Pakrački birači u nedjelju su na birališta došli u nešto većem broju nego u ostatku 5.  izborne jedinice  i cijele Hrvatske.

Od 5.948 upisanih birača glasovanju je pristupilo 3.439 što je 57,82 posto. Istovremeno u cijeloj petoj izbornoj jedinici je glasovalo 51,68 posto, a u državi 52,29 posto. U susjednom Lipiku izlaznost je nešto manja, od 4.297 upisanih izašlo je 2.406 ili 55,99 posto.

U odnosu na saborske izbore lanjskog studenog kada je na birališta izašlo 3.978 glasača izlaznost je manja za nešto manje od 6,5 posto.

Što se tiče stranačke opredijeljenosti, kao i  u ostatku Hrvatske, rasla je u korist HDZ-a.

HDZ je u Pakracu dobio 1.696 glasova ili točno svaki drugi (50,71%). U odnosu na lanjsku  Domoljubnu koaliciju to je za skoro 6,5 posto više nego na prošlim izborima. Doda li se tome još lanjske koalicijske partnere HSP AS (32 glasa) i Stranka umirovljenika  (25 glasa) mogli bismo reći da je ova politička opcija dobila oko 8 posto više glasova nego lani.

Unatoč tome što je u apsolutnom broju ove godine izašlo 539 manje birača na izbore, HDZ je izgubio tek 19 glasova što bi najlakše bilo protumačiti prirodnim odlivom.

Najveći gubitnik je koalicijska lista (Narodna) koju je predvodio SDP. Za njih je na ovim izborima glasovalo 904 glasača tako da se lanjska HDZ-ova prednost na pakračkim biralištima s 505 glasova popela na 792. U odnosu na prošlu godinu SDP i partneri su izgubili u 10 mjeseci 306 glasova ili 4,2 posto.

Izborni prag od 5 posto u Pakracu su prošle još  liste Most koja je dobila 235 glasova (7,02%) što je 140 glasova manje u apsolutnom lanjskom iznosu, odnosno 2,7 posto, i Živi Zid koji je dobio 170 glasova (5,08%) što je 26 glasova više nego lani, odnosno povećanje za  1,3 posto. Bandićeva lista je dobila 104 glasa (+24). Interesantan je rezultat HDSSB-a koji je na objim izborima dobio 79 glasova što se stvarno može nazvati konstantnim biračkim tijelom. Sve ostale liste dobile su tridesetak ili manje glasova.

Preferencijalni glasovi

Pakračani sve više koriste institut preferencijalnog glasa. Tako je od 1.696 glasača HDZ-a preferencijalni glas nekome od kandidata dalo 1.027 glasača. Unatoč stranačkoj kampanji za osmo pozicioniranog Darka Puljašića, najviše glasova je dobio nositelj Zdravko Marić 388, spomenuti Puljašić 363, ali unatoč osam HDZ-ovih zastupnika iz 5. izborne jedinice, naša županija nije ostvarila drugi saborski mandat jer ga je pretekao posljednji s liste Stevo Culej koji je u Pakracu dobio tek 61 preferencijalni glas. No, mandat Puljašić možda ostvari naknadno nakon formiranja izvršne vlasti.

Na SDP-ovoj listi od 904 glasača preferencijalni glas je koristilo 536, najčešće zaokruživši nositelja Zdravka Ronka 292, a potom Predraga Matića 218, dok su svi ostali dobivali tek nekoliko.

dsc_6593

Biračka mjesta

Nekih bitnih odstupanja nema na pojedinom od 23 biračka mjesta osim tamo gdje je to omogućila igra malih brojaka, dakle gdje je svega nekoliko desetaka birača ili manje. Ono što je uočljivo da SDP nije dobio izbore niti na jednom biračkom mjestu u naselju Pakrac. Odnos između HDZ-a i SDP-a na najvećim biračkim mjestima je sljedeći:  Badljevina 191:52, Prekopakra 286:103, Pakrac-vrtić 157:80, Pakrac-osnovna škola 167:130, Pakrac-HCK 129:81, Pakrac-glazbena 150:133, Pakrac-pedagoška 166:84. Interesantno je da je SDP izgubio u Branešcima (6:3), ali je dobio svih 11 glasova u Šumetlici kao i 6 u Kraguju, dok HDZ to nigdje nije uspjelo, ali je na svim ostalim ostvarivao od male do vrlo velike prednosti što je u konačnosti rezultiralo uvjerljivom pobjedom.

