke Ekoenerg holding iz Zagreba otkupiti zemljište veličini 18.500 četvornih metara po cijeni od 805.000 kuna plativih u pet mjesečnih rata za što je gradonačelnica rekla da je proračun sposoban bez kreditnog zaduženja. Riječ je o parceli naslonjenoj na zapadne granice pakračke poduzetničke zone na kojoj se nalazi ruševni objekti nekadašnjeg „Papukovog“ servisa i dijela metalnog pogona koja je potrebna, kako je objašnjeno, za proširivanje poduzetničke zone jer postoji interes potencijalnih ulagača o čemu gradonačelnica nije htjela detaljnije govoriti, što su vijećnici jednoglasno, ne samo prihvatili nego i podržali nadajući se novim radnim mjestima i daljnjem ekonomkom snaženju.

Špančić je ovu točku iskoristio da postavi pitanje gradonačelnici što je s poslovnom zonom na jugu grada, koja i dalje, kaže gradonačelnica, ostaje u gradskim planovima s istom namjenom, a to su uslužne i trgovačke djelatnosti.

Kuće se „Vode Lipik“

Druga nekretnina koja će u gradsko vlasništvo, ne izravno nego posredstvom tvrtke Vode Lipik, je upravna zgrada „Konstruktora“ i prateće objekti i zemljište. Gradski vijećnici su na ovoj sjednici odobrili ovoj tvrtki zaduživanje u iznosu od 1.650.000 kuna na pet godina radi otkupa te zgrade i svrhu stvaranja sjedišta, garažnog i radioničkog prostora jer je sadašnja lokacija na Gavrinici pretijesna za tri tvrtke: njih, Komunalac i Pakrac Plin. Miroslav Ivančić (HDZ) je istaknuo da je uvjet suglasnosti za zaduživanje da se rate ne smiju otplaćivati možebitnim povećanjem cijena njihovih usluga prema građanima što je potvrdio i direktor Marijan Pierobon ističući da analiza poslovanja govori da se kredit može vraćati iz dosadašnje razine poslovanja.

Pakrac će uskoro dobiti i Dječje gradsko vijeće koje će biti izabrano iz redova učenika osnovne škole i osnovne glazbene škole. Od ove sjednice Pakrac ima i novu Odluku o komunalnom redu o čemu ćemo se u medijima baviti šire vrlo brzo te je usvojeno više drugih tehničkih odluka.

Aktualni sat: Dr. Šeparović, dogradonačelnik, ruševine.....

Aktualni sat je počeo minutom šutnje i prisjećanjem predsjednika Zorana Krejčija na nedavno preminulog dr. Viktora Šeparovića koji je jedno kratko vrijeme bio i pakrački vijećnik. Damir Špančić, na čijoj listi je bio dr. Šeparović, je zamjerio gradonačelnici što nije organizirala autobus koji bi išao na Korčulu na ispraćaj. Odgovorila mu je da je pokušala nešto organizirati s bolnicom, ali nije naišla na interes. Sama je bila zauzeta drugim obvezama, ali je Grad na pogrebu predstavljao Antun Barić, te su prema želji obitelji, umjesto vijenca sredstva uplaćena u humanitarnu svrhu.

dsc_7622

Miroslav Ivančić je pojasnio da je MUP ove godine brisao stanovnike s prebivališta koji objektivno na njemu ne žive te je time nešto korigirana i nacionalna slika lokalnog stanovništva te upitao da li i dalje postoji zakonska obveza od 15 posto stanovnika srpske nacionalne manjine koja im daje pravo na profesionalnog dogradonačelnika. Blažević je rekla da je takav upit s gradske razine upućen Ministarstvu uprave i čeka se odgovor. Ivančić je upozorio da šumarija ne ispunjava obveze prema lokalnom stanovništvu oko davanja mogućnosti samoizrade ogrjevnog drveta o čemu će se gradonačelnici raspitati. Ostale teme su bile uglavnom iz komunalne domene, a ponovo su dominirala pitanja o ruševinama (Miroslav Vacek, Miroslav Delač i Zoran Krejči), pa je početkom studenog najavljen dolazak inženjerije HV koja bi oko mjesec dana trebala rušiti 21 ruševinu, možda i takozvanu zadružnu zgradu u središtu Badljevine, pa, bude li tehničkih mogućnosti i kuću Grgurić za čije rušenje postoji dozvola, rekla je Blažević.  Dr. Nenad Peić (HDZ) je upozorio na ponovnu najezdu divljači u dijelovima grada pod Kalvarijom.

