- PIŠE: Pakrački List
- 792
Knjiga „Kako se branio Lipik“ naziv je vrlo vrijednog povijesnog zapisa utemeljenog na svjedočanstvima sudionika obrane i oslobođenja Lipika dvojice autora i profesora povijesti Stjepana Benkovića i Branka Križana koja je večeras promovirana u prepunom Multikulturalnom centru u Lipiku čime je započelo obilježavanje 25. godišnjice oslobođenja Lipika u organizaciji Udruge branitelja Lipika 1991.
Na početku promocije svoja razmišljanja o Domovinskom ratu pročitala je 9-godišnja Tonka Križan, kći autora Branka Križana i učenica 3. razreda lipičke osnovne škole, a brojne posjetitelje i goste pozdravio je i Josip Straga, predsjednik Udruge branitelja Lipika 1991. i inicijator nastanka ove knjige, rekavši kako su u projekt zapisa o lipičkim braniteljima i najtežim bitkama za Lipik krenuli od težnje da se zapišu stvarni događaji dok još uvijek ima živućih sudionika.
Knjiga „Kako se branio Lipik“ nastajala se kroz šest godina, napisana je na 460 stranica u boji, sadrži oko 350 fotografija, kao i brojne mape, zemljovide, grafičke prikaze, isječke iz novina, preslike dokumenata te fotografije i kratke životopise svih poginulih branitelja u Lipiku iz 1991., a u knjizi su sabrana i ispričana s vrlo emocija i svjedočanstva samih branitelja i ostalih sudionika obrane i oslobođenja Lipika. Autori Branko Križan i Stjepan Benković tijekom istraživanja napravili su gotovo 300 intervjua sa suvremenicima tog vremena, a tijekom promocije posjetitelji su imali prilike i čuti neka od svjedočanstava.
O nastanku knjige govorio je Stjepan Benković, jedan od autora, rekavši kako je ovaj zapis ogroman projekt koji je zahtijevao izniman trud, rad i strpljenje zahvalivši se svima zaslužnima bez kojih knjiga ne bi ugledala svjetlo dana. „Knjiga je posvećena braniteljima Lipika ratne 1991. i veći dio govori o najtežim borbama u Lipiku od 19. kolovoza 1991. do oslobođenja 6. prosinca 1991., no ona obuhvaća i veći vremenski razmak. Tu moram iznijeti jednu činjenicu. Pronašao sam podatak da je grad Vukovar branilo od 1800 do 2000 branitelja prije pada grada, a širu okolicu oko 6700, dok je Lipik branilo stotinjak ljudi nasuprot neprijatelja kojih je bilo između 5 do 10 tisuća. Ponosan sam na ovu knjigu jer iza sebe ostavljamo veliki spomenik“, rekao je Benković.
„Ova knjiga pisana je i za stare i za mlade. Starima da se prisjete, a mladima da nešto nauče. Pisali samo ovu knjigu da odgovorimo i što je hrabrost. Hrabrost je kad uđeš u kuću koja gori, kad 30 ljudi stane naspram njih 300 i više, kada se 15 ljudi cijeli dan bori s tri tenka i zaustavlja cijeli korpus. Hrabrost je kad netko brani svoj prag i pogine braneći svoju kuću, grad i prijatelje. Tako se branio Lipik, žrtvovao se grad, žrtvovalo se tijelo, ali duša je preživjela“, dodao je autor Branko Križan.
Lipički gradonačelnik Vinko Kasana izrazio je zadovoljstvo i zahvalu svima koji su dali obol da se zapiše istina kako bi generacije koje dolaze znale i učile što se događalo u Lipiku i koju su žrtvu branitelji podnijeli braneći svoj grad pozvavši posjetitelje da i sutra prisustvuju obilježavanju 25. godišnjice oslobođenja Lipika.