Nacionalne manjine

Izuzetno mala izlaznost ponovo je odlika izbora zastupnika nacionalnih manjina što je pokazatelj da oni radije glasuju u 5. izbornoj jedinici s općeg biračkog popisa.

Tako je od 1.264 birača srpske nacionalne manjine na manjinskim izborima glasovalo tek 203 (lani 200) podarivši uvjerljivo najviše glasova favoritima Miloradu Pupavcu, Borisu Miloševiću i Mili Horvatu.

Od 38 Mađara na manjinskim izborima je glasovalo 15 (lani 10), na talijanskim izborima glasovalo je 24 od 229 birača (lani 28), od 131 Čeha i Slovaka na manjinskim izborima je glasovalo 27 svi dajući glas Vladimir  Bileku. Od 12 Austrijanaca na manjinskim izborima je glasovao tek 1 (glazbena škola), a od 30 Albanaca tek četvero (glazbena škola).

Ono što je bitno, ovog puta radi nepravilnosti u postupku nemamo ponavljanja glasovanja što je lani bio slučaj u Šumetlici.

Birači će, ne bude li iznenađenja u formiranju izvršne vlasti, ponovo biti pozvani na birališta nagodinu u svibnju kada će se birati gradska i županijska vlast. Izbori nisu isti i rezultati po strankama se ne mogu samo prenositi, ali su znakoviti i oni koji su nezadovoljni s ovim rezultatima puno će morati raditi da privuku na birališta svoje glasače jer na lokalnim izborima tradicionalno izlazi manji broj birača nego na saborskim.

 

 

 

DODANO U 21,53 SATI

Prema neslužbenim podacima, na području Grada Pakraca glasovalo je 3440 birača od ukupno oko 7651 upisanih u biračke popise. HDZ je dobio 1695 ili 50,49 posto glasova, SDP-ova Narodna koalicija dobila je 904 glasova ili 26,93 posto,  na trećem mjestu je MOST s 234 glasa ili 6,97 posto, slijede Živi zid s 160 glasova ili  4,77 posto,  lista Milana Bandića dobila je 98 glasova odnosno 2,92 posto dok je HDSSB dobio 79 glasova odnosno 2,35 posto.

Prema neslužbenim podacima, na području Grada Lipika glasovalo je 2403 birača od ukupno 5493 birača. HDZ je dobio 1122 glasa odnosno 47,89 posto, Narodna koalicija dobila je 653 glasova odnosno 27,87 posto, MOST je na trećem mjestu s 186 glasova odnosno 7,94 posto, na četvrtom mjestu Živi zid je dobio 137 glasova odnosno 5,85 posto. Peta lista je stranka Milana Bandića koja je dobila 79 glasova odnosno 3,37 posto. Šesta je lista HDSSB-a sa 53 glasa odnosno 2,26 posto.

DODANO U 16,30 SATI

IZLAZNOST U 16 SATI

Na području Grada Pakraca do 16 sati glasovalo je 2617 birača odnosno 34,20 posto. U usporedbi s prošlogodišnjim parlamentarnim izborima, izlaznost je za 731 glasača manja kada je do 16 sati na birališta izašlo 3348 birača odnosno 42 posto. Na biračkim mjestima dosada nije bilo nikakvih nepravilnosti, saznajemo od pakračkog Gradskog izbornog povjerenstva.

U Lipiku je do 16 sati glasovalo 1816 birača s pravom glasa odnosno 33 posto biračkog tijela.

Do zatvaranja birališta ostalo je još nešto više od 2 sata, a prvi neslužbeni izborni rezultati s biračkih mjesta bit će poznati nešto poslije 21 sat.

IZLAZNOST DO 11 SATI

Na 23 biračka mjesta Grada Pakraca do 11 sati je izašlo 1328 birača ili 18 posto od ukupno upisanih u biračke popise. U odnosu na prošle saborske izbore, lani u studenome, to je za 154 birača ili dva posto manje.

dsc_0341U Lipiku je izlaznost do 11 sati 15,1 posto odnosno na birališta je izašlo 833 glasača.

Kako  je rekao Tomislav Petrač, predsjednik Gradskog izbornog povjerenstva jutros u 7 sati su  otvorena sva 23 biračka mjesta i dosadašnji tijek izbora prolazi bez ikakvih poteškoća i prigovora.

Biračka mjesta koja su identična lanjskim izborima su otvorena do 19 sati.

Za nedjeljne izvanredne saborske izbore na području Grada Pakraca tehnički je sve spremno, rekao nam je četiri dana prije otvaranja birališta Tomislav Petrač, predsjednik Gradskog izbornog povjerenstva.