Pakrački birači u nedjelju su na birališta došli u nešto većem broju nego u ostatku 5.  izborne jedinice  i cijele Hrvatske.

Od 5.948 upisanih birača glasovanju je pristupilo 3.439 što je 57,82 posto. Istovremeno u cijeloj petoj izbornoj jedinici je glasovalo 51,68 posto, a u državi 52,29 posto. U susjednom Lipiku izlaznost je nešto manja, od 4.297 upisanih izašlo je 2.406 ili 55,99 posto.

U odnosu na saborske izbore lanjskog studenog kada je na birališta izašlo 3.978 glasača izlaznost je manja za nešto manje od 6,5 posto.

Što se tiče stranačke opredijeljenosti, kao i  u ostatku Hrvatske, rasla je u korist HDZ-a.

HDZ je u Pakracu dobio 1.696 glasova ili točno svaki drugi (50,71%). U odnosu na lanjsku  Domoljubnu koaliciju to je za skoro 6,5 posto više nego na prošlim izborima. Doda li se tome još lanjske koalicijske partnere HSP AS (32 glasa) i Stranka umirovljenika  (25 glasa) mogli bismo reći da je ova politička opcija dobila oko 8 posto više glasova nego lani.

Unatoč tome što je u apsolutnom broju ove godine izašlo 539 manje birača na izbore, HDZ je izgubio tek 19 glasova što bi najlakše bilo protumačiti prirodnim odlivom.

Najveći gubitnik je koalicijska lista (Narodna) koju je predvodio SDP. Za njih je na ovim izborima glasovalo 904 glasača tako da se lanjska HDZ-ova prednost na pakračkim biralištima s 505 glasova popela na 792. U odnosu na prošlu godinu SDP i partneri su izgubili u 10 mjeseci 306 glasova ili 4,2 posto.

Izborni prag od 5 posto u Pakracu su prošle još  liste Most koja je dobila 235 glasova (7,02%) što je 140 glasova manje u apsolutnom lanjskom iznosu, odnosno 2,7 posto, i Živi Zid koji je dobio 170 glasova (5,08%) što je 26 glasova više nego lani, odnosno povećanje za  1,3 posto. Bandićeva lista je dobila 104 glasa (+24). Interesantan je rezultat HDSSB-a koji je na objim izborima dobio 79 glasova što se stvarno može nazvati konstantnim biračkim tijelom. Sve ostale liste dobile su tridesetak ili manje glasova.

Preferencijalni glasovi

Pakračani sve više koriste institut preferencijalnog glasa. Tako je od 1.696 glasača HDZ-a preferencijalni glas nekome od kandidata dalo 1.027 glasača. Unatoč stranačkoj kampanji za osmo pozicioniranog Darka Puljašića, najviše glasova je dobio nositelj Zdravko Marić 388, spomenuti Puljašić 363, ali unatoč osam HDZ-ovih zastupnika iz 5. izborne jedinice, naša županija nije ostvarila drugi saborski mandat jer ga je pretekao posljednji s liste Stevo Culej koji je u Pakracu dobio tek 61 preferencijalni glas. No, mandat Puljašić možda ostvari naknadno nakon formiranja izvršne vlasti.