Promociji je prisustvovao i Alojz Tomašević, požeško-slavonski župan, rekavši kako je Lipik obranjen nekolicinom hrabrih ljudi koji nisu u to vrijeme niti razmišljali biti heroji, nego su bili obični ljudi koji nisu znali ratovati nego imali jedno ljubav i vjeru za domovinu. „ I danas nam neki govore kako je domovina stvorena, pričaju da smo bili agresori i žele iskriviti povijest. Zato je ovaj pisani dokument i, kako je nazvano spomenik, jedini dokaz moderne Hrvatske i jedina istina ispričana među koricama knjige“, istaknuo je župan Tomašević.
U sklopu promocije knjige, prikazan je 20-minutni dokumentarni film o ratnom Lipiku 1991. godine, nastao kao spoj brojnih amaterskih i televizijskih video zapisa iz tog vremena, a večer je upotpunila i izložba 130 ratnih fotografija „Lipik 1991. godine“ prikupljenih tijekom istraživanja i nastajanja knjige i koje su branitelji i ostali građani ustupili za večerašnje obilježavanje.
- PIŠE: Pakrački List
- 716
Pričaonicom za najmlađe u Gradskoj knjižnici Pakrac sinoć je započeo program „Advent u Pakracu“ koja je i ove godine privukla dvadesetak najmlađih ljubitelja šarenih slikovnica i njihove roditelje.
Ravnateljica Monika Lucić Fider započela je večernje druženje uz duhovitu priču popularne britanske spisateljice Julie Donaldson, ipak najviše veselja bilo je na radionici božićnih ukrasa. Mali kreativci izradili su božićne kuglice, zvijezde i druge likove, a šarenilo papira, šljokica, bojica i drugih materijala razveselilo je ne samo malene, već i roditelje.
Za one koji sinoć nisu mogli prisustvovati sinoćnjem druženju, sljedeće dvije pričaonice zakazane su za 8. i 14. prosinca u 17 sati.
- PIŠE: Pakrački List
- 1148
Georadarska istraživanja starog grada Pakraca koja su obavljena krajem rujna pokazala su brojne linije i područja pravilnih tlocrtnih oblika koji ukazuju na ostatke srednjovjekovne arhitekture i slojeve urušavanja, ali i suvremenu podzemnu infrastrukturu jer se lokalitet nalazi u modernoj urbanoj sredini, stoji u izvješću dr. Branka Mušiča, voditelja georadarskog istraživanja u Pakracu, za čiji je projekt istraživanja Grad Pakrac dobio sredstva Ministarstva kulture.
Istraživanje je obuhvatilo sve zelene i pripadajuće površine između zgrade policijske potaje i gradske uprave te parkirališta na mjestu bivše tržnice veličine oko 4.500 četvornih metara.
Kako u izvješću navodi dr. Mušič, georadarskom metodom otkrivene su vrlo očuvane čvrste strukture od kamena, tlocrta pakračke utvrde u obliku nepravilnog peterokuta ojačanom sa sedam kružnih kula na uglovima te još jednom najvećom, branič kulom u unutrašnjosti, a ti ostaci nalaze se otprilike od pola metra do najviše dva metra dubine. Istraživanje je pokazalo i veliku raznolikost u amplitudama, dubinama i tlocrtnim oblicima što se na temelju povijesnih činjenica može zaključiti da se radi o kompleksnoj građi od čvrstih materijala, ali je velika vjerojatnost da su postojale i drvene zgrade odnosno arhitektonski elementi napravljeni od drveta. Očuvan je i opkop koji se nalazio oko same pakračke utvrde.
Otkrivene strukture poklapaju se sa starom tlocrtnom kartom iz 1864. godine kada su se pravile katastarske mape, a koju je objavio prof. Đuro Szabo u knjizi „Srednjovječni gradovi u Hrvatskoj“.
„Osnovni cilj ovih istraživanja je bila procjena arheološkog potencijala izradom karata sa jasno vidljivim i time prepoznatljivim arheološkim ostacima za planiranje daljnjih arheoloških istraživanja na ovom značajnom srednjovjekovnom lokalitetu“, rekla nam je Tea Lokner, arheologinja u Muzeju grada Pakraca, dodavši kako se Grad Pakrac prijavio na natječaj Ministarstva kulture za sredstva u iznosu oko 180.000 kuna čime bi, ukoliko Ministarstvo odobri sredstva, iduće godine počela i prva arheološka iskapanja na pakračkom području.