Od 7 do 19 sati u nedjelju će biti otvorena 23 biračka mjesta, ista ona na kojim su birači glasovali lanjskog studenog i prethodnih godina. Na njima će raditi 24 biračka odbora (dodatni za manjinske izbore) koji su sastavljeni od 48 nestranačkih ljudi (predsjednici i zamjenici) imenovanih od strane GIP i 192 osobe imenovane od strane političkih stranaka koje su činile saziv prošlog Sabora pri čemu su stranke zastupljeno proporcionalno. Završna edukacija za  članove biračkog odbora održana je u srijedu.

Osim članova biračkih odbora na biralištima će biti i stranački promatrači o čemu Gradsko izborno povjerenstvo nije do zaključivanja još imalo saznanja. No, znaju da u ovim izborima na području Grada Pakraca se neće provoditi izlazna anketa, ali će anketari agencije Ipsus puls biti u Marinom Selu i Brezinama, a volja je birača hoće li u njoj sudjelovati.

Na dan provođenja izbora GIP će raditi u prostorijama gradske uprave, a za birače s područja oba grada koji će, žele li glasovati, morati po potvrde da su upisani u popise birača, bit će otvoren cijelog vremena i ured državne uprave u prizemlju iste zgrade.

Sve je dakle, što se tiče tehnike provođenja izbora, isto kao i lani. Čak su i formati glasačkih listića isti, oni ogromni što nalaže potrebu da na svakom listiću budu imena svih kandidata radi potrebe preferencijalnog glasovanja.

Osnovna glasačka pravila

Na glasačko mjesto ponesite važeću osobno iskaznicu radi identifikacije. Nitko ne može za nikoga, bez obzira na srodstvo i posjedovanje osobne iskaznice glasovati niti itko može imati dva glasa pa pripadnik nacionalne manjine ne može glasati na posebnom (manjinskim) izborima i općim već se mora odlučiti u kojim izborima sudjeluje.

Preferencijalni glas je glas za točno određenog kandidata s liste i vrijedi samo ako je zaokruženi redni broj ispred imena kandidata na listi za koju ste već dali glas, primjerice lista broj 1, kandidat s iste liste broj 10, a nevažeći je preferencijalni glas ako glasujete za jednu listu (primjerice broj 1), a preferencijalni glas date kandidatu bilo kojeg broja s liste broj 9 ili neke druge osim 1.

Radi brojanja preferencijalnih glasova, postupak  brojanja glasova za biračke odbore trajat će nešto duže nego obično. Građani će tijek unosa rezultata moći do razine gradskog izbornog povjerenstva pratiti iste večeri izravno na internet stranici DIP-a, a rezultate s pojedinih biračkih mjesta ćemo objaviti u lokalnim medijima.

Pakrački birači lani 8. studenog na izborima za 8. saziv Sabora su na glasačkim listićima uvjerljivo najčešće zaokruživali Domoljubnu koaliciju predvođenu HDZ-om. Njihova lista je na 23 biračka mjesta dobila 1715 glasova ili 44,27 posto važećih listića. To je za oko 1,5 posto manje glasova nego što je ova lista ostvarila na razini cijele 5. izborne jedinice.  No, to je više nego 2011.  godine kada je HDZ-ova lista dobila 1622 glasa ili 38,02 posto.

Druga lista po naklonosti pakračkih birača je bila Hrvatska raste predvođena SDP-om koja je  dobila glas 1210 birača ili 31,24 posto. To je za više od 5 posto bolje od rezultata u cijeloj izbornoj jedinici, ali i četiristotinjak glasova manje nego 2011. godine.

Treća lista po naklonosti birača u Pakracu je kao i u većini Hrvatske Most nezavisnih lista koji je u Pakracu dobila 376 glasova ili 9,71 posto što je za 1,7 posto manje nego u 5. izbornoj jedinici.

Sve ostale stranke ostale su u Pakracu ispod praga od 5 posto: Živi zid 144 glasova (3,74%), Bandićeva koalicija 80 (2,29%),  HDSSB 79 (2,05), Reformisti predvođeni Jadrankom Kosor 78 (2,03%%), A HSP  73 (1,90%), Orah 57 (1,48%) te preostale četiri  liste zajedno 55 glasova ili nešto više od jedan posto. Što se tiče nevažećih listića u Pakracu ih je bilo 98 ili 2,5 posto što je nešto više nego prije 4 godine i nešto više nego u cijeloj izbornoj jedinici.

Slično su glasovali i birači na području Lipika. HDZ-ova Domoljubna koalicija je dobila   1222 glasa ili 45,48 posto odnosno 307 više nego 2011. godine. SDP-ova koalicija je  u Lipiku dobila  766 glasa (28,52) ili 240 manje nego prije četiri godine. I u Lipiku je treći bio Most s 270 glasova (10,05%), a ostali su ispod izbornog praga: Živi zid 113 (4,21%), Bandićeva koalicija 90 (3,35%), A HSP 51 (1,91%), Orah 44 (1,64%), HDSSB  43 (1,60%), Reformisti   40 (1,49)  posto, a ostale četiri liste  zajedno 88 glasova  ili oko 3 posto.

Preferencijalno glasovanje

Građani su se u velikom broju odlučivali i za preferencijalno glasovanje što nije bitno narušilo broj nevažećih listića. I u Pakracu i u Lipiku najviše preferencijalnih glasova dobivala su “poznata” imena. Na listi HDZ-a Alojz Tomašević kojeg ove godine nema na glasačkim listićima je dobio u Pakracu 368 glasova, a u Lipiku pet više. Franjo Lucić je u Pakracu dobio 178 glasa, a u Lipiku 109. Na listi SDP-a Zdravko Ronko je dobio u Pakracu 343 glasa, a Fred Matić 289. U Lipiku je taj odnos bio 231:208 u korist Ronka.

Nacionalne manjine i izlaznost

U 12. izbornoj jedinici za zastupnike iz redova srpske nacionalne manjine izašlo je 200 birača, a najviše glasova je dobio Milorad Pupovac - 156.

Kod mađarske nacionalne manjine glasovalo je svega 10 birača (od 30 upisanih) davši glas najviše Robertu Jankovicsu. Kod Talijana 28 birača su bili uvjerljivo za Furia Radina, kod Čeha 29 birača  je u 27 slučajeva dalo glas Vladimiru Bileku te kod albanske, crnogorske, bošnjačke, makedonske i slovenske nacionalne manjine je bilo tek 4 birača od 33 upisana.

U Pakracu je na birališta izašlo 3.978 glasača (64,1%) ili za oko 5 posto više nego na razini države i izborne jedinice, ali i 370 manje nego prije četiri godine. No, tome treba pridodati i 289 birača koji su glasovali na manjinskim  izborima.

U Lipiku je izlaznost također bila bolja nego na državnoj razini i razini izborne jedinice i iznosila je 62,48% .

 

Vijećnik Miroslav Vacek, koji je u Gradsko vijeće Pakrac izabran s Nezavisne liste Damira Špančića, jučer je ponovno postao članom HDZ-a i njihovog kluba vijećnika u GV. Kako je rekao na jučerašnjoj tiskovnoj konferenciji, on je revidirao članstvo u toj stranci.

Nakon što je 2012. godine provedena revizija kompletnog članstva HDZ-a, dio članova koji su u tom trenutku bili nezadovoljni vodstvom stranke nisu potpisali upitnik, a Vacek se na lokalnim izborima 2013. godine pojavio na nezavisnoj listi, ne pripadajući formalno niti jednoj stranci, rekao je Davor Huška, predsjednik GO HDZ-a Pakrac.

„Kao nezavisnom vijećniku, uz Damira Špančića, namjera nam je u Gradskom vijeću biti potpora desnoj opciji. Mogu reći da sam jedan od utemeljitelja pakračkog HDZ-a i jednom razdoblju napravio sam možda krivi korak, a sada mi je drago što sam dobio mogućnost da se ponovno uključim u rad stranke“, rekao je Vacek.

Donedavno nezavisni vijećnik, sada će biti HDZ-ov, tako da će do svibnja iduće godine, kada budu lokalni izbori, pakračko Gradsko vijeće imati devet HDZ-ovih vijećnika, uz pet SDP-ova, jednog nezavisnog i jednog od prošle sjednice  ispred SDSS-a.

Zadovoljstvo što se hrvatski branitelj odlučio na aktivno bavljenje politikom izrazila je i dopredsjednica pakračkog HDZ-a Anamarija Blažević nadajući se uspješnoj dugogodišnjoj suradnji.