Na SDP-ovoj listi od 904 glasača preferencijalni glas je koristilo 536, najčešće zaokruživši nositelja Zdravka Ronka 292, a potom Predraga Matića 218, dok su svi ostali dobivali tek nekoliko.

dsc_6593

Biračka mjesta

Nekih bitnih odstupanja nema na pojedinom od 23 biračka mjesta osim tamo gdje je to omogućila igra malih brojaka, dakle gdje je svega nekoliko desetaka birača ili manje. Ono što je uočljivo da SDP nije dobio izbore niti na jednom biračkom mjestu u naselju Pakrac. Odnos između HDZ-a i SDP-a na najvećim biračkim mjestima je sljedeći:  Badljevina 191:52, Prekopakra 286:103, Pakrac-vrtić 157:80, Pakrac-osnovna škola 167:130, Pakrac-HCK 129:81, Pakrac-glazbena 150:133, Pakrac-pedagoška 166:84. Interesantno je da je SDP izgubio u Branešcima (6:3), ali je dobio svih 11 glasova u Šumetlici kao i 6 u Kraguju, dok HDZ to nigdje nije uspjelo, ali je na svim ostalim ostvarivao od male do vrlo velike prednosti što je u konačnosti rezultiralo uvjerljivom pobjedom.

Nacionalne manjine

Izuzetno mala izlaznost ponovo je odlika izbora zastupnika nacionalnih manjina što je pokazatelj da oni radije glasuju u 5. izbornoj jedinici s općeg biračkog popisa.

Tako je od 1.264 birača srpske nacionalne manjine na manjinskim izborima glasovalo tek 203 (lani 200) podarivši uvjerljivo najviše glasova favoritima Miloradu Pupavcu, Borisu Miloševiću i Mili Horvatu.

Od 38 Mađara na manjinskim izborima je glasovalo 15 (lani 10), na talijanskim izborima glasovalo je 24 od 229 birača (lani 28), od 131 Čeha i Slovaka na manjinskim izborima je glasovalo 27 svi dajući glas Vladimir  Bileku. Od 12 Austrijanaca na manjinskim izborima je glasovao tek 1 (glazbena škola), a od 30 Albanaca tek četvero (glazbena škola).

Ono što je bitno, ovog puta radi nepravilnosti u postupku nemamo ponavljanja glasovanja što je lani bio slučaj u Šumetlici.

Birači će, ne bude li iznenađenja u formiranju izvršne vlasti, ponovo biti pozvani na birališta nagodinu u svibnju kada će se birati gradska i županijska vlast. Izbori nisu isti i rezultati po strankama se ne mogu samo prenositi, ali su znakoviti i oni koji su nezadovoljni s ovim rezultatima puno će morati raditi da privuku na birališta svoje glasače jer na lokalnim izborima tradicionalno izlazi manji broj birača nego na saborskim.

 

 

 

DODANO U 21,53 SATI

Prema neslužbenim podacima, na području Grada Pakraca glasovalo je 3440 birača od ukupno oko 7651 upisanih u biračke popise. HDZ je dobio 1695 ili 50,49 posto glasova, SDP-ova Narodna koalicija dobila je 904 glasova ili 26,93 posto,  na trećem mjestu je MOST s 234 glasa ili 6,97 posto, slijede Živi zid s 160 glasova ili  4,77 posto,  lista Milana Bandića dobila je 98 glasova odnosno 2,92 posto dok je HDSSB dobio 79 glasova odnosno 2,35 posto.

Prema neslužbenim podacima, na području Grada Lipika glasovalo je 2403 birača od ukupno 5493 birača. HDZ je dobio 1122 glasa odnosno 47,89 posto, Narodna koalicija dobila je 653 glasova odnosno 27,87 posto, MOST je na trećem mjestu s 186 glasova odnosno 7,94 posto, na četvrtom mjestu Živi zid je dobio 137 glasova odnosno 5,85 posto. Peta lista je stranka Milana Bandića koja je dobila 79 glasova odnosno 3,37 posto. Šesta je lista HDSSB-a sa 53 glasa odnosno 2,26 posto.

DODANO U 16,30 SATI

IZLAZNOST U 16 SATI

Na području Grada Pakraca do 16 sati glasovalo je 2617 birača odnosno 34,20 posto. U usporedbi s prošlogodišnjim parlamentarnim izborima, izlaznost je za 731 glasača manja kada je do 16 sati na birališta izašlo 3348 birača odnosno 42 posto. Na biračkim mjestima dosada nije bilo nikakvih nepravilnosti, saznajemo od pakračkog Gradskog izbornog povjerenstva.