„Nama bi bio prioritet prvo iskopati dio površine koji je obuhvaćen projektom obnove trga kako bismo što prije dokumentirali nalaze i arhivirali ih u našem muzeju prije početka radova. Ostali dijelovi površine koji ne ulaze u obnovu trga, pravilnom konzervacijom ostataka vrlo lako mogu ostati otkriveni i kao takvi biti dio budućeg arheološkog parka i postati dijelom turističke ponude grada“, dodala je Lokner.
- PIŠE: Pakrački List
- 978
U sklopu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige, prepuna pakračka gradska knjižnica ugostila je sinoć skladateljicu, televizijsku i radijsku voditeljicu, donedavno pjevačicu, a sada i spisateljicu Ivanu Plechinger koja je predstavila knjigu „Ono što ostaje, samo ljubav je“.
U svome prvijencu Ivana Plechinger opisuje vlastiti put od duboke tuge koju je proživljavala još od djetinjstva, u kojem joj je majka umrla od raka, preko vlastite borbe s bolešću, do trenutka kada u njezinu domu iznenada umire otac za kojeg je bila jako vezana.
„Ova knjiga nije znala da će postati knjiga. Nastala je kao pomoć meni samoj u teškim trenucima i mojoj borbi s tugom nakon smrti oca. Unatoč tome prepuna je pozitivnih misli koje su vodič prema boljem životu i boljoj verziji samog sebe“, rekla je autorica koja je u sat i pol promocije, u vrlo ležernoj i ugodnoj atmosferi, iskreno iznijela svoje životne probleme, izazove i osobne tragedije koji su je definirali kao osobu koja je danas.
Unatoč tome što u knjizi govori o svom osobnom životu Ivana je naglasila kako ona nije autobiografija već svojevrstan vodič prema boljem i mirnijem životu kojem svi težimo, knjiga u kojoj donosi rješenja kroz vlastite primjere i u kojoj čitatelji mogu pronaći načine kako se nositi s tugom koju u životu ne možemo izbjeći. Otkriva kako biti otvoren prema ljudima i događajima te kako unatoč životnim traumama valja živjeti sada i ovdje, u zahvalnosti.
Pakračku publiku sinoćnja promocija je oduševila i svatko je želio osigurati primjerak knjige za sebe stoga je razumljiva i gužva koja je nastala prilikom potpisivanja i fotografiranja s vrlo dragom i simpatičnom spisateljicom, a za glazbenu podlogu bile su zadužene članice vokalne skupine Osnovne glazbene škole Pakrac „Contesse“.
Sara Marin pobjednica foto natječaja
Nakon promocije, nagrađena je i najbolja fotografija pristigla na foto natječaj „Čitam sto na sat“ nastao u suradnji s Gradskom knjižnicom Pakrac i Pakračkim listom, a čija je dobitnica Sara Marin, učenica 6. razreda pakračke osnovne škole. Uz Sarinu, na natječaj je stiglo još pet fotografija.
Monika Lucić Fider, ravnateljica pakračke knjižnice, uručivši Sari glavnu nagradu, istaknula je kako se nada da će ovakvi natječaji postati tradicionalni kako bi se i veći broj građana odlučilo sudjelovati i time promovirati čitanje na najbolji način. No, simbolične nagrade podijeljene su i autorima ostalih fotografija te su tako nagrađeni Hrvoje Pavičić, Sanja Savi, Kristijan Matijević, Mirsada Madžarević i Jelena Ugrica.
Sinoćnjim događanjima završeno je obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige u pakračkoj knjižnici.