Ako budemo složni, čeka nas još puno dobrih stvari. To vidim sada iz perspektive pomoćnika ministra kada raspolažem informacijama do kojih prije nismo mogli doći. Sada smo nakon četiri godine stvorili dobru vertikalu u odnosu na vremena kada nismo mogli pokucati na sva vrata. Povratkom HDZ-a na vlast su nam ponovo sva ona otvorena. Stoga vjerujem da će HDZ ponovo, kao i  na svim izborima u proteklih pet ili šest godina, dobiti izbore u Pakracu. Ljudi koji vole Pakrac, koji mu žele dobro, glasat će 11. rujna za HDZ, poručio je Davor Huška, predsjednik Gradskog odbora HDZ-a, sa skupa održanog sinoć u kuriji Janković koji je, kako je to rekao i Huška, imao dvojak karakter: poslužio je kao čin obilježavanja 26. godišnjice osnivanja Gradskog odbora HDZ u Pakracu, te kao predizborni skup na kojem su predstavljeni program i HDZ-ovi kandidati iz ove županije Franjo Lucić, trećepostavljeni, Darko Puljašić, na osmom mjestu i Antonija Jozić na 13.

Predstavljajući kandidate koji bi trebali „biti jamac za bolji život u Pakracu“ Huška je pozvao glasače da osim da glas daju HDZ-ovoj listi na 8. mjestu glasačkog listića, i preferencijalno glasuju za Darka Puljašića, na 8. mjestu HDZ-ove liste kako bi uz sigurnog Franju Lucića naša županija ponovo dobila i drugog  HDZ-ovog zastupnika.

Lucić o gospodarstvu i porezima

Predstavljajući program HDZ-a, Franjo Lucić je naglasio da je riječ o najboljem gospodarskom programu u Hrvatskoj koji ima viziju i nosi bolju budućnost „ovdje u Pakracu, u Hrvatskoj, a ne u Njemačkoj ili Francuskoj“. Temelji se na poljoprivredi za koju je „Slavonija Bogom dana“, treba biti garancija opstojnosti na selu, a naglasak je na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Pomalo iznenađujuće u odnosu na njegove ranije govore Lucić je gotovo isključivo govorio i o poreznoj politici, smanjivanju poreza na dobit, manjem ovogodišnjem proračunskom deficitu i rastu BDP-a što je uvelike kao zaslugu pripisao Zdravko Mariću, nositelju HDZ-ove liste u 5. izbornoj jedinici.

I Lucić je pozvao glasače HDZ-a da preferencijalni glas daju Puljašiću uz želju da „ako Davor Huška ne bude ministar, onda bar njegov zamjenik, pri čemu sadašnje mjesto pomoćnika nije upitno“.

Antonija Jozić i Darko Puljašić su se predstavili kao ljudi koji dobro poznaju Pakrac i u njega često dolaze. Puljašić je istaknuo da mu je kao ravnatelju županijskog Doma zdravlja, Pakrac radno mjesto kao i Požega, a oboje su istakli vrlo dobru suradnju s Davorom Huškom i njegovom nasljednicom na mjestu gradonačelnika Anamarijom Blažević.

Iz ambijenta  izuzetno tolerantnih i uglavnom programski usmjerenih govora  kandidata, sinoć je  „iskočio“  jedino župan Alojz Tomašević. U prvom dijelu on se osvrnuo na povijesni značaj Pakraca u obrani Hrvatske i njegov ne mali ljudski i materijalni i doprinos, a u drugom dijelu napao SDP zbog zanemarivanja Pakraca i Slavonije koja time kažnjava Pakrac i Slavoniju za njen doprinos u obrani Hrvatske, ukazujući na to kroz primjer pakračke bolnice koju je SDP-ova vlast nepotrebno gurnula u sanacijski postupak.

????????????????????????????????????

Dr. Marijanović prozvao nadležne službe za dr. Šretera

Osim predizbornih aktivnosti skup je imao i rođendanski karakter jer je time obilježena 26. godišnjica osnivanja Gradskog odbora HDZ-a, na što je pozdravljajući posebice pakračke stranačke utemeljitelje podsjetila Anamarija Blažević podsjećajući na skup pred Hrvatskim domom od  19. kolovoza 1990., odnosno one koji su mu prethodili u Badljevini, Obriježi i Prekopakri.

????????????????????????????????????

O tim vremenima vrlo emotivno je govorio dr. Ivan Marijanović naglašavajući da su „utemeljitelji vjerovali da čine dobro, Bogu ugodno, a svima bolje što HDZ vodi i danas“.

Dr. Marijanović je naročito emotivno govorio o zatočenom i  kasnije nestalom dr. Ivanu Šreteru, prvom predsjedniku pakračkog HDZ-a i do sada najžešće prozvao službe koju se nadležne za njegov pronalazak: „Naša je sramota što ni danas ne znamo njegovu sudbinu. Za to su krive službe nesposobne za razotkrivanje sudbine jednog, nama izuzetno važnog čovjeka. To je nedopustivo“, rekao je dr. Marijanović.

4