U Lipiku je do 16 sati glasovalo 1816 birača s pravom glasa odnosno 33 posto biračkog tijela.

Do zatvaranja birališta ostalo je još nešto više od 2 sata, a prvi neslužbeni izborni rezultati s biračkih mjesta bit će poznati nešto poslije 21 sat.

IZLAZNOST DO 11 SATI

Na 23 biračka mjesta Grada Pakraca do 11 sati je izašlo 1328 birača ili 18 posto od ukupno upisanih u biračke popise. U odnosu na prošle saborske izbore, lani u studenome, to je za 154 birača ili dva posto manje.

dsc_0341U Lipiku je izlaznost do 11 sati 15,1 posto odnosno na birališta je izašlo 833 glasača.

Kako  je rekao Tomislav Petrač, predsjednik Gradskog izbornog povjerenstva jutros u 7 sati su  otvorena sva 23 biračka mjesta i dosadašnji tijek izbora prolazi bez ikakvih poteškoća i prigovora.

Biračka mjesta koja su identična lanjskim izborima su otvorena do 19 sati.

Za nedjeljne izvanredne saborske izbore na području Grada Pakraca tehnički je sve spremno, rekao nam je četiri dana prije otvaranja birališta Tomislav Petrač, predsjednik Gradskog izbornog povjerenstva.

Od 7 do 19 sati u nedjelju će biti otvorena 23 biračka mjesta, ista ona na kojim su birači glasovali lanjskog studenog i prethodnih godina. Na njima će raditi 24 biračka odbora (dodatni za manjinske izbore) koji su sastavljeni od 48 nestranačkih ljudi (predsjednici i zamjenici) imenovanih od strane GIP i 192 osobe imenovane od strane političkih stranaka koje su činile saziv prošlog Sabora pri čemu su stranke zastupljeno proporcionalno. Završna edukacija za  članove biračkog odbora održana je u srijedu.

Osim članova biračkih odbora na biralištima će biti i stranački promatrači o čemu Gradsko izborno povjerenstvo nije do zaključivanja još imalo saznanja. No, znaju da u ovim izborima na području Grada Pakraca se neće provoditi izlazna anketa, ali će anketari agencije Ipsus puls biti u Marinom Selu i Brezinama, a volja je birača hoće li u njoj sudjelovati.

Na dan provođenja izbora GIP će raditi u prostorijama gradske uprave, a za birače s područja oba grada koji će, žele li glasovati, morati po potvrde da su upisani u popise birača, bit će otvoren cijelog vremena i ured državne uprave u prizemlju iste zgrade.

Sve je dakle, što se tiče tehnike provođenja izbora, isto kao i lani. Čak su i formati glasačkih listića isti, oni ogromni što nalaže potrebu da na svakom listiću budu imena svih kandidata radi potrebe preferencijalnog glasovanja.

Osnovna glasačka pravila

Na glasačko mjesto ponesite važeću osobno iskaznicu radi identifikacije. Nitko ne može za nikoga, bez obzira na srodstvo i posjedovanje osobne iskaznice glasovati niti itko može imati dva glasa pa pripadnik nacionalne manjine ne može glasati na posebnom (manjinskim) izborima i općim već se mora odlučiti u kojim izborima sudjeluje.

Preferencijalni glas je glas za točno određenog kandidata s liste i vrijedi samo ako je zaokruženi redni broj ispred imena kandidata na listi za koju ste već dali glas, primjerice lista broj 1, kandidat s iste liste broj 10, a nevažeći je preferencijalni glas ako glasujete za jednu listu (primjerice broj 1), a preferencijalni glas date kandidatu bilo kojeg broja s liste broj 9 ili neke druge osim 1.

Radi brojanja preferencijalnih glasova, postupak  brojanja glasova za biračke odbore trajat će nešto duže nego obično. Građani će tijek unosa rezultata moći do razine gradskog izbornog povjerenstva pratiti iste večeri izravno na internet stranici DIP-a, a rezultate s pojedinih biračkih mjesta ćemo objaviti u lokalnim medijima.