NAGRAĐENA FOTOGRAFIJA SARE MARIN
- PIŠE: Pakrački List
- 942
„Izložba je nastala kao rezultat putovanja po svim muzejima koji pripadaju Muzejskoj udruzi Istočne Hrvatske u suradnji s etnolozima gdje je pronađeno, ovjekovječeno i dokumentirano 38 različitih recepata koji nam zapravo pokazuju koliko su ljudi bili maštoviti i koliko su s malo namirnica uspjeli napraviti bogata jela koja su preživjela i danas. I naš muzej se uključio u cijelu priču gdje smo iz zaborava izvukli naša dva jela“, rekla je sinoć v.d. ravnateljice pakračkog muzeja Tea Lokner, na otvorenju fotografske izložbe „Muzeji u loncu“, projekta Gradskog muzeja u Požegi.
Maja Žebčević Matić, ravnateljica Gradskog muzeja Požega koja je uz muzejskog tehničara Borisa Kneza inicijatorica ovog projekta, rekla je kako je cilj ove izložbe skrenuti pozornost na ono čega nismo svjesni, a to je da Slavonci imaju prvenstveno zdravu kuhinju i bogatu gastronomsku tradiciju o kojoj malo govore. „Želimo razbiti predrasudu i stigmu kako smo nezdrava regija, a zapravo smo ovim istraživanjem dokazali da su ljudi u selu i u gradu jeli kvalitetne i prirodne namirnice. Želja nam je da ova zaboravljena jela opet vratimo na današnje menije i pokušamo ih komercijalizirati kako bismo ih kvalitetno mogli predstaviti kao turističku ponudu naše regije“, dodala je Žebčević Matić.
U ovom projektu Muzej grada Pakraca predstavio je dva zaboravljena pakračka recepta, saganliju i pester šnite, koje su za sinoćnje posjetitelje pripremile naše Pakračanke Dragica Crnković i Josipa Kordić.
Gospođa Crnković predstavila je saganliju, tradicionalno prekopakransko jelo od graha, rekavši kako je recept generacijama u obitelji, a ono se spravlja od posebne vrste graha, prebranca, uz najvažniji sastojak, bučino ulje. Saganlija se pripremala samo za svečanosti poput Badnjaka, Velikog petka ili za posebne goste, dok se za ostale dane ili rabotu ona pripremala od graha kukuruzara.
Pakračke pester šnite su ostavština nekadašnje pakračke židovske obitelji Drucker koja je recept ustupila obitelji naše sugrađanke Josipe Kordić. Riječ je o kolaču od oraha i čokolade koji se najčešće pripremao za Božić i on je zapravo bio gospodska slastica tadašnjih bogatih pakračkih obrtnika. Kako je naglasila gospođa Kordić, izuzetno joj je drago što je ovaj recept izvučen iz možda zaboravljenih pakračkih kuharica, a zapravo je bio prava pakračka gastronomska tradicija i prepoznatljivost.
Izložbu je otvorio Marijan Širac, voditelj Odsjeka za opće i društvene djelatnosti Grada Pakraca, a odličnu atmosferu dodatno su začinili i učenici Osnovne glazbene škole Pakrac Dino Josipović i Matej Vicković odsviravši poznate tamburaške skaldbe na bisernici uz klavirsku pratnju profesorica Tee Silađi i Kornelije Boršodi.
Ovu vrlo zanimljivu izložbu građani mogu pogledati u Muzeju grada Pakraca do 16. prosinca.
- PIŠE: Pakrački List
- 713
Predstavljanje knjige „Ono što ostaje, uvijek ljubav je“ poznate hrvatske glazbenice i radijske voditeljice Ivane Plechinger bit će održano 16. studenog (srijeda) s početkom u 17 sati u Gradskoj knjižnici Pakrac.
U knjizi autorica donosi svoja iskustva i način na koji se nosila s životnim traumama, kako je prihvatila i one loše stvari i naučila živjeti svaki dan bez straha, a predstavljanje knjige glazbeno će "začiniti" članice vokalnog sastava Osnovne glazbene škole Pakrac "Contesse" koje je uvježbala profesorica Tea Silađi.
Ovim događanjem Gradska knjižnica Pakrac završit će obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige.