Sinoć u ponoć je završen kandidacijski postupak za lokalne izbore raspisane za 21. svibnja. Na izborima za čelne  političke dužnosti u Gradu Pakracu 21. svibnja birači će birati gradonačelnika/cu između kandidatkinje HDZ-a  Anamarije  Blažević (zamjenik Marijan Širac) i SDP-ovca Zorana Krejčija (zamjenik Dragan Marin). Za zamjenike gradonačelnika ispred srpske nacionalne manjine kandidirali su se Nikola Ivanović (SDSS) i Goran Labus (DSS).

Pred zaključenje kandidacijskog postupka u povjerenstvo je predana i kandidacijska lista za gradsko vijeće Živog zida. Nositeljica je Katica Egredžija, a iza nje su redom: Katica Meljančić, Ivan Mioni, Mijo Banović, Stjepan Vanjek, Aleksandar Vončina, Antun Banović, Žana Kaloper, Franja Tot, Ružica Slijepčević,  Gordana Prodanović, Janja Banović, Nataša Mioni, Vinko Meljančić  i Tihomira Štefančić.

Tako ćemo 21. svibnja 15 gradskih vijećnika birati između 105 kandidata raspoređenih na pet stranačkih, jednu koalicijsku i jednu nezavisnu listu čiji smo sastav objavili jučer i prekjučer: Demokratski savez Srba,  Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje/Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska demokratske zajednice,  Kandidacijska lista grupe birača (nositelj Damir Špančić), Samostalna  demokratska srpske  stranka,  Socijaldemokratske partije Hrvatske i Žiovi zid.

Na istim biračkim mjestima 21. svibnja ćemo birati župana i njegova dva zamjenika, vijećnike u županijskoj skupštini, a birači srpske manjine i zamjenika župana iz svojih redova.

Županijsko izborno povjerenstvo još nije objavilo kandidate, ali smo od predsjednika Branimira Miljevića saznali da je za župana četiri kandidata, zamjenika župana iz redova srpske nacionalne manjine dva, te devet lista za županijsku skupštinu.

Zoran Krejči i Dragan Marin jutros su u Gradsko izborno povjerenstvo Pakraca prvi predali kandidaturu za lokalne izbore koji će biti održani 21. svibnja.

Krejči je SDP-ovi kandidat za gradonačelnika Pakraca,  a Marin za njegovog zamjenika.

Dragan Marin, dipl. ing. je nositelj SDP-ove liste za gradsko vijeće na kojoj su još redom: Zoran Krejči; Mihajla Pavković mag. iur.; Ljerka Švajghart, dipl. med. teh.; Željko Špelić; mr. sc Neven Garača; Mile Vujić; Ružica Nezić; Danijela Franekić; Danijel Tomić, bacc. physiath; Vladimir Marošević, upravni pravnik; Josip Novak; Davorka Čmelak, ing; Josip Bartoluci, ing. i Katarina Ranogajec.

Krejči je i na prošlim izborima bio kandidat SDP-a za gradonačelnika.

Izborno povjerenstvo Pakraca danas radi do 20 sati, a sutra posljednjeg dana do 24 sata kada i službeno završava  kandidacijski rok.

 

Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Pakrac sutra će biti uručene  ovogodišnja javna priznanja Grada Pakraca.

Javno priznanje Zlatna plaketa „Grb Grada Pakraca“  će biti uručeno  prof. dr. sc. Matiji Berljaku za područje kulture,  Povijesnom društvu Pakrac-Lipik za područje drugih društvenih znanosti i brigadiru HV Damiru Vošu za područje obrane i sigurnosti. Javno priznanje „Pečat Grada Pakraca„ za osobit doprinos u duhovnim i materijalnom razvoju dobit  će pakrački župnik Matija Juraković.

Prof.dr.se. Matija Berljak uvelike je dao značaj dr. Josipu Pazmanu, rođenom u Pakracu. Svoj doprinos da šira javnost upozna dr. Pazmana dao je organizacijom međunarodne konferencije i predavanja o Josipu Pazmanu u Pakracu, autor je knjige „Zakonik crkvenog prava (1917.), Dr. Josip Pazman (1863.-1925.) koja je objavljena prigodom sto pedesete obljetnice rođenja i devedesete obljetnice smrti msgr. dr. Josipa Pazmana, te donacijom poprsja Josipa Pazmana i sredstvima pomogao postavljanje istoga na Trgu Pape Ivana Pavla II u Pakracu. Posredstvom i zalaganjem Matije Berljaka Josip Pazman se nakon 150 godina vratio u svoj rodni grad.

Povijesno društvo Pakrac – Lipik je osnovano 2002. godine na inicijativu pokojnog  prof. Gojka Bosanca. Tadašnji, većinom učitelji povijesti triju osnovnih škola (Pakrac, Lipik i Poljana) te srednje škole Pakrac osnovali su udrugu koja se bavi proučavanjem i promicanjem povijesti pakračkog kraja te očuvanjem kulturne i povijesne baštine.

U 15 godina rada članovi Povijesnog društva Pakrac - Lipik bavili su se povijesnim istraživanjima na području gradova Pakrac i Lipik (ali i šire) čije rezultate su objavljivali u glasilu društva Zbornik Povijesnog društva Pakrac - Lipik. Dosada je objavljeno 9 brojeva Zbornika u kojima je izdano 83 većinom povijesnih članaka

Povijesno društvo Pakrac - Lipik bilo je izdavač knjiga Siniše Njegovana Stareka Česi u Pakracu, Prekopakri i Lipiku i Graditelji, glumci, sokoli. Udruga, osim izdavačke djelatnosti služila je kao servis i pomoć u nastanku knjiga istraživačima. Tako su sudjelovali u nastanku knjiga Učiteljska škola u Pakracu 1871. -1965. Elvire Ančić i Tragovi - zadnje generacije maturanata Učiteljske škole u Pakracu.

Društvo je vodilo brigu o zaštiti kulturnih spomenika. Najviše se uradilo na uređenju okoliša crkve sv. Pantelejmona u Tornju koja je spomenik nulte kategorije u RH.  Organizirali su radne akcije uređenja ostataka starog grada u Pakracu, srednjovjekovne utvrde Čaklovac kod Dragovića, sudjelovali su u uređenju kapele sv. Ivana Nepomuka.

Sama aktivnost proučavanja zavičajne povijesti, te u konačnici izdavanje Udžbenika zavičajne povijesti pakračkog kraja kao kruna 15. godišnjeg rada značajni su za naš grad i mlađe generacije koje su time dobile temelj za učenje i proučavanje.

Brigadir HV Damir Voš  je  rođen 1962. u Badljevini, hrvatski je branitelj, dragovoljac Domovinskog rata, pripadnik najelitnijih postrojbi specijalne policije Republike Hrvatske, te Hrvatske vojske, aktivni sudionik brojnih redarstvenih i vojnih operacija u Domovinskom ratu, pa i 1./2. ožujka 1991. godine.

U Domovinski rat se dragovoljno uključio 19. studenog 1990. kao policajac pripravnik. Pobunom Srba u Pakracu 1. ožujka 1991. i zauzimanja policijske postaje, bio je pridodan specijalnoj policiji Lučko koja je tada imala zadaću uspostaviti ustavnopravni poredak RH i spriječiti pobunu Srba.

U  travnju 1991. postaje pripadnik specijalnih postrojbi MUP-a RH, a od listopada 1991. prelazi u HV gdje i danas radi kao djelatni časnik u Zapovjedništvu hrvatske kopnene vojske. U dva navrata je sudjelovao i u operaciji ISAF u Afganistanu.

Odlikovan je Redom Hrvatskog trolista, Spomenicom Domovinskog rata i Spomenicama Domovinske zahvalnosti za 5, 10 i 25 godina časne službe te je u tri navrata pismeno pohvaljivan od strane Načelnika Glavnog stožera OS RH.

Velečasni  Matija Juraković rođen je 1954. godine u Lazama, selu južno od Nove Gradiške. Za svećenika je zaređen 1979. godine u zagrebačkoj katedrali od strane nadbiskupa Kuharića.

Nakon diplome, prvu stalnu službu dobio je u Križevcima gdje je bio kapelan 5,5 godina. Prvu župu dobio je krajem 1985. godine kada je premješten u Pokupsko, gdje kojem ostaje 9,5 godina. 1994. godine zatražio je premještaj i otišao u župu Botinac (Zagreb). Iste godine stiže nakon 26 godina nazad u novogradiški kraj u kojem ostaje do 2000. godine.