Pakrački birači lani 8. studenog na izborima za 8. saziv Sabora su na glasačkim listićima uvjerljivo najčešće zaokruživali Domoljubnu koaliciju predvođenu HDZ-om. Njihova lista je na 23 biračka mjesta dobila 1715 glasova ili 44,27 posto važećih listića. To je za oko 1,5 posto manje glasova nego što je ova lista ostvarila na razini cijele 5. izborne jedinice.  No, to je više nego 2011.  godine kada je HDZ-ova lista dobila 1622 glasa ili 38,02 posto.

Druga lista po naklonosti pakračkih birača je bila Hrvatska raste predvođena SDP-om koja je  dobila glas 1210 birača ili 31,24 posto. To je za više od 5 posto bolje od rezultata u cijeloj izbornoj jedinici, ali i četiristotinjak glasova manje nego 2011. godine.

Treća lista po naklonosti birača u Pakracu je kao i u većini Hrvatske Most nezavisnih lista koji je u Pakracu dobila 376 glasova ili 9,71 posto što je za 1,7 posto manje nego u 5. izbornoj jedinici.

Sve ostale stranke ostale su u Pakracu ispod praga od 5 posto: Živi zid 144 glasova (3,74%), Bandićeva koalicija 80 (2,29%),  HDSSB 79 (2,05), Reformisti predvođeni Jadrankom Kosor 78 (2,03%%), A HSP  73 (1,90%), Orah 57 (1,48%) te preostale četiri  liste zajedno 55 glasova ili nešto više od jedan posto. Što se tiče nevažećih listića u Pakracu ih je bilo 98 ili 2,5 posto što je nešto više nego prije 4 godine i nešto više nego u cijeloj izbornoj jedinici.

Slično su glasovali i birači na području Lipika. HDZ-ova Domoljubna koalicija je dobila   1222 glasa ili 45,48 posto odnosno 307 više nego 2011. godine. SDP-ova koalicija je  u Lipiku dobila  766 glasa (28,52) ili 240 manje nego prije četiri godine. I u Lipiku je treći bio Most s 270 glasova (10,05%), a ostali su ispod izbornog praga: Živi zid 113 (4,21%), Bandićeva koalicija 90 (3,35%), A HSP 51 (1,91%), Orah 44 (1,64%), HDSSB  43 (1,60%), Reformisti   40 (1,49)  posto, a ostale četiri liste  zajedno 88 glasova  ili oko 3 posto.

Preferencijalno glasovanje

Građani su se u velikom broju odlučivali i za preferencijalno glasovanje što nije bitno narušilo broj nevažećih listića. I u Pakracu i u Lipiku najviše preferencijalnih glasova dobivala su “poznata” imena. Na listi HDZ-a Alojz Tomašević kojeg ove godine nema na glasačkim listićima je dobio u Pakracu 368 glasova, a u Lipiku pet više. Franjo Lucić je u Pakracu dobio 178 glasa, a u Lipiku 109. Na listi SDP-a Zdravko Ronko je dobio u Pakracu 343 glasa, a Fred Matić 289. U Lipiku je taj odnos bio 231:208 u korist Ronka.

Nacionalne manjine i izlaznost

U 12. izbornoj jedinici za zastupnike iz redova srpske nacionalne manjine izašlo je 200 birača, a najviše glasova je dobio Milorad Pupovac - 156.

Kod mađarske nacionalne manjine glasovalo je svega 10 birača (od 30 upisanih) davši glas najviše Robertu Jankovicsu. Kod Talijana 28 birača su bili uvjerljivo za Furia Radina, kod Čeha 29 birača  je u 27 slučajeva dalo glas Vladimiru Bileku te kod albanske, crnogorske, bošnjačke, makedonske i slovenske nacionalne manjine je bilo tek 4 birača od 33 upisana.

U Pakracu je na birališta izašlo 3.978 glasača (64,1%) ili za oko 5 posto više nego na razini države i izborne jedinice, ali i 370 manje nego prije četiri godine. No, tome treba pridodati i 289 birača koji su glasovali na manjinskim  izborima.

U Lipiku je izlaznost također bila bolja nego na državnoj razini i razini izborne jedinice i iznosila je 62,48% .