U Novoj  Gradišci je počeo i napredovanje u crkvenoj hijerarhiji stekavši zvanje kanonika stolnog kaptola Sv. Petra u Požegi. Danas ima 8 dekreta koji ga obvezuju na različite zadaće upravnih i drugih poslova u sklopu katoličke crkvene zajednice. No 2000. godine požeški biskup dr. Antun Škvorčević zove ga na službu u Požegu za župnika u požeškoj katedrali. Velečasni Matija Juraković je 2007. godine postao 16. župnik u povijesti pakračke župe. Osim po činjenici da je župnik sa najdužim stažem u Župi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pakracu, služba vlč. Jurakovića biti će zapamćena i po obnovi pročelja župnog ureda u Pakracu, restauraciji glavnog oltara, obnovi, restauraciji i montaži kućišta orgulja i montaži orgulja, koje danas ponovno krase unutarnji izgled pakračke župne crkve.

Damira Voša je za nagradu predložila Udruga hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika, a ostala tri dobitnika gradonačelnica Anamarija Blažević.

Nagrade Grada Pakraca zajedno s titulom Počasni građanin dodjeljuju se od 1995. godine. Titulu počasnog građanina do sada je dobilo 10 pojedinaca : Veljko Barbieri,  Marko Ajhner,  prof. dr. sc. Ivica Kostović, mr. sc Marko Širac, Jadranka Kosor,  prof. dr. sc. Andrija Hebrang,  dr. Ivan Šreter (posmrtno), general Mladen Markač,  general Ante Gotovina i general pukovnik Đuro Dečak.

Priznanje  „ Pečat Grada Pakraca“ do  sada je dobilo 106, a priznanje „ Grb Grada Pakraca“  114 osoba i pojedinaca.

 

 

 

 

Nakon prekjučerašnjeg službenog posjeta Kolinde Grabar Kitarović možemo opet konstatirati da su svi dosadašnji hrvatski predsjednici službeno posjetili Pakrac, a da pri tome najčešće nije zaobiđen niti Lipik.

Aktualnoj predsjednici  je ovo drugi službeni posjet Pakracu, ali prvi  kao Predsjednica RH. Službeno je  boravila u Pakracu i 12. prosinca 2014. godine u sklopu predizborne predsjedničke kampanje kada su je  HDZ-ovi čelnici Grada i Županije, te članovi i simpatizeri stranke i kandidatkinje, nakon kratkotrajnog zadržavanja u Lipiku dočekali u pakračkoj poduzetničkoj zoni.

Predsjednička kandidatkinja je tada rekla da nije prvi put u Pakracu „pa stoga nisam niti iznenađena količinom još uvijek prisutnih fizičkih tragova rata, ali sam razočarana“. Nešto slično je rekla i ovog puta.

Mjesec dana kasnije, u drugom izbornom krugu,  u Pakracu je dobila 2.247 glasova od 4.448 izašlih birača (51,69 posto).

Dr Franjo Tuđman četiri mjeseca poslije „Bljeska“

„Sad smo tu, imamo svoju Hrvatsku, sada i za sve vremena“, poručio je dr. Franjo Tuđman, prvi hrvatski predsjednik (1990-1999.) ispred zgrade „općine“ Pakrac brojnim Pakračanima 16. rujna 1995. godine prilikom svog jedinog predsjedničkog posjeta Pakracu (Fotografije iz arhiva PL.)

Protokolom nije niti bilo predviđeno da Predsjednik RH govori, ali unatoč prehladi obratio se je s nekoliko rečenica. Predsjednik je u Pakrac došao u poslijepodnevnim satima iz Lipik gdje je sletio helikopterom na nogometni stadion, obišao tvornicu „Studenac“  i automobilom nastavio put prema Pakracu  gdje ga je pred općinskom zgradom dočekalo ushićeno mnoštvo uz povike „Franjo, Franjo“, a samo najupornije i s(p)retniji uspjeli su se probiti radi rukovanja.

U šetnji gradom  okićenom zastavama i izložbenim panoima koji su govorili o ulozi Pakraca u obrani Hrvatske pozdravio se je s Marko Martinellijem, predsjednikom HVIDR-e Pakrac-Lipik.  Pred crkvom Uznesenja Blažene Djevice Marije, Danici, majci dr. Ivana Šretera,  uručio je odličje „Zrinski Frankopan“. Silazeći stepenicama još jednom je burno pozdravljen od mnoštva nakon čega se je uputio automobilom u Požegu.

Domaćin u Pakracu mu je bio tadašnji općinski načelnik Damir Špančić.

Mesić u Pakracu i Ploštinama

Drugi hrvatski predsjednik Stjepan Mesić (2000-2010.) službeno je prvi put posjetio Pakrac i Lipik 2. ožujka 2002. godine. U šestosatnom posjetu sastao se odvojeno  s gradskim i županijskim čelnicima, te vodećim gospodarstvenicima. Položio je u Pakracu na spomen-obilježje poginulim hrvatskim braniteljima vijenac te obišao DI „Papuk“, Dječji dom Lipik i „Studenac“.

Kako cjelokupan posjet  Pakracu i Lipiku na zahtjev  njegovog protokola nije bio objavljen u javnosti, pred zgradom pakračke “općine“,  kao i kasnije, dočekali su ga samo pozvani dužnosnici.

Drugi put predsjednik Mesić je posjetio ovaj kraj 20. listopada 2006. godine kada je u Ploštinama prisustvovao svečanom obilježavanju 130. obljetnice dolaska Talijana u Slavoniju.

U tijeku svog drugog predsjedničkog mandata Mesić je bio i u  privatnom posjetu Pakracu  15. prosinca 2008. godine kada je obišao grob svog strica Đuke Mesića koji je kao partizan pokopan na groblju na Gavrinici.

Josipović na tribini i u bolnici

Treći hrvatski predsjednik Ivo Josipović (2010-2015.) tijekom svog predsjedničkog mandata je službeno boravio u Pakracu 27. prosinca 2012. godine. Posjet Pakracu i Županiji su organizirali Vijeće srpske nacionalne manjine županije i Srpski demokratski forum.

Središnji dio tog posjeta je bila tribina u gradskoj vijećnici koja je okupila brojne državne i lokalne dužnosnike te predstavnike, prvenstveno srpske, ali i ostalih nacionalnih manjina. Predsjednik je položio vijenac kod kapele Male Gospe u Kusonjima.

Njegov drugi službeni posjet Pakracu bio je 7. prosinca 2014. godine kada je razlog dolaska prvenstveno bilo otvaranje (prvi put) veteranskog centra u Lipiku, projekt koji je kasnije znatno proširen. Tom prilikom je posjetio pakračku bolnicu i otvorio novi odjel hemodijalize.

Ivo Josipovć, još uvijek kao aktualni predsjednik, u Pakracu je  boravio i 5. siječnja 2015. godine. No taj je posjet već imao značajno predizborni karakter jer se održavao samo 6 dana prije drugog kruga predsjedničkih izbora pa su mediji  najviše zabilježili susret s  vladikom  Jovanom.

 

 

Pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević nova je predsjednica Zajednice žena „Katarina Zrinski“ Požeško-slavonske županije koja je večeras jednoglasno izabrana na izbornoj skupštini održanoj u stranačkim prostorijama HDZ-a u Požegi.

Uz nazočnost brojnih članica i članova županijskog HDZ-a, skupštini su prisustvovali i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, dožupan Ferdinand Troha, Franjo Lucić, saborski zastupnik i predsjednik Županijskog odbora HDZ-a, Darko Puljašić, predsjednik GO HDZ-a Požega, Boško Obradović, predsjednik Općinskog odbora HDZ-a Jakšić i Ante Brkić, tajnik GO HDZ-a Požega.

Anamarija Blažević tom prilikom zahvalila se na ukazanom povjerenju i pozvala da se što više žena svojim znanjem i radom aktivno uključi u rad ove organizacije te dodala kako će njezin rad biti nastavak rada i pakračke gradske organizacije koju je vodila, a čije su članice marljivo radile na promicanju važnosti uloge žena u politici i njihovom doprinosu u svakodnevnom životu. Istaknula je kako će i dalje zalagati za afirmaciju žena u svim segmentima društva, poticati nacionalnu politiku za promicanje jednakosti žena, borbu protiv nasilja nad ženama i mladima te njegovati humanitarnu djelatnost po kojoj je zajednica posebno prepoznatljiva u društvu.

Anamariju Blažević na mjestu predsjednice Zajednice žena „Katarina Zrinski“ Pakrac naslijedila je dr. Kristina Milek, specijalistica radiologije u pakračkoj bolnici i dugogodišnja članica pakračke organizacije.

Planirani prihod u proračunu Grada Pakraca u idućoj godini iznose 27,2 milijuna kuna što je za oko 2 milijuna kuna više od ovogodišnjeg. Od toga porezni  prihodi su planirani u visini od 8,1 milijun kuna i čine 30 posto proračunskih prihoda u 2017. godini što je približno isto ovogodišnjoj razini. Prihodi od pomoći različitih državnih izvora se planiraju u visini od 13,7 milijuna kuna, što je za dvadesetak posto više u odnosu na ovogodišnji  plan. Prihodi od imovine se planiraju u visini od 1,1 milijun kuna.

Rashodi su planirani nešto više od 25 milijuna kuna, čime bi se stvorio višak od 1,5 milijuna kuna za pokrivanje ovogodišnjeg manjka, jednoglasno su usvojili Proračun Grada Pakraca za 2017. godinu vijećnici  na sinoćnjoj sjednici Gradskog vijeća.

Jednoglasno su usvojeni zaključci i za sve ostale točke  dnevnog reda pri čemu su nedostajali jedino nezavisni vijećnik Damir Špančić i SDP-ov Alen Dumančić, a cjelokupna atmosfera na ovoj, vjerojatno predzadnjoj sjednici u ovom mandatu, je bila više nego idilična s nerijetkim duhovitim upadicama, pa se s razlogom može zaključiti da je u proračunu i Vijeću više sloge nego novaca.

Velike pohvale gradonačelnici

Anamarija Blažević je četvrta poslijeratna čelna osoba Grada. No, niti jedan njen prethodnik nije dobio niti približno podršku i pohvale za predloženi proračun kao što je to bilo na ovoj sjednici.

U uvodnom izlaganju gradonačelnica je istaknula da proračun nije predizboran, nego realan u čemu su se složili i svi kasniji govornici iz redova oporbenog SDP-a. Posebice je istaknula činjenicu da on ne predviđa nikakva nova porezna niti parafiskalna dodatna opterećenja građana.

U ime kluba vijećnika HDZ-a predsjednik Miroslav Ivančić je ocijenio proračun razvojnim i socijalnim naglasivši rast ulaganja u infrastrukturu i zamjetnu veliku ulogu države, ali i  neizvjesnost učinaka porezne reforme. SDP-ov Dragan Marin se nije složio da je proračun razvojni jer povećanje od milijun kuna nije nešto ozbiljno, nego ga je ocijenio konzervativnim, ali realnim i tehnički dobro napravljenim.

Neven Garača (SDP) je ocijenio da se gradonačelnica dobro snašla s novcima te joj je čestitao na tome poželjevši da se taj duh nastavi. Dobro je zapazio da „porezne reforme dolaze i prolaze, a mi više ili manje ljuti, ovisno da li su vlasti naši ili vaši“, te je upitao gradonačelnicu kako će se sadašnja odraziti na poslovanje gradske kase na što je ona istaknula da očekuje da će država kompenzirati, kako je najavila, sve proračunske gubitke koje će po pitanju poreza na dohodak stvoriti promjena u sustavu njegovog oporezivanja, a što će se sve skupa dobro odraziti na predstojeći postupak indeksacije razvijenosti.

Pojašnjavajući planirana povećanja u ulaganja u komunalnu infrastrukturu i graditeljstvo, opet je naglasila njihovu realnost „jer se ne želi crvenjeti nakon izbora“, a ona su moguća jer se otkidalo na većini ostalih planiranih stavki potrošnje poput službenih putovanja i slično.

I Nikola Ivanović (SDSS) je podržao prijedlog proračuna „jer u njemu vidi priliku za nastavak korektne suradnje“. On smatra najkvalitetnijim dijelom proračuna odluku o kupovini zemljišta za proširenje poduzetničke zone što daje pravo na kakav-takav optimizam.

U tom tonu završnu ocjenu, ne samo proračunu nego i mandatu, dao je predsjednik Zoran Krejči (SDP) koji je raspravu ocijenio kao dokaz uspostavljene sinergije tijekom mandata u kojem su čelne osobe grada uvažavale stavove vijeća pri čemu je utrošena silna energija u otplati kredita i smanjivanju minusa na prihvatljivu razinu što će olakšati posao budućim vijećnicima. Podvlačeći crtu pod mandat predsjednik je izrazio žalost što se ništa tijekom četiri godine nije dogodilo u planiranoj poduzetničkoj zoni na jugu grada radi čega smo izgubili jednog kvalitetnog ulagača Zdravka Bartoša. I on je čestitao gradonačelnici što proračun nije koristila kao alat u predizbornoj trci.

U nastavku sjednice vijećnici su usvojili tehničku odluku o stvaranju baze podataka nerazvrstanih cesta na području Grada Pakraca i suglasnosti za ulaganje u Aleju kestenova gdje bi trebala biti izgrađene u dužini od 274 metra nova prometnica (od „Palme“ do „pedagoške akademije“). Sve to je neophodno radi skorog kandidiranja ovog projekta za sredstva iz fonda Ruralni razvoj.

Obogaćena osnovna škola

Sjednica je započela izvješćima o radu u prošloj školskoj godini osnovne i srednje škole pri čemu, naročito kad je u pitanju OŠ braće Radić, vijećnicima su nastavili „curiti bomboni iz usta“. Ravnateljica Sanja Delač se imala s čime pohvaliti jer su obogatili sadržaje uvođenjem izbornog predmeta francuski i češki jezik. Također je od siječnja uveden pravoslavni vjeronauk.  Veliki je napredak postignut  i u materijalnom smislu: opremljena je učionica posebnog razrednog odjela  s braillovim  strojevima  i  računalom za slijepe; četiri  učionice  i knjižnica su opremljene klima uređajima, nabavljena je  traktorska kosilica; u  Badljevini su  uređeni sanitarni čvorovi i okoliš, kupljena su   4 računala, projektor, cd playeri; opremljen  je dio dječjeg igrališta, obnovljeno 70 stolica za učionice,  postavljen parket u 8 učionica.. Sve to kroz donacije i natječajne projekte u vrijednosti  127.000 kuna i sredstvima Županije. Ovakav rad zaslužio je pohvale vijećnika Ivančića, Mihajle  Pavković (SDP), Ivanovića i Krejčija, a i gradonačelnica je naročito istaknula  rad s invalidnom djecom  te edukaciju na jezicima manjina.

Srednjoškolaca sve manje

U izvješću Daria Čilića, ravnatelja Srednje škole Pakrac, istaknuta je zabrinutost zbog kontinuiranog višegodišnjeg  pada broja učenika, lani 522, ove godine i 40-tak manje,  što je trend u cijeloj županiji. On je ocijenio da je naša škola najopremljenija u županiji i veliki trud i sredstva uloženi u edukaciju nastavnog kadra.  Morena Mandić Čolić  (HDZ) je zatražila pojašnjenje zašto je lani u prvi razred gimnazije krenulo 22 polaznika, a ove godine u isti drugi razred ide samo 12 i zašto 14 mladih Pakračana idu u gimnaziju u Daruvar što je ravnatelj objasnio da je u  kriterijima u ocjenjivanju koji su u Pakrac u veći  s čim se nije složio Garača koji se založio da proširenje programa jer Pakrac sada „uživa monopol medicinske škole“ na čemu se ne može isključivo graditi budućnost. I Ivančić je mišljenja da postoje teškoće, a na proširenju programa trebamo poraditi svi skupa, njegovo je mišljenje u čemu ga je podržao i Marin tražeći veću sinergiju Grada i škole. Blažević je također mišljenja da se upisni program mora širiti konkretno spomenuvši zanimanja fasadera i laboranata jer je škola vrlo značajan čimbenik u gradu koji privlači u njega mlade ljude iz šireg okruženja.

Pohvale za predstavljene programe rada u 2017. godini  dobile su i ravnateljice muzeja Jelena Hihlik i knjižnice Monika Lucić. Dogodine u muzeju će napokon biti zaposlen, uz ravnateljicu, i stručni suradnik, a očekuju se i arheološka istraživanja na lokalitetu Stari grad, dok će u knjižnici dogodine biti novost sportska igraonica za djecu do 3 godine starosti  za što su od Ministarstva kulture dobili 20.000 kuna, a u odabiru opreme koristit će mišljenja stručnjaka fizijatra iz lipičke bolnice.

Vijećnici su usvojili i nekoliko tehničkih odluka vezanih uz civilnu zaštitu, a u Školski odbor Osnovne glazbene škole Pakrac imenovani su Morena Mandić Čolić, Jelena Hihlik i Tomislav Novinc.

Nakon sjednice upriličen je gradski domjenak na kojem su se, osim vijećnika, okupili i čelnici pakračkih ustanova, tvrtki i udruga.